"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

petak, 28. rujna 2018.

Šipovčanin preinačio "unića" u električni automobil

Tehnička škola Karlovac prva je škola u Karlovačkoj županiji koja ima 100 posto električni automobil, koji je poseban po tome jer je rezultat zajedničkog rada nastavnika i učenika škole.

Jedan od najzaslužnijih za taj uspjeh je nastavnik praktične nastave Ivan Rašić, podrijetlom iz Šipovače u općini Ljubuški.

Ravnatelj škole Ivan Janković, naglasio je da je projekt započeo bivši ravnatelj Mile Lulić, a da je on kao prvi suradnik bio koordinator projekta. Ideja o električnom automobilu je došla nakon posjeta Sisku gdje se već nekoliko godina održava utrka solarnih automobila, kao i želja da uz druge škole sudjeluju u ovoj utrci. Međutim, Ivan Rašić nastavnik praktične nastave u Tehničkoj školi imao je drugačiju ideju.

- Kolega Rašić razmišljao je malo šire, jer ako bi radili čisto solarni automobil mogli bi imati problema s njegovom veličinom, jer je solarna površina dosta velika. Gdje takav automobil smjestiti, kako ga održavati a praktično jednom ili dva puta godišnje voziti. Kao takav nam se činio nepraktičan. Ivan Rašić je imao praktičniji prijedlog, odnosno da napravimo klasični auto koji se može puniti solarno, na kućnu mrežu i javnu punionicu te da ga imamo u uporabi svaki dan. Dakle da njegova autonomija bude između 50 do 100 kilometara te da može poslužiti za potrebe škole u smislu obilaska naših učenika za vrijeme prakse ili za kakvu manju dostavu, pojašnjava Janković za Karlovački.hr.

Odlučili su dakle stari automobil preraditi u električni, izbor je pao na „ Fiat Uno“ iz 1996. godine, jer je primjerene težine. Škola je kupila automobil prije dvije godine i krenulo se u njegovo preuređenje. U školskoj radionici pored Stanice za tehnički pregled na Rakovcu. „Unića“ je prvo trebalo rastaviti, izvaditi kompletan karbonski dio vozila, odnosno motor, ispušni sustav i rezervoar goriva. Taj dio posla je skupa sa učenicima preuzeo Ivan Rašić.

- Kupili smo stari automobil, bio je već gotovo u raspadnutom stanju i sve smo dijelove nabavili, nešto smo sami napravili, učenici su sredili limariju i uredili automobil koji ćemo registrirati i voziti. Služit će u promotivne, ali i edukativne svrhe za učenike naše i drugih karlovačkih škola - izjavio je za Večernji list Ivan Rašić u ožujku prošle godine, koji je i osmislio projekt, a pomogli su mu i Mišo Vukelić i Ivan Juran.

Nakon dvije godine intenzivnog rada, električni automobil Tehničke škole je dobio atest Centra za vozila Hrvatske i koncem kolovoza prošle godine je registriran te spreman za gradsku vožnju za što je prvenstveno namijenjen, piše Karlovački.hr

„e-KARLO“može prijeći 100 kilometara i postiže brzinu 90 kilometara na sat. Kompletno se napuni tijekom 8 do 10 sati. Cijena noćnog punjenja je oko tri kune, a dnevnog oko šest kuna za 100 kilometara. Preinaka je koštala oko 100.000 kuna, od čega je 60 posto novca otišlo samo na baterije. 

„e-KARLO“ je dobio zlatnu medalju Udruge inovatora karlovačke županije na 12.Izložbi inovacija u lipnju prošle godine.

nedjelja, 23. rujna 2018.

Vukoja: Hercegovcima nedostaje svijest o općem dobru, tragedija je da su nam državu formirali ljudi koji su mentalno, sociološki i politološki bili formirani u prošlom sustavu koji se ne može primijeniti na ovaj današnji

Izuzetno zanimljivo je bilo ovog tjedna u talk showu “Dobar, loš, zao”.

Kroz gostovanje Ivana Vukoje, sociologa, čovjeka koji proučava i piše o političkim sustavima (Institut za društveno-politička istraživanja, časopis Status) te obnaša dužnost ravnatelja Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru moglo se dotaknuti brojne teme na relevantan način. Samozatajan u svome radu, ali uvijek s rezultatima i argumentima. Priznat kao stručnjak za tzv. hrvatsko pitanje u BiH i kao čovjek pod čijim vodstvom naša kazališna scena raste i sve uspješnije surađuje s kolegama unutar i van države.

Bez obzira što živi i djeluje najviše u Mostaru, Vukoja tvrdi da nikada ne može zanemariti ni svoj ljubuški identitet. “Ne može se biti intelektualac, ako netko to što zna i piše ostavlja samo u sferi svoje privatnosti. Ljepota Hercegovine je osim krajolika i ta raznolikost karaktera i ljudskih osobnosti. Unutar ljubuške općine npr. imamo različitih identiteta. Uvijek me privlačilo to promatrati i analizirati. Kad sam došao u Mostar kazali su mi malo u šali da je ovdje najbolje poznavati tračeve”, dodaje.

Naglašava i hercegovački poduzetnički gen koji je specifičan u tome što mi na taj način pokušavamo organizirati svoju okolinu i posložiti stvari. Opaske bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića o tome kako Hercegovce treba naučiti raditi ispada kao loša i pogrešna usporedba.

Vukoja tvrdi kako za bilo koji posao treba imati specifična znanja. “Ako organizirate televiziju vi biste trebali znati nešto o tv novinarstvu, televiziji kao mediju pa onda i posložiti strukturu koja će funkcionirati. Tako je i s državom. U procesu formiranja društva i stabilne države u tom procesu moraju sudjelovati i ljudi koji imaju sociološka znanja, nisu dovoljna samo politološka znanja itd.

