Dovođenje nobelovaca u Hrvatsku jedna je od aktivnosti dr. Dragana Primorca po kojoj je i poznat ovaj svestrani i ambiciozni liječnik, prije nekoliko dana odlikovan “Redom Ante Starčevića” za sveukupni dosadašnji rad te iznimno uspješno promicanje međunarodnog položaja i ugleda RH na području znanosti, obrazovanja i politike. Iduće okupljanje nobelovaca u planu je za lipanj iduće godine - u Splitu.
- Odlična vijest je da je u Seattleu nedavno odlučeno da će se “11th ISABS Conference on Forensic and Anthropologic Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine” održati u Splitu. Skup se organizira u suradnji s Mayo Clinic, Američkom akademijom za forenzične znanosti, Sveučilištem Penn State, Sveučilištem New Haven, Sveučilištem George Washington, i uz Sveučilište u Splitu, nizom hrvatskih institucija itd. Tradicionalno, pokrovitelj događaja je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Sretnim me čini, da već godinama okupljamo dobitne Nobelove nagrade, čime snažno pozicioniramo Hrvatsku u svjetskoj znanosti - kaže dr. Primorac. Kongres organizira u suradnji s vodećom američkom američkom zdravstvenom institucijom Mayo Clinic te s američkom akademijom za forenzične znanosti. Koje teme možemo očekivati na skupu u Splitu? - Mayo Clinic je naš partner više od 15 godina i vodeća je zdravstveno-znanstvena institucija u SAD-u s godišnjim prihodima od 11 milijardi dolara, u kojoj radi oko 60.000 zaposlenika. Predviđene teme uključuju personaliziranu i regenerativnu medicinu, staničnu, gensku i imuno terapiju, nove postupke u otkrivanju i liječenju malignih bolesti, epigenetiku, molekularnu dijagnostiku, prenatalnu dijagnostiku, forenzičnu i komparativnu genetiku, forenzičnu fenotipizaciju i DNA baze podataka, antropološku genetiku i dr. Drugim riječima, “pokrit” ćemo najatraktivnije teme modernih biomedicinskih znanosti - najavljuje Primorac.
Godinama se zalažete za međunarodne kriterije izvrsnosti. Evo, još smo pod dojmom, hrvatska nogometna reprezentacija je osvojila drugo mjesto na Mundijalu u Rusiji. Kako cijelu Hrvatsku promjeniti na bolje?
- Samo je jedan način: najizvrsniji moraju upravljati svim procesima u Hrvatskoj, od sporta, obrazovanja, zdravstva, znanosti, gospodarstva, politike itd. Slikovito govoreći, nogometni tim s igračima iz regionalne lige nema puno šanse za uspjeh u “Premier League”. Zar ne? Osim toga, najbolji način za predvidjeti vlastitu budućnost kreirati je, a uvijek ističem da naša budućnost ovisi o onome što radimo danas.
Svjetski mediji ističu nevjerojatan uspjeh, kako oni kažu, “male” Hrvatske. Čemu nas to može poučiti?
- Bez obzira što nije pobijedila u finalu, svojim zalaganjem, “fair playom”, zajedništvom, naša reprezentacija je osvojila srca ljudi širom svijeta. I to je činjenica. Međutim, više puta sam rekao da je isticanje Hrvatske kao "male“ zemlje potpuno besmisleno. Kao da se nekome opravdavamo za naš uspjeh. Ponavljam, veličina neke države ne određuje njen uspjeh. Snaga svake države je u njenim ljudima koji joj donose ugled, ali i koji pokreću procese koji određuju budućnost države. Pogledajte samo primjer Izraela, države tri puta manje od Hrvatske, ali s golemim globalnim utjecajem…
Tako se bori za Hrvatsku
Kad spominjete Izrael, vaš prijatelj i izraelski predsjednik Benjamin Bibi Netyanahu prvi je čestitao na pobjedi Hrvatske protiv Engleske?
- Točno, Bibi je dragi prijatelj više od 20 godina, iznimno voli Hrvatsku i konstantno surađujemo. Bibi je na poziv Putina došao na polufinalnu utakmicu, a s njim u društvu Hrvatsku nogometnu reprezentaciju s tribina bodrio je dječak Alon iz Izraela. Kada je Alon, koji se herojski bori s teškom bolešću, imao šest godina, transplantirano mu je srce donirano iz RH. Pokazujući koliko voli Hravtsku i koliko joj je zahvalan, Alon je tijekom cijele utakmice držao ruku na srcu.
