Vrgoračka jagoda dobit će do kraja godine zaštitu zemljopisnog porijekla, a ovaj visoki status priznat će se u cijeloj Europskoj uniji. Ovaj važni podatak čuo se na 9. stručno znanstvenom skupu hrvatskih voćara održanom u Splitu.
Brendiranje vrgoračke jagode i zaštita zemljopisnog porijekla znači da će se uvesti više reda u proizvodnju, ta vrsta jagoda će se u Europi moći saditi samo na vrgoračkom području, a dobivanjem tog certifikata osigurat će se i lakši plasman na tržištu Hrvatske i Europske unije jer se ubuduće pod etiketom vrgoračke jagode neće moći prodavati bilo koja nego samo ona autohtona.
Voćarstvo mediteranskog kraja zaslužuje puno bolje mjesto u sadašnjoj poljoprivrednoj proizvodnji, no neki podaci ipak raduju. Tako je među brojnim voćarima na skupu bio i proizvođač Lujo Mihaljević iz Dusine pokraj Vrgorca, koji se od početka zauzima za zaštitu zemljopisnog porijekla vrgoračke jagode: "Nadam se da je sada taj posao pri kraju jer smo uspjeli dokazati kako je naša jagoda daleko najkvalitetnija", kaže Mihaljević. On se brine o čak 120 tisuća sadnica jagoda, a godišnje proizvede oko 50 tona ovog ukusnog voća. Stoga nije čudno što je zavrijedio priznanje “Uzoran voćar” koje mu je dodijeljeno na ovom skupu.
Dobra zarada
Uz voćare skupu su nazočili i ugledni gosti, Slavko Perica, ravnatelj Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Ela Žižić, pročelnica Grada Splita za gospodarstvo, a skup je otvorio župan Zlatko Ževrnja: "Ponosan sam što i mi iz Županije pridonosimo razvoju agrara, što najbolje potvrđuje i priznanje našem Odjelu za gospodarstvo. Mi smo i prijašnjih godina pomagali poticajima, a darovali smo više od dva milijuna sadnica", rekao je župan Ževrnja.
Da se od poljoprivrede ipak može živjeti najbolje dokazuje Kažimir Ćorić, voćar iz Naklica kod Omiša, također dobitnik priznanja “Uzoran voćar”: "Otkad znam za sebe, bavim se voćarstvom, ranije u djetinjstvu sa starijima, a ima 30 godina kao samostalni voćar. U voćnjaku sam cijeli dan, uzgajam oko 1100 komada različitih voćaka, od čega 200 trešanja. Godišnje ukupno proizvedem oko 30 tona voća, od čega pet tona trešanja. Voćnjak dosta obvezuje, to je svakodnevna briga i rad, no ipak moram priznati kako se isplati jer od ovoga živi deset članova moje obitelji", kaže Ćorić. Zadovoljan je što svoje proizvode uspijeva prodati, što mu je najbolji poticaj za širenje proizvodnje.
Ojdana Koharević / Slobodna Dalmacija
0 Primjedbe