“Nama se posebno još dogodila ta tragedija (te okolnosti) da su nam državu i državu formirali ljudi koji su mentalno, sociološki i politološki bili formirani u prošlom sustavu koji se ne može primijeniti na ovaj današnji.”

Za časopis “Status” koji se bavio političkom kulturom i društevnim pitanjima tvrdi da će imati svoju vrijednost i u nadolazećim godinama s obzirom na teme kojima se bavio. Vukoja voli reći kako treba biti kritiča, ali i realan. Mi nemamo demokratsko iskustvo, nemamo političku kulturu koja je dugo godina uzgajana.

Za BiH tvrdi da se poremetio zajednički okvir unutar kojega se možemo surađivati. Argumenti se ne poštuju, sve se svodi na osobne sukobe. Takav način govora koji susrećemo ne treba biti i naš način. Ne treba odustati od činjenica i pretpostavki koje možete objasniti i obraniti.

U jednom sigurnijem ambijentu mogli bismo dopustiti da nas mladi i sposobni ljudi predstavljaju i tako stječu iskustvo, a onda bismo kroz određeno vrijeme imali vrhunske kadrove. Važno je da hrvatski građani podrže pozitivne procese, jer ćemo mi u protivnom kao narod izgubiti društvenu supstancu. Nama je potrebna ta kvalitativna promjena. Vjerujem da će se i nakon ovih izbora to dijelom pokazati, kaže Vukoja te dodaje kako je izuzetno važno izići na nadolazeće izbore bez obzira kome želite dati svoj glas.

Sva ostala pitanja i teme emisije pogledajte u video prilogu.

HMS


subota, 22. rujna 2018.

CGS o općinama i mjesnim zajednicama u ŽZH: Nedostaje suradnja i komunikacija sa stanovnicima i medijima

U organizaciji Centra za građansku suradnju, prošli tjedan održana je obuka za predstavnike mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i predstavnike općinskih uprava u četiri općine Županije Zapadnohercegovačke/Kantonu 8: Posušju, Širokom Brijegu Grudama i Ljubuškom, na temu: Sudjelovanje, monitoring i komunikacija za transparentnu lokalnu upravu.

Cilj obuke bio je povećanje transparentnost, efikasnosti i odgovornost prema građanima te sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka radi podizanje razine svijesti o značaju i standardima lokalne samouprave kod nositelja lokalne vlasti, građana i cjelokupne javnosti.

Pored brojnih aspekata sudjelovanja građana u procesima odlučivanja, tijekom obuke posebno je naglašena potreba praćenja rada općinskih vijeća i općinskih uprava, analiza rezultata rada te informiranje javnosti, odnosno građana o postignutim rezultatima. Sudjelovanjem građana u procesu odlučivanja, otvorila bi se konstruktivna dvosmjerna komunikacija, te bi građani na taj način imali ulogu općinskih partnera u kreiranju i provedbi lokalnih politika, stvorila bi se mogućnost za zagovaranje potrebnih promjena, što bi za krajnji cilj imalo kvalitetniju lokalnu samoupravu.

Tijekom razgovora sa sudionicima istaknuto je da mjesne zajednice i NVO prate sjednice općinskog vijeća samo u slučaju kada se tema dnevnog reda direktno odnosi na rješavanje pitanja ili potreba koje se tiču stanovnika MZ ili korisnika NVO. Istovremeno rijetki sudjeluju na raspravama o nacrtu proračuna/budžeta, ali putem godišnjih planova, općinama šalju i kandidiraju svoje projekte i potrebe stanovnika kako bi bile uvrštene u proračun ili kapitalne investicije.

Zabrinjava činjenica da predstavnici MZ i NVO rijetko komuniciraju sa građanima odnosno stanovnicima MZ a isto tako sa medijima. Istaknuli su, istovremeno, da je suradnja i komunikacija sa općinskim upravama dobra iako nema redovitih zajedničkih sastanaka općinskih uprava i mjesnih zajednica.

Inače, mjesne zajednice u suradnji sa općinskim upravama, na godišnjoj razini provedu veliki broj vrijednih projekata koji se većinom odnose na izgradnju ili održavanje cesta i putova; izgradnju ili održavanje vodoopskrbnog sustava, vjerskog centra, groblja i igrališta; pomoć socijalno ugroženim obiteljima; čišćenje okoliša te organiziranje kulturnih i sportskih događaja.

U cilju poboljšanja informiranja, komunikacije i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika u MZ, dogovoreno je da:
– Općinska vijeća svojim mjesnim zajednicama redovito šalju dnevni red svake sjednice OV i omoguće im da govore pred Vijećem kada je to potrebno;
– u suradnji sa općinskim odjelima za razvoj organizirati dodatnu obuku za predstavnike MZ i NVO na temu izrada projekata i namicanje sredstava za provedbu istih te
– izraditi nove ili obnoviti postojeće osobne karte/profile MZ i postaviti ih na općinsku WEB stranicu u sekciji Mjesne zajednice.

Obuka je održana u okviru projekta Centar za građansku suradnju „Sudjelovanje u odlučivanju – transparentna lokalna uprava. Projekt se provodi uz podršku Američke ambasade u Sarajevu.




petak, 21. rujna 2018.

Ubijali su nas četnici, ali i naši, kao primjerice Antu Paradžika!