"Vaša" Specijalna bolnica Sv. Katarina i službena je bolnica hrvatske nogometne reprezentacije, sada i svjetskog viceprvaka.
- Apsolutno, svi djelatnici naše bolnice su neizmjerno ponosni na ostvareni rezultat. Osobno, većinu reprezentativaca jako dobro poznajem i čini me sretnim što smo doprinijeli njihovom uspjehu, kao što je to, uostalom, doprinio cijeli stožer naše reprezentacije. Međutim, ne zaboravimo, temelj svega su naši igrači koji su pokazali kako se bori za interese Hrvatske.
Spomenuti ISABS, kojim predsjedavate, po nekima je najprepoznatljiviji znanstveni "brand“ Hrvatske? Nešto kao što je reprezentacija u nogometu?
- O golemom utjecaju ISABS-a u svijetu govori podatak da je tijekom održavanja prošlogodišnjeg ISABS-ova znanstvenog skupa, naš medijski partner PR Newswire vijest o održavanju konferencije distribuirao u više od 120 država širom svijeta na 6 vodećih svjetskih jezika, a informacija o kongresu je došla do više od 300 milijuna osoba. Istodobno, od osnivanja do danas web stranicu ISABS-a (www.isabs.hr) pogledalo je više od milijun posjetitelja, a u radu dosadašnjih kongresa sudjelovalo više od 4 000 znanstvenika i 500-tinjak pozvanih predavača, ukupno iz više 70 država. Značajna je i financijska potpora koju ISABS dobiva iz inozemstva (uglavnom iz SAD-a), a koja je do danas veća od 2,3 milijuna eura. Slijedeće godine u Split uz niz dobitnika Nobelove nagrade dolaze i vodeći znanstvenici s Harvard School of Medicine, MIT, Penn State University, University of New Haven, Columbia University, Mayo Clinic, Weizmann Institute of Science, George Washington University, The Wake Forest University, King's College, UC Davis, University of California-Berkley, itd.
Koliko pomaže što ste predsjednik Odbora za međunarodne odnose Američke akademije za forenzične znanosti?
- Nedvojbeno je da mi je s te pozicije znatno lakše pokrenuti određene procese i Hrvatsku snažnije pozicionirati. Inače, o snazi Američke akademije za forenzične znanosti (AAFS) kao ključnoj svjetskoj organizaciji iz područja forenzičnih znanosti najbolje govori podatak da okuplja 8000 vodećih forenzičara, uključujući djelatnike američke vojske, FBI-a, Ministarstva obrane, Ministarstva pravosuđa, državnih policija SAD-a.
Poniznost uvijek, puzavost nikada
Na tragu projekata izvrsnosti je i projekt koji ste pokrenuli s lancem bolnica iz Njemačke, točije s Regiomed Klinikum iz Bavarske, pa tako godišnje 30-tak najboljih studenta iz Bavarske studira u Splitu. Osim velikog financijskog učinka, takve suradnje podižu međunarodni ugled Hrvatske, Splita, Sveučilišta…
- Točno, vodstva Sveučilišta u Splitu i kolege s Medicinskog fakulteta predvođene dekanom Đogašom reagirala su sjajno. Ali moram istaknuti i potporu Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Agencije za znanost i obrazovanje koja su dali punu potporu realizaciji ovog projekta koji Hrvatsku snažno pozicionira i pokazuje na najbolji mogući način kako Hrvatska može biti uspješna i u područja zdravstva i znanosti. Osim toga, ovaj projekt pokazuje golemu snagu i potencijal hrvatskih institucija i može postati modelom međunarodnog djelovanja Hrvatske koji će doprinijet,i ne samo gospodarskom razvoju naše domovine, već i snažno jača njeno pozicioniranje u svijetu. Ovaj model svjedoči da je u Hrvatskoj moguće ne samo zaustaviti odlazak mladih, nego našu državu učiniti atraktivnom za školovanje najboljih mladih studenata iz inozemstva.
Političko vodstvo Bavarske, kao i Regiomed Kliniken, istaknulo je da je suradnja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Regiomed Kliniken strateški projekt te da istodobno i jedan od najuspješnijih projekata između Bavarske i Republike Hrvatske. Mislim da taj komentar govori sve sam za sebe. Tu je i strateška suradnja s jednim od najvećih američkih sveučilišta, Penn State, čiji ste inače prvi veleposlanik?
