VELIKI ČETVRTAK: 18,00
Misa večere Gospodnje
Nakon večernjeg bogoslužja pozivaju se vjernici da dio noći do 24,00 provedu u molitvi i klanjanju pred Presvetim Sakramentom
VELIKI PETAK: 18,00
Obredi Velikog petka
VELIKA SUBOTA: 20,00
Vazmeno bdjenje
USKRS – NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA:
DOLE: 9,30
ŽUPNA CRKVA: 11,00
KAŠČE: 14,30
Osam dana prije Uskrsa, u Nedjelju muke Gospodnje ili Cvjetnicu, započinje Veliki tjedan. Vrhunac Velikog tjedna je Vazmeno trodnevlje, koje započinje večernjom misom na Veliki četvrtak, nastavlja se slavljem Kristove muke i smrti na Veliki petak te kulminira u Vazmenom bdjenju u noći između Velike subote i nedjelje Uskrsnuća.
Bogoslužje Vazmenog trodnevlja središte je cijele liturgijske godine. Ta tri dana sažetak su cjelokupne kršćanske simbolike, stoga bi svi vjernici trebali rado sudjelovati u toj trodnevnoj proslavi Kristova vazmenog otajstva. Ako bogoslužje tih dana traje nešto duže nego redovita nedjeljna misa, to nije samo zato da bi trajalo, nego da bismo doista proslavili i iskusili sve bogatstvo i sadržajnu snagu tih svetih dana. Liturgijski molitveni tekstovi, pjesme i obredi vrlo znakovito i snažno uključuju sudionike u otajstva koja slavimo.
Veliki četvrtak
Biskup toga dana prije podne, okružen svećenicima iz cijele biskupije, u katedralnoj crkvi predslavi „Misu posvete ulja“ na kojoj blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje te posvećuje ulje za krizmu. Ta euharistija izražava zajedništvo biskupa i njegovih prezbitera (svećenika), a u njoj oni obnavljaju svoja svećenička obećanja. „Misom Večere Gospodnje“ slavi se spomen Isusove posljednje večere i započinje Vazmeno trodnevlje. Te je večeri Isus ustanovio euharistiju, sakrament svoga tijela i krvi. To je oporuka koju nam je ostavio uoči svoje smrti.
Veliki petak
Na ovaj dan Crkva ne slavi euharistiju, već se vjernici okupljaju na obrede koji se sastoje od tri glavna dijela: službe riječi, klanjanja križu i pričesti dan ranije posvećenim i pohranjenim euharistijskim kruhom. Obredi Velikog petka počinju znakovitom šutnjom. Nema ulazne pjesme. Svećenik s poslužiteljima dolazi pred oltar i prostre se pred njim na tlo. Boja liturgijske odjeće je crvena, boja mučeništva i pobjede, čime se naglašava kako ovo nije dan tuge, već dan razmatranja Kristove smrti kao izvorišta našeg spasenja.
Velika subota
Velika subota, kao dan počinka u grobu od najstarijih vremena nije imala nikakva bogoslužja. Tek je sa spuštanjem mraka počinjalo Vazmeno bdjenje – „majka svih bdjenja“ (Augustin). Vazmeno bdjenje zahtijeva primjereno vrijeme – nakon što padne noć. Još krajem 4. st. to je bdjenje trajalo čitavu noć, tako da na sam dan Uskrsa nije bilo nikakve druge liturgije. Danas je to slavlje Božje riječi i molitve koja svoj vrhunac doseže u euharistiji.
0 Primjedbe