tag:blogger.com,1999:blog-8842847636544486682024-03-18T12:32:57.905+01:00ŠIPOVAČA PORTALŠipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.comBlogger3644125tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-88936060446281742432024-03-18T12:28:00.006+01:002024-03-18T12:32:23.701+01:00Potpisani ugovori: 80.000 KM za subvencioniranje privatnih vrtića<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEilM_P1EbovB91QWUDkQTfXbTRxuRPpBBBpiEM96Icu-l4u2J8PRuIPj4IUtZyZ8y3gEONk19tAEkYYhozlkY5JeLmw2etFmsRnR6haR21SnNiw9Llx1_uusasirmT53IY9SlXcSK-nxMFnCfNT1LOI4nnJwSWPZ4CpuzPS6n3QHEDiHsj3Iv5dni8zyAYA/s1000/IMG_5273.JPG" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="667" data-original-width="1000" height="266" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEilM_P1EbovB91QWUDkQTfXbTRxuRPpBBBpiEM96Icu-l4u2J8PRuIPj4IUtZyZ8y3gEONk19tAEkYYhozlkY5JeLmw2etFmsRnR6haR21SnNiw9Llx1_uusasirmT53IY9SlXcSK-nxMFnCfNT1LOI4nnJwSWPZ4CpuzPS6n3QHEDiHsj3Iv5dni8zyAYA/w400-h266/IMG_5273.JPG" width="400" /></a></div>Gradonačelnik Vedran Markotić u ponedjeljak je s predstavnicama privatnih dječjih vrtića koje djeluju na području Ljubuškog potpisao ugovore o njihovom subvencioniranju ukupne vrijednosti 80.000 KM.<p></p><p>Četiri vrtića – Petar Pan, Jelenko, Bubamara i Oblačić dobit će po 20.000 KM subvencije za pružanje vrtićkih usluga. Oni su po prethodno objavljenom javnom pozivu ispunili sve potrebne uvjete za ostvarivanje prava na subvenciju kojom se na taj način pomaže roditeljima čija djeca borave u privatnim vrtićima, jer zahvaljujući potpori Grada, navedeni vrtići niti ove godine neće povećavati cijene za pružene usluge predškolskog odgoja i obrazovanja te dnevne brige o djeci.</p><p>Ovo je jedna u nizu demografskih mjera koje Grad Ljubuški na čelu s gradonačelnikom Vedranom Markotićem posljednjih godina provodi. Uvedena je kad su cijene usluga Dječjeg vrtića smanjene za 50%, koji je time postao najjeftiniji vrtić u regiji, a s ciljem smanjenja financijskih izdataka roditelja čija djeca pohađaju privatne vrtiće te s ciljem smanjenja razlike cijena Dječjeg vrtića u odnosu na privatne vrtiće.</p><p>Podsjetimo, nedavno je održan sastanak gradonačelnika Markotića s predstavnicama vrtića nakon njihove najave da će unatoč subvencijama, zbog konstantnog rasta troškova, biti primorani podići cijene svojih usluga. Na sastanku je dogovoreno osiguranje dodatnih sredstava vrtićima koji su se obvezali da neće podizati cijene svojih usluga.</p><p>– <i>Već četvrtu godinu zaredom potpomažemo rad privatnih vrtića koji ispune uvjete javnog poziva. Ovim izdvajanjima nastojimo postići to da privatni vrtići ne povećavaju cijene svojih usluga, a da istovremeno mogu nesmetano obavljati djelatnost bez financijskih poteškoća</i> – kazao je gradonačelnik Markotić.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2b8orOLnO6VVNo2oUsaFlWGsUhicamhUgWIUuDqdMBVVim7GHn_Cwft_QDfhdE56OfG9p7C0CIeSXKSVU7TZvdeYNicqP4JXKF31ACZ_pBhbXHWeUcTm1ANWvNUFJvNjRUmXwtBZd4WIQwNTb0d7R5lZ3MgTIAVMgk3_7xkg9HIiqTlvPFkKRO2vI02Q1/s1000/IMG_5270.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="667" data-original-width="1000" height="266" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2b8orOLnO6VVNo2oUsaFlWGsUhicamhUgWIUuDqdMBVVim7GHn_Cwft_QDfhdE56OfG9p7C0CIeSXKSVU7TZvdeYNicqP4JXKF31ACZ_pBhbXHWeUcTm1ANWvNUFJvNjRUmXwtBZd4WIQwNTb0d7R5lZ3MgTIAVMgk3_7xkg9HIiqTlvPFkKRO2vI02Q1/w400-h266/IMG_5270.JPG" width="400" /></a></div><p>Uz subvencije vrtićima, ali i druge vrste potpora – od prijevoza učenika uz pomoć Županije Zapadnohercegovačke, osiguranih bilježnica i školskog pribora subvencija svim redovitim studentima, potpore mladim obiteljima… Ljubuški je među jedinicima lokalne samouprave postao predvodnik potpora mladima i mladim obiteljima s ciljem demografske obnove. Također, za mlade obitelji u Ljubuškom veoma važna je i mjera mjesečne naknade u visini od 500,00 KM za treće i svako sljedeće dijete koju je uvela Županija Zapadnohercegovačka, a navedene mjere, prema statističkim pokazateljima, pokazuju pozitivne rezultate. Naime, jedina županija u Federaciji BiH s pozitivnim prirodnim priraštajem za 2023. godinu je Županija Zapadnohercegovačka.</p><p style="text-align: right;"><a href="http://Ljubuski.ba" target="_blank">Ljubuski.ba</a></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-66788281352397152312024-03-18T09:04:00.002+01:002024-03-18T09:04:23.403+01:00FOTO: Ljubuški frizeri za četiri sata ošišali preko 100 ljudi i donirali novac onima u potrebi<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-RU_LlY6QiKhAsxxL124vX0v51oecoLYqYPvJgEBkeeacvPilhRg8wUE1zj9OJKoqRMsGytkmc-iZjsbKo3pY14IRTfQZY5QkvdiSuQD1KAKovFuiAQzFKIXWT4_ZhA_UBGllwTHhn-7kIcMSuPieOm_CO3CVwV1WsWOJuLB87J0Pa20IxW07fl7M0rph/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_37521328.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-RU_LlY6QiKhAsxxL124vX0v51oecoLYqYPvJgEBkeeacvPilhRg8wUE1zj9OJKoqRMsGytkmc-iZjsbKo3pY14IRTfQZY5QkvdiSuQD1KAKovFuiAQzFKIXWT4_ZhA_UBGllwTHhn-7kIcMSuPieOm_CO3CVwV1WsWOJuLB87J0Pa20IxW07fl7M0rph/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_37521328.webp" width="320" /></a></div><br />Baš kao i obično, Hercegovina je još jedanput pokazala koliko srce i empatiju zapravo ima. Iako su se slične akcije do sada održavale u susjednim gradovima, ovo je prvi put da se jedna takva održala na tlu grada Ljubuškog.<p></p><p>– <i>Do sada sam u nekoliko navrata sudjelovao u sličnim akcijama i gledajući zajedništvo koje se javlja među ljudima, osjetio sam potrebu dovesti nešto slično i u naš grad. Po svemu sudeći, čini mi se da će ova akcija uroditi velikim plodom</i> – izjavio je za <a href="https://www.hercegovina.info/hercegovina/ljubuski-opet-ima-veliko-srce-za-cetiri-sata-osisali-preko-100-ljudi-i-donirali-novac-onima-u-potrebi/222475/slika--1#lg=1&slide=0" target="_blank"><span style="color: red;">hercegovina.info</span></a> Franjo Bebek, jedan od organizatora događaja.</p><p>Posebno lijepo bilo je za vidjeti mladu Moniku Bebek. Inače ova Ljubušanka je Franjina kćerka i stajala je rame uz rame pored svog oca.</p><p>– <i>Ponosna sam na svog tatu, a naravno i na naš grad jer nas je podržao u ovom projektu, kao i na sve ljude koji dolaze i koji će tek doći. Dokazali smo još jednom da možemo biti humani, podržati druge i dati sve od sebe. Naše malo njima znači mnogo </i>– istaknula je.</p><p>Ovaj hvale vrijedan događaj okupio je 25 hercegovačkih frizera koji su uzeli slobodno poslijepodne kako bi dali svoj doprinos, a dobar dio njih je prevalio mnogo kilometara kako bi stigli u Ljubuški. Osim lokalnih frizera, pridružili su im se Posušaci, Čitlučani, Mostarci i Međugorčani, a najviše pozornosti zaplijenili su članovi DVD Ljubuški koji su došli u službenom vozilu praćeni s više od 50 motorista, mahom članova Moto kluba Bigeste, ali i njihovih prijatelja iz okolnih gradova.</p><p>– <i>Svi prikupljeni prilozi ići će Rehabilitacijskom centru za djecu, mlade i odrasle osobe s teškoćama u razvoju Ljubuški i Udruzi roditelja djece s posebnim potrebama “Duga” Ljubuški, sve što danas radimo, radimo za najranjivije članove našeg društva </i>– objasnila nam je Jadranka Tolj.</p><p><b>Nekima je ovo bio prvi put da sudjeluju u ovakvoj akciji</b></p><p>– <i>Posljednjih devet godina radim ovaj posao, ali ovo je prvi put da sudjelujem u nečem sličnom. Danas sam ovdje s osjećajem velike radosti jer shvaćam koliko je važno biti dio inicijativa koje mijenjaju živote. Osjećam se počašćeno što mogu biti tu i pridonijeti na bilo koji način. Iskreno, ovo je jedan naš radni dan kojega možemo pokloniti za dobrobit osoba kojima je pomoć potrebna</i> – izjavio je Blaženko Bokšić.</p><p>Akcija je trajala od 15:00 do 19:00 sati i privukla je brojne posjetitelje. Inače, cijena muškog šišanja iznosi 10 do 15 maraka, no tijekom akcije nije bila važeća. Oni koji su se odlučili za šišanje nisu bili ograničeni cijenom - mogli su platiti u skladu s njihovim mogućnostima, bez da se otkrije iznos. No, izgleda da ova akcija nije bila namijenjena samo za one koji su tražili šišanje ili novu frizuru. Čak i oni posjetitelji koji nisu htjeli promijeniti izgled ostavili su svoje novčane doprinose. Kutija za donacije bila je postavljena na vidljivo mjesto tako da je svatko dao prilog kakav je mogao, piše hercegovina.info.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgTI5uH_6XRKDsxCtbfzVFgdANsyeAQLrA_qAk7RqJW11Z4VjeysppGKlYO0h3kf3E3kdFTATqBi4UGCtw4r0jMaedS4fNSh2F8xOnvJI_BhJs7u9d6_wcgE9k3czY1i8iZXaW6rPhiEoWlcl5yO9f42NhHJESIr3NoiH1zryZoy4leNglCJZpnIvDf68ro/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_420867.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgTI5uH_6XRKDsxCtbfzVFgdANsyeAQLrA_qAk7RqJW11Z4VjeysppGKlYO0h3kf3E3kdFTATqBi4UGCtw4r0jMaedS4fNSh2F8xOnvJI_BhJs7u9d6_wcgE9k3czY1i8iZXaW6rPhiEoWlcl5yO9f42NhHJESIr3NoiH1zryZoy4leNglCJZpnIvDf68ro/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_420867.webp" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiidP9hrHCxK7ckB1B8GXqlvAYsEtNQzOjvqL67epYk6K_8NkD01MV5YRDGi3dNtJZJe_nTS4GZPwXXEOsq6apspwXnYEft-cJo5VK0V_zXAxZHl4R4FU99dpftVwud1jbmjEcs_ERygs8geGdf7vrrqGaEkXeeBHWKE4u-Vi4rBKkDyogNXU4PR4RhADJY/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_23786472.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiidP9hrHCxK7ckB1B8GXqlvAYsEtNQzOjvqL67epYk6K_8NkD01MV5YRDGi3dNtJZJe_nTS4GZPwXXEOsq6apspwXnYEft-cJo5VK0V_zXAxZHl4R4FU99dpftVwud1jbmjEcs_ERygs8geGdf7vrrqGaEkXeeBHWKE4u-Vi4rBKkDyogNXU4PR4RhADJY/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_23786472.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg3YgzjWSNXoKZq4aKctx1Esr-xIIIiZMatHkg30uvYj9qe5-ysfl9f0PF8kxxQR5IA0rOxs6xLbkbr_HLOHEGJjC5o34Qux3cFH1pFrDnFq06kYARJ-KFYxqPsgjWC1YqDib_2jVCUBq7As075Xiq_KWt0JwdD64dRPxL42tdpQXldIesqKwmHVFDL7KN5/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_28595881.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg3YgzjWSNXoKZq4aKctx1Esr-xIIIiZMatHkg30uvYj9qe5-ysfl9f0PF8kxxQR5IA0rOxs6xLbkbr_HLOHEGJjC5o34Qux3cFH1pFrDnFq06kYARJ-KFYxqPsgjWC1YqDib_2jVCUBq7As075Xiq_KWt0JwdD64dRPxL42tdpQXldIesqKwmHVFDL7KN5/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_28595881.webp" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgORDSnsn5gGsipFC8G4F4D2SiY5dWbyeAmnv5DN7PsKgciawBQ-GOEzD7l3LKqvFd8yoezeUrdIBVq7lM2oEbTC4ADo1noALfY2GUtKWDl2fyWDAtETTcXjRLU2Yt2hHJLOMCI-cJvhzR4ha_PZDuOeYWTC9bW0OoRMUnVi4ajWYqGVFPEiKQ3Ep-n8HOT/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_29953319.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgORDSnsn5gGsipFC8G4F4D2SiY5dWbyeAmnv5DN7PsKgciawBQ-GOEzD7l3LKqvFd8yoezeUrdIBVq7lM2oEbTC4ADo1noALfY2GUtKWDl2fyWDAtETTcXjRLU2Yt2hHJLOMCI-cJvhzR4ha_PZDuOeYWTC9bW0OoRMUnVi4ajWYqGVFPEiKQ3Ep-n8HOT/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_29953319.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEggbvcBsc0uCua_EAxyi_VRVtf__ot4eHz2ezoQqQKzcTsqlAi14ZDhfUFmj3P4oiuXdnCCgw-orIU0S7JDexeQAxaC90GQTIUsIbfSzEe0AcA5330rHeJNdTwEAqXXZOh1H0XiUeuEU-wGoO1a0aQY-TicAMhxu2MQg2CNmNKS_o6q5SUY-9YfWpS37klq/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_33282042.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEggbvcBsc0uCua_EAxyi_VRVtf__ot4eHz2ezoQqQKzcTsqlAi14ZDhfUFmj3P4oiuXdnCCgw-orIU0S7JDexeQAxaC90GQTIUsIbfSzEe0AcA5330rHeJNdTwEAqXXZOh1H0XiUeuEU-wGoO1a0aQY-TicAMhxu2MQg2CNmNKS_o6q5SUY-9YfWpS37klq/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_33282042.webp" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEixqd3XvzKHP8XGPnxcii-lSefG3vUbSOT_cjHnQ-jcuTccl3SyhHizX5ZcjF27TvqFBQME1Yz_0POwAsA0FUJ4g83IyQOx1GjRQE4Z_jnxAhOi7PKX3d3bsXwQ7KxYuFrp7FH8twwM3IPDsPAaJ6JEYu5qGsfbcjB4uBuOXnTaIm6SkuD_BZwVkJJV7zTH/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_37521328.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEixqd3XvzKHP8XGPnxcii-lSefG3vUbSOT_cjHnQ-jcuTccl3SyhHizX5ZcjF27TvqFBQME1Yz_0POwAsA0FUJ4g83IyQOx1GjRQE4Z_jnxAhOi7PKX3d3bsXwQ7KxYuFrp7FH8twwM3IPDsPAaJ6JEYu5qGsfbcjB4uBuOXnTaIm6SkuD_BZwVkJJV7zTH/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_37521328.webp" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzPJdq8NU8DGlbyVfO_5OMW1fiT0aY7LIF9UbJ8twqiSICWXA0_VUNmxO11Tbro_gPOK7FXL8DgKqA3zX1PUGDi1qmvbwpGCHrINF0mMHCDGT_6QmIkCSfj8ESEq9_UgAmELXwEzkS6XUmAQWKxFBLzV4ArHU97cnp6CZ5IlUKADqrjjRqzKIOXqBAEQCz/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_56771757.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzPJdq8NU8DGlbyVfO_5OMW1fiT0aY7LIF9UbJ8twqiSICWXA0_VUNmxO11Tbro_gPOK7FXL8DgKqA3zX1PUGDi1qmvbwpGCHrINF0mMHCDGT_6QmIkCSfj8ESEq9_UgAmELXwEzkS6XUmAQWKxFBLzV4ArHU97cnp6CZ5IlUKADqrjjRqzKIOXqBAEQCz/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_56771757.webp" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgLudFaMaGgcitwsquahSQGUMJbZHxJSiE_lP1mWi6AldkL4t68M7mecTynnkY7Nr9RBHvmdhtTVvnPwRlUYbJPKOwj8tPzmaKnhDBQVCeZYDkwQlbqWkcr3SdoJznhx71ukpkVNbNBpYAggo9ao9lShJsLqe1pzjqVQzwKUH6s35em4IyrQSsMWQOYUbVr/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_59892646.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgLudFaMaGgcitwsquahSQGUMJbZHxJSiE_lP1mWi6AldkL4t68M7mecTynnkY7Nr9RBHvmdhtTVvnPwRlUYbJPKOwj8tPzmaKnhDBQVCeZYDkwQlbqWkcr3SdoJznhx71ukpkVNbNBpYAggo9ao9lShJsLqe1pzjqVQzwKUH6s35em4IyrQSsMWQOYUbVr/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_59892646.webp" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi8iggLL3P6Pu6fvK5QzEhLLCz7dJXDkSIer-PySCrAOrxBpLkagYsVQohGH7AA3ZiInFKjITuEyuNIijMuaK-tht_npJzDTisoxb9pub1kHAZsvwC4DrfP-FkSyUV17sHKElAiEEbfvLeBTjzCvwVAVhOyoa3p6BnigHyuDN3KLF1mcutkAbryLE6aKS07/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_61173711.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi8iggLL3P6Pu6fvK5QzEhLLCz7dJXDkSIer-PySCrAOrxBpLkagYsVQohGH7AA3ZiInFKjITuEyuNIijMuaK-tht_npJzDTisoxb9pub1kHAZsvwC4DrfP-FkSyUV17sHKElAiEEbfvLeBTjzCvwVAVhOyoa3p6BnigHyuDN3KLF1mcutkAbryLE6aKS07/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_61173711.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhoUVvaoSqqU5WnOKFDCx-7KFunLfJUDY1upEInH7_sGba6pk1Qli4EOHYkUGQx7xrZoh67FAwN3TKE_TgBKfG7YmiG2vGUVHfHq1Tfe-h3NhXHAabJYkE8Mj62tnv09Pit2114-JiK9xO25NmATGu0S9a2GK06Za7qmtHOArPP6ZcoR0Ld1s2gOt8OdKE8/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_83428593.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhoUVvaoSqqU5WnOKFDCx-7KFunLfJUDY1upEInH7_sGba6pk1Qli4EOHYkUGQx7xrZoh67FAwN3TKE_TgBKfG7YmiG2vGUVHfHq1Tfe-h3NhXHAabJYkE8Mj62tnv09Pit2114-JiK9xO25NmATGu0S9a2GK06Za7qmtHOArPP6ZcoR0Ld1s2gOt8OdKE8/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_83428593.webp" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj5EjhAChAZNxMBkffWAxlH0t1rHcrwuNfpvEbn0nJFFVnSdKmwX9TU16AKScmxwzXSviBupWAwJmxvFddhq5Gc235f4Ewhddf6UxTp4b6AaLC_e7fvkF9FpXjGoC-zQA8KVe5ganZ2Xvq4cV7K2hcWQ4HTXjoxbnolJPehOVkh-6xLzIPNBPBQa8DA2Q2y/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_88898145.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj5EjhAChAZNxMBkffWAxlH0t1rHcrwuNfpvEbn0nJFFVnSdKmwX9TU16AKScmxwzXSviBupWAwJmxvFddhq5Gc235f4Ewhddf6UxTp4b6AaLC_e7fvkF9FpXjGoC-zQA8KVe5ganZ2Xvq4cV7K2hcWQ4HTXjoxbnolJPehOVkh-6xLzIPNBPBQa8DA2Q2y/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_88898145.webp" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEijvlcGYZafnlIM3GAT9DRGE01U9KuzjCEMrSXaCuDeCoK70Ll74MTdl8B5PD7tUP8Aes2SumUK-fuUQGortbY1YGJQXmL9oHvvOv6NesvqoPBUZKtw_6tRnRRZRFO1tKVQ0YgxhlMYnoid9c3IBD5gpKEGFPJeLBm7VcPQJv3OwQ7hbvRnTnrDoSmZEdq9/s1024/humanitarno-sisanje-ljubuski_96498902.