- Velika je čast koju mi je ukazalo Sveučilište Penn State i činim sve što mogu da ga opravdam. No, zahvaljujući sjajnoj suradnji s rektorom Anđelinovićem i njegovim suradnicima, dekanima, nastavnicima i studentima našeg sveučilišta, mogli smo ostvariti ovu suradnju, kojom je splitsko sveučilište postalo globalni partner jedne od najvećih američkih obrazovnih institucija. Do sada su pokrenute nebrojene grupne i pojedinačne suradnje, a ne treba govoriti koliko ovakva jedna suradnja znači za pozicioniranje Hrvtske u SAD-u. Ne zaboravite, Penn State je odabrao svega nekoliko globalnih partnera u svijetu.
Rekli ste mi da ste, slično kao što ovih dana govori i izbornik Zlatko Dalić, uvijek smatrali da je poniznost jedan od preduvjeta koji vodi ka uspijehu?
- Zlatko je dragi prijatelj koji je apsolutno u pravu. Samo bih nadodao, poniznost uvijek, puzavost nikada.
Kad smo već kod nogometnih paralela, Splićane će sigurno zanimati tema Staroga placa. Kao ministar svojedobno te se usprotivili ideji da tamo nikne kompleks stambenih objekata s poslovnim i trgovačkim centrom, tvrdeći da je to u sukobu sa Zakonom o sportu, zbog čega ste odbili dati svoju suglasnost za prenamjenu?
- Kao jedna od najznačajnijih splitskih institucija u posljednjih stotinjak godina i glavni simbol Splita, Hajduk zaslužuje da se skrbi o objektima koji su obilježili njegovu povijest. Svoj odluku sam donio sukladnu članku 68 Zakona o sportu u kojem stoji "Prenamijeniti površinu planiranu za javnu sportsku građevinu, ukloniti ili prenamijeniti javnu sportsku građevinu za namjene koje nisu športske djelatnosti može se samo uz suglasnost ministarstva na temelju prethodnog mišljenja sportske zajednice na čijem se području nalazi sportska građevina."
Spašavanje Hajduka
Iz tog doba datira i preoblikovanje Hajduka, čime se izbjegla opcija stečaja i svih njegovih posljedica? Kako iz današnje perspektive gledate na tu odluku?
- Nedvojbeno je da su sve vlasti od samostalnosti hrvatske države zatvarale oči pred golemim problemom nelikvidnosti hrvatskog sporta i niti jedna politika se s ovim problemom nije željela suočiti jer su znali da poštivanje tadašnjih zakonskih procesa znači i pokretanje niza stečajnih postupaka. Donošenjem Zakona o sportu, sve je promijenjeno, ali iz temelja! Dakle, otvaranjem stečajnog postupka odumiru ovlasti svih organa udruge-kluba, a na scenu stupaju novi protagonisti- tijela stečajnog postupka: stečajni sudac, stečajni upravitelj i odbor vjerovnika, koji nisu iz (sportske) struke. Hajduk bi u slučaju stečaja bio samo jedna pravna osoba u nizu od koje bi trebalo naplatiti dugove, pa je logično bilo očekivati da će zbog naplate dugova stečajni upravitelj odlučiti prodati igrače. Kako je otvaranje stečajnog postupka poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, profesionalni igrači bi i bez transfernog obeštećenja mogli jednostrano raskidati ugovore o profesionalnom igranju. Time bi klub najednom bio lišen prihoda koji su često značajan dio klupskih proračuna. Surovi stečajni postupak uništio bi klub, ne samo ekonomski već i u sportskom smislu. Provođenjem stečaja, država se ne bi naplatila niti jedne lipe, Hajduk bi bio uništen i nestala bi njegova stoljetna tradicija.
Kakva je budućnost Hajduka? I sam ste bili pionir i junior Hajduka, kažete, još za vrijeme Sergija Krešića?
- Hajduk je klub kojeg volim! Što se pak budućnosti Hajduka tiče, još jednom ću ponoviti, on ili bilo koji drugi klub koji prođe proces preoblikovanja, mora imati jasnu vlasničku strukturu. Ako grad želi ostati većinski vlasnik i to je u redu, ali onda to mora proporcionalno pratiti s financijskim ulaganjima, ali i s odgovornošću, kako za uspjehe, tako i za klupske neuspjehe. Isto tako, ako grad odluči prodati većinski paket dionica istu logiku mora slijediti novi vlasnik. To je početak i kraj priče o preoblikovanju koja je omogućila da cijeli hrvatski sport ne bude uništen u agoniji stečaja.
