Herceg-Bosna se brani

Danas pred Haškim tribunalom počinje sedmodnevna rasprava kroz koju će obrane šestorice bivših visokih dužnosnika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i HVO-a pokušati oboriti tezu o navodnom udruženom zločinačkom poduhvatu, a koja je temelj kako optužnice, tako i prvostupanjske presude kojom je šestorka nepravomoćno osuđena. Kroz sedam dana pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu obrane optuženih, kao i tužiteljstvo sudjelovat će u raspravi o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata kao i o žalbi Haškog tužiteljstva.

Odvjetnički timovi uložili su mnogo vremena i energije kako bi prikupili dokaze kojima, smatraju, mogu oboriti navedenu tezu, a koji se mogu klasificirati i tri glavne skupine. Prva je naravno vezana uz ključni zadatak, a to je obaranje teze o udruženom zločinačkom poduhvatu te su u tom kontekstu obrane pripremile niz dokaza kojima će pokušati pokazati da Herceg-Bosna nije osnovana s ciljem odcjepljenja kao i da hrvatski državni i vojni vrh, kao i onaj u HZHB nije djelovao u smjeru stvaranja etničkih čistih područja.

Karakter sukoba

Pored obaranja teze o navodnom udruženom zločinačkom poduhvatu, tu je i osporavanje teza o etničkom čišćenju te međunarodnom karakteru sukoba. U žalbama koje su podnesene, a o čijem se sadržaju ponešto moglo saznati na osnovu istupa odvjetnika, pokušava se ukazati na to da stvaranje entiteta u BiH nije imalo veze s etničkim čišćenjem, dok su u kontekstu vojnih operacija, odvjetnici navodili kako one nisu poduzimane u cilju etničkog čišćenja već su bile posljedica događanja na samom terenu, odnosno reakcije na planove i aktivnosti Armije BiH.

Također, u žalbama se želi osporiti i međunarodni karakter sukoba, što je posebno bitno i za položaj Republike Hrvatske čiji je vojno-politički vrh u prvostupanjskoj presudi prozvan kao odgovoran. Obrani na ruku ide i izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg tadašnjeg raspravnog vijeća suca Jeana Claudea Antonettija iz prvostupanjske presude.

Reakcije Hrvatske

Kvalifikacije koje su iznesene u optužnici kao i u nepravomoćnoj presudi vrlo su kasno zabrinule čelne ljude Republike Hrvatske što čudi s obzirom na iznesene optužbe prema kojima je državni i vojni vrh Hrvatske iz 90-ih okarakteriziran kao sudionik, odnosno sukreator u navodnom udruženom zločinačkom poduhvatu.

Dugo vremena Hrvatska, barem kada je riječ o javnim nastupima njenih čelnika ili pak zaključcima institucija nije imala adekvatan vanjskopolitički odgovor na prvostupanjsku presudu. Naravno ne treba isključiti lobiranje iza medijskih kulisa, a tu je i nedavni pokušaj da se Hrvatska u svojstvu “prijatelja suda” uključi u postupak s obzirom na to da su prvostupanjskom presudom obuhvaćeni i bivši predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko.

U tadašnjem podnesku Hrvatska je ocijenila da vijeće u presudi napisanoj na više od dvije tisuće stranica nije ponudilo nijedan dokaz koji bi podupro zaključak da su Tuđman, Šušak i Bobetko te zločine počinili ili namjeravali da se oni počine kao i da je takvim zaključkom da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata vijeće prekršilo europsku konvenciju o ljudskim pravima jer je tako dovelo u pitanje presumpciju nevinosti preminulih hrvatskih dužnosnika. Haški suci ipak su na kraju odbili taj zahtjev Hrvatske. Istodobno, kada je u pitanju žalba Haškog tužiteljstva, ono je zatražilo da se šestorku proglasi krivima i po drugim oblicima odgovornosti po kojima je to propustilo učiniti raspravno vijeće te da se izreknu “značajno veće” zatvorske kazne.

PRESUDA KRAJEM GODINE: Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora. Nakon rasprave očekuje se vijećanje sudaca Žalbenoga vijeća, dok bi drugostupanjska presuda hercegbosanskoj šestorci trebala biti izrečena u studenom ove godine. Kako stvari stoje čini se da ovaj put, za razliku od ranijih godina, neće biti pomicanja okvirnog vremena izricanja presude.
D. PušićDnevni list

Objavi komentar

0 Primjedbe