Pogranične propusnice i onima koji žive 30 kilometara od granice ako bude dogovora

Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su 19. lipnja 2013. u Bruxellesu sporazum o pograničnom prometu koji je trebao omogućiti normalan protok ljudi i robe nakon što Hrvatska postane članicom EU-a.

Sporazumom, koji je tada dogovoren uz pomoć Europske komisije, predviđa se lakši prelazak granice građanima obiju zemalja koji žive u pojasu do pet kilometara s obje strane granice, s mogućnošću da se to kasnije proširi do 30 kilometara.

Olakšanje prelaska

Andrej Plenković, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, međutim, ističe kako sporazumom nisu obuhvaćeni građani koji nemaju prebivalište unutar pet kilometara uz granicu, ali se redovito koriste zemljištem s druge strane granice.

- Riječ je o onima koji su udaljeni samo nekoliko stotina metara, ali i onima koji se redovito vraćaju na svoje ruralne posjede iako im je prebivalište u udaljenijem gradu, naveo je Plenković u pismu Europskoj komisiji. On napominje kako neizdavanje propusnica ovim građanima predstavlja otežavanje pri prelasku granice i korištenju obradivih zemljišta.

- Koje prilagodbe sporazuma, a koje bi bile u skladu sa schengenskim zakonodavstvom, može preporučiti Europska komisija, sve u cilju postizanja rješenja kojim bi se obuhvatili spomenuti građani RH i BiH te kojim bi se njihov rad i život učinio kvalitetnijim – pitao je Plenković.

Sve je stvar dogovora

Dimitris Avramopoulos, povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo, u odgovoru Plenkoviću navodi kako, u skladu s uredbom o pograničnom prometu, država članica može sklopiti bilateralni sporazum sa susjednom zemljom kako bi osigurala da granice ne predstavljaju prepreku trgovini, društvenoj i kulturnoj razmjeni ili regionalnoj suradnji.

- Tom se uredbom državama članicama omogućuje uvođenje režima pograničnog prometa za građane koji žive u pograničnom području koje se proteže na najviše 30 kilometara od granice. Komisija podupire punu primjenu olakšavanja prelaska predviđenog uredbom, ali države članice odlučuju u kojoj bi mjeri htjele iskoristiti to pravo – istaknuo je Avramopoulos.

Objavi komentar

0 Primjedbe