Hrvatski domoljub, jedan od osnivača HDZ-a, dopredsjednik HSP-a i načelnik Ratnog stožera Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), Ante Paradžik, (Ljubuški, 10. veljače 1943. – Zagreb, 21. rujna 1991.) baš kao i Blaž Kraljević, Ludvig Pavlović, Miro Barešić i brojni drugi Hrvati vjerovali su u demokraciju i slobodu misli, borili se protiv torture i Titova režima, ali pod još nerazjašnjenim okolnostima – pali su. Ubijeni su, kako neki kažu, od hrvatskog metka!

Paradžik se 21. rujna 1991. vraćao iz Križevaca za Zagreb. Hrvatski policajci, koji su čekali u zasjedi, (tako ide priča), ubili su ga misleći (sic!) da je četnik, odnosno neprijatelj hrvatskog naroda! U to je naravno teško povjerovati, tim prije što do kraja nikada nije istraženo kako se i zašto to dogodilo?

U početku hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata, bivši Udbaši, koji su preokrenuli kapute i te kako su bili aktivni: Manolić, Perković, Mustač, Degoricija, Gaži i drugi i navodno su dobro znali što čine.

Smrt nevinog Ante Paradžika osobito nas je pogodila, tim prije jer smo ga poznavali i kao jednog od najproganjanijih osoba Hrvatskog proljeća. 1972. ni krivog ni dužnog osudili su ga na tri godine zatvora. Odležao je do posljednjeg dana, i to u jednoj od najgorih kaznionica – Lepoglavi. Sve do početka devedesetih godina, zajedno sa svojom obitelji, bio je proganjan i šikaniran. Ništa ga nije moglo slomiti. Bio je spreman umrijeti za Hrvatsku, ali ne i od metka svojih sunarodnjaka(?).

Obitelj mu je teško živjela u vrijeme komunizma, a nakon njegove smrti (da ne povjeruješ) također je prolazila pakao. Djeca mu nisu mogla pronaći ni zaposlenje. Sina Mislava, koji je završio pravo, nije želio zaposliti ni jedan hrvatski pravnik, odnosno odvjetnik, od kojih neki i danas rade i busaju se u prsa kao „veliki“ Hrvati!

I on je doživio tešku sudbinu. U Zagrebu se jednog Božića bacio sa zgrade i priključio se nažalost svojem ocu, ali i brojim drugim hrvatskim ratnicima za slobodu – na nebu!

Nu, sad kad postavljamo pitanje: tko su srbijanski i ini četnici koji su krivi za ratne zločine, nije na odmet da saznamo i tko je kriv za smrt Paradžika, Krljevića, Barešića i brojnih drugih?

Tko je kriv za one koji su se (navodno) sami ubili, a uglavnom su dočekali slobodnu i samostalnu Hrvatsku, poput Zvonka Bušića – Taika?

Dosta je da i preko ovakvih stvari prelazimo kao spužvom preko ploče!

Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)

HU BENEDIKT


Niti nakon 27 godina ne zna se tko stoji iza ubojstva Ante Paradžika!?

Na današnji dan prije 27 godina, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, ubijen je Ante Paradžik tadašnji načelnik stožera HOS-a i jedan od osnivača Hrvatske stranke prava. Ubijen je u 48 godini života, ostavivši iza sebe suprugu i troje djece.

Žalosna je činjenica da se niti dan-danas, više od dva i pol desetljeća poslije, ne zna tko je odgovoran za ubojstvo, ili budimo brutalno iskreni, smaknuće Ante Paradžika, čovjeka koji je ovu našu državu robijao i bio progonjen te je među prvima uzeo oružje da obrani vas i nas.

Ukratko, Paradžik je, za razliku od mnogih današnjih ili prošlih „velikih Hrvata“, za Hrvatsku živio punim srcem, što je i dokazao svojim djelima. Još 1971. godine aktivno je sudjelovao u Hrvatskom proljeću kada je kao predsjednik Saveza studenta Hrvatske pokrenuo studenski štrajk, nakon kojeg je uhićen i osuđen na tri godine zatvora. Tu je počela njegova kalvarija koja je završila tragičnim, nikada rasvijetljenim, događajem od 21. rujna godine 1991.

Naime, tog kobnog dana Paradžik se, s vozačem i kolegom, automobilom vraćao sa stranačkog skupa u Križevcima prema Zagrebu. Na spomenutom skupu Paradžik je pozvao okupljene da se Hrvatska oslobodi jugoslavenskog jarma te uvjeravao stotinjak simpatizera i građana da poslušaju predsjednika Tuđmana ukoliko ih pozove na sveopći ustanak (iako se u načelu nije slagao s Tuđmanovom politikom, ali mu je sloboda Hrvatske uvijek bila na prvom mjestu).

Nakon što su prošli nekoliko policijskih punktova u Sesvetama, na kontrolnom punktu „Jež 2“, oko 22 sata dočekala ih je, a što drugo reći, „sačekuša“. Policajci na tom punktu su bez previše pitanja počeli pucati prema automobilu.

Ishod je bio tragičan, Ante Paradžik je ostao na mjestu mrtav, vozač Branko Perković je teško ranjen, dok je Ivica Oršanić prošao bez ozljeda jer se bacio ispod sjedala, ali se nakon toga vratio u Kanadu gdje je, razočaran, i umro.

„To je bilo iskustvo kojeg mi se je stvarno teško sjetiti. Paradžik mi je bio na suvozačkom mjestu,a Ivica je sjedio straga. Sjećam se da smo prošli nekoliko kontrolnih punktova i nije bilo nikakvih problema, a u Dugom Selu nas je zaustavio policajac kojeg znam od ranije, Blaž Sarić, koji nas je pregledao i pustio dalje. Je li on javio sljedećoj kontrolnoj točki ili se to znalo od prije ja ne znam“, rekao nam je prije nekoliko godina jedini preživjeli svjedok iz automobila na kojega je otvorena paljba, Perković.

