Uloga medija u jednom društvu je od neprocjenjivog značaja za razvoj tog društva. Naime, upravo su mediji subjekt koji kreira javno mnijenje, stvara afirmativnu ili kritičku građansku svijest. Zahvaljujući medijima, građani ostvaruju onaj inicijalni uvjet za njihovo sudjelovanje, a to je informiranje. Činjenica je da neovisni mediji pružaju objektivne informacije građanima i da je njihovo djelovanje vjerojatno najmoćnije oružje za podizanje odgovornosti i transparentnosti u jednom društvu, na nacionalnoj i lokalnoj razini. Odnos medija i lokalne samouprave je jako važan prostor za djelovanje i sa jedne i sa druge strane i plodno tlo za stvaranje partnerstva. Značaj tog partnerstva veći je ako uzmemo u obzir i činjenicu da su mediji neka vrsta medijatora između lokalne samouprave i njenih građana, pa su na taj način i direktni sudionici u kreiranju uvjeta za građansko sudjelovanje.
Razvijene demokratske države jako dobro znaju prepoznati kvalitetne i neovisne medije, kao i njihov značaj u društvu, tako da njihove lokalne samouprave sa medijima vrlo intenzivno surađuju. Razlog je naravno taj što u svakom demokratskom društvu mediji prvenstveno igraju nadzornu tzv. "watchdog" ulogu za društvo. To znači da je cjelokupno društvo uvijek pod budnim okom medija.
Preciznije, mediji promatraju organe javne vlasti, sve institucije u društvu, pomažu da svako djelovanje ostane otvoreno i informiraju javnost o svim značajnim odlukama i procesima.
Mediji su jako važni, ali je bitan i način na koji izvještavaju i informacije koje prezentiraju!
Korektan kriticizam od strane medija usmjeren na organe lokalne i državne vlasti često kod predstavnika vlasti izaziva negodovanje. Ali zbog tako jake i značajne uloge medija i misije koju oni imaju u društvu, vlasti moraju pronaći odgovor na ove kritike a ne samo odbacivati svaki komentar. Odgovor upravo leži u izdizanju iznad tog kriticizma.
Vlast općenito, a na taj način i lokalna samouprava treba obrazovati medije u smjeru njihovog boljeg razumijevanja i cijenjenja uloge lokalne samouprave s jedne strane, ali i medija kao ključnog faktora u procesu demokratizacije jednog društva. Lokalna samouprava treba ohrabrivati medije razviti konstruktivniji pristup u izvještavanju o njihovim poslovima.
Na primjer, jedna od odgovornosti medija jeste sustavno informiranje građana o programima i strukturi lokalne samouprave kao i o građanskoj odgovornosti aktivnog sudjelovanja u procesu donošenja odluka na lokalnoj razini.
U cilju stvaranja idealne suradnje s medijima, lokalne samouprave mogu napraviti i svoje strategije o suradnji sa medijima. Strategija će sadržati konkretne planove lokalne samouprave u smislu broja press konferencija koje će posvetiti nekom pitanju (na primjer raspravi o proračunu), plan tiska i distribucije brošura, intervjua, oglasa, radio i televizijskih gostovanja i slično. Ovo je vrlo kvalitetan način uspostavljanja učinkovite suradnje sa medijima.
Stanje medija u BiH
Lokalni mediji su primarni izvor informacija o radu lokalnih vlasti, kao i o političkim, kulturnim i drugim relevantnim zbivanjima unutar lokalne zajednice. Ako svoju funkciju vrše na pravi način, onda su oni i važan mehanizam putem kojeg građani mogu sudjelovati u javnom životu zajednice, artikulirajući svoje interese i raspravljajući o učincima vlasti. No, da bi se informativna funkcija medija osigurala, to zahtjeva kvalitetno, supstancijalno i raznovrsno medijsko izvještavanje o lokalno relevantnim temama, kao i medijski prostor otvoren ka različitim, često suprotstavljenim, akterima.
Istovremeno, lokalna uprava postaje i sve prominentniji komunikator unutar lokalne zajednice. Rezultat je to niza faktora i procesa, poput postupnog razvoja komunikacijskih kapaciteta općinske administracije, institucionalizacije odnosa s javnošću kao bitnog segmenta rada lokalne uprave, zatim pojednostavljenja, pojeftinjenja i sve veće rasprostranjenosti komunikacijskih tehnologija i alata, kao i rastućih zahtjeva za većom transparentnošću i odgovornošću lokalne uprave prema građanima. Pored toga, lokalna administracija sve je važniji izvor informacija za lokalne medije. Sve ovo pozicionira lokalnu javnu upravu u sami centar komunikacijskih procesa unutar lokalne zajednice i pretvara je u ključnog komunikacijskog aktera u tom novom okruženju.
Želimo znati za dobre i loše poteze lokalne samouprave!
Prije svega morali bismo analizirati jesu li naši lokalni listovi i drugi mediji pod pritiskom određenih skupina, profita ili čelnika lokalne samouprave. Ako u svakom broju lokalnog lista nailazite na tekstove ili fotografije istih ljudi, istih udruženja ili sportskih klubova, istu političku tematiku, nešto je pošlo po zlu. Naime, za razliku od komercijalnih medija, javni i lokalni mediji ne objavljuju sadržaje pod pritiskom tržišta i trebali bi služiti potrebama i interesima svih građana i lokalne zajednice koju informiraju.