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEijvlcGYZafnlIM3GAT9DRGE01U9KuzjCEMrSXaCuDeCoK70Ll74MTdl8B5PD7tUP8Aes2SumUK-fuUQGortbY1YGJQXmL9oHvvOv6NesvqoPBUZKtw_6tRnRRZRFO1tKVQ0YgxhlMYnoid9c3IBD5gpKEGFPJeLBm7VcPQJv3OwQ7hbvRnTnrDoSmZEdq9/s320/humanitarno-sisanje-ljubuski_96498902.webp" width="320" /></a></div>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-72854427337800075042024-03-15T20:22:00.008+01:002024-03-15T20:25:00.824+01:00Vukojević: Planiramo tražiti što veću cijenu, ali ako se uvozni bude prodavao po 1.50 KM, naš po 2.50 KM, svjesni smo koji će se više kupovati <div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgCzgD9wOjDzci3w-VU0AMcOx0TxnPmXqnMIy4WhnGdM0AXH5DlxfsfacrO4tS8-al_RvpyXYNNODrOoLYiwZW6fJe61WeZzy3ibDeEgASOmE41z5cprdqJwvhAUTJkaAp8dM2RiTdON7VDIRw-lgTLuo1SvLm-7HCdQdlIq60gIBqgcNhtf2gyrihwUe16/s1095/dubravko.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="622" data-original-width="1095" height="228" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgCzgD9wOjDzci3w-VU0AMcOx0TxnPmXqnMIy4WhnGdM0AXH5DlxfsfacrO4tS8-al_RvpyXYNNODrOoLYiwZW6fJe61WeZzy3ibDeEgASOmE41z5cprdqJwvhAUTJkaAp8dM2RiTdON7VDIRw-lgTLuo1SvLm-7HCdQdlIq60gIBqgcNhtf2gyrihwUe16/w400-h228/dubravko.jpg" width="400" /></a></div>Prve količine ''Ljubuškog ranog'' krumpira na bh. tržištu naći će se sredinom travnja, no cijenom će mu konkurirati krumpir koji smo već uvezli iz nekih europskih, ali i zemalja Bliskog istoka.<div><br /></div><div>Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH u samo prva dva mjeseca ove godine uvezli smo krumpira u vrijednosti većoj od 13 milijuna KM. Dok smo u istom razdoblju izvezli krumpira u vrijednosti nešto većoj od 36 tisuće KM, i to u Republiku Srbiju.<div><b><br /></b></div><div><b>Cijena koje obara domaći trud</b></div><div><br /></div><div>Nizozemska je inače zemlja iz koje Bosna i Hercegovina zadnjih godina najviše uvozi krumpira. Samo u prva dva mjeseca 2024. godine, iz ove zemlje smo u Bosnu i Hercegovinu uvezli krumpira u vrijednosti većoj od 7, 5 milijuna KM. Prema podacim UNIO BiH uvozimo ga, između ostaloga, i iz Danske, Engleske, Belgije, te Sirije, Makedonije, Albanije pa i Bjelorusije.</div><div><br /></div><div>Bilo da je riječ o domaćem ili uvoznom - cijene na policama, definitivno će diktirati koji će krumpir biti najprodavaniji.</div><div><br /></div><div>– <i>Teško je odmah reći kakve će cijene biti našega krumpira. Planiramo tražiti što veću cijenu, ali ako se uvozni bude prodavao po 1.50 KM, naš po 2.50 KM, svjesni smo koji će se više kupovati</i> – govori za <a href="https://bljesak.info/gospodarstvo/poljoprivreda/na-trznice-stize-ljubuski-rani-cijenom-ce-mu-konkurirati-inozemni-za-koji-smo-izdvojili-13-milijuna-km/448940" target="_blank">Bljesak.info</a> direktor Poljoprivredne zadruge iz Ljubuškog ''Plodovi zemlje'' Dubravko Vukojević. </div><div><br /></div><div>Cijene uvoznog krumpira, objašnjava Vukojević, obara cijenu i sav trud domaćih proizvođača.</div><div><br /></div><div>– <i>Nije mi jasno kako mogu krumpir prodavati po tim cijenama, jer onaj u trgovini je sigurno druga, ako ne i treća ruka. Ako uzmete u obzir gorivo, prijevoz, evo da ga besplatno utovaraju, cijene su nerealno niske</i> – objašnjava.</div><div><br /></div><div><b>25 milijuna KM za krumpir</b></div><div><br /></div><div>Svake godine naše tržište preplavi uvozni krumpir, ali i druge kulture koje mi nemamo na početku sezone ovdje. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Bosna i Hercegovina je 2023. godine uvezla krumpira u vrijednosti većoj od 22 milijuna KM. U istoj godini izvezli smo krumpira u vrijednosti tek malo više od 2 milijuna KM i to u dvije susjedne zemlje, Hrvatsku i Crnu Goru.</div><div><br /></div><div>Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH objašnjava kako se domaći proizvođači svake godine suočavaju s istim problemima. Ističe, uvozni krumpir, ili neki drugi artikl koji je jeftiniji u danom trenutku na polici gasi našu proizvodnju.</div><div><br /></div><div>– <i>Domaći proizvođači ne mogu biti konkurenti radi domaćih politika, poticajnih mjera i svih ostalih problema. Ne postoji nikakva kvota za uvoz. Ovdje bi trebalo da se prvo otkupi naša proizvodnja, a manjak uvozi. Međutim onda smo u sukobu s CEFT-om i ovim, onim. Tako da na otvorenom tržištu domaća politika i država ne stoje uz svog proizvođača. To je problem koji iz godine u godinu dovodi do gašenja, odnosno zatvaranja imanja u svim proizvodnjama</i> – govori Admir Kahriman.</div><div><br /></div><div><b>Kvaliteta - presudni faktor</b></div><div><br /></div><div>Sigurno je da će mladi krumpir idućih dana prevladavati na štandovima tržnica i supermarketa. I dok će količina uvezenog utjecati na cijenu, proizvođači ''Ljubuškog ranog'' nadaju da će kupcima pri odabiru krumpira kvaliteta ipak biti presudni faktor.</div><div><br /></div><div>– <i>Postoje kontrole proizvoda, i nitko ne prolazi kontrolu kakvu prolaze domaći proizvođači. Mi imamo najpregledaniji krumpir u cijeloj BiH, od monitoringa, analiza i svega drugog</i> – istaknuo je Vukojević nadajući se da će ovogodišnja sezona biti barem približno dobra kao prošla.</div></div><div style="text-align: right;"><u>Bljesak.info</u></div>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-20214869097504152162024-03-13T13:29:00.003+01:002024-03-13T13:31:23.527+01:00Čuvalo: Uvođenjem izbornih tehnologija želi se ojačati manje stranke i onda napraviti raskol unutar hrvatskog biračkog tijela, ali ja im poručujem da u tome neće uspjeti<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiFQQgOL5mYlvyCHzYO2yi4IVoaoW-YuzHaALNlrVPQIiDsE-pF7eNrcZECZIadcecUgpivBm-n4B8jazqjJGgFS0nm8pBqEc_CbtQJxKSRVdF8s39qje-rB9Srr5dH_41YOCVAIM0fQFBZTTW3XQ4Pl3-ED8zOY88yLcb9guw7r-aSgrgwwmUcXBxqXdHl/s1366/Zrinko%20%C4%8Cuvalo.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1366" height="225" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiFQQgOL5mYlvyCHzYO2yi4IVoaoW-YuzHaALNlrVPQIiDsE-pF7eNrcZECZIadcecUgpivBm-n4B8jazqjJGgFS0nm8pBqEc_CbtQJxKSRVdF8s39qje-rB9Srr5dH_41YOCVAIM0fQFBZTTW3XQ4Pl3-ED8zOY88yLcb9guw7r-aSgrgwwmUcXBxqXdHl/w400-h225/Zrinko%20%C4%8Cuvalo.png" width="400" /></a></div><br />Predsjednik Hrvatske stranke prava BiH i Herceg-Bosne Zrinko Čuvalo gostujući u emisiji u Kompas RTV-a Herceg Bosne izjavio je kako se uvođenjem novih tehnologija u izborni proces želi napraviti raskol unutar hrvatskog biračkog tijela u BiH.<p></p><p>– <i>Načelno nismo protiv toga, čak štoviše, uvjetno rečeno malim strankama bi ta tehnologija u neku ruku pomogla da dođemo do značajnijeg rezultata na izborima, ali bojim se da iza toga i forsiranja tog uvođenja tehnologije u izborni proces stoji nešto drugo</i> – izjavio je Čuvalo.</p><p>Na upit voditelja emisije Miroslava Vasilja 'Što je to nešto drugo?' zastupnik u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke je konstatirao:</p><p>– <i>Da se ojačaju manje stranke i onda da se pokuša napraviti raskol konkretno unutar hrvatskog biračkog tijela u BiH, a možda i kod druga dva naroda, ali ja im poručujem da u tome neće uspjeti. </i><i>Što se tiče moje stranke Hrvatske stranke prava BiH i Herceg-Bosne mi čvrsto stojimo na odrednici da kroz HNS i jedino tako zajedništvom u pravednosti možemo ostvarivati svoja prava i tu ćemo ustrajati do kraja.</i></p><p>Potom je novinar priupitao: –<i> Koliko sam ja sad shvatio, Vi kažete da visoki predstavnik Christian Schmidt forsira priču oko tehničkih izmjena izbornog zakona da bi došlo do što većeg raskola na hrvatskoj stranačkoj sceni. Jesam li ja to dobro shvatio?</i></p><p>– <i>Dobro ste shvatili. Nije mi poznato da je ta tehnologija u izbornim procesima igdje uvedena u europskim zemljama, dok se to inzistira u BiH. Očito se tu radi o jednom većem projektu ili nekom pokusu, koji je u nizu različitih drugih pokusa od ratnih 90-ih godina pa sve do danas. Tu konkretno mislim o utjecajima stranih obavještajnih službi, pogotovo iz centara moći, Velike Britanije i Amerike, koji su po meni i po pravašima, inscenirali sukob između nas i Bošnjaka </i>– odgovorio je Čuvalo.</p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-28765382906490512092024-03-13T11:26:00.008+01:002024-03-13T11:55:09.466+01:00VIDEO: Srednjoškolci u Vrgorcu stvaraju radijske emisije koje obogaćuju školski život<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjsyTDI1zU1c9Sx4B25yhd9VcSlBD8cpITdUTZW0WRQNRI-yoDVZqbhfmfS6Ek78uXXq4461mnLsV4Bte1frbsbmrZvhQOYjQnjERP-uqf20xTsUqn7tAgsUknzMKaK6Uze9S34TX5ZKc7yOPQ78pZ1q0VH8lQDjtqlEDe_6JEfr7m943V7__dsRHTH1U_J/s1237/Karla%20Bebek.png" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="713" data-original-width="1237" height="230" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjsyTDI1zU1c9Sx4B25yhd9VcSlBD8cpITdUTZW0WRQNRI-yoDVZqbhfmfS6Ek78uXXq4461mnLsV4Bte1frbsbmrZvhQOYjQnjERP-uqf20xTsUqn7tAgsUknzMKaK6Uze9S34TX5ZKc7yOPQ78pZ1q0VH8lQDjtqlEDe_6JEfr7m943V7__dsRHTH1U_J/w400-h230/Karla%20Bebek.png" width="400" /></a></div><br />Izvannastavne aktivnosti razvijaju učeničke kompetencije, vještine, kreativnosti i samopouzdanje, a Ministarstvo obrazovanja i znanosti financijski ih podupire. U sklopu tekuće školske godine diljem zemlje tako je odabrano čak 320 projekata vrijednih gotovo 665 tisuća eura. Među njima je i Radio Tin - školski radio Srednje škole iz Vrgorca, javlja HRT.<p></p><p>Od kreativnih radionica do istraživačkih projekata. Zaposlenici Srednje škole Tina Ujevića u Vrgorcu na poziv resornoga ministarstva za financiranje izvannastavnih aktivnosti mogli su prijaviti bilo što, ali njima je na pamet pao ni manje ni više nego - radio. </p><p>-<i> Naši učenici vole te digitalne alate, onda je to bio povod, imamo i digitalni list, tako da je sve bilo povezano i logičan slijed je bio da stvorimo</i> - školski radio, istaknula je Palma Tolić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti u Srednjoj školi Tina Ujevića, Vrgorac.</p><p>Zasad samo povremeno, na mrežnoj platformi i preko školskoga razglasa. A bude li novca, jednoga dana možda i češće, uživo te iz primjerenijega prostora.</p><p>- <i>Najvažnije je da oni sami kreiraju sadržaj, da su glavni sugovornici, da su svjesni toga da će emisije biti o njima i da se stvara radijski program za njih</i>, rekla je Milena Rakić, knjižničarka u Srednjoj školi Tina Ujevića, Vrgorac.</p><p>Pa su projekt objeručke prihvatili.</p><p>-<i> Stvarno jedan odličan medij i može se dosta saznat iz njega i naučiti</i>, istaknula je Gabi Bunoza, učenica Srednje škole Tina Ujevića, Vrgorac.</p><p>- <i>Imam dojam da sam baš ja osoba za komunikaciju i ovakve stvari</i>, rekla je Karla Bebek, učenica Srednje škole Tina Ujevića, Vrgorac.</p><p>- <i>Rekla bih da će nam na radiju biti zanimljivo, izazovno, da smo svi puni entuzijazma i spremni smo doprinijeti stvaranju emisija koje će obogatiti naš školski život</i>, rekla je Gabrijela Jurič, učenica Srednje škole Tina Ujevića, Vrgorac.</p><p>A neke možda i pripremiti za budućnost.</p><p>- <i>Od malena mi se nekako svidio taj radio i slušam ga i baš bi ovo voljela radit</i>, istaknula je Eva Nižić, učenica Srednje škole Tina Ujevića, Vrgorac.</p><p>- <i>Želim se time bavit kasnije, pa mi ovo pomaže da steknem neko iskustvo</i>, rekao je Darko Erceg, učenik Srednje škole Tina Ujevića, Vrgorac.</p><p>Zlata vrijedno. A tema te nadahnuća i više je nego dovoljno.</p><p>- <i>Nije bitno koliko vremena i truda ulažemo jer je nešto što volimo i držimo se toga, naglasio je Marko Mihaljević</i>, učenik Srednje škole Tina Ujevića, Vrgorac.</p><p>- <i>Stvarno, nije se teško ovim baviti pogotovo kad imate potporu profesora</i>, rekla je Nevena Rakušić, učenica Srednje škole Tina Ujevića, Vrgorac.</p><p>Ali i ravnatelja.</p><p>- <i>Moram reći da sam ponosan na to, ne samo kolegicu, ponosan sam na sve naše učenike što su se uključili i rado sudjeluju</i>, naglasio je Drago Mihaljević, ravnatelj Srednje škole Tina Ujevića, Vrgorac.</p><p>U osmišljavanju radijskih sadržaja, ali i drugim aktivnostima. Od čitateljskog kluba do šaha.</p><p>Video prilog HRT-a pogledajte klikom <a href="https://apihrt.akamaized.net/media/4a/63/rd-radio-1203-20240312161557.mp4" target="_blank"><span style="color: red;">OVDJE</span></a>.</p>
Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-85021790112552400982024-03-13T09:54:00.000+01:002024-03-13T09:55:09.673+01:00VIDEO: Bivši komandir milicije iz Veljaka na TikToku priča kako je bio u kriminalnim radnjama i u prostituciji<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgBk3kqL0GN1jOIlnZqGynOS8p4316zTBfWiv3j237QS5F46o6io5uaVcMcqlAwrYxlWvks_1L2hFhIqnIg9pmgL77ixlk6V7nNAAwCkjWew6F8iS2Vyj5RObSeXWaB8Nd4gK6yG8CEa2KG8O80u5p1maxGjb9oJQMLo-ZF_gTy_05XOzlF9b-c4_dVG5F9/s1024/Jure%20Vujica.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="576" data-original-width="1024" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgBk3kqL0GN1jOIlnZqGynOS8p4316zTBfWiv3j237QS5F46o6io5uaVcMcqlAwrYxlWvks_1L2hFhIqnIg9pmgL77ixlk6V7nNAAwCkjWew6F8iS2Vyj5RObSeXWaB8Nd4gK6yG8CEa2KG8O80u5p1maxGjb9oJQMLo-ZF_gTy_05XOzlF9b-c4_dVG5F9/s320/Jure%20Vujica.jpg" width="320" /></a></div><br />Nevjerovatno je šta sve nećete pronaći na društvenoj mreži TikTok koja je svakim danom sve popularnija i popularnija u Bosni i Hercegovini. Portal <a href="https://crna-hronika.info/" target="_blank">Crna-Hronika</a> donosi vam priču o bivšem milicijskom komandiru koji je trenutno u mirovini, a pored svoje službene dužnosti bavio se i kriminalom kao i prostitucijom.<p></p><p>Da stvar bude što tužnija, Jure Vujica iz Ljubuškog je sve to javno priznao na TikToku.</p><p>– <i>Ja sam Jure Vujica, dobra večer svima. Ja sam novi na TikToku i inače sam zadnji komandir milicije iz Jugoslavije. 1992. godine sam dobio otkaz u policiji iz političkih razloga.</i></p><p><i>Nakon toga se odajem kriminalu</i> – počinje svoju ispovijest Jure Vujica iz sela kod Ljubuškog.</p><p>– <i>Odao sam se gospodarskom kriminalu i završio na Interpolovoj potjernici prije 22. godine. Momentalno se nalazim i živim u Veljacima, općina Ljubuški. Imam bogato iskustvo u gospodarskom kriminalu, o prostituciji o LGBT zajednici, o drogama i alkoholom i htio bih sve to s vama podijeliti u narednom periodu.</i></p><p><i>Sve ću otvoreno reći šta sam doživio u životu, šta sam radio i uočio kako žive kriminalci u Zagrebu, kako žive prostituciju u koju sam i sam bio uključen. Nije mi strana ni LGBT zajednica i tu imam ogromno iskustvo, i sa njima sam se družio.</i></p><p><i>Želja mi je da se družim s vama. Volim se družiti sa mladim ljudima i uživati s njima. Inače sam partijaner i jako volim techno partije i želja mi je da se sa vama družim i da vam obližnje objasnim kako žive ti ljudi</i> – izjavio je Jure Vujica.</p><p>A u svojim narednim video klipovima, otkrit će sve detalje koje je naveo, piše Crna-hronika.info.</p>