„Na punktu u Sesvetama sam stao, a sjećam se da mi je policajac viknuo da ugasim motor. Poslušao sam ga, a nakon toga je policajac Željko Vučemilović Grgić došao do suvozačkih vrata i otvorio vatru na nas, nakon čega su počeli pucati i drugi. Ante je ubijen, ja sam ranjen. Ni danas se ne želim sjećati tok trenutka. Ante mi krvav, ubijen, leži na ramenu. Grozno“, završio je Perković.

Željko Marjanović, jedan od osnivača HOS-a koji je prošao sva ratišta za vrijeme Domovinskog rata, potvrdio nam je ovu tužnu priču te nam je rekao da je žalosno da su svi policajci koji su sudjelovali u ubojstvu abolirani te su danas na slobodi, a na sudu su se branili da su imali saznanja da su u autu „martićevci“.

Tom prilikom smo za razgovor zamolili i Josefinu Paradžik, udovicu ubijenog Ante. „Nemojte, ne bih htjela. Iako je prošlo puno vremena, sjećanja su još svježa..“, kratko nam je rekla.

Na kraju možemo se samo pitati tko je kriv? Naši sugovornici nisu željeli direktno odgovoriti na to pitanje, ali po njihovim odgovorima možete sami zaključiti.

Brutalna istina je da Paradžika nisu ubili četnici, protiv kojih se borio, nego domaći izdajnici.

UBOJICE ABOLIRANI

Konačnom presudom Vrhovnoga suda prvooptuženi Vučemilović osuđen je na šest godina zatvora, drugooptuženi Branko Matošević na pet godina, a trećeoptuženi i četvrtooptuženi Željko Čeko i Paško Palić na četiri i pol godine zatvora. To su, naime, policajci koji su suđeni za ubojstvo Ante Paradžika, ali su svi kasnije abolirani odlukom predsjednika Tuđmana te ubrzo nakon toga svi su vraćeni nazad na svoje poslove u MUP. Blaž Sarić, koji je radiovezom dojavio da se u Paradžikovu automobilu možda nalaze martićevci, nikada nije optužen.

utorak, 18. rujna 2018.

Obilježena 27. obljetnica pogibije Ludviga Lutka Pavlovića

Dvadeset sedma godišnjica pogibije Ludviga Pavlovića – Lutka, prve žrtve velikosrpske agresije na prostorima BiH, danas je obilježena u Ludvigovom rodnom mjestu Vitini.

Nakon mise zadušnice u crkvi u Vitini uslijedilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća na grobu pokojnog Lutka na mjesnom groblju u Vitini, a zatim i kod poprsja Ludviga Pavlovića – Lutka u parku u Vitini.

Vijence su položili i svijeće zapalili članovi obitelji, rodbina i prijatelji pokojnog Lutka, predstavnici općine Ljubuški, predstavnici ŽZH, predstavnici PPN „Ludvig Pavlović“ i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata općine Ljubuški.

Dvadeset sedma godišnjica pogibije Ludviga Pavlovića dan ranije obilježena je i u Studenim Vrilima u Posušju, gdje je pronađeno tijelo pokojnog Lutka.

Vijence su položili i odali počast izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) predvođeno članom Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Mladenom Begićem, predsjednikom Glavnog vijeća Udruge Hrvatska zajednica Herceg- Bosna Vladimirom Šoljićem, općinskim načelnikom Brankom Bagom s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata s područja općine Posušje, te članovima obitelji.

Ludvig Pavlović bio je hrvatski iseljenički aktivist, pripadnik Bugojanske skupine koja je organizirana s ciljem rušenja komunističkog režima nakon sloma Hrvatskog proljeća i časnik Hrvatske vojske. Poginuo je 18. rujna 1991. u sukobu s JNA u Studenim Vrilima. Posmrtno je odlikovan Redom Kneza Domagoja, Redom Nikole Šubića Zrinskog i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Radio Ljubuški

ponedjeljak, 17. rujna 2018.

Bigeste uvjerljivom pobjedom najavilo borbu za viši rang natjecanja

Novu ligašku sezonu ljubuški nogometaši otvorili su uvjerljivom pobjedom.

Pod novim-starim imenom, NK Bigeste, u okviru 2. kola Međužupanijske lige HBŽ/ZHŽ, Ljubušaci su na Babovcu svladali momčad Kupresa s visokih 5:1.

Od prve minute domaći su krenuli napadački i tijekom cijelog susreta imali inicijativu nad mladim sastavom gostiju što je rezultiralo ranim vodstvom i tri postignuta pogotka do poluvremena, uz jedan primljeni. Do kraja susreta Bigeste je s još dva gola ovjerilo pobjedu nad Kuprešacima.

Poslije utakmice uslijedilo je druženje momčadi s upravom kluba te gostima s Kupresa uz roštilj.

S Babovca su najavili borbu za prvo mjesto i povratak u drugoligaško društvo, gdje su nastupali protekle sezone, ali pod imenom ugasle Sloge.

U ostalim rezultatima 2. kola Međužupanijske lige HBŽ/ZHŽ Junak iz Srđevića je s 2:1 pobijedio Rakitno, a Drinovci su s 4:0 u Glamoču svladali domaći Šator, dok je branitelj naslova, sastav Šujice, bio slobodan.

U narednom kolu, koje se igra u nedjelju, Bigeste gostuje u Drinovcima.

"Ljubuški je pravi filmski centar"

Umjetnički direktor Viva Film Festivala, bh. redatelj i scenarist Ratko Orozović za Al Jazeeru Balkans govorio je o samom festivalu, programima i selekciji filmova, mladim filmskim stvaraocima, te se prisjetio svojih početaka.

