Prve BiH industrijske NATO dozvole u Ljubuški i Banja Luku

“Porsche” iz Sarajeva i “MRM” iz Ljubuškog prve su tvrtke kojima je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, nakon nekoliko godina, izdalo industrijske sigurnosne dozvole, međunarodno priznat dokument kojim se potvrđuje da zadovoljavaju NATO standarde i mogu da sudjeluju na milijunski teškim natječajima, koji su dosada bili rezerervirani isključivo za inozemne tvrtke. Potpis trenutno čeka još sedam tvrtki iz BiH, saznaje portal CAPTIAL.

Nakon višemjesečne kontrole, ove dvije tvrtke ispunile su sve sigurnosne uslove, a zahvaljujući provjerama sada, osim u BiH, mogu da surađuju i sa tvrtkama u inozemstvu.

“Trenutno je u procesu izdavanje dozvola za još sedam tvrtki, a sa oko 30 njih, koje su izrazile interes za dobivanje industrijskih dozvola, obavljene su konzultacije u vezi pripreme potrebne dokumentacije”, potvrđeno je za CAPITAL u resornom ministarstvu.

Ministar Dragan Maktić nedavno je istakao da izdavanje dozvola nije samo puka formalnost, već rezultat višemjesečne provjere svih sigurnosnih detalja propisanih NATO pravilima, od provjere objekta do dokazivanja pouzdanosti osoba zaposlenih na ključnim pozicijama u tvrtkama.

Izgubili smo tri ili četiri godine zbog raznih političkih opstrukcija i konačno rješavamo taj problem. U Vanjskotrgovinskoj komori bit će održana obuka koja bi pomogla gospodarstvenicima da lakše i preciznije popune prijavu za izdavanje dozvole. Prošlih mjeseci imali smo problema sa nepotpunim aplikacijama i tu smo gubili mnogo vremena“, naveo je Mektić dodajući da dozvola vrijedi pet godina.

Milijuni KM prošli pored domaćih gospodarstvenika

Sve tvrtke iz BiH, kako je CAPITAL ranije pisao, u ožujku prošle godine bile su onemogućene da sudjeluju u 21,2 milijuna KM vrijednom natječaju Ministarstva obrane BiH jer nisu imale valjanu dozvolu. Da apsurd bude veći, u tom trenutku nitko u BiH je nije ni izdavao, jer nije postojao ni dokument koji propisuje izdavanje.

Tako je prokrčen put dobavljačima za NATO iz Europske unije koje imaju kćerke ili partnerske firme u BiH, dok su domaći gospodarstvenici, koji, na primjer, surađuju sa firmama iz Rusije ili izvan EU, u startu diskvalificirani u ovoj milijunski teškoj trci.

Industrijska digurnosna dozvola bila je predmet žestokih političkih prepucavanja još od 2015. godine. Tada su ministarstva industrije, energetike i rudarstva i unutarnjih poslova RS isticala da bi usvajanje Pravilnika o industrijskoj sigurnosti BiH narušilo ustavne nadležnosti te da on proizvodi dodatne troškove i da je nedorečen.

Mektić je, kako je istakao, tada stavio na vagu političke interese u RS i interese svih gospodarstvenika u BiH i odlučio da ispred Ministarstva sigurnosti BiH Pravilnik pošalje u proceduru Savjetu ministara BiH, koji ga je u lipnju prošle godine i usvojio.

Ministar industrije RS Petar Đokić tada je naveo da su Zakonom o zaštiti tajnih podataka, koji je osnova za donošenje ovog Pravilnika, narušene ustavne nadležnosti, jer oblast sigurnosti podataka po Ustavu BiH nije u domeni nadležnosti BiH.

Dok su svađe trajale, gospodarstvenici su samo mogli da posmatraju kako pored njih prolaze milijunski teške javne nabavke. Neizdavanje industrijske sigurnosne dozvole za desetine milijuna KM oslabilo je namjensku industriju u oba entiteta u BiH.

Capital

Primjedbe