<blockquote cite="https://www.tiktok.com/@jurevujica/video/7345555974058560774" class="tiktok-embed" data-video-id="7345555974058560774" style="max-width: 605px; min-width: 325px;"> <section> <a href="https://www.tiktok.com/@jurevujica?refer=embed" target="_blank" title="@jurevujica">@jurevujica</a> <a href="https://www.tiktok.com/tag/hrvatska%F0%9F%87%AD%F0%9F%87%B7?refer=embed" target="_blank" title="hrvatska🇭🇷">#hrvatska🇭🇷</a> <a href="https://www.tiktok.com/tag/srbija%F0%9F%87%B7%F0%9F%87%B8?refer=embed" target="_blank" title="srbija🇷🇸">#srbija🇷🇸</a> <a href="https://www.tiktok.com/tag/bosnia%F0%9F%87%A7%F0%9F%87%A6?refer=embed" target="_blank" title="bosnia🇧🇦">#bosnia🇧🇦</a> <a href="https://www.tiktok.com/tag/trending?refer=embed" target="_blank" title="trending">#trending</a> <a href="https://www.tiktok.com/tag/viralno?refer=embed" target="_blank" title="viralno">#viralno</a> <a href="https://www.tiktok.com/tag/fyp?refer=embed" target="_blank" title="fyp">#fyp</a> <a href="https://www.tiktok.com/tag/balkan?refer=embed" target="_blank" title="balkan">#balkan</a> <a href="https://www.tiktok.com/tag/kriminal?refer=embed" target="_blank" title="kriminal">#kriminal</a> <a href="https://www.tiktok.com/tag/lgbtq?refer=embed" target="_blank" title="lgbtq">#lgbtq</a> <a href="https://www.tiktok.com/tag/dedovujo?refer=embed" target="_blank" title="dedovujo">#dedovujo</a> <a href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7345556295889799942?refer=embed" target="_blank" title="♬ original sound - Dedo Vujo">♬ original sound - Dedo Vujo</a> </section> </blockquote> <script async="" src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-82068728948724421612024-03-13T09:53:00.002+01:002024-03-13T09:53:46.805+01:00Dok Srbi najavljuju otcijepljenje, a Hrvati 'predvode europske vrijednosti', negator zločina nad Hrvatima Zukan Helez najavio proizvodnju dronova samoubojica<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjBBSjztVetKxcet9LZ_AY0LNzAeN1GJA2rw65fjAzudgyXFtTBdU_d4wq1yekVQIp_sCjWnElOcf379tIZ0sApdw7VmZcyBtg2jszhtZRHojM7PTzDJZo-39dKAjtvXtiqhZ_1zH8HRWcOKVwxXRlbgEjpySnnMQlfFc4jthPl9OC3vo-IAHWZFVlO88Cf/s604/helez.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="345" data-original-width="604" height="183" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjBBSjztVetKxcet9LZ_AY0LNzAeN1GJA2rw65fjAzudgyXFtTBdU_d4wq1yekVQIp_sCjWnElOcf379tIZ0sApdw7VmZcyBtg2jszhtZRHojM7PTzDJZo-39dKAjtvXtiqhZ_1zH8HRWcOKVwxXRlbgEjpySnnMQlfFc4jthPl9OC3vo-IAHWZFVlO88Cf/s320/helez.jpg" width="320" /></a></div><br />Ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez najavio je da će za 15 dana početi proizvodnja dronova samoubica koje će BiH izvoziti.<p></p><p>On je u gostovanju na Federalnoj televiziji (FTV), između ostalog, govorio o naoružavanju BiH te je ocijenio da se nalazimo pod unutarnjim embargom.</p><p><i>"Preko nekih naših susjednih država vrši se blokada naoružavanja Oružanih snaga BiH, a preko Vijeća ministara. Međutim, mi imamo namjensku industriju koja je najbolja od svih u regiji.</i></p><p><i>Ovo što je Aleksandar Vučić izjavio da ima dronove koje će oni proizvoditi, 5.000 dronova samoubojica, to ćemo mi za 15 dana početi proizvoditi. Naša namjenska industrija je osposobljena do te mjere da može konkurisati svakoj namjenskoj industriji i to je ono što je dobro za BiH. Mi ćemo te dronove izvoziti, to je skupo na tržištu. To je ponos naše namjenske industrije"</i>, tvrdi Helez.</p><p style="text-align: right;"><u>Klix.ba</u></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-82364189145703616472024-03-13T09:00:00.005+01:002024-03-13T09:03:34.091+01:00Vukojević: Poljoprivrednika je sve manje i nitko se ne želi baviti tim poslom! Ako tražimo da prodamo na račun, onda oni traže jeftinije!<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjKVn-pP4aNyackqsH6x8FCjm3OXSVRohP7vR85BHZ3DQCR31oMatMW_JT0-YoHtLvzS3dHWnaDreOPajMCiueBD3AqTwdtcXzBaci_M8Rd5-4oJX7xXZgNOCpgxxZKnvcfn58jTWI4iLM0SZSxjFHSwAtqDTZ48whFpg5QaXhvGSssVlv5Iem0W_mYawyC/s1200/Dubravko%20Vukojevi%C4%87%202.JPG" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="800" data-original-width="1200" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjKVn-pP4aNyackqsH6x8FCjm3OXSVRohP7vR85BHZ3DQCR31oMatMW_JT0-YoHtLvzS3dHWnaDreOPajMCiueBD3AqTwdtcXzBaci_M8Rd5-4oJX7xXZgNOCpgxxZKnvcfn58jTWI4iLM0SZSxjFHSwAtqDTZ48whFpg5QaXhvGSssVlv5Iem0W_mYawyC/s320/Dubravko%20Vukojevi%C4%87%202.JPG" width="320" /></a></div><br />Tržište Bosne i Hercegovine suočava se s velikim izazovom masovnog uvoza krumpira, a poljoprivrednici upozoravaju kako domaće vlasti rade malo ili ništa kako bi zaštitile domaće proizvođače.<p></p><p>- <i>U posljednje vrijeme se piše o uvozu sirijskog mladog krumpira. Navodno postoje kontrole proizvoda, ali bojim se da nitko ne prolazi kontrolu kakvu prolaze domaći proizvođači. Mi imamo najpregledaniji krumpir u cijeloj BiH, od monitoringa, analiza i drugog. Ako su rigorozni u Siriji kao što su kod nas, onda nema nikakvih problema</i> - izjavio je za Fenu ravnatelj Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ Dubravko Vukojević.</p><p>Istaknuo je kako je crno tržište i dalje jedno od gorućih pitanja kada se radi o bh. poljoprivredi.</p><p>-<i> Malom čovjeku bi najbolje bilo da je sve uređeno. Imamo pomoć od županije, odnosno poticaje po zasađenoj površini, imamo pomoć i s razine Federacije, ali velik problem predstavlja to što mi većinu naše robe, priznali to ili ne, moramo prodati na crno. Ne zato što to želimo, nego što moramo</i> - kazao je Vukojević.</p><p>Poljoprivrednici, po njegovim riječima, teško mogu doći do računa koji su im potrebni da bi aplicirali za poticaje.</p><p>- <i>Ne možemo doći do računa. Razumljivo mi je to od malih prodavača, ali mi nije razumljivo da veliki trgovački lanci rade na taj način. Nama treba račun o prodanom da bi aplicirali na poticaje i to su veliki problemi. Ako tražimo da prodamo na račun, onda oni traže jeftinije</i> - upozorio je.</p><p>Dodao je da su problemi ogromni, ali da se poljoprivrednici ipak nekako uspijevaju snaći.</p><p>- <i>Poljoprivrednika je sve manje i nitko se ne želi baviti tim poslom iako se bez hrane ne može. Trebali bismo posvetiti više pažnje tome. Hrana dolazi sa strane, a da se, ne daj bože, uvoz zaustavi na par dana svi bi bili gladni</i> - naglasio je Vukojević.</p><p>Što se tiče ovogodišnjeg uroda sorte „Ljubuški rani“, Vukojević je kazao kako bi u plastenicima vađenje krumpira trebalo krenuti već 10. travnja.</p><p>- <i>Naša očekivanja su jasna: samo da ne bude gore nego lani. Prošle godine cijena je bila između 1.30 i 1.50 maraka za kilogram što je prihvatljivo. Ako bi tako bilo i ove godine, bili bismo zadovoljni cijenom. Međutim, to je optimističan scenarij, ali sve preko jedne marke bilo bi zadovoljavajuće</i> – rekao je Vukojević.</p><p style="text-align: right;">FENA</p><p style="text-align: left;"><a href="https://sipovaca-portal.blogspot.com/2024/03/video-bivsi-komandir-policije-iz.html" target="_blank"><span style="color: red;">VIDEO: Bivši komandir milicije iz Veljaka na TikToku priča kako je bio u kriminalnim radnjama i u prostituciji</span></a><br /></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-20988729958760805152024-03-12T19:48:00.004+01:002024-03-13T08:20:57.066+01:00Ljubuški rani na tržište će u travnju, a BiH već preplavio krumpir s Bliskog istoka<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj7btfX6n4WV4N0gGzRbhz3GO323PnHeyUCYAzXcGLsy89TXs6nmlMjntaW_cRo5bI1928qR2llKBnuiiNGS9Z8Jvwvx2k4VKWbfUxBZmVWbTQOSWB_bnLSUucx8HrjMkGNe78Qqh4A4Y2UBK_kevQp9C3GQSi36pPeFbH8RQUy5X-oElXf51HjTztu8uQ9/s1024/dubravko-vukojevic.webp" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="576" data-original-width="1024" height="360" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj7btfX6n4WV4N0gGzRbhz3GO323PnHeyUCYAzXcGLsy89TXs6nmlMjntaW_cRo5bI1928qR2llKBnuiiNGS9Z8Jvwvx2k4VKWbfUxBZmVWbTQOSWB_bnLSUucx8HrjMkGNe78Qqh4A4Y2UBK_kevQp9C3GQSi36pPeFbH8RQUy5X-oElXf51HjTztu8uQ9/w640-h360/dubravko-vukojevic.webp" width="640" /></a></div><p>Ljubuški rani krumpir neće pretrpjeti veće štete zbog obilnih padalina koje ovih dana imamo u Hercegovini. Iako su pojedine zasađene površine pod vodom, poljoprivrednici nemaju razloga za veću brigu. Jedino što je kiša napravila je to da je usporila sadnju preostalih površina koje su za to bile planirane.</p><p></p><p><i>– Zasađeno je 90 posto površina za rani ljubuški krumpir, oko 350 hektara. Sadnja je krenula još polovine siječnja, pa se nastavila u veljači. Mogu reći kako kiša na većini zasađenih površina nije stvorila probleme ni donijela štetu, izuzev poljskih površina koje su potopljene. Vjerojatno je da će nešto malo stradati, ali po meni to neće biti u velikoj mjeri –</i> kaže za <a href="https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/ljubuski-rani-krumpir-iako-su-pojedina-polja-potopljena-vece-stete-nema-a-problem-je-konkurencija-iz-sirije/222355/" target="_blank"><span style="color: red;">Hercegovina.info</span></a> <b>Dubravko Vukojević</b> iz poljoprivredne zadruge 'Plodovi zemlje' iz Ljubuškog.</p><p>No, prognoze daju optimizam da će se i to uskoro odraditi</p><p>– <i>Smatram ipak kako će se kroz desetak dana uspjeti sve planirano i zasaditi. Kiša je sve usporila, ne može se u zemlju. Vidjet ćemo se kako će se sve odraziti, jer nije dobro da je "voda velika"</i> – kaže.</p><p><b>Mile Bebek</b> iz sela Vojnići također za sebe i svoju obitelj sadi rani krumpir, ali i kupus. Kaže kako je sve pod vodom, ali da ne bi trebalo biti veće štete.</p><p>– <i>Kiša nam je i danas padala, s polja se slabo povukla, ali putevi su prohodni. Krumpire smo posadili prije dvadesetak dana. Oni su "u vodi" jedan dan, a hoće li to previše utjecati vidjet ćemo. Problem je ako se ona zadrži pet i više dana. Isto je stanje s kupusom. Za sada ne možemo konstatirati neku veću štetu</i> – kaže Mile.</p><p>Već početkom idućeg mjeseca mogli bi uživati svoje plodove.</p><p>– <i>U travnju kreće vađenje ranog krumpira zasađenog u plastenicima, a početkom svibnja i onaj zasađen na otvorenim površinama</i> – kazao je naš sugovornik.</p><p>Kada je riječ o plasmanu, ovog sada već brendiranog krumpira, Vukojević se nada kako će sve biti barem na razini prošle godine. No, pojavila se i "neobična" konkurencija. </p><p>– <i>Očekujemo da bude na razini prošlogodišnjeg plasmana, a to je da mu cijena bude do 1,50 KM te da se sve plasira. No, imamo sada i druge otegotne okolnosti. BiH je preplavio mladi krumpir iz Sirije. Cijena mu je također oko 1,50 KM, a da stvar bude na zanimljivija na deklaraciji piše kako mu je godina proizvodnje 2023</i> – kazao je Vukojević.</p><p>Prema vremenskim prognozama, od sutra se očekuje stabilizacija vremena, bez obilnijih padalina, još samo da se stabilizira i tržište za domaće proizvođače koji vrijedno i mukotrpno rade, posebno za ovo razdoblje godine.</p><p style="text-align: right;"><u>Hercegovina.info<br /></u></p><p style="text-align: right;"><u><br /></u></p><p style="text-align: left;"><u><a href="https://sipovaca-portal.blogspot.com/2024/03/u-zupaniji-zapadnohercegovackoj-place.html" target="_blank"><span style="color: red;">U Županiji Zapadnohercegovačkoj plaće među najnižima u Federaciji BiH </span></a><br /></u></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-75746760137581660442024-03-12T14:35:00.002+01:002024-03-12T14:35:12.457+01:00Članovi SDP-a iz Vrgorca drvljem i kamenjem na gradonačelnika Milu Hercega zbog dolaska na skup HDZ-a, on uzvratio da u tome ne vidi ništa loše<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjFqgC-n8p4wSXJJdUeQh7bM_pGVlzx8OVSjAj1F66z45EUGslNyW6RC_nnHw36rz-pRCzSwjvQTyicNNAQcp34cFWvRmfSCbrmOkKD4hvAA6tezO4yQcbax_sGymP4PgWtmXCv_x6aAf7qd5KLNiNokhAU7oSMO3MAopHEv3zMq_yeBAHNgJWja9y7ZRdP/s660/2024-03-12-10-06-6688-.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="330" data-original-width="660" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjFqgC-n8p4wSXJJdUeQh7bM_pGVlzx8OVSjAj1F66z45EUGslNyW6RC_nnHw36rz-pRCzSwjvQTyicNNAQcp34cFWvRmfSCbrmOkKD4hvAA6tezO4yQcbax_sGymP4PgWtmXCv_x6aAf7qd5KLNiNokhAU7oSMO3MAopHEv3zMq_yeBAHNgJWja9y7ZRdP/w640-h320/2024-03-12-10-06-6688-.jpg" width="640" /></a></div><br />SDP Vrgorac je osuo drvlje i kamenje po gradonačelniku Mili Hercegu iz Nezavisne liste mladih jer je bio na skupu HDZ-a.<p></p><p>– <i>Nakon 23 godišnje vladavine HDZ-a Vrgorcem nošene lažnim domoljubljem i nacionalizmom, vladavine koja je iza sebe ostavila spaljenu zemlju, raseljavanje mladih ljudi, gospodarski i ekonomski ponor, te ljudsku beznadnost, Vrgorac je 2016. godine napokon odlučio reći dosta te je uz sinergiju SDP-a i NLM-a Vrgorac napokon skinuo HDZ sa vlasti.</i></p><p><i>Na taj val promjena, ispostavilo se na nažalost, mnogi su se 'mutni likovi' ukrcali kako bi obilato iskoristili agendu NLM-ove 'nezavisnosti' za svoje privatne i političke koristi iako za Vrgorac nisu dali ništa, a Vrgorac im je dao sve.</i></p><p><i>Dolazak gradonačelnika Mile Hercega na skup HDZ-a je pljuvačka u lice svim poštenim i radišnim ljudima Vrgorskog kraja, svima kojima je HDZ-ova politika raselila djecu daleko od svoje rodne grude i koji svoj grad i svoju obitelji vide samo preko slika. Herceg je ovim činom podržao HDZ kojeg je Vrhovni sud pravomoćno 2021. godine osudio za korupciju i kriminal, podržao je Andreja Plenkovića, premijera koji je u svojih osam godina vladavine izgubio 30 ministara zbog korupcije i koji u svojih osam godina vladavine za vrgorsku krajinu nije učinio ništa, kao ni sam Herceg.</i></p><p><i>Ovo nije samo politička poruka građanima Vrgorca, ovo je poziv na buđenje svima koji su još u zabludi po pitanju Mile Hercega i njegovih lažnih NLMHDZ namjera – </i>stoji među ostalim u priopćenju SDP-a, prenosi <a href="https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/clanovi-sdp-a-iz-vrgorca-prozvali-gradonacelnika-milu-hercega-zbog-dolaska-na-skup-hdz-a--on-uzvratio-da-u-tome-ne-vidi-nista-lose/197563" target="_blank"><span style="color: red;">dalmatinski portal</span></a>.</p><p></p><p>Herceg je samo odmahnuo rukom na te navode i kaže bez zadrške da je bio na skupu na koji je pozvan kao gradonačelnik, domaćin premijeru Andreju Plenković.</p><p><i>– Prihvatio sam poziv, ne vidim ništa loše, dapače. Surađujem s nizom ministarstava za dobrobit našeg grada. Radi se o predstavnicima naših institucija, neovisno o kojoj je stranci riječ, gledam samo interese grada. Uostalom, prvi predsjednik koji je službeno došao u posjet Vrgorcu na poziv gradonačelnika je Zoran Milanović</i> <i>– </i>rekao nam je Herceg koji je bio na skupu uz poduzetnika Nenu Pivca. </p><p>Uz to, dodao je Herceg, general Damir Krstičević je iz Vrgorca, i o njemu ne sudi kao pripadniku stranke, nego ga rado pozdravlja kao junaka Domovinskog rata.</p><p style="text-align: right;"><u>dalmatinski portal</u></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-16456433712300078292024-03-11T13:16:00.000+01:002024-03-11T13:16:03.038+01:00Je li vrijeme za hrvatsku nacionalnu drskost?!<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEin57AcgxzaNuartBRS5AW4DP9tvsE8B9uk6R0eJLbf2K28tp__-0lFEo_yubwrdlBU62VglnfWk_cMUoNLJDVz6hw7yqowGnJ1Upu2Ho8oA3O44JDLo3k84a9cLiuwKm8gDroYyTTznhAnJZtJIumLT_NWoPaQP2tmZycbMIcmcLNB2RLw4JdTU3v8HxYH/s1280/coviccavara.jpg.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="860" data-original-width="1280" height="215" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEin57AcgxzaNuartBRS5AW4DP9tvsE8B9uk6R0eJLbf2K28tp__-0lFEo_yubwrdlBU62VglnfWk_cMUoNLJDVz6hw7yqowGnJ1Upu2Ho8oA3O44JDLo3k84a9cLiuwKm8gDroYyTTznhAnJZtJIumLT_NWoPaQP2tmZycbMIcmcLNB2RLw4JdTU3v8HxYH/s320/coviccavara.jpg.jpg" width="320" /></a></div><br />U okolnostima kada bošnjački gazija sarajevskim studentima povjerava kako je pronašao poštenog Hrvata-nasljednika po svojoj mjeri, a pregovori HDZ-a, Trojke i SNSD-a sve više sliče na one kada se spašavala SFRJ, Hrvati moraju izići iz (dosadašnje) puke retorike i uzeti ono što im pripada.<p></p><p><b>Piše: <i>Josip Vričko</i>, <u><a href="https://www.nedjelja.ba/hr/iz-zivota/razmisljanje/je-li-vrijeme-za-hrvatsku-nacionalnu-drskost/32384" target="_blank">Katolički tjednik</a></u></b></p><p>Prije 13-14 godina, komentirajući političke okolnosti u Bosni i Hercegovini, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić kazao je, pomalo i prkosno, kako hrvatski narod nema fenomen kuhanja žabe – trpjet će samo do određenog trenutka. A, evo, danas, kada je političko ozračje u nas vjerojatno gore negoli je bilo kada je biskup Ratko posegnuo za ovom uistinu ilustrativnom prispodobom, podsjetimo na sindrom kuhane žabe.</p><p>Kada, dakle, žabu bacite u vruću vodu, ona bi refleksno skočila van zbog osjećaja topline, odnosno ugroženosti. Kada je pak stavite u hladnu vodu pa je postupno grijete, žaba će mirno čekati da ju skuhate.