- Treća je godina kako imamo selekciju Omladinskog filma i kako dodjeljujemo nagrade. Već smo podijelili šest kamera, što je urodilo plodom u Kaknju gdje su mladi napravili dva filma mimo Viva škole filma. U Ljubuškom smo pokrenuli inicijativu da mladi dobiju bioskop, jer je Ljubuški pravi filmski centar. Ove godine smo morali otkazati Livnu jer nemaju uslova; Odžak smo morali pomjeriti za iduću godinu, dok je Bijeljina zbog predizborne kampanje također pomjerena za iduću godinu - kazao je Orozović u intervju za Al Jazeera Balkans.

Festival se iz godine u godinu širi pa se već iduće godine očekuje 20 gradova na VFF-u.

- Za nadati se da ćemo iduće godine imati cijelih 20 gradova na Viva Film Festivalu. U isto vrijeme kada se prikazuju filmovi u Sarajevu paralelno se prikazuju i po cijeloj Bosni i Hercegovini. Također imamo putovanja nagrađenih filmova u Niš i Novi Sad. A ove godine planiramo da idemo sa nagrađenim filmovima u Split, možda i do Slovenije, te da se širimo mimo regije. 

Komentirao je aktualno bh. zbilju po pitanju umjetnosti i obrazovanja.

- Na neki način je došlo do devastacije i kulture i umjetnosti. Onaj narod koji nema umjetnost, koji nema obrazovanje zapravo je siromašan. Ako u BiH imamo 90.000 nepismenih to je tuga u 21. stoljeću. Nemojte da govorim o nezaposlenosti. Mislim da je novac glavna stvar u bh. kinematografiji. Ima autora, scenarija i mladih, perspektivnih ljudi. Idu širom svijeta i dobijaju nagrade. To su najbolji ambasadori Bosne i Hercegovine - zaključio je bh. redatelj i scenarist Ratko Orozović za Al Jazeera Balkans, prenosi Šipovača Portal.

subota, 15. rujna 2018.

Besplatan broj za anonimnu prijavu divljih deponija

Građani Federacije BiH od četvrtka mogu anonimno prijaviti lokalitet i podatke o divljim deponijama otpada u njihovim sredinama besplatnim pozivom na telefonski broj: 080 05 05 06.

Ta je telefonska linija nazvana “Zeleni alarm”, a cilj je sačinjavanje registra divljih, nelegalnih deponija otpada u urbanim i ruralnim sredinama u FBiH te saniranje i remedijacija tla. 

Sve više divljih odlagališta smeća uz cestu prema Kašču
FOTO: Ljudske štetočine nastavljaju ugrožavati živote i uništavati prirodu Šipovače i Kašča


Pozornost realizatora projekta bit će fokusirana na deponije koje sadrže opasne tvari, ali je bitno locirati i sve druge, izuzev onih s tečnim otpadom, koje nisu predmet projekta. Kampanju realizira nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI) u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša FBiH u okviru projekta „Mapiranje divljih deponija“. 

Nakana je doprinijeti sustavnom rješavanju višedesetljetnog problema nelegalnih deponija raznih vrsta otpada te je cilj da općine dobiju registar kao upotrebljiv dokument kako bi planirale novac za saniranje mjesta deponija. Prema zvaničnim podacima iz Strategije zaštite okoliša FBiH, na prostoru entiteta ima više od 2000 divljih deponiija na površini od oko milijun kvadratnih metara.

Pogled.ba



petak, 14. rujna 2018.

Prva metla Širokog: Bošnjaci, glasujte za mene da Čović ne pobijedi

Jerko Ivanković Lijanović, kandidat Narodne stranke Radom za boljitak za člana Predsjedništva BiH, poziva sve kandidate za članove Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda da ne rasipaju glasove stanovnika Federacije BiH ako zaista, istinski žele da BiH nakon 7. listopada ove godine krene u smjeru međusobne suradnje i ekonomskog razvoja.

“Neka se dogovore o jednom kandidatu koji će nastaviti utrku za Predsjedništvo BiH. Ako se o tome ne mogu dogovoriti, neka naprave izvlačenje i neka se izvuče jedan koji će i postati član Predsjedništva BiH, a sve ostale prihvati za svoje savjetnike. Tako ćemo iz Federacije BiH osigurati da imamo kvalitetno funkcioniranje člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, a da ostale potrebne glasove iz FBiH usmjerimo na moj izbor kako bismo izravno zaustavili da 7. listopada u Predsjedništvo BiH zajedno zasjednu lideri HDZ-a BiH i SNSD-a, Dragan Čović i Milorad Dodik“, obrazlaže Jerko Ivanković Lijanović.

On, nadalje, ukazuje da se ne smije dozvoliti da od dva milijuna stanovnika s pravom glasa u FBiH Čović sa stotinjak tisuća glasova, u suradnji s Dodikom nastavi provoditi politike etničkog konflikta i siromaštva.

Dnevni list




OPĆINA LJUBUŠKI: Javni poziv za dostavljanje prijedloga za investiranje

Na temelju članka 2. Pravilnika o načelu i načinu podnošenja prijedloga za investiranje Plana kapitalnih investicija općine Ljubuški, broj 02-28-166/13, općinski načelnik Općine Ljubuški, objavljuje

JAVNI POZIV
za dostavljanje prijedloga za investiranje, u cilju ažuriranja Plana kapitalnih investicija
općine Ljubuški

Predmet ovoga Javnog poziva je prikupljanje prijedloga za investiranje, u cilju ažuriranja Plana kapitalnih investicija Općine Ljubuški, kako bi se odredili prioriteti općinskih investicija, koje se odnose na organiziranu infrastrukturnu izgradnju, odnosno na poboljšanje tehničke i društvene infrastrukture u narednih pet godina.