Ukratko, trebali bi omogućiti da se čuju problemi i potrebe onih čiji se glas inače ne čuje u nacionalnim, mainstream medijima. Također, građani bi u tim medijima morali biti upoznati sa svim odlukama i potezima lokalnih tijela vlasti, ne samo dobrim odlukama, nego i za građane neprihvatljivim potezima vladajućih. Ne bi se trebalo izvještavati samo o uspjesima stranke ili osobe na vlasti, već i njenim neuspjesima.
Praksa i problemi sudjelovanja građana u procesu donošenja odluka
Sudjelovanje građana u kreiranju politike lokalne samouprave čini okosnicu demokratske ideje. Oni građani koju su svjesni svoje građanske dužnosti i angažiraju se u političkom životu predstavljaju srž demokratskog sustava. Demokracija na lokalnoj razini predstavlja kamen temeljac demokracije u europskim zemljama. Imajući u vidu da demokracija u lokalnoj zajednici mora djelujovati u skladu s promjenama u političkom, gospodarskom i društvenom djelovanju, potrebno je uspostaviti fleksibilnije metode angažmana građana.
S obzirom da kod građana opada povjerenje koje imaju u svoje izabrane institucije, potrebno je upotrijebiti načine i mjere pomoću kojih će se unaprijediti sudjelovanje građana u donošenju važnih odluka za lokalnu zajednicu.
Nedostatak komunikacije po mnogima predstavlja jedan od glavnih uzroka pojave konflikata u okviru raznih vrsta zajednica, pa tako i u lokalnoj. Nedostatak komunikacije otežava prepoznavanje i rješavanje bilo koje vrste problema. Nedostatak komunikacije onemogućava uvid u stvarne potrebe članova zajednice, te odluke od opće važnosti diktiraju isključivo privatni interesi koji se uspijevaju nametnuti nad općim.
Prema analizama političkih analitičara, jedan od načina da se ovakva situacija izbjegne jeste uključivanje građana u procese političkog odlučivanja u okviru lokalnih zajednica, tamo gdje se rješavaju izravni problemi svakodnevnog života u kolektivu za koje je zainteresirana većina građana. Kroz kontinuirani zajednički rad na zajedničkim problemima stvara se osjećaj zajedništva bez obzira na razlike u privatnim interesima, i formira se barem ideja o općem interesu kojim bi se trebalo rukovoditi u procesima odlučivanja.
Zakonske prepreke i nesuglasice u vladajućim strukturama
S obzirom da postoje entitetski i županijski zakoni, odnosno općinski statuti, vrlo često međusobno neusklađeni, dešava se preklapanje nadležnosti viših i nižih razina vlasti (entiteta i županija, općina i županija). U Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi je Zakon o načelima lokalne samouprave u FBiH po kojem građani imaju pravo na izravno sudjelovanje u procesu donošenja odluka u lokalnim zajednicama, te se navode i modaliteti njihovog sudjelovanja. Zakon sadrži i posebnu odredbu o "mjesnim samoupravama" koje se smatraju jedinicama lokalne samouprave, a ostvaruju se u mjesnim zajednicama kao obaveznom obliku mjesne samouprave.
Glavni problem predstavlja činjenica da svaka Županija u Federaciji ima zasebne, neusaglašene zakone o lokalnoj samoupravi, pored njih i općinske statute, što umnogome doprinosi procesu parcijalizacije.
Tko su lokalne "vođe"?
Iskustva pokazuju da građani u BiH, a posebno mladi, nisu upoznati s mogućnostima i načinima sudjelovanja u donošenju odluka u sklopu svojih lokalnih, odnosno mjesnih zajednica, te da je minimalna informiranost o tome ima li njihova mjesna zajednica uopće Savjet.
Vrlo često se na čelu mjesnih zajednica nalaze ljudi visokog društvenog ugleda i jake političke pozadine, koji tu poziciju koriste za ostvarivanje vlastitih interesa. Grupe marginalizirane u bosanskohercegovačkom društvu i političkom životu, zanemarene su i u lokalnim zajednicama – pa su tako žene, na primjer, u organima mjesnih zajednica ili slabo ili nikako zastupljene.
Problemi u ovakvim zajednicama su konkretniji i građanima bliži, tako da su i motivacija za sudjelovanje veća, ali i komunikacija među građanima kvalitetnija.
Moglo bi se reći da je javni angažman medija u cilju ukazivanja na korupciju i povećanja odgovornosti vlasti isto toliko politički važan i društveno koristan kao i stalno zalaganje za demokratizaciju i društvene reforme, zaštitu ljudskih sloboda i prava, kritiku neodgovornog ponašanja ključnih državnih institucija i javnih dužnosnika.
U moralnom smislu je, posebno u očima građana, čak i važniji. Iz tog razloga je i suradnja lokalnih samouprava i vlasti s medijima preduvjet za postizanje demokracije u zajednici, osiguranje sudjelovanja građana i suzbijanje svih vidova zlouporaba od strane tih vlasti.
0 Primjedbe