</p><p><b>Ima još „Komšića“…</b></p><p>Ukoliko uopće postoji ikakva dvojba u kojoj su Hrvati (trenutačno) poziciji, govor Željka Komšića na sarajevskom Fakultetu političkih nauka uoči ovogodišnjeg Dana neovisnosti, zorno pokazuje kako bi i taj bošnjački gazija i njegovo biračko tijelo, u konkretnom slučaju vrlo mlado, tu (hrvatsku) žabu najradije utopili. Odmah! Sad, u hladnoj ili vreloj vodi – svejedno. Pitali su, naime, sarajevski studenti svoga dragoga gosta, štoviše zamjerili mu: zašto nije spremio nasljednika za iduće izbore, kada ode iz Predsjedništva, da BiH ima koga birati. „Nemojte biti uvjereni kako je to tako. Ali nemojte očekivati, ostale su dvije i pol godine do izbora, da sada govorim o tim stvarima, o tom potom. To je jedna od stvari o kojima razmišljam, neću da kažem da me muče. Mislim da sam pronašao pogodnu osobu. Ostaje mi samo da tu osobu uvjerim da krene u tom pravcu jer mislim kako može pobijediti“, poručio je Ljiljan Zlatni, što je, dakako, izazvalo egzaltiranost, gotovo domoljubni trans mladeži u multi-kulti bastionu podno Trebevića.</p><p>I dok je, eto, on tješio „sarajevsku budućnost“ najavom kako ima još „Komšića“, u Mostaru su HDZ, Trojka i SNSD, gotovo u „sudačkoj nadoknadi“, pokušavali ispuniti (briselske) uvjete kako bi sredinom travnja Europska unija konačno amenovala službeni početak pregovora s, više-manje, posljednjom pretendenticom u europskoj čekaonici. O nekoliko je zakona riječ, ali Izborni je, sudeći prema svim dosadašnjim vijestima sa sličnih summita u Sarajevu i/li Laktašima, ono što Hrvatima i Bošnjacima nikako ne ide od ruke. (Srbima je ionako svejedno.) Slijedom čega, a poglavito zbog činjenice kako prijeti realna opasnost da najbrojniji narod instalira „novog Komšića“ – k'o da (već) dvojica nisu dovoljna?! – evo još malo(g) vremeplova.</p><p><b>Nije fer, ali</b></p><p>„Ponosni smo što jesmo veliki narod u BiH. To treba čuti svatko tko misli da može u ime nas donositi odluke. Mi smo danas u prigodi da pošaljemo jasnu poruku, tu smo, razvijat ćemo se, graditi, unatoč pokušajima da nas se zaustavi. Mnogi su se potrudili da pokušaju odgoditi odluku najviše pravne instance države, da onemoguće ono što nam je Ustavni sud definirao – a to je hrvatskom narodu drugi neće birati predstavnike. Jer taj narod je dio BiH, ima svoj ponos, skupo je platio svoj opstanak. Predstavljanje hrvatskog naroda na svim administrativnim razinama vlasti u BiH ustavna je kategorija naše zemlje BiH. Ali koliko god se oni trudili različitim nastojanjima, iz onoga što je ostalo u zakonskim okvirima, kada je u pitanju izborno zakonodavstvo, neće moći birati za nas“, naglasio je Dragan Čović 10. kolovoza 2018. na Dan Općine Široki Brijeg.</p><p>Lider najjače hrvatske stranke u BiH i dalje je na toj crti. Međutim, od njegova nadahnuta govora u Hercegovini ljutoj, Bošnjaci su još jedanput uspjeli instalirati svoga Hrvata u troglavi državni vrh. A u aktualnim okolnostima, sudeći makar po tomu koliko ovo pripetavanje oko ispunjavanja europske zadaće traje, između Trojke – probosanske kako su se samopromovirali – i SDA nema značajnije razlike u poimanju legitimnog predstavljanja u državi s dva entiteta i tri naroda.</p><p>Istina, (tzv.) probosanski lider Elmedin Konaković odmah je nakon posljednjih izbora, u brojnim intervjuima, kazao kako je izbor bošnjačkoga gazije i ustavan i zakonit – ali kako nije fer. Uz to, prisegnuo je, čak i hrvatskim medijima, kako je i osobno bio njegov fan te otkrio – za one koji su to ionako već znali – kako je plan bio da se SDP, preko eto takvog Hrvata, približi hrvatskom narodu u BiH, da se raširi u Hercegovini i Posavini.</p><p><b>Guvernerska manira</b></p><p>„U političkom smislu ne mislim da se učinilo išta dobro ili da je on napravio išta dobro što bi našoj djeci olakšalo budućnost. Također, Komšić je kroz vrijeme potpuno homogenizirao hrvatski narod oko HDZ-a, a politički pluralizam u hrvatskom narodu je vrlo slabo razvijen“, posuo se malo i pepelom taj bivši član SDA, koja je u dva navrata – uz potporu, doduše neslužbenu, Islamske zajednice u BiH – prepisala ovaj socijaldemokratski urnek pa svoga poštenog Hrvata instalirala u hrvatsku fotelju kad je god to mogla.</p><p>I nije, dakako, šokantno samo to što je Mostar dobio prefiks (mada…) – bosanski, nego ponajprije to što je zapadni dio toga grada anatemiran kao šovinistički. Baš, uostalom, kao što je u komunizmu (zapadna) Hercegovina stigmatizirana kao – ustaška. I sustavno zapostavljana u ex-SFRJ. Što u znatnoj mjeri baštini bošnjačka politika – uporno radeći Beograd od Sarajeva</p><p>Čović je inače kronični optimist glede bosanskohercegovačke europske perspektive. Dojam je, međutim, kako je u posljednje vrijeme (malo) pokoleban. Tako je početkom veljače upozorio kako se eto događa da se partneri usuglase, a onda neki od njih pregovaraju s nekim drugim. Nije, istina, precizirao koji su to drugi. No nije teško detektirati kako je riječ o strancima – zapadnim veleposlanstvima, tim i 30 godina nakon Daytona neizostavno važnim akterima pred i post izbornih procesa u nas. Uostalom, na gotovo svako, a osobito u kontekstu aktualnih sastanaka vladajućih stranka, spominjanje legitimnih predstavnika, oglašava se Veleposlanstvo SAD-a u BiH. Onako baš u sad već kronično guvernerskoj maniri.</p><p>I, ne samo to. Slučaj južna plinska interkonekcija, taj, po stavu HDZ-a, strateški interes hrvatskog naroda u BiH, govori kolika su očekivanja sarajevske političke (i ine) čaršije od Washingtona.</p><p><b>Bastion šovinizma?!</b></p><p>Nakon što su se 24. veljače u Zagrebu sastali hrvatski premijer Andrej Plenković, vlasnik (a i novinar) Face TV Senad Hadžifejzović uznemirio je svoje gledateljstvo: „Današnji sastanak Plenkovića i Čovića u Zagrebu je bitan, ali izjava nakon sastanka šokantna. Plenković je javno dao podršku Čoviću za Južnu gasnu-plinsku interkonekciju, ali pod Čovićevim uvjetima. Izjava Plenkovića je totalna kontra Amerikancima.“</p><p>Uz to, većina bošnjačkih medija zagrebački je sastanak sestrinskih stranaka sublimirala stavljajući (bezmalo) zajednički naslov: „Ovo se Amerikancima neće svidjeti!“ Gotovo, također, da i nema bošnjačkog portala ili novine koji nisu prenijeli, većina u cijelosti, tekst iz New York Timesa o izgradnji južne interkonekcije koja, veli taj list, izaziva etničke nesuglasice. I baš kao što je gazdu gore rečene televizije šokiralo zagrebačko suglasje Plenkovića i Čovića, tako je, ali uistinu, šokantan članak američkoga dnevnika u komu se uz ino kaže: „Lider bosanskih Hrvata Dragan Čović kaže kako podržava predloženi zapadni plinovod, ali želi ga staviti pod nadzor kompanije koju će voditi etnički Hrvati, umjesto postojećeg operatera plinovoda, BH Gasa sa sjedištem u Sarajevu, a koji vode Bošnjaci. Kompanija koju Čović želi stvoriti nalazila bi se u bosanskom gradu Mostaru, etnički mješovitom, ali dugom bastionu hrvatskog šovinizma“, piše NYT prije 15-ak dana.</p><p><b>Želje i pozdravi</b></p><p>I nije, dakako, ovdje šokantno što je Mostar dobio prefiks (mada…) – bosanski, nego to što je zapadni dio toga grada anatemiran kao šovinistički. Baš, uostalom, kao što je u komunizmu (zapadna) Hercegovina stigmatizirana kao – ustaška. I sustavno zapostavljana u ex-SFRJ. Što u znatnoj mjeri baštini bošnjačka politika – uporno radeći Beograd od Sarajeva – uz potporu tzv. međunarodne zajednice. Tako evo pregovori po FBiH sve više sliče onima iz ranih 1990-ih kada se sastančilo po zbratimljenim republikama kako bi se spasila Jugoslavija. A o čemu je, u biti, riječ, plastično je objasnio prvi u Hrvata na „slučaju plin“.</p><p>„…Postoje dva pitanja, jedno je opravdanost svega toga kako bi se strateški izbjegla ovisnost o bilo kome te da imate povezanost i s jedne, druge i treće strane. To poštujemo i želimo, ali ne želimo biti naivni. Ne bih želio da danas, sutra zbog političke krize netko zatvori plinovod iz Sarajeva u Posušju. Okolnosti su u BiH takve da moramo uvažavati entitetsku i županijsku nadležnost“, kazao je Čović, ponovno „šokirajući“ mnoge…</p><p>Za što, u biti, nije bilo razloga jer ovo oko (ne)puštanja, Sarajevo je nedavno (umalo) imalo prigodu osjetiti na svojoj koži. Posljednjeg se dana prošle godine oglasio Nedeljko Elek. „Upravo me zvao predsjednik Republike Srpske Dodik. Uvažavajući predsjednikov zahtjev, poduzeće Sarajevo-plin iz Istočnog Sarajeva neće sutra isključiti plin susjedima. Sretnu Novu godinu Sarajlijama želimo uz ruski plin od predsjednika Dodika i kolektiva iz Istočnog Sarajeva“, poručio je (malo…) ironično taj direktor Sarajevo-plina.</p><p><b>Dosta je gutanja</b></p><p>Na to je, dakle, mislio Čović kada je tumačio zašto „hrvatska strana“ inzistira na spoju plinskih mreža Hrvatske i BiH preko Zagvozda s odvojcima prema Mostaru i Travniku što bi ovoj zemlji omogućilo pristup LNG terminalu na Krku.</p><p>Nakon svega, spomenimo, a što je u stanovitoj mjeri u vezi i s onom žabom biskupa Ratka i s Čovićevim širokobriješkim nadahnućem, netom objavljenu studiju Sociologija hrvatskog društva dr. Ivana Burića, u kojoj autor, prepričajmo ga, uz ino poručuje kako Hrvati (ma gdje bili) moraju podići razinu pozitivne nacionalne drskosti, inovativnosti i prodornosti. Umjesto (samo) puke retorike. Kredibilitet povijesni i svaki drugi sigurno imaju, pa uistinu nema više potrebe – evo još jedne prispodobe iz životinjskog carstva – gutati žabe.</p><p>Zapravo „Komšiće“ – i/li slične mu evo najavljene nasljednike.</p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-37035214854996772522024-03-08T11:31:00.006+01:002024-03-08T11:58:57.601+01:00Mijo Bebek "Strašni": Poštovanje, ljubav i pažnju pripadnice nježnijeg spola zaslužuju svakog dana, a posebice na današnji dan<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhC41t5CsBdFTHMu9KLn1CM4_6QDBWqe85O4T2eWEF-kD1WVSl7FmhePLvbrNCvQrLhUxx1behfwGF1KqlKfaEbp2FXJ2b2SXKxoaYUk9HfIlq7o5ImMOtRzTF_TwkVu-vJNgXjRSUOnrJ9ylBSIw8ST3Z8z88TIIzjOzjd5YixEp9VhsxPVLP-zZ4WCh_6/s1708/Bez%20naslova-tile.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="585" data-original-width="1708" height="220" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhC41t5CsBdFTHMu9KLn1CM4_6QDBWqe85O4T2eWEF-kD1WVSl7FmhePLvbrNCvQrLhUxx1behfwGF1KqlKfaEbp2FXJ2b2SXKxoaYUk9HfIlq7o5ImMOtRzTF_TwkVu-vJNgXjRSUOnrJ9ylBSIw8ST3Z8z88TIIzjOzjd5YixEp9VhsxPVLP-zZ4WCh_6/w640-h220/Bez%20naslova-tile.jpg" width="640" /></a></div><br />Svake godine 8. ožujka širom svijeta obilježava se Međunarodni dan žena. Na taj dan slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća žena.<p></p><p>Muškarci za Dan žena svojim partnericama, majkama, sestrama, prijateljicama najčešće poklanjaju cvijeće, no bilo koji znak pažnje povodom ovog dana svakoj će ženi izmamiti osmijeh na lice.</p><p>Među onima koji ženama često izmame osmijeh na lice je i bubnjar slavne <a href="https://www.facebook.com/SupljaStina/" target="_blank">Šuplje Stine</a> <b>Mijo Bebek "Strašni"</b>, koji je povodom Dana žena na ljubuškoj tržnici gdje godinama vrijedno radi, uručivao simbolične darove u znak pažnje i poštovanja prema pripadnicama ljepšeg spola te im upućivao čestitke.</p><p>– <i>Poštovanje, ljubav i pažnju pripadnice nježnijeg spola zaslužuju svakog dana, a posebice na današnji dan –</i> poručio je Mijo.</p>
<iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FSipovacaPortal%2Fvideos%2F775054134542594%2F&show_text=true&width=560&t=0" width="560" height="429" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share" allowFullScreen="true"></iframe>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-32572817412698891782024-03-08T10:04:00.004+01:002024-03-08T10:18:07.014+01:00Nakon gotovo 50 godina od izgradnje konačno obnovljena opasna cesta prema Kašču, obilježila ju je užasna tragedija...<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhTiYzC9XLpvZWuVOFHCw0OypTHe38V4w-wHP01y8Wd1i9mcWv18YA-5tD3vBBbG3RvDfpqbtwvYSw0M6oQZWHId3NHDKhVlMS2JPOTUl6DqoYn_-m-tHB6GlReyAixkRrEbSn3lrOpSWFGrOwq5bJTUTtyq2KMT5Sm42z1fvftFtjBZINQexuEXRihR8dL/s1280/o_26721788_1280.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="622" data-original-width="1280" height="156" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhTiYzC9XLpvZWuVOFHCw0OypTHe38V4w-wHP01y8Wd1i9mcWv18YA-5tD3vBBbG3RvDfpqbtwvYSw0M6oQZWHId3NHDKhVlMS2JPOTUl6DqoYn_-m-tHB6GlReyAixkRrEbSn3lrOpSWFGrOwq5bJTUTtyq2KMT5Sm42z1fvftFtjBZINQexuEXRihR8dL/s320/o_26721788_1280.jpg" width="320" /></a></div><br />Završena je rekonstrukcija jedne od najopasnijih prometnica u Vrgorskoj krajini, ceste od Vrgorca do Stilja koja je probijena 1968. godine, a asfaltirana 1975. godine.<p></p><p>Više od četiri desetljeća nije bilo nikakvih ozbiljnijih zahvata na njoj, na žalost u tom razdoblju na njoj su se dogodile brojne prometne nesreće, a obilježila ju je i jedna velika tragedija.</p><p>U teškoj prometnoj nesreći u studenome 2004. godine u prevrtanju školskog autobusa smrtno je stradala jedna učenica, a devet učenika je bilo ozlijeđeno. Ni ta tragedija nije probudila svijest kod lokalnih, županijskih i državnih čelnika u to vrijeme da ova prometnica prema brdsko-planinskim selima zahtijeva potpunu rekonstrukciju, piše <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/nakon-gotovo-50-godina-od-izgradnje-konacno-obnovljena-opasna-cesta-u-zagori-obiljezila-ju-je-uzasna-tragedija-1370185" target="_blank"><span style="color: red;">Slobodna Dalmacija</span></a>.</p><p>OGRANIČENA SREDSTVA, DUGOTRAJNI RADOVI</p><p>Županijska uprava za ceste (ŽUC) na čelu s Petrom Škorićem uhvatila se u koštac s ovim problemom. Pošto su im sredstva bila ograničena, građevinski radovi odvijali su se u tri faze i trajali su sedam godina.</p><p>- <i>Postojeća županijska cesta ŽC 6201 Vrgorac-Prapatnice-Stilja imala je loše elemente ceste i širinu kolnika oko četiri metra koji je bio u lošem stanju te je bila opasna za sve sudionike u prometu. </i><i>Tijekom 2016. godine izvedena je rekonstrukcije prve dionice županijske ceste ŽC 6201 Vrgorac-Prapatnice duljine oko 2,9 kilometara u koju je uloženo ukupno oko devet milijuna kuna. </i><i>Cesta ima ishođenu uporabnu dozvolu. Širina asfaltnog kolnika nove ceste je pet metara, a širina bankina i bermi je jedan metar. Rekonstruirana prometnica ima novu geometriju ceste, novu odvodnju ceste, prometnu signalizaciju i opremu</i> - kaže Petar Škorić.</p><p>Još 2017. godine je ishođena građevinska dozvola za rekonstrukciju II. dionice ŽC 6201 od Prapatnica do Stilja duljine oko 3,9 kilometara, a krajem te godine riješeni su imovinsko-pravni odnosi u što je uloženo oko milijun kuna.</p><p>Tijekom 2019. godine pripremljena je dokumentacija za izvođenje radova rekonstrukcije poddionice kroz Prapatnice duljine 2,2 kilometra, radovi su počeli 2020. godine, a završeni 2021. Ulaganje u ovu dionicu je bilo oko šest milijuna kuna.</p><p>U Prapatnicama je izveden i pješački nogostup i nekoliko armirano-betonskih zidova. Preostali dio od Prapatnica do Stilja duljine oko 1,7 kilometaar rekonstruirao je tijekom 2023. godine, a vrijednost radova iznosi 782.680,59 eura. U tijeku je priprema dokumentacije za tehnički pregled i ishođenje uporabne dozvole za cijelu dionicu.</p><p><b>ISHOĐENA GRAĐEVINSKA DOZVOLA</b></p><p>- <i>Pored obnove cijele dionice u 2019. godini na istoj prometnici ishođena je građevinska dozvola za rekonstrukciju križanja s gradskom ulicom Pčelinjak III uključujući pješački nogostup s obje strane.</i></p><p><i>Radove je većim dijelom financirao ŽUC, koji je uložio oko dva milijuna, dok je manji dio uložio Grad Vrgorac, oko 0,6 milijuna kuna u nogostup, javnu rasvjetu i vodovod. Radovi su završeni u travnju 2020. godine, potom je ishođena i uporabna dozvola. Iz svega navedenog slijedi da je ŽUC od 2016. godine u ŽC 6201 uložio oko 3,2 milijuna eura ili nešto malo više od 24 milijuna kuna </i>- istaknuo je prvi čovjek ŽUC-a.