Glavni nositelj aktivnosti je Povjerenstvo za izradu Plana kapitalnih investicija, koje je imenovalo Općinsko vijeće. Povjerenstvo će izvršiti verifikaciju prispjelih prijedloga, odrediti prioritetne investicijske projekte u skladu s prihvaćenim kriterijima, te pripremiti konačan prijedlog ažuriranog Plana kapitalnih investicija na usvajanje Općinskom vijeću Ljubuški. 

Prijedloge za investiranje mogu podnijeti:
• Građani općine Ljubuški
• Radna tijela Općinskog vijeća
• Općinski načelnik
• Službe za upravu
• Poduzeća, poduzetnici i druge organizacije 
• Mjesne zajednice
• Nevladine organizacije

Potencijalni predlagači Obrazac prijedloga za investiranje mogu preuzeti u prostorijama Centra za usluge građanima, u zgradi Općine Ljubuški, Trg dr. Franje Tuđmana 1 i na službenoj web stranici www.ljubuski.ba. 

Sve dodatne informacije možete dobiti u uredu broj 21., br. telefona: 039/835-543. Kontakt osoba: Antonio Radić. 

Popunjeni Obrasci prijedloga za investiranje dostavljaju se na adresu: 
Općina Ljubuški, Povjerenstvo za izradu Plana kapitalnih investicija, Trg dr. Franje Tuđmana 1, 88320 Ljubuški 

Rok za podnošenje prijedloga je od 13.rujna 2018. do 28.rujna 2018. godine. 

Nepotpuni i neblagovremeno podneseni prijedlozi neće se uzimati u razmatranje.

OPĆINSKI NAČELNIK
Nevenko Barbarić

Ljubuski.ba

četvrtak, 13. rujna 2018.

DETALJI ISTRAGE: Roditelji bacili bebu u žbunje, djed ih prijavio grudskoj policiji

Pronalazak tijela bebe, dječaka rođenog prije sedam dana, u žbunju i kamenjaru na lokalitetu Kobilovača, uz cestu Mostar - Čitluk, u mjestu Miljkovići, jučer je šokirao stanovnike grada na Neretvi, piše Dnevni Avaz.

Izuzeti tragovi 

Tijelo su, kako je to kasnije i potvrđeno iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije, pronašli pripadnici Policijske uprave Mostar koji su postupili na osnovu informacije iz Policijske uprave Grude.

Na licu mjesta je obavljen uviđaj te su izuzeti tragovi koji će biti poslani na vještačenje, a naređene su sve druge neophodne mjere i radnje kako bi bile rasvijetljene okolnosti ovog stravičnog događaja.

Kako smo neslužbenoo saznali, jučer je uhićen M. Š. (56) iz Gruda, čija se supruga M. Š. 1. rujna porodila u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar.

Prijavili slučaj

Zdravstvenu ustanovu je napustila 5. rujna u pratnji svog supruga, a iz kojeg razloga su tek rođenu bebu odlučili baciti u žbunje pored puta jučer je bila nepoznanica. Neslužbeno smo saznali da ovaj par ima troje djece.  Također, prema neslužbenim informacijama, slučaj je policiji u Grudama prijavio otac porodilje, javlja Dnevni avaz.

Potraga MUP-a ŽZH brzo dala rezultate - policija locirala kradljivca

MUP ŽZH je u srijedu objavio fotografiju nepoznatog muškarca za kojim traga, a kojeg se može dovesti u svezu s izvršenjem kaznenog djela na području Županije Zapadnohercegovačke s molbom građanima da ukoliko poznaju osobu na fotografiji to odmah prijave policiji.

Objava je, kako javlja Faktor, ubrzo dala prve rezultate.

Naime, policija je u Tešnju locirala osumnjičenog kradljivca za kojim je MUP Zapadnohercegovačke županije raspisao potragu i o tome izvjestila kolege iz MUP-u Zapadnohercegovačke županije.

srijeda, 12. rujna 2018.

Čović: Imati ćemo servis koji će imati funkciju javnog RTV sustava.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, HNS BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH bio je gost političkog magazina Argumenti na Našoj Tv, urednika i voditelja Milana Šutala, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Šutalo je u emisiju pozvao i urednike iz najznačajnijih medijskih kuća Hrvata u BiH; Manuelu Bojo, glavnu urednicu Radija Herceg-Bosna, Zorana Krešića iz Večernjeg lista i Juricu Gudelja, glavnog urednika portalal Dnevnik.ba koji su unakrsno propitivali Čovića o aktualnim političkim i inim temama.

O motivima kandidature

O motivima svoje ponovne kandidature za člana Predsjedništva Čović je kazao: „Procjena svih nas okupljenih u HDZ i HNS bila je da bi bilo prerizično da se moje ime izuzme iz kandidature jer već zadnjih godinu dana imamo najave da će u ime Bošnjaka i građanske opcije iz sarajeva biti kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva. Moramo nastaviti gdje smo stali kada je u pitanju vanjska politika i euroatlantski put te preuređenje odnosa unutar BiH. Međutim, da smo usvojili izmjene Izbornog zakona, sukladno naputcima Ustavnog suda, onda bi situacija zasigurno bila drugačija kada je u pitanju kadroviranje od strane HDZ-a.“

Na upit o tome je li ključ za osiguravanja legitimnog predstavljanja Hrvata u svim tijelima vlasti u uspostavi hrvatske izborne jedinice Čović je kazao da je to točno te da su predstavnici hrvatskoga naroda bili jedini predlagači izmjena Izbornog zakona koji bi osigurao legitimno predstavljanje jednog, drugog i trećeg konstitutivnoog naroda, ali da se u tome, nažalost, nije uspjelo. Također, jedini razlog zbog kojega nismo dobili kandidatski status za članstvo u EU i aktivaciju MAP-a je upravo neusvajanje izmjena Izbornog zakona.

