„Ne moramo izvesti ni kila krumpira iduće godine, ali drugačije se čovjek osjeća kada zna da može, da nije stjeran u kut, osuđen samo na domaće tržište koje je malo i varljivo. To je za nas bit odluke da se krumpir iz BiH može izvoziti u zemlje Europske unije, dalje će biti kako se organiziramo. Nema tu snalaženja, izvoz je ozbiljan posao kojem treba tako i pristupiti“, riječi su kojima Dubravko Vukojević predsjednik Udruge poljodjelaca Županije Z-H obrazlaže konačno dizanje rampe za izvoz krumpira iz BiH.
„Mislim da smo kao udruga, dali 150 posto svojih mogućnosti da se obavi monitoring. Za nas iz južne Hercegovine odluka objavljena 22. srpnja, stigla je kasno za ovu godinu, ali za dogodine se treba pripremiti, upisati u fito registar i obaviti niz drugih radnji. Ja bih apelirao na proizvođače krumpira da se raspitaju, da vide što sve treba, a ne da čekaju, nitko im neće ništa riješiti ako se sami ne pobrinu. Što se tiče naših članova, malo su i razočarani. Uredbu smo očekivali prije, u tom smislu bilo je i obećanja. Praktično je bilo sve riješeno u ožujku, ali se uvijek ispriječi neka politika. Ja kažem – bolje ikad nego nikad. Naš mladi krumpir je dosta dobro prošao i na domaćem tržištu, većina ljudi je zadovoljna plasmanom, pa nam je uredba poticaj za narednu godinu. Imamo kvalitetu i prepoznatljivost, to moramo iskoristiti“, naglašava predsjednik Vukojević.
BiH su trebale četiri godine da se skine zabrana Srbiji primjerice, sedam, ipak se može kad se hoće?
-Mi smo pritiskali, tražili, molili deset godina da se monitoring uradi. Trebalo nam je šest godina da uvjerimo institucije da pođu raditi. Znali smo da će Hrvatska koja nam je bila najvažnije tržište u EU. Dakle, najprije smo 'pritiskali' da se krene, kad se počelo raditi onda smo četiri godine nastojali ubrzati proces. Uspjeli smo, izišli su nam u susret. Koliko sam ja shvatio na primjeru krumpira, u državnim institucijama ima ljudi koji znaju i hoće raditi, ali im nema tko narediti. Nema političke volje! Mislim da je za EU najmanja šteta uvoz našeg krumpira, dobit će izvrstan proizvod, a da ništa ne ulože. Međutim, sve se to ipak odvija pod velim politike, kad to shvatiš onda ne znaš kud bi okrćao.“
„Mislim da smo kao udruga, dali 150 posto svojih mogućnosti da se obavi monitoring. Za nas iz južne Hercegovine odluka objavljena 22. srpnja, stigla je kasno za ovu godinu, ali za dogodine se treba pripremiti, upisati u fito registar i obaviti niz drugih radnji. Ja bih apelirao na proizvođače krumpira da se raspitaju, da vide što sve treba, a ne da čekaju, nitko im neće ništa riješiti ako se sami ne pobrinu. Što se tiče naših članova, malo su i razočarani. Uredbu smo očekivali prije, u tom smislu bilo je i obećanja. Praktično je bilo sve riješeno u ožujku, ali se uvijek ispriječi neka politika. Ja kažem – bolje ikad nego nikad. Naš mladi krumpir je dosta dobro prošao i na domaćem tržištu, većina ljudi je zadovoljna plasmanom, pa nam je uredba poticaj za narednu godinu. Imamo kvalitetu i prepoznatljivost, to moramo iskoristiti“, naglašava predsjednik Vukojević.
BiH su trebale četiri godine da se skine zabrana Srbiji primjerice, sedam, ipak se može kad se hoće?
-Mi smo pritiskali, tražili, molili deset godina da se monitoring uradi. Trebalo nam je šest godina da uvjerimo institucije da pođu raditi. Znali smo da će Hrvatska koja nam je bila najvažnije tržište u EU. Dakle, najprije smo 'pritiskali' da se krene, kad se počelo raditi onda smo četiri godine nastojali ubrzati proces. Uspjeli smo, izišli su nam u susret. Koliko sam ja shvatio na primjeru krumpira, u državnim institucijama ima ljudi koji znaju i hoće raditi, ali im nema tko narediti. Nema političke volje! Mislim da je za EU najmanja šteta uvoz našeg krumpira, dobit će izvrstan proizvod, a da ništa ne ulože. Međutim, sve se to ipak odvija pod velim politike, kad to shvatiš onda ne znaš kud bi okrćao.“
Poruka proizvođačima krumpira?
-Nitko vam ništa neće dati, nitko ništa za vas neće uraditi. Uredba je samo jedan papir koji u praksi ne mora značiti ništa. Moramo se organizirati, ostvariti sljedivost proizvodnje, formirati zadruge, a onda ozbiljno krenuti na europsko tržište. Nije nama samo cilj Hrvatska, naše tržište je bila i Slovenija, a interes pokazuju i Talijani. Ako želimo da nas se ozbiljno shvati moramo ispuniti i sve „papirnate“ uvjete, povećavati proizvodnju. Mi iz Udruge poljodjelaca smo ispunili sve što se od nas tražilo iz Sarajeva i Bruxellsa. Tim putem moramo nastaviti, riječ je o našem interesu, za njega se moramo boriti“, ističe Vukojević.
Valja reći da je zbog tajminga dozrijevanja tržištu EU posebice zanimljiv južno-hercegovački rani krumpir. Trenutačna proizvodnja se procjenjuje na 8 – 10.000 tona, ukoliko se iskoristi ukazana prilika vrlo brzo proizvodnja se može udvostručiti i tako zaustaviti najnoviji val iseljavanja.
-Nitko vam ništa neće dati, nitko ništa za vas neće uraditi. Uredba je samo jedan papir koji u praksi ne mora značiti ništa. Moramo se organizirati, ostvariti sljedivost proizvodnje, formirati zadruge, a onda ozbiljno krenuti na europsko tržište. Nije nama samo cilj Hrvatska, naše tržište je bila i Slovenija, a interes pokazuju i Talijani. Ako želimo da nas se ozbiljno shvati moramo ispuniti i sve „papirnate“ uvjete, povećavati proizvodnju. Mi iz Udruge poljodjelaca smo ispunili sve što se od nas tražilo iz Sarajeva i Bruxellsa. Tim putem moramo nastaviti, riječ je o našem interesu, za njega se moramo boriti“, ističe Vukojević.
Valja reći da je zbog tajminga dozrijevanja tržištu EU posebice zanimljiv južno-hercegovački rani krumpir. Trenutačna proizvodnja se procjenjuje na 8 – 10.000 tona, ukoliko se iskoristi ukazana prilika vrlo brzo proizvodnja se može udvostručiti i tako zaustaviti najnoviji val iseljavanja.
Večernji list
1 Primjedbe
šuti govedo jedno
OdgovoriIzbriši