</p><p>Stanovnici brdsko-planinskih sela Prapatnica, Stilja, Kašča, Mijaca i Poljica pozdravili su završetak ovog projekta, no dobar dio njih smatra kako se to trebalo napraviti prije nekoliko desetljeća.</p><p><b>BROJNE KUĆE ZATVORENIH VRATA</b></p><p>- <i>Što se tiče ceste to je dobar potez, nitko se iskreno tome nije nadao da će se to početi raditi i završiti. Sad smo za sedam minuta u Vrgorcu, sve nam je nadohvat ruke, pored toga može brzo doći liječnička služba -</i> kaže Joze Tolj Pajo iz Stilja.</p><p>- <i>Lipo je živjeti u Stiljima, imate svu potrebnu infrastrukturu, živiš na selu, držiš svoje svinje, kokoši… i imaš mir. No, nema ljudi, brojne kuće su se zatvorile, negdje je ostalo jedno ili dvoje ljudi, uglavnom stariji.</i></p><p style="text-align: center;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiJ3UTfTli-6PLrMWzJaKKxv4iBS6f87jNfqKNWawrNzpGjaTxzV4O38BLg2KqbNdVm5YR31t3OEp1vD54JceiohLr2LRWGxJHIohpdVWtoPe5Q1Sp8U_G14tGbtukyPDhMtXaz85eY-QRtoAg8qtZp91HNuVCWWMHI5XVItWraPRVw38vmuOxJ6vYUYKvH/s1600/26721789.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1068" data-original-width="1600" height="214" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiJ3UTfTli-6PLrMWzJaKKxv4iBS6f87jNfqKNWawrNzpGjaTxzV4O38BLg2KqbNdVm5YR31t3OEp1vD54JceiohLr2LRWGxJHIohpdVWtoPe5Q1Sp8U_G14tGbtukyPDhMtXaz85eY-QRtoAg8qtZp91HNuVCWWMHI5XVItWraPRVw38vmuOxJ6vYUYKvH/s320/26721789.jpg" width="320" /></a></div><p></p><p><i>Nakon 90 godina zatvorila nam se područna škola, prije toga trgovina, e da je ova cesta napravljena prije 30 godina, možda se toliko ognjišta ne bi ugasilo. Nema više mladosti, ja sam jedini u selu koji ima brojnu obitelj, odnosno petero djece. Svaki dan se prije bućalo u selu i igralo na karte, danas je to rijetkost, jednostavno nema tko.</i></p><p><i>Nadam se da će ova prometnica potaknuti ljude na ulaganje u seoski turizam i obnovu kuća, pa i na povratak u ovaj naš kraj i zasnivanje velikih obitelji. Jer šta će nam sve ovo, ako nema djece - n</i>aglasio je Joze Tolj Pajo.</p><p style="text-align: right;"><i>Mate Primorac</i> / <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/nakon-gotovo-50-godina-od-izgradnje-konacno-obnovljena-opasna-cesta-u-zagori-obiljezila-ju-je-uzasna-tragedija-1370185" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a></p><p style="text-align: left;"><a href="https://sipovaca-portal.blogspot.com/2024/02/joka-iz-kasca-nema-spasa-ovoj-zemlji.html" target="_blank"><span style="color: red;">Joka iz Kašča: "Nema spasa ovoj zemlji! Neman ništa lipo reć za vrime u kojemu živimo ni za one koji su uništili budućnost naše dice"</span></a><br /></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-46046589414989577312024-03-07T10:16:00.001+01:002024-03-07T10:16:22.470+01:00Debilizam u Kašču: Službene osobe srušile suhozid kojeg su Kaščani godinama radili te zatrpale stari put?<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhN75LXxfJv-ww56TvfKrdO0QIqpKIcoDVyCvg3yOtkc8Xrou4BTLnLSz3UAKJYrBNpffeZQ3auPbx8EeVxkskapb_3r0xMpceypOazInkGA6YK6j3DSjhwzR3qwBOaJZQTAqbfbwrS2NWKBfamBxglmneVFOhz4kiCpQWBTnluzKEVU8e7MGL48U5t16YU/s1280/o_26714474_1280%20%E2%80%93%20kopija.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="993" data-original-width="1280" height="248" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhN75LXxfJv-ww56TvfKrdO0QIqpKIcoDVyCvg3yOtkc8Xrou4BTLnLSz3UAKJYrBNpffeZQ3auPbx8EeVxkskapb_3r0xMpceypOazInkGA6YK6j3DSjhwzR3qwBOaJZQTAqbfbwrS2NWKBfamBxglmneVFOhz4kiCpQWBTnluzKEVU8e7MGL48U5t16YU/s320/o_26714474_1280%20%E2%80%93%20kopija.jpg" width="320" /></a></div><br />Život uz scehengensku granicu Hrvatske i BiH na vrgorskom području sve je samo ne jednostavan i lak za rijetke preostale stanovnike, ali i za njihovu djecu, rodbinu i prijatelje koji ih dođu posjećivati.<p></p><p>Brojni primjeri svakodnevno se mogu pronaći od Žlibine i Mijaca, preko Kašča, do Podprologa. Naša priča dolazi iz Kašča, sela koje je tadašnja država podijelila na Gornje Kašče koje administrativno pripada Gradu Vrgorcu i Donje Kašče koje je dio Općine Ljubuški (BiH).</p><p>U oba sela stalno živi ukupno pedesetak stanovnika, a nekad ih je bilo više od 250. Škrta zemlja i kamen jednostavno nisu ostavljali puno izbora, pa su se mještani iseljavali na područja od Slavonije, pa do Pelješca, Makarske, Splita, Metkovića i Ploča, a oni hrabriji i odvažniji sreću su tražili od Australije do Njemačke, piše <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/stanovnici-zagore-sokirani-barikadama-na-jedinom-putu-do-kuca-prijete-nam-kaznama-i-do-1300-eura-ako-prijedemo-tamo-1369808" target="_blank"><span style="color: red;">Slobodna Dalmacija</span></a>.</p><p>Gotovo da nema kuće u kojoj nije netko bio na "baušteli" u Njemačkoj, od tako zarađenog novca su se gradile kuće, školovala djeca, kupovala zemljišta u mjestu i poljima. Osamostaljivanjem Hrvatske, mnogi su se ponadali da će njihovoj agoniji doći kraj.</p><p>Međutim, priča se vratila na početak, odnosno na vremena prije šezdesetak godina, kad su mnogi trbuhom za kruhom bježali u bijeli svijet, ali umjesto djedova i očeva na put prema Njemačkoj krenula su njihova djeca i unuci. Većina njih na pogranično područje BiH iz kojeg vuku korijene dolazi za Božić ili Uskrs, no do svojih kuća ne mogu cestom iz dijela mjesta koje pripada Hrvatskoj, a koju su njihovi stari gradili ručno preko Kašča.</p><p>Riječ je o građanima koji nemaju pograničnu propusnicu nego se moraju voziti do tridesetak kilometara udaljenoga graničnog prijelaza u Orahu kod Vrgorca. Slična je sudbina i onih Kaščana koji su se iselili u veće dalmatinske sredine, a žele posjetiti svoja imanja, obići posljednja počivališta svojih najmilijih i pokušati nešto raditi na zemlji.</p><p>Njihova agonija počela je 2013. godine s ulaskom Hrvatske u EU i uvođenja "zlatnog papirića" ili pogranične propusnice, pri čemu je u sporazumu između Hrvatske i BiH za izdavanje tog dokumenta ključno bilo prijavljeno prebivalište u pograničnoj zoni najmanje godinu dana, a ne posjedovanje nekretnine uz granicu, što su mnogi tražili.</p><p>Naravno, u cijeloj priči, kao u dosta dotadašnjih navrata, birokrati nisu poslušali glas naroda. Nažalost, zbog toga su gotovo svi napustili svoja imanja sa suprotne strane granice, kako Dalmatinci u Hercegovini, tako i Hercegovci u Dalmaciji.</p><p>Građani naprosto nisu mogli izaći na kraj s pripadnicima MUP-a koji su im sugerirali da ne mogu voziti grožđe, kapulu, krumpire, luk... od svoje njive udaljene stotinjak metara od kuće nego da moraju ići na granični prijelaz Nova Sela, udaljen oko 60 kilometara i smješten u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja ima fiosanitarnu službu za pregled takve robe.</p><p>Međutim, tu nije kraj agonije stanovnika s obiju strana "željezne zavjese", jer granica je kao nikada do sada podijelila Kašče, preostali stanovnici koji žele otići susjedima s druge stranice granice na sprovod ili na misu tijekom proslave blagdana sv. Ivana, odnosno sv. Ante, u slučaju neposjedovanja pogranične propusnice su izloženi kaznama za ilegalan prijelaz državne granice.</p><p>Riječ je o iznosima koji se kreću od nešto manje od 300 eura do 1300 eura ili izlasku pred suca za prekršaje u Metkoviću i Pločama, odnosno u Ljubuškom, pa koliku kaznu "odreže". Dobar dio mještana još ne može doći do propusnice zbog nesređenih zemljišnih knjiga, jer se vlasništvo nad nekretninama, koje je drugi uvjet za dobivanje propusnice, često vodi na (pra)djedovima, rođacima, pokojnicima...</p><p>Uzduž granice postavljeno je i na desetke šumskih kamera koje su povezane s policijskim postajama, a nekada se područje snima i dronom koji je Postaja granične policije Vrgorac dobila u borbi protiv ilegalnih migranata. Dobar dio građana zbog svega spomenutog ne želi istupati u javnost svojim imenima, jer su svjesni da bi im to dodatno zakompliciralo život.</p><p>- <i>Kome je sad bilo potrebno da zatrpa stari put između Donjeg i Gornjeg Kašča, preko Bučela, kamenim gromadama teškima po nekoliko stotina kilograma. Imaju video nadzor, tu im je i rampa, a oni su odlučili srušti čovjeku suhozid kako bi to nabacali na put.</i></p><p><i>Taj put su naši stari gradili ručno od 1962. do 1965 godine, udarili su stotine dnevnica na njemu s mašklinima i polugama. Indicije upućuju da su to obavile službene osobe, neki tvrde da su ih vidjeli i snimili.</i></p><p><i>Ako to ne vrate u prvobitno stanje, tražit ćemo njihovo sankcioniranje</i> - kažu mještani koji žive uz granicu.</p><p>Kontaktirali smo Policijsku upravu splitsko-dalmatinsku s pitanjem jesu li to napravili njihovi službenici koji svakodnevno s Državnom graničnom službom BiH obilaze taj dio "međe" između Hrvatske i BiH. No, oni su nas uputili na drugu stranu.</p><p>- <i>Put koji navodite nalazi se na području BiH, te vas upućujemo da se za više informacija obratite nadležnim tijelima spomenute države</i> - kratko su kazali u splitskoj policiji.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh7vOpNn2iRgl0rMYWhiPBUN9pGeqbNUHPU5Kqh67HpnoPhMRQU-hw5hCo8RcQ5BkB5Wju-RfanMiSiU1aH8QN5LGtnlL1x2MeDnEnKRHcUyZpU8Ju9Y0jlJSWf-lDWHmLZ6RWfptwYFoGyA4NiscVCR88YCUANTB3wS3PK-JPtT4CtKs35jwyweDof2Nod/s1736/o_26714474_1280.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1736" data-original-width="1280" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh7vOpNn2iRgl0rMYWhiPBUN9pGeqbNUHPU5Kqh67HpnoPhMRQU-hw5hCo8RcQ5BkB5Wju-RfanMiSiU1aH8QN5LGtnlL1x2MeDnEnKRHcUyZpU8Ju9Y0jlJSWf-lDWHmLZ6RWfptwYFoGyA4NiscVCR88YCUANTB3wS3PK-JPtT4CtKs35jwyweDof2Nod/s320/o_26714474_1280.jpg" width="236" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgzdm3KcifNt3PAS3Q092GbPSyzLPzqPaACW8YDcbKVlTOCINNRdN6NHuwsF3m4iaEAqB7ohXCjpPYuF7DwWn-PvJGd6S01EOZAuAyenj_XwkwRzE6HNsr2Y8BVo78EuEonbMwv52igRVVyPWgMe8Zw6bVUa7suTUBe-YQOFpB3qGYnE_FlDc1000WpVUxh/s1280/o_26714475_1280.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="759" data-original-width="1280" height="190" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgzdm3KcifNt3PAS3Q092GbPSyzLPzqPaACW8YDcbKVlTOCINNRdN6NHuwsF3m4iaEAqB7ohXCjpPYuF7DwWn-PvJGd6S01EOZAuAyenj_XwkwRzE6HNsr2Y8BVo78EuEonbMwv52igRVVyPWgMe8Zw6bVUa7suTUBe-YQOFpB3qGYnE_FlDc1000WpVUxh/s320/o_26714475_1280.jpg" width="320" /></a></div><p style="text-align: right;"><i>Mate Primorac</i> / <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/stanovnici-zagore-sokirani-barikadama-na-jedinom-putu-do-kuca-prijete-nam-kaznama-i-do-1300-eura-ako-prijedemo-tamo-1369808" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-45429046525962079192024-03-06T14:25:00.000+01:002024-03-06T14:25:52.205+01:00Potpisan ugovor o nastavku obnove tvrđave herceg Stjepana<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjbljjU_H89m0FHAT4pqSqzez_MOZy-oisstJK9PX7-yHItHXU9uGvvZpK5q9MyLVzE6mmA1Ie-gGOsAujX1BuvSEKNGaBJs1q9jobgTumovmjXpo-v0pmpaLKbYwCNyl_fXVnS8zrXubdu5T-gsuErtiJz4mO3DL3jlT7vUqkaAFdn8w2PzmDB6I0SYNBA/s1000/IMG_5214.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="667" data-original-width="1000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjbljjU_H89m0FHAT4pqSqzez_MOZy-oisstJK9PX7-yHItHXU9uGvvZpK5q9MyLVzE6mmA1Ie-gGOsAujX1BuvSEKNGaBJs1q9jobgTumovmjXpo-v0pmpaLKbYwCNyl_fXVnS8zrXubdu5T-gsuErtiJz4mO3DL3jlT7vUqkaAFdn8w2PzmDB6I0SYNBA/s320/IMG_5214.JPG" width="320" /></a></div><br />Kao i u nekoliko prethodnih godina, Grad Ljubuški i ove godine nastavlja sa značajnim ulaganjima u kulturno-povijesnu baštinu, odnosno u obnovu i očuvanje tvrđave herceg Stjepana. Nakon obnove središnjih i jugoistočnih bedema, braniča kule, a zatim i sjevernih bedema 8, 9 i 10, ovog proljeća će se provoditi radovi na dijelu bedema 4 na južnoj strani tvrđave.<p></p><p>Nakon provedbe postupka javne nabave, u srijedu su u zgradi Gradske uprave gradonačelnik Vedran Markotić i direktor tvrtke Društvo za građevinarstvo “Građevinar-Fajić” d.o.o. Mostar Ekrem Maksumić potpisali ugovor „Zaštita nacionalnog spomenika Stari grad Ljubuški“ u iznosu od 149.682,78 KM s PDV-om. Iskustvo rada na ovom lokalitetu, navedena tvrtka ima iz ranijih zahvata na obnovi tvrđave herceg Stjepana.</p><p>– <i>Nedavno smo završili bedem 8, 9 i 10. Prijavili smo se na novi natječaj i danas zaključili ugovor za radove na bedemu 4. Imamo dovoljno vremena za obaviti posao te za samu pripremu kako bi uspješno realizirali ovaj projekt</i> – kazao je Ekrem Maksumić ispred izvođača radova.</p><p>Sredinom travnja tvrtka krenuti će izvođenje radova na bedemu 4, a sami rok za izvršenje je 135 dana od dana uvođenje izvođača u posao.</p><p>– <i>Iznimna mi je čast i zadovoljstvo da nastavljamo suradnju sa tvrtkom Građevinar-Fajić koja ima sve potrebne dozvole za rad na nacionalnim spomenicima. Prezadovoljni smo suradnjom s ovom tvrtkom i mislim da su rezultati njihovog rada i ulaganja od strane Grada Ljubuškog, uz pomoć Federalnog ministarstva kulture i športa i Federalnog ministarstva prostornog uređenja, vidljivi svim našim sugrađanima</i> – rekao je u obraćanju medijima gradonačelnik Vedran Markotić.</p><p>Srednjovjekovna tvrđava herceg Stjepana najmonumentalniji je arheološki lokalitet na području Ljubuškog. Kompleks utvrde sastoji se od dva dijela. Tijekom 17. stoljeća dubrovački su majstori prvi put obnovili zidine, no kroz stoljeća kasnije je tvrđava oštećivana čemu su najviše doprinijeli potresi. 2003. godine je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a posljednjih godina dobrim dijelom je obnovljena. Realizacijom ranijih projekata prekogranične suradnje, te izvođenjem planiranih radova na bedemu 4, ovaj simbol Ljubuškog bit će korak bliže potpunoj obnovi što je cilj Gradske uprave, jer će time Ljubuški dobiti još jedno nezaobilazno turističko odredište te će od propadanja biti sačuvana vrijedna povijesna baština budućim naraštajima.</p><p>Gradonačelnik Markotić je kazao kako je najveći dio sredstava u obnovu uložen kroz INTERREG IPA projekt, dok su preostale aktivnosti financirane iz vlastitih sredstava te uz pomoć Županije Zapadnohercegovačke i federalnih ministarstava.</p><p>– <i>Kad se izvrše radovi na bedemu 4, otprilike 70% građevinskih radova na obnovi tvrđave bit će urađeno. Ostaju nam još dvije kule unutar tvrđave za koje smo aplicirali s našim partnerima iz Hrvatske i Crne Gore na nastavak INTERREG IPA projekta gdje se nadamo pozitivnim rezultatima kako bi u idućoj godini završili njezinu obnovu</i> – istaknuo je gradonačelnik Markotić dodavši kako bi završetkom građevinskih radova uslijedilo uređenje unutarnjih prostorija, postavljanje rasvjete, ljetne pozornice i svega ostalog što je potrebno za potpuno uređenje tvrđave na zadovoljstvo stanovnika Ljubuškog.</p><p style="text-align: right;"><u>Ljubuski.ba</u></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-7307498526626139372024-03-06T11:21:00.000+01:002024-03-06T11:57:06.544+01:00FOTO: Krumpiri već nikli, pitanje je sad – Tko rano rani, hoće li dvije sreće ugrabiti<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgxzJi59zjEoDK5THXdwXXSjghXEX31QOZzDAKJe9soRwQB7ZviP5gPoO5CWfUGspFElpZX4yfVkU0O6gyP3jR5HoT6J_GYpgl9iwP32S00khvuqf-dpcYuv0KXAHpALBkT5gbpAkp0T_FYpUSVHofvk-0qVrdyjMYOazJLewDZBduzERCN1VbSlf1QoU7R/s1266/Kumpir1-Rani%20krumpiri%20ve%C4%87%20iznicali.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="943" data-original-width="1266" height="238" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgxzJi59zjEoDK5THXdwXXSjghXEX31QOZzDAKJe9soRwQB7ZviP5gPoO5CWfUGspFElpZX4yfVkU0O6gyP3jR5HoT6J_GYpgl9iwP32S00khvuqf-dpcYuv0KXAHpALBkT5gbpAkp0T_FYpUSVHofvk-0qVrdyjMYOazJLewDZBduzERCN1VbSlf1QoU7R/s320/Kumpir1-Rani%20krumpiri%20ve%C4%87%20iznicali.jpg" width="320" /></a></div><br />Nismo mogli proći kraj prizora u selu Vojnići kod Ljubuškog. Dok se naširoko raspreda o nestašici sjemenskog krumpira u Vojnićima je već iznikao! Radi fotografiranja nismo mogli zaći duboku, jer u rahlu zemlju noge propadaju, ali i ono što smo snimili uz rubove njiva priča je za sebe.