Ne postoji osovina Dodik-Čović

Upitan postoji li realna opasnost od ponovnog formiranja tzv. „platforme“, Čović odgovara da zasigurno postoji dio onih koji preferiraju pozicije koje koje ustavno pripadaju Hrvatima, a istovremeno za sve u BiH optužuju HDZ i HNS nazivajući ih pri tom rušiteljima države. Ovaj put je situacija nešto drugačija jer teško da će naći sugovornike iz hrvatskih stranaka ako bi željeli takvo nešto uraditi.

Sarajevski mediji pretežno govore o tome da bi „osovina“ Čović i Dodik u Predsjedništu predstavljala opasnost za opstojnost Bosne i Hercegovine, a Čović na takve „optužbe“ odgovara da spomenuta osovina uopće ne postoji. „To je dio strategije onih koji bi u Predsjedništvu željeli imati dvije ruke“

„Ako bi zavladala ta famozna građanska država, dva entiteta zasigurno bi se razdvojila, tu nema više nikakvih tajni, a mi nismo za takav projekat niti ćemo dozvoliti da se on dogodi“.

Čović je, odgovarajući na pitanja novinara, naglasio da je prilika za Bosnu i Hercegovinu u prvih pet mjeseci sljedeće godine dobiti kandidatski status jer će nakon europskih izbora doći neka nova administracija u Bruxellesu koja zasigurno neće imati ovoliko sluha za Bosnu i Hercegovinu i njene probleme.

Bez izbora legitimnog predstavnika Hrvata u Predsjedništvo BiH imat ćemo ustavnu krizu

Na konkretno pitanje kako će se formirati Dom naroda FBiH Čović kaže da će se, ukoliko dođe do izbora legitimnog hrvatskog člana u Predsjedništvu BiH te stvari ubrzo vrlo lako definirati uz mentorstvo međunarodnih predstavnika, a razgovori na tu temu i danas se vode. U suprotnom, naglasio je imat ćemo ustavnu krizu.

Čović je pozvao sve Hrvate da iziđu na izbore bez obzira za koga glasali te da se tako pošalje jedna snažna poruka svima onima koji malo drugačije vide poziciju Hrvata u BiH.

Hrvatski kadrovi dobro radili

Rasprava se potom preusmjerila na ocjenjivanje rada hrvatskih kadrova u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na entitetskoj razini. Dragan Čović je kazao da zamjera pojedinim ministrima što se nisu trudili da budu više medijski eksponiraniji što bi zasigurno pridonijelo i tome da javnost vše prizna i valorizira njihov rad. Posebno je pohvalio rad ministrice financija FBiH Jelke Miličević koja je uspjela osigurati da u mjestima gdje Hrvati žive više nema proračunskog deficita.

Upitan o mogućoj uspostave javnog RTV servisa na hrvatskome jeziku o kojemu se priča već gotovo tri desetljeća te kakvi su izgledi da do njegove uspostave dođe, Čović je kazao da je upravo pitanje javnog RTV sustava jedna stavka zbog koje je najviše kritiziran njegov rad i rad njegove stranke, a pri tom se zaboravlja da takvi prijedlozi ne mogu dobiti potrebnu većinu u Parlamentu zbog onih koji kažu „nikada vi to nećete dobiti“.

„Sada tražimo druga rješenja te mogu kazati da ćemo kroz 3-4 mjeseca imati potpuno završen pravni okvir u kojem odluku neće morati donositi Parlament BiH te ćemo imati servis koji će imati funkciju javnog RTV sustava.“

Na pitanje mogu li Hrvati uvjetovati formiranje vlasti na svim razina sa ispunjenjem nekih konkretnih zahtjeva koje bi stavili pred partnere, Čović ponovno apostrofira nužnost izbora legitimnog predstavnika iz reda hrvatskog naroda u Predsjedništvo BiH. -Moramo drugačije pristupitu formiranju vlasti nego prije četiri godine, trebamo iste stranke i na entitetskoj i na državnoj razini kako ne bi došlo do disbalansa i stalnih kriza.

Dvije milijarde u cestovnu infrastrukturu u Hercegovini

„Ključ za Bosnu i Hercegovinu je izići iz začaranog kruga nedostatka nedovoljnog povjerenja“, apostrofira Čovič.

Na koncu emisije govorilo se i o tome kako potaći investiranje u gospodarstvo i ubrzati izgradnju cestovne infrastrukture kako bi se smanjilo iseljavanje ljudi iz BiH. Čović ističe da je ključ razvoja aluminijska industrija, pa je tako od iznimnog i strateškog značaja stabilizirati mostarski Aliminiji jer je cijela aluminijska industrija vezana na njega. Dotaklo se i teme razvoja turizma, te je zaključeno da se mora ulagati u razvoj turističke infrastrukture kako bi se zadržao kontinuirani rast. Čović je također najavio intenzivna ulaganja u cestovnu infrastrukturu u Hercegovini u naredne dvije godine kazavši kako će u tu namjene biti investirano oko 2 milijarde maraka.

B. Galić / HMS

Policija moli za pomoć: Prepoznajete li osobu s fotografije?

Uprava policije MUP-a ZHŽ je u srijedu objavila fotografiju nepoznatog muškarca kojeg se može dovesti u svezu s izvršenjem kaznenog djela na području Županije Zapadnohercegovačke te moli građane da ih obavijesti ukoliko ga prepoznaju.

