Dubravko Vukojević: Raspoloženje poljodjelaca nikad nije bilo gore

U jugozapadnoj Hercegovini s prvim danima veljače u povrtlarstvu kreću i radovi na otvorenom, piše Večernji list BiH. Udarna kultura je mladi krumpir koji se lagano počeo saditi zadnjih dana siječnja. Dubravka Vukojevića, predsjednika Udruge poljodjelaca ZHŽ, pitali smo za raspoloženje među poljoprivrednicima, što će se saditi i hoće li biti izvoza mladog krumpira nakon trogodišnje stanke: - Polovicom mjeseca u ljubuškom kraju kreće puna sezona. Raspoloženje, po meni, nikad nije bilo gore. Tome doprinosi nesređena situacija posljednjih godina. Taman kad pomisliš da će biti nekog poboljšanja, ono sve gore i gore. Što će biti s izvozom, teško je reći. Vidite, u Turskoj padne zrakoplov i udari nas po glavi! Odražava se tako što Turska inače izvozi u Rusiju, a Rusija onda zabrani uvoz iz Turske. Tada roba sa svih strana dolazi u BiH i nitko o tome ne vodi brigu niti provodi kontrole. Političari kao štite nas, pa Europa uvodi carine na naše proizvode. Istovremeno nas štite od Europe, a ne štite nas od zemalja tzv. trećeg svijeta (Argentina)kao ni od Srbije, Turske, Albanije, Makedonije… Od tih nas ne treba štititi, a treba od Europe?

Izgledi za EU

Čudna neka logika. Ako su u Europi cijene povrća ovako niske kao kod nas, mislim da onda Europi nije dobro. - Dakle, bez obzira što je odobren izvoz krumpira iz BiH u EU, izgledi nisu veliki? - Sve ovisi kako će se situacija odvijati, što će trebati Europi. Samim uvođenjem izvoznih carina naša roba automatski poskupljuje. Kakva će to biti računica, teško je reći, jer poznato je da cijena krumpira nikad nije velika. Trenutačno u nas ljudi ‘rižu’ cvjetaču voze na tržnicu, ne može se prodati? Što god se ovdje proizvede, ne možeš se prodati, pa je stanje za ovo doba godine suludo. Ništa ne možeš prodati?! Trgovački lanci imaju reklamu – “Kupujmo domaće”, a na policama ništa domaćeg nema. Interesantne su to stvari, ali ja se nadam da ćemo se pameti dozvati. Vjerujem jedino u Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, pa da nam Europa uredi neke stvari. Po nama, naši političari to neće nikada urediti, jednostavno nije im u cilju ili su u pitanju neki lobiji? Tko će znati – što narod kaže, kolje se krava za kilo mesa! Dokle će to trajati, Bog zna i najoptimističniji ljudi postali su pesimisti. To je jedna tragedija, jer ne vidi se izlaza. Ode jedan ‘pajdo’, dođe gori… - Je li tzv. papirnati dio fito brojevi i ostalo spreman za izvoz krumpira u EU?

Ispunjeni uvjeti

- Mi sada u sustavu imamo oko 150 proizvođača, s urednim fito brojem. Što se nas tiče, mi ispunjavamo 150 posto uvjeta, ne sto posto, ali što se tiče institucija, neka nam je Bog na pomoći! - Hoće li mogućnost izvoza potaknuti povećanje sadnje?

- Bit će na razini nekog prosjeka u posljednjih sedam - osam godina. Povećanje je teško očekivati jer nema radne snage, mladi odlaze, ali kad dođe do pada, bit će strmoglav.

- Ipak, u moru pesimističkih bilo je i optimističnih tonova? - Da, to se, prije svega, odnosi na isplatu poticaja. Ja bi se zahvalio ministru financija i Vladi ZHŽ, što su osjetili bilo naroda, iznašli sredstva, isplatili poticaje. Posebice zbog toga što s razine FBiH nema ništa, katastrofa… Proizvodnja mladog krumpira na jugozapadu Hercegovine kreće se od 5 do 8000 tona. Urod ne kreira sadnja nego kasni mrazevi, a ako ih bude, urod će biti manji i obrnuto. Prvi gomolji na tržištu se mogu očekivati čak i s otvorenoga, početkom svibnja.

Dušan Musa / Večernji list