<p></p><p>Rani krumpir je uvelike krenuo, sad mu treba samo ugodna temperatura, odnosno proljeće bez kasnih mrazeva i bit će na tržištu uoči Praznika rada, 1. svibnja. S obzirom da je krumpir iznicao, jasno je da su Vojnićani zasukali rukave i krumpir sadili već koncem siječnja. Pretpostavljamo da će informacija kod žitelja drugih dijelova Bosne i Hercegovine izazvati čuđenje, međutim u Vojnicima, te obližnjim Vodicama, Šipovači, Veljacima… je tako već godinama. Istina, nekada su kasni mrazovi bili rijetkost, međutim zadnjih godina su učestali. Jedna od povoljnijih godina bila je upravo prošla kada je kasna zima zaobišla ovaj dio Hercegovine.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhHTIThsQum16SG5WlTUCvHRS1IvopCHE6GrCyj_rLI4p785YrUU71vYKB6EKFmCloVl2ZZNIgMkb36Orhz4iaWqTWvhf5b1As5i0E4aag835Abr84Bc9dAub4WdoceEhfLGEVM7_YAT4elxxq8gCGujp7y9GFN-YTmJUBJLiS0bRP5REVmP-mSGY7IhKKD/s1600/Kumpir3-Slika%20kojoj%20ne%20treba%20potpis.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1200" data-original-width="1600" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhHTIThsQum16SG5WlTUCvHRS1IvopCHE6GrCyj_rLI4p785YrUU71vYKB6EKFmCloVl2ZZNIgMkb36Orhz4iaWqTWvhf5b1As5i0E4aag835Abr84Bc9dAub4WdoceEhfLGEVM7_YAT4elxxq8gCGujp7y9GFN-YTmJUBJLiS0bRP5REVmP-mSGY7IhKKD/s320/Kumpir3-Slika%20kojoj%20ne%20treba%20potpis.jpg" width="320" /></a></div><p>Treba reći da su proizvođači od Vojnića pa do zaleđa Neuma, krumpir u plastenike sadili bar mjesec dana prije sadnje na otvorenom. Od agronoma Ivana Primorca stručnog savjetnika Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog, doznali smo da su zasađene sve raspoložive površine, na području uz sustav za navodnjavanje (kanal) Klobuk – Vojnići – Šipovača – Orahovlje, izgrađen šezdesetih godina prošlog stoljeća.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://sipovaca-portal.blogspot.com/2023/10/internet-brzine-rakete-novo-u-nasem.html" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;" target="_blank"><img border="0" data-original-height="725" data-original-width="1000" height="232" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEilPgTaZS38i3LFhsMRN20GSd2OawNVi16Izbd0ucES-h2KM4FQyUmE1UH4WW0nuPpto9p2FV8LNVcyPOp-OegWdU-cn9uf8bDc5ZhhJXwr8AMtGy_KIdetwZWiV1HzImGbP7ASVlX-FtfBpBAk52n-2RnQI38_wW7OKZNmpu2qIN36TEEhRC6V7ayozcLf/s320/293620140_344272834565402_5225041378748564908_n.png" width="320" /></a></div><p> <i>„Prema zasađenim površinama, odnosno količinama, može se očekivati proizvodnja na razini prošlogodišnje kada su značajne količine izvezene. Naravno, urod će umnogome zavisiti od vremenskih prilika u naredna dva mjeseca“</i>, konstatira ing. Primorac.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhblRxjvLuB_3A4Bqc96fM1JSTibo4BHYgtvoaHB8HA7x6xEPHkEASP3Eh_vPro0BPWIjXwx_rL1POAaMCf0tsLPgm5Shottbqfwzoh1n4i8cOwl3s3kKJs4O8l2lRYeEorvMe8zILsHm8p5HRwWYSajet29Y4iUjrU1Z3G4cMHfSvu6FFwL2BQO9OC2atG/s1600/Kumpir4-Krumpiri%20iznicali%20po%20cijeloj%20njivi.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1200" data-original-width="1600" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhblRxjvLuB_3A4Bqc96fM1JSTibo4BHYgtvoaHB8HA7x6xEPHkEASP3Eh_vPro0BPWIjXwx_rL1POAaMCf0tsLPgm5Shottbqfwzoh1n4i8cOwl3s3kKJs4O8l2lRYeEorvMe8zILsHm8p5HRwWYSajet29Y4iUjrU1Z3G4cMHfSvu6FFwL2BQO9OC2atG/s320/Kumpir4-Krumpiri%20iznicali%20po%20cijeloj%20njivi.jpg" width="320" /></a></div><p>Inače, Vojniće zahvaljujući nevelikom polju ispod kuća koje su u strani, poučno bi bilo uvrstiti za odredište đačkih ekskurzija, da se vidi kako tamošnji povrtlari rade, a kad rade moraju i imati.</p><p style="text-align: right;">D. Musa / <a href="http://hercegovinausliciirijeci.blogspot.com">hercegovinausliciirijeci.blogspot.com</a></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-16620550684902823482024-03-06T10:15:00.000+01:002024-03-06T10:15:28.128+01:00Licemjerstvo: Poslodavci zazivaju povratak odseljenih radnika, dok istodobno od vlasti traže povećanje kvota za uvoz stranih radnika<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhuj5bGoyt2_eEvQ9eh7_vVYty_bpjpHK7gU8r-sAP8WwVeQFmtCp8ieXkEygbkndDxMSwOhDfQDOpq2Q2AiVnfhMvnwd-sEbF_zaTMzXnHxfALku5Nje820XACyyMP9jrEi9B1CM8Ge4fvJ4nCZ-Z9EUYf6EZ-3S481Dmn64CEBLFB1kSCcQCk730wYxvd/s829/poslodavac-radnik.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="506" data-original-width="829" height="195" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhuj5bGoyt2_eEvQ9eh7_vVYty_bpjpHK7gU8r-sAP8WwVeQFmtCp8ieXkEygbkndDxMSwOhDfQDOpq2Q2AiVnfhMvnwd-sEbF_zaTMzXnHxfALku5Nje820XACyyMP9jrEi9B1CM8Ge4fvJ4nCZ-Z9EUYf6EZ-3S481Dmn64CEBLFB1kSCcQCk730wYxvd/s320/poslodavac-radnik.jpg" width="320" /></a></div><br />Hrvatska i Bosna i Hercegovina posljednjih godina imaju ogromnih problema s nedostatkom radne snage. Male plaće nedovoljne za život i izrabljivanje od strane poslodavaca otjerale su stotine tisuća Hrvata s obje strane granice u bijeli svijet.<p></p><p>Danas ti isti poslodavci, okupljeni u udruge poslodavaca u javnosti najavljuju osiguravanje uvjeta za povratak radne snage i to uglavnom iz Njemačke, dok s druge strane od vlasti traže povećanje kvota za uvoz jeftine radne snage koja uglavnom dolazi iz egzotičnih zemalja - Nepala, Bangladeša, Indije, Pakistana, Filipina itd. Nije li to licemjernost prema radnicima, odseljenima, i u konačnici licemjernost prema svojim sugrađanima i svome narodu?</p><p>– <i>Kada poslodavci tvrde da ne mogu pronaći radnike, važno je jasno reći cijelu rečenicu: ne mogu pronaći radnike za ponuđenu plaću i uvjete rada.</i></p><p><i>Radnici su godinama slušali kako tržište određuje njihove plaće i takve su ih niske plaće prisilile na odlazak iz zemlje. Umjesto da radnici osjete i dobrobiti tržišne ideje kroz povećanje plaća, podvaljena im je nova politika dovođenja radnika iz trećih zemalja. </i></p><p><i>Jednim potpisom vlada tržište širi na cijeli svijet, i to bez ograničenja. Hrvatski radnici iznova gube, a treba naglasiti da ne odlaze izvan zemlje iz hira, već iz stvarne potrebe. Povećanje plaća za nekoliko stotina eura moglo bi značiti razliku između odlaska i ostanka </i>– kazala je za Index.hr predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske Marina Palčić.</p><p>Palčić smatra da će uvođenje radne snage iz trećih zemalja dodatno usporiti rast plaća.</p><p>– <i>Podsjećamo na paradoks da je ova vlada, točnije Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, stranim investitorima reklamirala Hrvatsku kao poželjnu destinaciju za investiranje s jednom od najnižih plaća u EU. Naša nas vlada prodaje kao jeftinu radnu snagu</i> – kazala je. </p><p>Palčić kaže da će dovođenje radne snage iz trećih zemalja dodatno usporiti rast plaća jer, tvrdi, poslodavci ne moraju povećavati plaće kada mogu pronaći novu radnu snagu za postojeće uvjete. Smatra da je stoga hitno potrebno uvesti ograničenja, odnosno kvotu za dolazak stranih radnika i postrožiti uvjete zapošljavanja radnika iz trećih zemalja kako bi se potaklo povećanje do razine dostojanstvenih plaća.</p><p>– <i>Država bi trebala nastaviti s rasterećenjem troškova rada, osiguravajući da takvo rasterećenje vodi do povećanja plaća radnika, a ne samo smanjenja troška rada poslodavcima. Nezavisni sindikat radnika Hrvatske je dio Koalicije za dostojanstvenu plaću, koja, po zadnjim izračunima, danas u Hrvatskoj iznosi otprilike 1800 eura neto. Pozivamo vladu da objasni građanima kako se živi s trenutnom minimalnom plaćom od 840 eura bruto</i> – kazala je Palčić u razgovoru za Index.</p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-87742440632650045082024-03-06T10:14:00.000+01:002024-03-06T10:15:48.467+01:00U Županiji Zapadnohercegovačkoj plaće među najnižima u Federaciji BiH<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi-AN8PQgcqHgvJJehO5LuS_Fuf-4dGBQves05BqJJCI9rGdUp0VVurZodRO-1BZMoW_G70ZYaEG5NLYZVMmof7vcDEOnfxH2Q3b8Lk5_5h3VxJZ6pemjoCs77d-AMt8TNVqcv03_4HWfCPU08JyGcXQtyFZzWiQpqdRTI8C7tg0CJslFnuyD_tQs5f4yyV/s1024/ZH%C5%BD-tabla-1024x675.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="675" data-original-width="1024" height="211" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi-AN8PQgcqHgvJJehO5LuS_Fuf-4dGBQves05BqJJCI9rGdUp0VVurZodRO-1BZMoW_G70ZYaEG5NLYZVMmof7vcDEOnfxH2Q3b8Lk5_5h3VxJZ6pemjoCs77d-AMt8TNVqcv03_4HWfCPU08JyGcXQtyFZzWiQpqdRTI8C7tg0CJslFnuyD_tQs5f4yyV/s320/ZH%C5%BD-tabla-1024x675.jpg" width="320" /></a></div><br />Od ukupno 10 županija Federacije BiH, Županija Zapadnohercegovačka je u grupi županija s najnižom plaćom.<p></p><p>Prosječna plaća u prosincu 2023. godine iznosila je 1.156 KM neto, odnosno 1.791 KM bruto, što je svrstava na tek osmo mjesto po visini plaća među 10 županija u Federaciji BiH, piše Šipovača Portal.</p><p>Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, za gotovo 600 KM plaća u ŽZH je niža od plaće u Županiji Sarajevo (1.621 KM), dok zaposleni u Hercegovačko-neretvanskoj županiji od Neuma do Rame imaju za više od 200 KM veću plaću 1.368 KM.</p><p>Osim ŽS i HNŽ-a, veće neto plaće od ŽZH imaju i Bosansko-podrinjska županija (1.239 KM), Unsko-sanska županija (1.189 KM), Tuzlanska županija 1.180 KM), Posavska županija (1.174 KM) kao i Hercegbosanska županija (1.164 KM).</p><p>Radnicima u ŽZH u prosjeku je neto plaća veća samo od plaća u Srednjobosanskoj županiji gdje iznosi 1.054 KM i od plaća u Zeničko-dobojskoj županiji 1.095 KM.</p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-36867414192962471412024-03-06T10:13:00.000+01:002024-03-06T10:14:22.812+01:00ŽZH jedina s pozitivnim prirodnim priraštajem<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgVIchdb8pNX6KqhG47S528Zk57KbypUJzIVIe_u_4IKebYw2VNiZVnU_jJkS_lWrw8HtV7wP63JGdl6TGr5Dx4wzsNDGs5JAzZ9yIUMIFZC-8Ju4o7_WIxjpAL11nfgh_DOUcXx-6aSfO6m2_RTptWHArOcHUH3eBZVk_NwfxJRCRBvsXSGiVC6uT_ihmg/s1024/2c1e998e2a2a2e967d4491c9afefffe3_L.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="680" data-original-width="1024" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgVIchdb8pNX6KqhG47S528Zk57KbypUJzIVIe_u_4IKebYw2VNiZVnU_jJkS_lWrw8HtV7wP63JGdl6TGr5Dx4wzsNDGs5JAzZ9yIUMIFZC-8Ju4o7_WIxjpAL11nfgh_DOUcXx-6aSfO6m2_RTptWHArOcHUH3eBZVk_NwfxJRCRBvsXSGiVC6uT_ihmg/s320/2c1e998e2a2a2e967d4491c9afefffe3_L.jpg" width="320" /></a></div><br />Jedina županija u Federaciji BiH s pozitivnim prirodnim priraštajem za 2023. godinu je Županija Zapadnohercegovačka.<p></p><p>Prema prvim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u ŽZH je u 2023. godini rođeno je ukupno 826 beba, dok je za isto vrijeme umrlo 770 osoba. Dakle, zabilježen je pozitivan prirodni priraštaj - broj rođenih za 56 veći je od broja umrlih, piše <a href="https://sipovaca-portal.blogspot.com/2024/03/zzh-jedina-s-pozitivnim-prirodnim.html" target="_blank">Šipovača Portal</a>.</p><p>Broj rođenih u 2023. godini manji je za 23 u odnosu na 2022. godinu kada je u ovoj županiji rođeno 849 djece.</p><p>Promatrano po općinama/gradovima, najveći broj rođenih u 2023. godini zabilježen je u Širokom Brijegu - 336, zatim slijedi Ljubuški - 231, Posušje - 155 i Grude - 104 rođenih.</p><p><a href="https://sipovaca-portal.blogspot.com/2024/03/u-zupaniji-zapadnohercegovackoj-place.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>U Županiji Zapadnohercegovačkoj plaće među najnižima u Federaciji BiH</b></span></a><br /></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-85296820607468241102024-03-06T09:35:00.000+01:002024-03-06T09:35:10.550+01:00Ivan je posljednji stanovnik sela u Zagori: 'Pričam s kaktusima'<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiMHXFEO0Q_drfIxco5BuM71NBtwxB-EZIaWWXs8GLW1Lh5E1DA04yH0vDKT7Sq9YRjpZz63VWyc87oDId0EG0Lvv1jagZJvDyHfE7gGjFx7_249IozkThv_jGoMPewIHoWJ8tCHmuY6oyYjg-H7gkcjNfhKoRLUcnaLbwSChJt6asZHjkK6Ji8HnxwwjHr/s1920/pxl-110124-108427959_X7NC7cD.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1248" data-original-width="1920" height="208" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiMHXFEO0Q_drfIxco5BuM71NBtwxB-EZIaWWXs8GLW1Lh5E1DA04yH0vDKT7Sq9YRjpZz63VWyc87oDId0EG0Lvv1jagZJvDyHfE7gGjFx7_249IozkThv_jGoMPewIHoWJ8tCHmuY6oyYjg-H7gkcjNfhKoRLUcnaLbwSChJt6asZHjkK6Ji8HnxwwjHr/s320/pxl-110124-108427959_X7NC7cD.webp" width="320" /></a></div><br />– Dobro je, kad nije bolje, smireno, zaokupljen svojim mislima govori Ivan Grljušić dok pogled upire u planinu Veliki Šibenik, jer ona je prvo što vidi kad proviri glavom iz svoje kuće u zaseoku Vekići, koji se nalazi u danas napuštenim i iseljenim Poljicima Kozičkim.<p></p><p>Ivan je jedan od rijetkih stanovnika ovoga kraja u kojem su se dimovi davno prestali dimiti jer, kako to kaže, nemaju kome više ozeble ruke grijati, pišu <a href="https://www.24sata.hr/lifestyle/ivan-je-posljednji-stanovnik-sela-u-zagori-drustvo-su-mi-kaktusi-968757?" target="_blank">24sata.hr</a>.</p><p>Diplomirao je hrvatski jezik i južnoslavensku književnost, hrvatski je pjesnik, pripovjedač, esejist, romanopisac, književni i kazališni kritičar, dramski pisac, antologičar za kojim je debelo "pofutran" opus književnog rada u više od pedesetak napisanih djela, od kojih su neka prevedena na engleski, njemački, japanski i francuski jezik. Ovakvu jednu osobu pronaći u opustošenom dijelu zemlje raritet je vrijedan svake minute ugodnog razgovora.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiBBudGO-q_bTXa8iQTOyEZ5bdbZLDI9lB8i1qywLfIR27s_G0Zc7k4euosY8A_Z8zDfk90Mqv_7NV6wERhVvDZnl6QOmy6iW-4k77FYi9agIu0XGTtD_RC1h9mnTOdUcpXa37zJmY1D8FBQKfk4ldmqEnEruYZfRngI8Dsl6vHm6wBun3LtvjTY7JPl30y/s622/pxl-110124-108427981.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="404" data-original-width="622" height="208" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiBBudGO-q_bTXa8iQTOyEZ5bdbZLDI9lB8i1qywLfIR27s_G0Zc7k4euosY8A_Z8zDfk90Mqv_7NV6wERhVvDZnl6QOmy6iW-4k77FYi9agIu0XGTtD_RC1h9mnTOdUcpXa37zJmY1D8FBQKfk4ldmqEnEruYZfRngI8Dsl6vHm6wBun3LtvjTY7JPl30y/s320/pxl-110124-108427981.webp" width="320" /></a></div><p>Davnih je godina prošlog stoljeća odlučio život velegrada zamijeniti mirnom seoskom oazom, zadovoljiti se onim što u danom trenutku ima i ne težiti nemogućem. To je, kaže, njegova životna filozofija. Premda bi prikladnijim mjestom boravka s obzirom na svoj rad ovakvom jednom čovjeku pristajao gradski život, druženja, razgovori istomišljenika i onih drugih neistomišljenika, barem pretočenih u jednu od zanimljivih dramskih predstava, on je izabrao život lišen svakodnevnih obveza i rokova u kojem je prvenstveno "svoj i ničiji više". U njegovu tek naizgled skromnom domu vatra lagano pucketa, hladno je u ovim planinskim selima vrgoračkog kraja.</p><p>Zatekli smo ga kako hrani seoske mačke. Njih tridesetak oko njegovih nogu, a on imenom oslovljava gotovo svaku. Više je, nažalost, mačaka u ovom zaseoku nego stanovnika, ne samo u ovom selu, nego u cijelom ovom kraju. Drago je Ivanu što smo navratili, jer rijetki i svraćaju, ali mnogi znaju za pjesnika koji je možda baš ovih dana zabavljen u pisanju poezije, drame, romana ili neke ozbiljne znanstveno utemeljene studije.</p><p>Za godinu rođenja ne pitamo, ali čestitam 70. rođendan dok Ivan uz smiješak prihvaća šalu. Ne brinu njega godine, nego sve ovo što se u svijetu i oko nas događa. Jer bez obzira na fizičku udaljenost od globalnih i lokalnih događanja, Ivan studioznim razmišljanjem donosi zaključke.</p><p>Računalo je uvijek uz njega, treba mu, kaže, za pisanje, jer misli još naviru, ponekad bujica toga što bi trebalo zapisati, a onda opet danima ništa. Kao da se mozak odmara do skorog pisanja. Iz udaljene fizičke perspektive promišlja i o društvenim zbivanjima, politici i političarima.