Radeći na rasvjetljavanju kaznenih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta policijski službenici Uprave policije MUP-a ŽZH Ljubuški, raspolažu fotografijom osobe koja se može dovesti u svezu izvršenja kaznenog djela počinjenog na području ŽZH.

"Molimo građane ukoliko imaju bilo kakva saznaja koja nam mogu pomoći u identifikaciji NN muške osobe da se jave na tel. 039/830-808 ili najbližoj PU na tel. 122.", navode iz Uprave policije MUP-a ZHŽ.


MUP ZHŽ

nedjelja, 9. rujna 2018.

OIP Ljubuški: Imenovani članovi biračkih odbora

Općinsko izborno povjerenstvo Ljubuški je dana 06. rujna 2018. godine donijelo Rješenje o imenovanju članova biračkih odbora za Opće izbore 2018. godine, broj: 01/2-05-1902/18.

Popis članova biračkih odbora pogledajte OVDJE.

subota, 8. rujna 2018.

I ljubuški poljoprivrednici u panici zbog presušivanja Vrljike: Ostaje li vodonatapni kanal bez vode?

Nakon sinoćnjeg vrlo jakog potresa koji je zatresao cijelu Imotsku krajinu, a osjetio se i u zapadnoj Hercegovini, u rano jutro u subotu nova panika.

Kako javlja Radio Imotski, od ranih jutarnjih sati počeo je padati nivo rijeke Vrljike na njenim glavnim izvorištima s kojih se pitkom vodom opskrbljuje 98% pučanstva Imotske krajine.

Od 6:20 sati nivo vode kod prve ustave bio je oko 68 centimetara manji od nivoa prije potresa, da bi već oko 9 sati bio cijeli metar niži. Ljudi su se s nevjericom počeli okupljati oko izvorišta komentirajući sa zebnjom ovu prirodnu pojavu, svjesni koliko im rijeka znači. Isti slučaj zabilježen je 24 .svibnja 2004. godine kada se nakon potresa povukla rijeka za nekoliko sati u utrobu zemlje. Na sreću ubrzo se vratila. No, ovoga puta prošlo je više od deset sati, a nivo vode i dalje opada, javlja Radio Imotski.



Osim Imoćana, u panici zbog presušivanja izvora rijeka Vrljike je i stanovništvo Gruda i Ljubuškog.

Naime, Vrljika je rijeka ponornica u Imotsko-bekijskom polju, koja izvire kod mjesta Proložac, mijenja ime u Matica i ponire u predjelu Šajinovac u Drinovcima. Ponovno izvire kao Tihaljina u Peć Mlinima. Dalje teče prema Ljubuškom i Neretvi pod imenima Mlade i Trebižat.

Od ove rijeke s devet imena ovisi i poljoprivreda ljubuškog kraja, poglavito "carstva mladog krumpira" - Šipovače, Vojnića i Veljaka, čiji poljoprivrednici vodonatapnim kanalom crpe vodu za usjeve iz spomenute rijeke. Svi oni sa zebnjom prate što se zbiva s rijekom Vrljikom i nadaju se povratku vode, piše Šipovača Portal.

Još uvijek nema informacija o tome je li se već i u kolikoj mjeri presušivanje Vrljike odrazilo na stanje vodostaja na vodotoku Tihaljina - Mlade - Trebižat, niti se zasad nitko od nadležnih nije oglasio.

Vodonatapni kanal već je jednom ove godine presušio, o čemu smo i pisali. Također, i sama rijeka je proteklih godina više puta presušila, a ekološkoj katastrofi uvelike je pridonijela i hidroelektrana Peć Mlini.



nedjelja, 2. rujna 2018.

Šipovača slavila protiv Klobuka u balotaškom obračunu

U boćarskom obračunu žestokih balotaških protivnika Šipovače i Klobuka, koji je održan na terenima benzinske crpke „Mina“ u Klobuku, slavila je momčad Šipovače rezultatom 2:1 (0:16, 16:6 i 16:4). 

Nakon katastrofalne igre u prvoj partiji igrači Šipovače su se uozbiljili i s lakoćom dvije preostale partije riješili u svoju korist.

Razlog za katastrofalan rezultat u prvoj partiji bila je taktika „Strikan i Netjak“ iz Velog mista. Ovaj put razlog nije bila boca vina i zavaravanje protivnika već „kumovske veze“ . 

Naime, kapetan naše momčadi Drago Vukojević Ćuro je, baš kao Strikan u Velom mistu, a sve da bi ugodio kumu Miranu, zamolio suigrače Matu Antića i Rafu Grbavca da puste protivnika da ih ostavi na nuli. 

Nakon prve partije veselju Klobučana nije bilo kraja. Počele su padati i šale na račun Šipovače i njezinih igrača, a bilo je i „ruganja“, što bi rekao naš narod.

Sve to je uozbiljilo naše igrače, a posebno Matu Antića, i onda je krenula Šipovačka rapsodija. Svaka Matina buća na bulinu, Rafo fantastičan, a i Ćuro je dao svoj doprinos.

U protivničkim redovima pravo rasulo. Momčad se raspala. Jedno bacanje valja Miran, drugo Lujo, treće Vito. Sljedeće bacanje jedan izbija, drugo bacanje izbija drugi, a treće treći. Dogodio se raspad sustava i naša momčad je s lakoćom riješila susret u svoju korist.

Na kraju korektan završetak, čestitke jednih i drugih na fer i korektnoj igri i ponašanju i zajednička večera.

Dogovoren je i uzvratni susret koji bi se trebao igrati u Šipovači. 

M.B.