Netko će kazati - Primorac se hvali, ali vaš doprinos je neporeciv i u izgradnji Sveučilišta u Splitu?
- U pravu ste, a važno je znati da smo osigurali i uložili više od 1,2 milijardi kuna, kako bi Sveučilište u Splitu bilo to što je danas. O značaju ovoga projekta najbolje govori podatak da je u Splitu 2003. godine studiralo oko 7000 studenata, dok je danas na Sveučilištu u Splitu više od 27.000 nastavnika i studenata. Ovim strateškim potezom drastično je zaustavljeno iseljavanje mladih ljudi iz Dalmacije te omogućen njen dugoročni, na znanju utemeljen razvoj. Međutim projekt je rezliziran u suradnji s tadašnjim rektorom Pavićem, nastavljen s njegovim nasljednikom Anđelinovićem i naravno da će i novi rektor Ljutić omogućiti kontinuitet jedne od najuspješnijih priča ikada ispričanih u gradu pod marjanom.
U to je doba izgrađena i Sveučilišna knjižnica, studentski dom... Koliko je sve to stajalo porezne obveznike?
- Posebno značajnim držim otvaranje splitske Sveučilišne knjižnice koja se prostire se na 17.000 metara četvornih, a u svom knjižnom fondu ima pola milijuna svezaka, među kojima i devet rijetkih i vrlo vrijednih inkunabula. Vrijednost investicije je bila oko 250 milijuna kuna, i ona je trenutno drugi najveći objekt ovakve vrste u RH. Zgrada studentskog doma ima 13 etaža u kojoj je smješteno oko 600 ležajeva, što predstavlja gotovo stopostotno povećanje postojećih kapaciteta u odnosu na tada postojeće. Izgradnja ovog doma stvorila je sve preduvjete za bitno podizanje studentskog standarda na Sveučilištu u Splitu. Ipak, posebno značajnim držim rekordno zapošljavanje stručnjaka na Sveučilište u Splitu, a od 2003.-2009. godine otvorili smo više od 700 radnih mjesta na Sveučilištu u Splitu. Istaknuo bih Zdravstveni školski centar u vrijednosti oko 45 milijuna kuna, Obrtično-tehničku školu u vrijednosti oko 60 milijuna kuna i niz projekata nadogradnje osnovnih i srednjih škola u Splitu poput OŠ "Sućidar"... Sve to me danas čini ponosnim.
Personalizirana medicina
Upravo ste se vratili sa skupa Svjetske zdravstvene organizacije održanog u Sankt Peterburgu. I tamo ste zagovarali uvođenje personalizirane medicine u kliničku praksu. Što bi to zapravo bilo u praksi?
- Nedvojbeno je da personalizirana medicine predstavlja put u medicinu 22. stoljeća. Države koje to ne shvate, izgubiti će bilo kakvu priliku da konkuriraju na globalnom zdravstvenom tržištu. To su pravovremeno prepoznale SAD-e, nedavno Europska komisija i sada Svjetska zdravstvena organizacija. “Prava terapija za pravog pacijenta u pravo vrijeme” najjednostavnija je definicija personalizirane medicine. Ona je zasnovana ne samo na razumijevanju analize genoma, proteina i glikana, već i na razumijevanju utjecaja okoliša na ljudsko zdravlje sve u svrhu pružanja rane dijagnostike te optimalnog liječenja. Snaga personalizirane medicine se temelji na poznavanju procesa na molekularnoj razini on u konačnici omogućava i najpreciznije rješenje kroz koncept tzv. precizne medicine. Sastavni dio personalizirane medicine postaje stanična terapija te regenerativna medicina. Personalizirana medicina u čijem je sklopu i stanična terapija te regenerativna medicina, zadnjih godina doživljava veliki zamah. O važnosti personalizirane medicine upravo govori podatak da je Europska komisija osnovala International Consortium of Personalized Medicine (ICPerMed), a RH hrvatski klaster konkurentnosti personalizirane medicine. Vrlo često ćete kao jednu od sastavnica koncepta personalizirane medicine pronaći i farmakogenetiku, čiji je cilj prepoznati promjene unutar gena odgovornih za metabolizam lijeka te sukladno tome ordinirati terapiju. Podatak koji je ranije objavljen u američkom časopisu JAMA upozorava da se godišnje samo u SAD-u hospitalizira oko 2,2 milijuna pacijenata zbog komplikacija povezanih uz uzimanje lijekova, te da više od sto tisuća njih umre zbog posljedičnih komplikacija. Cilj farmakogenomike je prevenirati navedeno.