</p><p>-<i> Svi slojevi našega društva su poljuljani, rastočeni, domovina nam izumire, mladi je napuštaju, a političari se zabavili sobom i svojim interesima. Politika je prešla sve granice dobra ukusa, pristojnosti i mjere. Ni najmanje ih nije briga za ono što određuje narod i naciju, njezine vrijednosti, tradiciju, kulturu... Sve vijesti i događaji započinju s njima, oni su na naslovnicama. I najmanji od te sorte, ustoličen na nekom lokalnom prijestolju koje zamišlja kraljevskim tronom, osjeća se nedodirljivim, nezamjenljivim, bogomdanim, pogleda uprta u oblake kao da lebdi pola metra iznad tla, a svi bi mu se i za najmanju sitnicu morali klanjati, prignuti koljeno i bojažljivo ga moliti i preklinjati dokle god se njegova milost ne udostoji pogledati i možda uslišiti molbu podanika. Ne možeš ići ni u WC ako nisi član neke stranke</i> - govori, a onda već u sljedećem trenutku okreće se svakodnevnom životu u ovoj zemaljskoj pustoši fizičkog preživljavanja.</p><p>Za svakodnevne potrebe treba do petnaestak kilometara udaljenog grada Vrgorca, u kojem je kao dječarac završio gimnazijsko obrazovanje. Dobro je, kaže, što lijekove barem može telefonski naručiti, a za donijet uvijek netko navrati. Teško je živjeti s otprilike 350 eura mjesečne mirovine i sve što je čovjeku potrebno za život imati. Ipak, podcrtava Ivan, on je uvijek bio i ostao "slobodan strijelac", nikad ničiji, nego svoj i sam.</p><p>-<i> I danas bih napravio isto, netko ode za trgovinom, zarađivanjem novca, netko za skupim autima, a ja sam skupljao knjige i kaktuse</i> - kaže Ivan, kojih u kući ima od najmanjih do najvećih.</p><p>- <i>Volim kaktuse. Mogu preživjeti s rosom, cvjetaju obično jednom godišnje, cvijet traje jedan dan kod većine, ali je taj dan fantastičan, pun svježine, procvjetao, kao da je iz doba prastvaranja</i> - nastavlja Ivan, koji je u bodljikavim kaktusovim iglicama našao prijatelja za razgovor jer drugog nema.</p><p>- <i>Možda je i bolje, jer se ti razgovori uglavnom svode na bezvrijedne ćakule, a većini je bolje što manje govoriti. Ništa mi ne smeta ako si sutra ne budem mogao priuštiti ni onaj minimum, svejedno mi je, zadovoljit ću se s onim što u tom trenutku imam. Moj život je normalan s mnogo rada i truda. Ne treba mi ništa </i>- govori ovaj književnik čija se djela čitaju u cijelom svijetu.</p><p>- <i>Previše je toga bilo, da ne bi bilo. Ovaj život mi odgovara premda sam prikraćen za susrete, dogovore... Kad si postrani, sve je teže. Daleko od očiju, daleko i od srca</i> - kaže Ivan.</p><p>Ne libi se u razgovoru za sve negativno, a toga je, poručuje, puno u društvu, prst uprijeti u političare i politiku. Ne zbog sebe, jer on je svoj put sam odredio, nego zbog tisuća onih koji okreću leđa i odlaze.</p><p>- <i>Mora im se reći, nisam se ja nikad bojao govoriti. Ljudi se uglavnom ukopaju u svoje rovove i ne razmišljaju racionalno. Sad više nisu važne politike i stranke, riječ je o našoj egzistenciji, opstojnosti... Svakim danom nas je sve manje, ne bježe ljudi od dragosti i obijesti. Svejedno mi je koja je stranka jer oni su bitni sami sebi i oni se izvrsno slažu kad su u pitanju njihovi interesi, bez razlike, a narodu je teško i bit će sve teže. Vlast je dostatna sama sebi, mogu što hoću, ali kad se dogodi moralni rasap, onda ni materijalno ne može durati vječno, ovo stvarno ode u čas posla. Nestaju nam moralne i duhovne vertikale, a onda je lako rastočiti i sve ostalo</i> - govori Ivan.</p><p>- <i>Dante je pisao o požudi, proždrljivosti, pohlepi, srditosti, krivovjerstvu, nasilju, prijevari, ali je izdajice smjestio u deveti, posljednji krug pakla, posebno obilježivši izdajice domovine</i> - onako za sebe će Ivan zabavljen svojom mačkom koja sluša što govori i dakako ne razumije.</p><p>- <i>Ma za mačku manje više jer, nažalost, mi ne shvaćamo, a to je puno teže</i> - na odlasku će dok nas ispraća onako raširenih ruku na sredini napuštena sela. </p><p style="text-align: center;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPY_Uo7VJ8EnnKE_srrs3HRCH3BvwOXub9Yhed5_PK1UdtjvnCTM6Lf6k5oWO7gHX6_hXElDtgw2VqMkrIxstAZbGwFBfLoEsxYnTmBr8BU6xTkVR-jRepYCw4rEZOiUsq9xXbaZkGzUo9wRW9ItTrI3FnJ-dzogFsiHIzS8lYDizu2pnRzxGbjUqZ9DJF/s622/pxl-110124-108427971.webp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="404" data-original-width="622" height="208" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPY_Uo7VJ8EnnKE_srrs3HRCH3BvwOXub9Yhed5_PK1UdtjvnCTM6Lf6k5oWO7gHX6_hXElDtgw2VqMkrIxstAZbGwFBfLoEsxYnTmBr8BU6xTkVR-jRepYCw4rEZOiUsq9xXbaZkGzUo9wRW9ItTrI3FnJ-dzogFsiHIzS8lYDizu2pnRzxGbjUqZ9DJF/s320/pxl-110124-108427971.webp" width="320" /></a></div><p></p><p><b>Kraj u kojem se više ne čuje smijeh djece</b></p><p>Deseci zaseoka u zaleđu Biokova danas su bez stanovnika. Prije samo tridesetak godina na ovim prostorima bilo je više od tisuću stanovnika, a danas je ostala nekolicina starih ljudi od Zavojana do Poljica Kozičkih. Prošle jeseni u Zavojanima smo zatekli Miru Majstorovića, koji nas je proveo po napuštenom selu u kojem više nema ni djece ni škole.</p><p style="text-align: right;"><a href="https://www.24sata.hr/lifestyle/ivan-je-posljednji-stanovnik-sela-u-zagori-drustvo-su-mi-kaktusi-968757?" target="_blank">24sata.hr</a></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-57953812271261009522024-03-06T08:42:00.000+01:002024-03-06T08:42:06.324+01:00Predstavljen prijedlog Zakona o zaštiti prirode Županije Zapadnohercegovačke<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgQTxKY_q2h0szBeI3OU5vl17ack5qwOKYdzp2PzskYPW247cX_q_o0WhXID8fEqmAi_ulR_FexFXmOELuJYBX8gf0H49X8buwi-QKCo-w1YBCeZ6xVWyX3HrU6zVfbKIF3D47OjhbzB7CHfeGt1PPeU23IrPh_c1TRzV_G76RZoBXbk-JghX2Pj0x-LuYR/s890/1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="576" data-original-width="890" height="207" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgQTxKY_q2h0szBeI3OU5vl17ack5qwOKYdzp2PzskYPW247cX_q_o0WhXID8fEqmAi_ulR_FexFXmOELuJYBX8gf0H49X8buwi-QKCo-w1YBCeZ6xVWyX3HrU6zVfbKIF3D47OjhbzB7CHfeGt1PPeU23IrPh_c1TRzV_G76RZoBXbk-JghX2Pj0x-LuYR/s320/1.jpg" width="320" /></a></div><br />Regionalni resursni centar održao završnu radionicu u sklopu projekta "Kampanja za zaštitu i održivo upravljanje područjem prirodne vrijednosti vrelo Borak s kanjonom rijeke Lištice" koji je podržan od strane Centra za promociju civilnog društva u okviru projekta „Misli o prirodi“, kojeg financira Švedska. Predstavljen je prijedlog Zakona o Zaštiti prirode Županije Zapadnohercegovačke, izrađen u okviru projekta, a posebna vrijednost ovog dokumenta leži u činjenici da je kreiran zajedno sa predstavnicima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke, općine Grude i Posušje, gradova Ljubuškog i Širokog Brijega, Parka prirode Blidinje i nevladinog sektora.<p></p><p>Na radionici su predstavljeni Studija valorizacije područja i prijedlog Zakona o zaštiti prirode Županije Zapadnohercegovačke, dokumenti koji će biti proslijeđeni u daljnju proceduru te se nadamo skorašnjem izglasavanju Zakona. Prikazan je video o gore navedenoj kampanji, Županiji i njenim prirodnim ljepotama i potrebi njihove zaštite u cilju očuvanja, korištenja i održivog razvoja.</p><p><i>„Moramo se strateški odnositi prema zaštiti prirode i ovo je korak koji je najbitniji, kako bismo očuvali prirodu i naše resurse, i na kraju krajeva, kako bismo mogli živjeti u boljoj i ljepšoj sredini, za što imamo sve uvjete. Kad govorimo o samoj implementaciji Zakona, vrlo brzo bi se mogao naći na sjednici Vlade,te nakon toga krenuti u skupštinsku proceduru“</i>, rekao je gospodin Zvonimir Širić, Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke, priopćeno je iz resornog ministarstva.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPwQ9lghXyfDZkeqJ28dSxs1mOCxCZu7JKXL6-tzpPEOtzrOhbWqUSR2uQeUVuvbmhEw_U11SV0HrkJ2DNINq-5K-6YB-20m3G9EgvlfxrQowaZtZcdk7I-ZEdK_vwKe0QP00FfbVl9iKrNvqOEmQhMGAz5XX7iyqoIw-DXGqVO8qe0QP8JsWJdJMT4ObH/s890/2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="576" data-original-width="890" height="207" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPwQ9lghXyfDZkeqJ28dSxs1mOCxCZu7JKXL6-tzpPEOtzrOhbWqUSR2uQeUVuvbmhEw_U11SV0HrkJ2DNINq-5K-6YB-20m3G9EgvlfxrQowaZtZcdk7I-ZEdK_vwKe0QP00FfbVl9iKrNvqOEmQhMGAz5XX7iyqoIw-DXGqVO8qe0QP8JsWJdJMT4ObH/s320/2.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjTZVHv3LPl_BLk02cpz7PoCxuQc2bRDGW3ovNNaXle91Z8v8c7g-FVr9hb3F2Bfx734EP4aQscRddYI7UBVB6QQrlN_G1Ual0jM4zpxGPjlip75yQbytwBZhaUtdPjS-wNb7YWs2zhk8P7TMlOvjWliHNo1cW_BBWDVejCQc7yGtLV8-KSowgm1n51RkII/s890/3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="576" data-original-width="890" height="207" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjTZVHv3LPl_BLk02cpz7PoCxuQc2bRDGW3ovNNaXle91Z8v8c7g-FVr9hb3F2Bfx734EP4aQscRddYI7UBVB6QQrlN_G1Ual0jM4zpxGPjlip75yQbytwBZhaUtdPjS-wNb7YWs2zhk8P7TMlOvjWliHNo1cW_BBWDVejCQc7yGtLV8-KSowgm1n51RkII/s320/3.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiWIa47WY7kiSdLJ_MylYLvPSid1Axd5zK7l4S1vfZzohZMC54zU_X18-tM4DaaPU0hYDFvqmumSo_cxfnA4eH44z_9cCGkaSjjvdqS5J1wa41pw7ZY8JoyQSu86W2EMI2nxcme5IppHF9-QcahpBoiTQycaEcRaZUT75fJfbJKU7KjgA0R8dB5LXF7pB7l/s890/4.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="576" data-original-width="890" height="207" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiWIa47WY7kiSdLJ_MylYLvPSid1Axd5zK7l4S1vfZzohZMC54zU_X18-tM4DaaPU0hYDFvqmumSo_cxfnA4eH44z_9cCGkaSjjvdqS5J1wa41pw7ZY8JoyQSu86W2EMI2nxcme5IppHF9-QcahpBoiTQycaEcRaZUT75fJfbJKU7KjgA0R8dB5LXF7pB7l/s320/4.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhBqX6mmOrMkgyz2bORD6FxnxEHAKEtRShE34D1wWNuDf8VTIEBmHbv3erx-APIFnxvO3jHVxHkqomLdcReIMl-04P1MjhrbOD45GYpS1rerQHWlVjxabrjnnvYly4LYUwhjxBsZCzft3YmlQD5IS_KKWC3C6zxS4oWaTw8SryMuGH2RJCqqN2TFYPPSrVQ/s890/6.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="576" data-original-width="890" height="207" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhBqX6mmOrMkgyz2bORD6FxnxEHAKEtRShE34D1wWNuDf8VTIEBmHbv3erx-APIFnxvO3jHVxHkqomLdcReIMl-04P1MjhrbOD45GYpS1rerQHWlVjxabrjnnvYly4LYUwhjxBsZCzft3YmlQD5IS_KKWC3C6zxS4oWaTw8SryMuGH2RJCqqN2TFYPPSrVQ/s320/6.jpg" width="320" /></a></div>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-60527488400806104452024-03-05T08:27:00.001+01:002024-03-05T08:27:18.160+01:00Smanjena kazna: Tri godine za pljačku kockarnice u Ljubuškom<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhjslyVnZg_RNMqGwy3nDvNFzkKdYJNZWYne-HXamCDoVGT_KAZB7O-qTDFAueT6s_zZ2yCi9t9Eb477CPX7U8gKiHAEEVIVrWhDXQYoCsTP0-JZb0Ud8QfO-cDSc5l0XNpWyRbs8Au7H54pKBrLxwRbg0a8n_KbhEfm-3NmZTBPLK9bw3KXV0QE8lQr8CM/s2400/wooden-judge-hammer-in-law-office-picjumbo-com.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1600" data-original-width="2400" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhjslyVnZg_RNMqGwy3nDvNFzkKdYJNZWYne-HXamCDoVGT_KAZB7O-qTDFAueT6s_zZ2yCi9t9Eb477CPX7U8gKiHAEEVIVrWhDXQYoCsTP0-JZb0Ud8QfO-cDSc5l0XNpWyRbs8Au7H54pKBrLxwRbg0a8n_KbhEfm-3NmZTBPLK9bw3KXV0QE8lQr8CM/s320/wooden-judge-hammer-in-law-office-picjumbo-com.jpg" width="320" /></a></div><br />Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine izrekao je Ivici Roziću pravomoćnu kaznu od 3 godine zatvora čime je preinačio u odluci o kazni Presudu ovog suda kojom je Ivici Roziću bila izrečena kazna zatvora od 7 godina, dok je u ostalom dijelu presuda ovog suda potvrđena.<p></p><p>Podsjetimo javnost, razbojništvo se dogodilo 22.09.2017. godine u automat klubu „MDI“ Ljubuški – u sklopu sportske dvorane, kojom prilikom su osuđeni Rozić i već ranije osuđeni Zvonimir Sušac (sa potkapama i rukavicama) a osuđeni Rozić i sa automatskom puškom iz koje je ispalio jedan hitac u neposrednu blizinu djelatnice navedenog automat kluba, uz prijetnju oružjem i silom otuđili oko 3.500,00 KM.</p><p>Od osuđenog Rozića oduzet je iznos od 1.166,00 KM, kao imovinska korist koju je pribavio izvršenjem kaznenog djela te mu je izrečena sigurnosna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti od alkohola i opojnih droga u vremenskom trajanju dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izrečena, a najduže do isteka vremena izrečene zatvorske kazne.</p><p>Dana 08.02.2024. godine osuđeni Rozić primljen je u Zavod za forenzičku psihijatriju SOKOLAC u kojem će izdržati zatvorsku kaznu, obzirom na izrečenu sigurnosnu mjeru obaveznog liječenja od ovisnosti od alkohola i opojnih droga.</p><p>Osuđeni Zvonimir Sušac je već ranije izdržao jednogodišnju zatvorsku kaznu te je izmirio sve novčane obaveze proistekle iz počinjenog kaznenog djela.</p><p>Za Tomislavom Ćužom kao treće optuženim u ovom kaznenom predmetu, na snazi je potjernica obzirom da se isti nalazi u bijegu, priopćeno je iz suda.</p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-31858013078126371132024-03-04T08:35:00.001+01:002024-03-04T08:49:37.674+01:0023 mlade obitelji dobile po 4000 KM subvencije za prvu nekretninu<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgyhwE96hsRePzoUCPBZgD27aDQlqu-9ILNgAGmZx9f8-dew1BFhl0KxfIMC-2t9XW8gcTX95x3MUXu_iVT7NU8HXbdfOAcMH4gcP-njigNfq___5oxx9c3eK39E4QcMUcdfFKPVmyMc105XSJY-aj0Q8HcMexlfkxTt65cchwcaRewG8QDANp3vVNC2pkD/s1000/IMG_5201.JPG" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="544" data-original-width="1000" height="174" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgyhwE96hsRePzoUCPBZgD27aDQlqu-9ILNgAGmZx9f8-dew1BFhl0KxfIMC-2t9XW8gcTX95x3MUXu_iVT7NU8HXbdfOAcMH4gcP-njigNfq___5oxx9c3eK39E4QcMUcdfFKPVmyMc105XSJY-aj0Q8HcMexlfkxTt65cchwcaRewG8QDANp3vVNC2pkD/s320/IMG_5201.JPG" width="320" /></a></div><br />Novčanu subvenciju Grada Ljubuškog za kupnju prve nekretnine tijekom 2023. dobila su 23 podnositelja zahtjeva koja su ispunila sve uvjete javnog natječaja.<p></p><p>S njima je u Gradskoj vijećnici Grada Ljubuškog gradonačelnik Vedran Markotić potpisao ugovore o subvencioniranju, a sredstva za potpore u iznosu od po 4.000 KM već su im uplaćena, piše Večernji list.</p><p><b>Ostali na rodnoj grudi</b></p><p>Prigodu potpisivanja ugovora gradonačelnik Markotić je s predsjednikom Gradskog vijeća Tihomirom Kvesićem iskoristio kako bi čestitao svim dobitnicima subvencije koji su se upustili u rješavanje stambenog pitanja i odlučili ostati na rodnoj grudi. Markotić je naglasio kako je pomaganje mladima kroz demografske mjere, uz jačanje gospodarstva i privlačenje investitora, među prioritetima gradskih vlasti, a sve u cilju popravljanja demografske slike. Inače, kako bi osigurao što bolje uvjete za ostanak mladih, Grad Ljubuški posljednjih godina provodi niz demografskih mjera, a jedna od njih je i subvencioniranje prve stambene nekretnine. Njome se nastoji pomoći mladim obiteljima koje se odluče na izgradnju/kupnju kuće ili stana. Među mladima je ova mjera itekako prihvaćena, a neki su upravo zbog brojnih pogodnosti koje ovaj Grad nudi obiteljima s djecom ranije adrese zamijenili nekretninom u Ljubuškom. </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_8JZyqljgpiux5nhHeHrnPYqJ_EpQgf6GJ_zbSji4HJWO2a3N-Ov6_XWcjb42vR5sUdDqH7P41R6aclRXZBHc7hTRdr3R2jx4YN6kJeIDcYbi_1lg4IAciH4cy4OF3TxHNY7Ps-S6v_Sup1idgRmp-oj-wzhdvt_Kj0HJDAxhBb4eA73HlNWqmgSqrOVI/s1000/IMG_5196.JPG" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="667" data-original-width="1000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_8JZyqljgpiux5nhHeHrnPYqJ_EpQgf6GJ_zbSji4HJWO2a3N-Ov6_XWcjb42vR5sUdDqH7P41R6aclRXZBHc7hTRdr3R2jx4YN6kJeIDcYbi_1lg4IAciH4cy4OF3TxHNY7Ps-S6v_Sup1idgRmp-oj-wzhdvt_Kj0HJDAxhBb4eA73HlNWqmgSqrOVI/s320/IMG_5196.JPG" width="320" /></a></div><p>Sama provedba ove potpore počela je krajem 2021. na inicijativu gradonačelnika Markotića, a jednoglasno ju je tada podržalo Gradsko vijeće. U tri godine ukupno su 74 mlade obitelji dobile subvenciju od po 4000 KM. Kuća ili stan – pitanje je to koje muči brojne mlade kada se nađu pred jednom od važnijih životnih odluka. Među dobitnicima ovogodišnjih potpora za rješavanje stambenog pitanja u 2023. za kuću se odlučilo više njih nego za stan, i to 14:9, dok je prethodne godine broj onih koji su se odlučili na kuću i onih koji su kupili stan bio gotovo isti.