BEZ ISTINE I PRAVDE Još jedna godišnjica ubojstva Blaža Kraljevića i njegovih osam vojnika

I ove godine, misom zadušnicom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju u Kruševu, nedaleko od Mostara, obilježena je 23. godišnjica ubojstva Blaža Kraljevića, zapovjednika Hrvatskih oružanih snaga (HOS) i osmorice njegovih suboraca i pratitelja.

Obitelji i prijatelji ubijenih, kao i čelništvo HSP-a BiH, danas je odalo počast stradalih hosovcima, a služena je i misa zadušnica.
Za njihovo ubojstvo ni do danas nitko nije odgovarao, unatoč iscrpnoj dokumentaciji o događaju u tužiteljstvima BiH i Hrvatske.

"Tko će pravdu tražiti kada su oni koji su ih ubili i danas na vlasti", upitao je Kraljevićev brat Vlado, koji je u Kruševu došao pokloniti mjestu stradanja svoga brata i njegovih suboraca.
Suborci Blaža Kraljevića i pristaše njegove ideje i danas kažu kako je zapovjednik Hrvatskih oružanih snaga ubijen jer se zalagao za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, te suradnju Hrvata i Bošnjaka i pozivaju da odgovorni budu izvedeni pred lice pravde.

Kraljević i njegova pratnja, Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović, ubijeni su u mjestu Kruševo nakon što se vraćao iz Mostara. Naime, Kraljević je 10. kolovoza trebao održati sastanak s tadašnjim predsjednikom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Matom Bobanom, s kojim je i prije imao suprotne političke stavove.

Naime, poznato je da je 9. svibnja 1992. Kraljević izdao proglas potpisan u Ljubuškom protiv sporazuma Boban – Karadžić o prekidu neprijateljstava postignutog 6. svibnja na tajnom sastanku u Grazu. "Nema podjele BiH. Možemo i hoćemo sačuvati BiH za sve nas, nećemo ostaviti naš narod na cjedilu. Ili ćemo svi izginuti, ili ćemo svi biti slobodni. Mi nismo spremni za izdaju. Radovan Karadžić je ubojica Hrvatskog i Muslimanskog naroda, a Mate Boban ne može i nema pravo zastupati, odnosno, odvoditi Hrvate i Muslimane BiH u propast“, stajalo je, između ostalog, u tom proglasu.

Boban je od Kraljevića u nekoliko navrata tražio da stavi HOS pod zapovjedništvo HVO-a te da razoruža Bošnjake u HOS-u, a Kraljević je odbio jedno i drugo. Boban je tih dana zapovjedio da se i HOS-ovci moraju povinovati i zaustavljati na kontrolnim punktovima HVO-a, a Kraljević je HOS-ovcima zapovjedio da isto ne učine, jer HOS nije bio pod zapovjedništvom HVO-a.

Na dan ubojstva, a dan prije sastanka s Bobanom, Kraljević se u hotelu 'Ero' obratio novinarima najavljujući formiranje zajedničkog zapovjedništva HOS-a, HVO-a i Armije BiH. Potom je zajedno sa svojom pratnjom sjeo u dva automobila i krenuo prema Ljubuškom.

Oko 14 sati po dolasku u mjesto Kruševo, na kontrolni punkt Varda, pokušava ih zaustaviti Vojna policija i 15 vojnika Kažnjeničke bojne, a Kraljević i pratnja odbijaju stati te je uslijedio neviđeni oružani okršaj.

Svi HOS-ovci su ubijeni, a njihova tijela su potom su dovezena pred Duhansku stanicu u Širokom Brijegu. Nakon toga je kombi s njihovim tijelima hrvatska policija slučajno otkrila prilikom stajanja ispred semafora u Omišu. Kraljević je pokopan 13. kolovoza na groblju u mjestu Lisice. Posmrtno ga je HSP odlikovao činom krilnika, a hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 3. prosinca 1996. redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom.

Oko 14 sati po dolasku u mjesto Kruševo, na kontrolni punkt Varda, pokušava ih zaustaviti Vojna policija i 15 vojnika Kažnjeničke bojne, a Kraljević i pratnja odbijaju stati te je uslijedio neviđeni oružani okršaj.

Svi HOS-ovci su ubijeni, a njihova tijela su potom su dovezena pred Duhansku stanicu u Širokom Brijegu. Nakon toga je kombi s tijelima hrvatska policija slučajno otkrila prilikom stajanja ispred semafora u Omišu.
Tko je i zašto kombi uputio prema Dalmaciji i danas je nepoznanica.

Kraljević je pokopan 13. kolovoza na groblju u mjestu Lisice. Posmrtno ga je HSP odlikovao činom krilnika, a hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 3. prosinca 1996. redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom.
Zalagao se za cjelovitu BiH i savez Hrvata i Bošnjaka u borbi protiv tadašnjeg agresora na BiH i Hrvatsku, JNA i paravojnih, četničkih snaga.

"Nismo katolička vojska jer u redovima HOS-a ima 30 ili 40 posto Muslimana. Mi smo vojska Bosne i Hercegovine. Osobno bih želio vidjeti Hrvatsku do Drine, ali o tome će odlučiti ovi ljudi ovdje, stanovništvo BiH, kada rat završi", jedna je od njegovih izjava.
I danas se raspredaju svakojaki scenariji oko ubojstva HOS-ovaca na Kruševu u nastojanjima da se pravda onemogući ili barem dodatno uspori i to uspijeva već 23 godine.

Povijest je pokazala da je ovakvo "odmjeravanje snaga" završilo tragično i još uvijek je najveća sjena za Hrvate u BiH, pogotovo jer za ova ubojstva još nitko nije odgovarao.
Stradanje HOS-ovaca u Kruševu i danas je strašni simbol različitih političkih stavova Hrvata u BiH s najtežim posljedicama i bez ikakve sudske zadovoljštine za njihove obitelji.

Kako se čini, pravde za Kraljevića i HOS-ovce još nema. Tko snosi odgovornost prikrivanja zločina i ubijanju već ubijenih?

Primjedbe