Specijalna bolnica Sv. Katarina na putu je da postane prva europska bolnica s konceptom personalizirane medicine?
- Više od pet godina, u partnerstvu s Genosom, radimo na tom projektu, prvenstveno s američkim, izraelskim i njemačkim institucijama, a naša prednost je ta što na jednom mjestu možemo integrirati vrlo kompleksna znanja molekularne medicine, stanične biologije i genetike u kliničku praksu. Vjerujem da ćemo vrlo brzo u javnost izići s modelom koji će snažno pozicionirati na globalnom tržištu kako našu bolnicu tako i hrvatsko zdravstvo.
Puno putujete, novinari vas dobiju na telefon obično u zračnim lukama. Evo, nedavno ste imali predavanje i u Irskoj, jeste li se ondje susreli s našim ljudima koji tamo traže bolji život?
- Ispričat ću vam jednu tužnu priču.U zrakoplovu za Dublin, sam zapravo vidio jednu tragediju današnje Hrvatske. Ispred mene gospođa u 60-tima napušta Hrvatsku. Lijevo od mene bračni par s djetetom koji traži budućnost u Irskoj. Desno od mene dvoje mladih koji pričaju o svojoj budućnosti ali i neizvjesnosti koja ih čeka u Irskoj. U kratkom razgovoru sa stjuardesom, ulovila me dodatna tuga. Naime tada mi je rekla da je svjedok brojnih odlazaka iz Hrvatske, ali nikada to nije bilo niti približno kao što je danas. Tada je pustila suzu.
U svjetskom vrhu
Što se to događa u odnosu na vrijeme kad ste bili članom Vlade kao ministar znanosti, obrazovanja i sporta. Tada ste u Hrvatsku uspjeli vratiti više od 150 doktora znanosti iz cijeloga svijeta?
- Motivi odlaska mladih su samo jednim dijelom u novcu, a najvećim djelom odlaze, jer ne vjeruju da mogu ostvariti svoju budućnost u Hrvatskoj. Isto tako duboko vjeruju da su načela poštenja i morala narušena. Uz to često mi govore da osjećaju prezir prema politici. Kad sam krenuo sa sintagmom izgradnje Hrvatske kao "društva znanja“, nisu svi vjerovali da je to moguće napraviti. Međutim, u kratko vrijeme smo udvostručili proračun za sustav znanosti i obrazovanja, osigurali smo subvencionirane kredite mladim stručnjacima koji su plaćali kamatu svega nešto više od 1%, a ostatak je plaćala država. U to doba, zaposlili smo više od 2000 najizvrsnijih mladih stručnjaka (znanstvenih) novaka, uvodili projekte od državne mature, obaveznog učenja 2 strana jezika, izgradili više od 300.000 četvornih metara prostora na hrvatskim sveučilištima, sve pripremili za uvođenje obvezne srednje škole, u Hrvatsku vratili više od 150 doktora znanosti od Amerike do Australije. Pokazali smo da se može... Prema istraživanju iz 2010., kojeg su proveli ugledni svjetski znanstvenici među kojima i nobelovci, a koje je objavio američki tjednik "Newsweek", Hrvatska se prema kvaliteti obrazovanog sustava našla na 22. mjestu u svijetu, ispred SAD-a, Italije, Grčke, Norveške, Portugala, Španjolske, Izraela... U ovom djelu Europe daleko smo najbolji i jedino se Austrija može uspoređivati s nama. O vrijednosti tog rezultata svjedoči još jedan pokazatelj: od 20 vodećih država svijeta iz skupine G-20, koje čine 85 posto ukupnog svjetskog bruto nacionalnog proizvoda, 80 posto svjetske trgovine i dvije trećine svjetske populacije, Hrvatska je prema kvaliteti obrazovanja bolja od njih 12.
A onda ste otišli... Od tada su, kažete, reducirana sredstva za znanost i obrazovanje?
- Od moga odlaska obrazovanje je doživjelo drastično rezanje proračuna, većina projekata je zaustavljena poput povratka znanstvenika, uvođenja obvezne srednje škole, zapošljavanja znanstvenih novaka i niz drugih., Motivacija na svim nivoima sustava obrazovanja i znanosti je gotovo u cijelosti izčezla. Temeljni problem leži u činjenici da političari nikako da shvate da obrazovanje nije projekt neke stranke, ono je nadstranačko i strateška odrednica svake države koja provodi mudru politiku.
Što vam je idući prioritet na stručnom planu?