</p><p>Podsjetimo, pravo na subvencioniranje prve stambene nekretnine u Ljubuškom imaju osobe koje kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete: bračni partneri koji u trenutku podnošenja zahtjeva nisu stariji od 38 godina (odnosno jedan od bračnih partnera), ni jedan od bračnih partnera nema u vlasništvu ili suvlasništvu drugu stambenu nekretninu u BiH ni u inozemstvu, osim stambene nekretnine koja je predmet prijave, potom da se stambena nekretnina koja je predmet prijave nalazi na području Grada Ljubuškog.</p><p><b>Ispunjavanje uvjeta</b></p><p>Uvjet je i da oba bračna partnera imaju prebivalište i žive na području Grada Ljubuškog, a barem jedan od njih ima prebivalište i živi na području Grada tijekom posljednje tri godine od dana raspisivanja javnog poziva te da je barem jedan od bračnih partnera zaposlen na području BiH ili se vodi kao nezaposlena osoba na Zavodu za zapošljavanje u BiH.</p><p style="text-align: right;"><i>Marija Medić Bošnjak</i> / <u>Večernji list</u></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-79851927654477314582024-02-29T13:03:00.002+01:002024-02-29T13:11:12.200+01:00Jabuka: Berući bršljan slučajno prešle u Hrvatsku, drastično su kažnjene<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhRE7JHsBIVMk1P4Q_fIeGavaneHa1wmoK41rcZBtG7I_76S6b3_k_yA8_ihBQlxJzx1zlzuZOqMtmUgnRo4nV3yZZ2rIV6gzRGtTJNys5wxsmoBTPGLlxtbgyN31qPB4FoHR7hwJNIbb9XPsMNnRgiFWv5XcKtdoqdDtcJmPyR5_GovW-VLf5OOgnyobzp/s850/brsljan-4.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="638" data-original-width="850" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhRE7JHsBIVMk1P4Q_fIeGavaneHa1wmoK41rcZBtG7I_76S6b3_k_yA8_ihBQlxJzx1zlzuZOqMtmUgnRo4nV3yZZ2rIV6gzRGtTJNys5wxsmoBTPGLlxtbgyN31qPB4FoHR7hwJNIbb9XPsMNnRgiFWv5XcKtdoqdDtcJmPyR5_GovW-VLf5OOgnyobzp/s320/brsljan-4.jpg" width="320" /></a></div><br />260 eura kazne i 66 eura i 36 eurocenti sudskih troškova mora platiti žena koja je brala bršljan na području Jabuke u općini Grude, nekoliko metara od granice s Hrvatskom u koju je slučajno zagazila koji metar i na kraju dobila kaznu veću od svoje mjesečne zarade.<p></p><p>I taj iznos sada pomnožite s 4 jer su četiri žene kažnjene i doći ćete do iznosa od oko 1305 eura.</p><p>Sramotni događaj dogodio se 28. veljače 2024. godine, a portal <a href="https://herc.info/clanak/politika/hrvatska-policija-drasticno-kaznila-zene-kod-gruda-jer-su-beruci-brsljan-slucajno-presle-u-hrvatsku/?id=387264#2">Herc.info</a> je u posjedu prekršajnog naloga koji je uručen ženama jer su zakoračile u Hrvatsku, umorne, gladne i žedne, željne samo bršljana kojeg će ubrati dovoljno da bi prehranile svoju obitelj.</p><p>Kako je rečeno za portal Herc.info, sve se događalo jučer oko 12 sati u graničnom pojasu između Jabuke (BiH) i Mijaca (RH).</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEihHY4wxeROrq4b-cTh5-I8C1rkevTKazGnPsGciQVOERy0AZs30jAoi7mB1QlLIUzdCDSw8Mh4M51lKghW3K3ckhYrsW0otxRQhyCzdxBGAlWXcfABhzJyVEXNXmZodSTMfkPP9Vj2p3G_8J6u6mX2gQ-0M3CunzX2ORhNQuznEEoRRCG1x8b1uVX9pmuR/s1920/thumb2.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1080" data-original-width="1920" height="225" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEihHY4wxeROrq4b-cTh5-I8C1rkevTKazGnPsGciQVOERy0AZs30jAoi7mB1QlLIUzdCDSw8Mh4M51lKghW3K3ckhYrsW0otxRQhyCzdxBGAlWXcfABhzJyVEXNXmZodSTMfkPP9Vj2p3G_8J6u6mX2gQ-0M3CunzX2ORhNQuznEEoRRCG1x8b1uVX9pmuR/w400-h225/thumb2.jpg" width="400" /></a></div><p>- <i>Beračice bršljana žive samo nekoliko metara od same granice i doslovno žive od branja bilja. Svakodnevno su ga brale, a jesu li ušle koji metar u Hrvatsku ili ne, dosad se takvo pitanje nije povlačilo jer žene nisu imale nikakvu lošu namjeru. Međutim danas je naišla policija, koja unatoč tisućama migranata koji svakodnevno prelaze granicu između BiH i Hrvatske, kažnjava svoje hrvatske žene! Pa je li to sramota? -</i> pita se sugovornik!</p><p>Kako saznajemo žrtve su 4 žene Hrvatice, u 60-im godinama.</p><p>- <i>Ušle su koji metar u Hrvatsku kako bi nabrale koje kilo bršljana i tako osigurale sebi prihod neophodan za život </i>- priča ogorčeni sugovornik iz njihovog mjesta.</p><p style="text-align: right;"><u>Herc.info</u></p><p style="text-align: right;"><u><br /></u></p><p style="text-align: left;"><u><a href="https://sipovaca-portal.blogspot.com/2014/01/prosvjednike-iz-jabuke-nije-zaustavilo.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prosvjednike iz Jabuke nije zaustavilo olujno nevrijeme, ali jest - policija</b></span></a><br /></u></p><p style="text-align: left;"><a href="https://sipovaca-portal.blogspot.com/2015/10/sreca-nas-je-pratila-tog-nedjeljnog.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">Jabučani: Sirijci pređu granice petnaestak država, a mi još ne možemo do groblja</span></b></a><br /></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-884284763654448668.post-9491001291708440462024-02-27T15:58:00.005+01:002024-02-27T16:01:27.796+01:00Odlazak u mirovinu legendarnog ljubuškog sportskog novinara Mile Kraljevića<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjBzzQXv7cpIuqXkMMdoBayxBq01Yq8Ri16C2q4gnbR5Xv0Y7kZ0mUvAK6l4fgOhY36sWmChmX6eA1VHMPioQpsJDn8Ypib5Ia3DSkSDbFhpoTiTC2RdjR2d90INhk1GgyGEhIS-Fu10XVtuqKkT3wez3sAI_dA6ZVw8bWhsCE-3U3d70591DiodvO0P6Wl/s600/mile-kraljevic.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="400" data-original-width="600" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjBzzQXv7cpIuqXkMMdoBayxBq01Yq8Ri16C2q4gnbR5Xv0Y7kZ0mUvAK6l4fgOhY36sWmChmX6eA1VHMPioQpsJDn8Ypib5Ia3DSkSDbFhpoTiTC2RdjR2d90INhk1GgyGEhIS-Fu10XVtuqKkT3wez3sAI_dA6ZVw8bWhsCE-3U3d70591DiodvO0P6Wl/s320/mile-kraljevic.jpg" width="320" /></a></div><br />Jučer, u ponedjeljak, 26. veljače u zasluženu mirovinu otišao je Mile Kraljević najlegendarniji ljubuški novinar. Moguće da je bilo boljih, većih i uspješnijih novinara od Mile, ali on je zasigurno najlegendarniji od svih. Mile nije legenda samo po svom novinarskom radu već i po načinu na koji je obavljao posao, kao i po svom načinu života. Mile je gospodin i boem. Neki će moguće kazati da mu sada, kada odlazi u mirovinu „skidam zvijezde s neba“, ali njemu to nije potrebno jer je Mile, htjeli to neki priznati ili ne, sam od sebe zvijezda. Radio je u više vrsta medija, ali je stalno bio zaposlen na Radiju Ljubuški. Radio i nije bio potpuno odgovarajući medij za Milu s obzirom na njegov donekle promukli glas, ali on je neprijatno zvučao samo onima koji Milu nisu bliže poznavali. Oni koji su bili bliski s njime, a takvih je doista mnogo, mogli su u tom glasu osjetiti toliko iskrenosti, topline, srdačnosti, dobrodušnost i širokoumnosti. Iako je uglavnom obrađivao sportske teme, postoji još nekoliko tema koje je radio sa srcem, širokim, dobrim i otvorenim. Njegovim, sportskim rječnikom kazano za te teme „ostavljao je srce na terenu“.<p></p><p>To su teme uglavnom vezane za braniteljsku populaciju, poginule i ranjene branitelje, narodne priče, običaje i veselja, te njegovu župu Studenci.</p><p>Kada su u pitanju sportske teme Mile je posebno bio vezan za Izviđač. Ne samo za mušku rukometnu momčad, već i za žensku ekipu i mlađe selekcije. Veliki dio njegova života vrtio se oko Izviđača. Izviđač je na neki način bio njegova obitelj. Često se znao naljutiti, posvaditi, ali i pomiriti s ljudima iz vodstva Izviđača. Ako mu se neke stvari u tom klubu ne bi svidjele to bi mu znalo slomiti srce i uzeti dušu. Obično bi na posao dolazio radostan i veseo, oduševljavao nas kolege svojom duhovitošću, ali ako bi na posao došao mrzovoljan i neraspoložen znali smo da u Izviđaču nešto ne štima. S obzirom da je bio duboko involviran u zbivanja u tom klubu ljutile su ga i sitne nepravde koje su se dešavale u klubu. Htio ih je ispraviti, ali nije mogao. Mogao je jedino ukazati na njih, što je često i činio u svojim komentarima. Sve u cilju da klub bude bolji i uspješniji. Baš kao što majka kritizira dijete, ne iz zlobe ili mržnje, već da se dijete popravi i bude bolje. I za kraj posljednja moja zgoda o Mili i Izviđaču. Mile je prije nekih mjesec dana završio na Internoj u Mostaru zbog tlaka, šećera i problema sa srcem. Nije se uspio uspeti na desetak stepenica do prostorija Radija. Par dana nakon toga igraju u Ljubuškom Izviđač i Hercegovina. Ja kući pratim Internet i vidim na web stranici Radija Ljubuški izišao članak o toj utakmici. Mislim se, odakle članka, tko ga je prije napisao. Pogledam, u potpisu Mile Kraljević. Tako bolestan i nemoćan ustao se iz kreveta, otišao gledati svog Izviđača i napravio izvještaj s utakmice. Mnogi bi u njegovu stanju grijali bolnički krevet u SKB Mostar.</p><p>Druga omiljena Milina tema bili su naši branitelji. Prvo moram kazati da je Mile dobar dio rata proveo na prvoj crti bojišnice, iako je to, da je želio, mogao izbjeći. I to ne na način da postane ratni profiter, švercer ili, ne daj Bože, dezerter. Na početku rata je radio u skladištu oružja i opreme i mogao je tu ostati. Pjesnik bi rekao „zov bunkera je bio jači.“ Ne, nije to bio zov bunkera, već Mile nije mogao podnijeti da on „negdje tamo“ dijeli oružje i opremu dok drugi ginu. I postao je „bunkeraš“. Tek pred sami kraj rata počeo je raditi na Radiju. Dobar čovjek i osoba, kakav već jest, čista srce i dobre duše za svoje sudjelovanje u ratu nikad nije tražio ništa. Nikakve pogodnosti, naknade, prednosti, pomoći, o invalidnini da i ne govorim. A mogao je dobiti i trebalo mu je. Međutim, nakon završetka rata ni jedan događaj vezan za rat nije mogao proći bez njega. Na poslu se uopće nije razgovaralo o tome tko će otići na obilježavanje neke godišnjice iz rata, sjećanje na neki uglavnom nesretni događaj, godišnjicu pogibije nekih branitelja, stradanje civila… Znalo se da će na taj događaj otići Mile. I odlazio je, na Kruševo, Drenovac, Gola Brda, Čapljinu, Uskoplje, Dubrovnik, Škabrnju, Vukovar, o Ljubuškom da ne govorim. I tako 30 godina. Od 1994. do 2024.godine. Ako bi itko izvan kruga obitelji poginulih branitelja za to trebao dobiti neku zahvalu ili priznanje onda je to sigurno Mile Kraljević. Kada je govorio o ratu ili pravio priloge o tome uvijek je bio na strani branitelja, ali onih istinskih, ne onih koji su, zahvaljujući nakaradnim pravima, krivotvorenim uvjerenjima i lažnim papirima ostvarili raznorazne beneficije. Uvijek je znao koja je prava strana i uvijek se znao svrstati na tu stranu.</p><p>Treća tema koju je volio raditi su narodne priče, običaji i veselja. Vesela tema, upravo onakva kakav je Mile bio čovjek u svojoj suštini. Malo je bilo fešti, veselja, pa i kulturnih događaja kojima Mile nije nazočio i sam u njima sudjelovao. Ne bi mu bilo teško upaliti otrcanog golfa dvicu i uputiti se u Čitluk, Široki Brijeg, Grude, Posušje ili neko drugo hercegovačko mjesto kako bi napravio prilog s određenog događaja. Istina, znao je nekad i sam zafeštati pa prilog napraviti tek sutra. Dakle, nekad su drugi znali biti brži, a brzina je u novinarstvu itekako bitna. Međutim, Mile je uvijek bio iscrpniji. On je to drugačije doživljavao. Nije on bio tek puki novinarski promatrač i izvjestitelj. On je znao događaju dati smisao, učiniti ga životnim, jednostavno rečeno udahnuti mu dušu. I tu je bio nenadmašiv. Možda je tome doprinijelo ono što sam maloprije spomenuo. Dok su drugi novinari trčali da što prije objave vijest, Mile bi ostajao sa sudionicima, s njima popio piće, popričao, čuo njihova razmišljanja o tome kako je sve proteklo i onda sve to uklopio u jednu cjelinu. Cjelinu s dušom. Koliko je Mile volio ta događanja i uživao u njima govori i to da su mnogi, kad ga je nedavno zaboljelo, kazali da to nije ni čudo zbog njegove ljubavi prema hrani, piću i čestom sudjelovanju u takvim događanjima. Kada zaboli nekog političara, gospodarstvenika ili nekog iz „višeg društvenog sloja“ onda obično svi takvi kažu, to je zbog stresa. Za Milu, ni od koga nisam čuo da je rekao „to je od stresa.“ Kao da mi novinari nemamo stresa. Kao da Mile nije imao brojnih stresova u svome poslu i životu. „Ne, Mile je ravnodušan.“ Na obveze na poslu, na malu plaću, na zapostavljenost. Kada bi se dogodio neki manji kvar na njegovoj „dvici“ trebalo je čekati plaću da se kvar riješi. Je li to stres? Ovo me podsjeti na prispodobu o siromašnoj udovici i dva novčića. Mile bi često u ono što je radio uložio cijelog sebe, dok neki drugi „ulažu od svog suviška“.</p><p>I posljednja Milina ljubav koju ovdje želim istaknuti. Župa i mjesto Studenci, te njegov zaselak Trseljevina. Svi mi volimo svoj zaselak, svoje selo, svoj grad. Međutim, to često ne pokazujemo dovoljno u javnosti. Mile je to istinski živio te svoju ljubav javno iskazivao i širio na svakom koraku. Mili u njegovim razgovorima, pričama i prilozima njegova Trseljevina je bila ljepša od Pariza, otvor lova u Studencima je bio veći događaj od napada Rusije na Ukrajinu, „blagoslov školskih torbi u Studencima“ veći od papine poruke „Urbi et Orbi“, a koncert „Studenčice“ veći od svih koncerata na ovom svijetu zajedno. Živio je za i s Trseljevinom, Studencima i župnom zajednicom. Napravio bezbroj priloga vezanih za te teme, u njih unosio poseban duh prikazujući sve što je vezano za Studence romantičnim i idiličnim. U Milinim prilozima, u Studencima je sunce posebno grijalo, bilo je to mjesto bezbrižnog i ugodnog života, bez tenzija, nervoze i stresa. Naravno da sve to, za nas ostale, nije bilo baš tako, ali Mile je to tako doživljavao i svoj doživljaj pretvarao u sliku i riječ. Pa zar novinar nema pravo opisati neki događaj onako kako ga je on doživio?</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgwahdlC2StVvFuqSka78ufLclrIz6lG5NSGY8ARoDoTN6gkl1jPBqSxDTEkrVNN5sub_L0woPHADCpSso85ErsFvUX0MpNETOAoYTNgZfyLkYzV-GD-A6vlemxLorR82EZCdoKOi0yN2vKpqbj-ooLP1G5nBrNz2nFIdzGUpp2WdsaBOg7Yk4Kqw05l5Wn/s600/mile-kraljevic-1.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="400" data-original-width="600" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgwahdlC2StVvFuqSka78ufLclrIz6lG5NSGY8ARoDoTN6gkl1jPBqSxDTEkrVNN5sub_L0woPHADCpSso85ErsFvUX0MpNETOAoYTNgZfyLkYzV-GD-A6vlemxLorR82EZCdoKOi0yN2vKpqbj-ooLP1G5nBrNz2nFIdzGUpp2WdsaBOg7Yk4Kqw05l5Wn/s320/mile-kraljevic-1.jpg" width="320" /></a></div><p>Možda će ovaj tekst neki shvatiti kao nekrolog. Ovo, na određeni način i jeste nekrolog, ali ne Mili već njegovoj novinarskoj karijeri. Stara je izreka da se o pokojniku govori sve najljepše, ali zar svi mi ponekad ne kažemo da o ljudima treba govoriti dok su živi. A Mile je, unatoč bolesti koja ga je nedavno pogodila itekako živ. Nadam se da njegova karijera neće završiti njegovim odlaskom u mirovinu. U mirovinu od 600 konvertibilnih maraka. Taman za lijekova. Međutim, novac njemu ionako nikad nije bio prioritet. On je čovjek duha, a ne novca. S toga ću uputiti molitvu Duhu Svetomu da mu podari zdravlje. Ono što mu sada najviše treba.</p><p>Na kraju ovog osvrta na Milinu novinarsku karijeru moram reći da mi je bila čast i zadovoljstvo raditi s tako velikim novinarom, čovjekom i osobom. Na određeni način imao sam tu izuzetnu sreću i hvala dragome Bogu što me njome blagoslovio.</p><p style="text-align: right;"><i>Drago Vukojević</i> / <a href="https://www.ljportal.com/odlazak-u-mirovinu-legendarnoh-ljubuskog-sportskog-novinara-mile-kraljevica-81461/" target="_blank">ljportal.com</a></p>Šipovača Portalhttp://www.blogger.com/profile/14990370735604141678noreply@blogger.com0