- Pitanje personalizirane i regenerativne medicine apsolutni je prioritet moga tima. Kako je dosta projekata u završnoj fazi realizacije o njima ne mogu govoriti detaljnije no jednostavnim riječnikom govoreći cilj nam je pronaći stanice čiji je efekt u liječenju hrskavično-skeletnih oboljenja biti još učinkovitiji od postojećeg. Takvi postupci će u konačnici potpuno promijeniti medicinu kakvu poznajemo danas.
Pacijenti i iz Rusije Ponosan na medicinski tim
Spominjemo Rusiju zbog nogometa, no poznato je i da se u vašoj bolnici Sv. Katarina operiraju najkompleksniji slučajevi malih pacijenata iz te države?
- Veliki broj djece s bolesti krhkih kostiju ili Osteogenesis Imperfecta na preporuku ruskih liječnika operirano je u našoj bolnici, jedinstvenim pristupom tijekom kojeg se djeci ugrađuju tzv. intramedularni čavli koji se produljuju s rastom, tako da kod te djece nakon puberteta nije potrebno raditi dodatne operacije. Uisitnu sam ponosan na naš medicinski tim koji danas u Hrvatskoj obavlja zahvate koji se ne rade u cijeloj Rusiji.
Suradnja s Nijemcima Artritis ćemo predviđati
S kolegama iz Njemačke objavili ste i jednu od prvih knjiga na tržištu EU koja precizno određuje ponašanje kliničara nakon što dobije nalaze molekularne analize koji analiziraju ciljane mutacije važne za metabolizam lijeka?
- Knjigu "Farmakogenetika u kliničkoj praksi: Iskustvo s 16 lijekova korištenih u kliničkoj praksi“, napisali smo prof.dr. Wolfgang Höppner i ja i to na tri jezika (hrvatski, njemački i engleski). Knjiga sažima postojeće interdisciplinarno znanje vezano uz utjecaj varijabilnosti genoma na aktivnost enzima koji participiraju u metabolizmu lijekova. Knjiga je nastala kao rezultat suradnje hrvatskih i njemačkih znanstvenika i kliničara iz Specijalne bolnica Sv. Katarina, laboratorija Genos te iz BioGlobe Laboratorija iz Hamburga koji zajedničkim snagama uskoro uvode farmakogenetičko testiranje za 16 u kliničkoj praksi čest korištenih lijekova. U knjizi opisujemo gene odgovorne za metabolizam svakog pojedinačnog lijeka, tipične polimorfizme u tim genim, te preporuku za prilagođavanje terapije genotipu svakog pacijenta.
- Upravo ste objavili i rezultate vezane uz predviđanje nastanka reumatoidnog artitisa, daleko prije pojave simptoma? O čemu se radi?
- Znanstvenici Genosa predvođeni s prof. Laucom i liječnici Specijalne bolnice Sv. Katarina u upravo objavljenom radu u uglednom međunarodnom časopisu „BBA Molecular Basis of Disease“ prikazali su rezultate desetogodišnje kolaborativne studije koju su proveli u suradnji s Nacionalnim institutom za zdravlje Finske. Studija je uključila više od 14,000 ispitanika, a rezultati istraživanja sugeriraju da glikani mogu predvidjeti pojavu reumatoidnog artiritisa, što daje potpuno novo svjetlo u razumijevanju molekularnog mehanizma nastanka ove bolesti.
Nove metode liječenja Cro Copa smo vratili u ring
U znanstvenom časopisu Genes, vi i vaš tim iz bolnice Sv. Katarina predstavili ste rezultate u liječenju osteoartritisa potpuno novom metodom - tzv. mezenhimalnim matičnim stanicama?
- Radi se o dvogodišnjoj studiji gdje smo tijekom liječenja oboljelih od osteoartritisa (OA) koristeći tzv. stromalnu vaskularnu frakciju (SVF) izdvojenu iz masnog tkiva pacijenta, a koja sadrži i mezenhimalne matične stanice (AdMSC) i pericite, opisali mogući mehanizam djelovanjaAdMSC na oštećeno hrskavično tkivo velikih zglobova... Pacijenti svjedoče o nevjerojatnom poboljšanju njihova zdravstvenog stanja, prvenstveno simptoma povezanih s osteoartritisom nakon liječenjem matičnim stanicama. Jedan od njih je i Mirko Filipović i iznimno sam sretan odličnim terapeutskim učinkom nove metode koju smo kod njega među prvim primijenili...
Hrvoje Prnjak / Slobodna Dalmacija
0 Primjedbe