SVJETSKI DAN ŽENA NA SELU: Seoske žene žive ispod prosjeka koji je dostojan njihovog rada

Ključnu ulogu koju igraju žene u osiguravanju održivosti seoskih gospodarstava i zajednica, poboljšanje ruralnih životnih dobara i opće dobrobiti, sve se više prepoznaju. Žene čine značajan dio poljoprivredne radne snage, uključujući i neformalni rad, te obavljaju najveći dio neplaćene brige i domaćeg rada unutar obitelji i domaćinstava u ruralnim područjima. Oni čine značajan doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, sigurnosti hrane i prehrane, gospodarenju zemljištem i prirodnim resursima i izgradnji otpornosti na klimu, objavio je UN povodom Svjetskog dana žena koji se obilježava 15. listopada.

Seoske žene žive ispod prosjeka koji je dostojan njihovog rada, kaže Dragica Vučković dopredsjednica Udruge „Uzorne hrvatske seoske žene“. Te su žene sve češći nosioci egzistencije u mnogim domaćinstvima, ali njihove potrebe prava i mogućnosti nisu dovoljno definirane niti prepoznate u praksi. Većina tih žena radi i po 16 sati dnevno. Uključene su u sve poslove: od ručnog rada, rada u vrtu, rada a gospodarstvu, proizvodnje, do brige o cijelokupnom domaćinstvu, odgoju djece, skrbi za starije članove obitelji…

Pored toga je otužna činjenica da preko 50% seoskih žena nikada ne odlazi na godišnji odmor dok ostali postotak žena ode ponekad. Isto toliko žena na selu nikada nisu otputovale u inozemstvo, pa čak ni u najbližu susjednu državu.

Vrlo mali postotak žena su nositeljice OPG-a jer je još uvijek je u svijesti ljudi duboko ukorjenjeno uvjerenje i neutemeljene činjenice da su muškarci predodređeni za određeni status. Na žalost posljedica toga je da mnoge od njih ulože cijeli svoj život u taj OPG, a da nikada ne ostvare pravo na bilo kakvu naknadu, a kamoli mirovinu. Pored toga rizik njenog posla ne podliježe pravu na invalidninu, kazala je Vučković.

Ona objašnjava da su opća i agrarna politika bile nesklone privatnom poljoprivrednom posjedu što je utjecalo na društveno i gospodarsko osiromašenje ruralnih područja čije posljedice trpe najviše seoske žene te da su se mnogi kleli u ruralni razvoj i na kraju su zatrli svoja obećanja.

Želim samo da konačno netko shvati da su seoske žene temelj i okosnica održivosti života na selu. Da su pored uloge majke i domaćice one te koje čuvaju našu vjeru, obitelj , tradiciju i kulturnu baštinu, tj. naš identitet. Da su one proizvođači koji stvaraju nove vrijednosti. Da su one te koje proizvode zdravu, ekološku i na tradicionalni način uzgojenu hranu, te samim tim čuvaju i štite naš okoliš. Da bez njih nemamo ruralnog razvoja. One su te koje se skrbe o starima i nemoćnima i dohranile su mnoge roditelje, a da nikada nisu dobile status njegovateljice niti bilo kakvu naknadu za to, izjavila je nedavno Vučković najavljujući 19. izbor Najuzornije hrvatske seoske žene koji će se ove godine održati u Zagrebu.

UN procjenjuje da žene u ruralnim područjima nemaju jednak pristup proizvodnim resursima i sredstvima, javnim službama kao što su obrazovanje i zdravstvo, infrastruktura, uključujući vodu i sanitarne usluge, dok veliki dio njihovog rada ostaje nevidljiv i neplaćen, zbog migracija ljudi.

Ispunjavanje obveza za ravnopravnost spolova iz Agenda 2030. stoji ili pada raspodjelom dovoljnih sredstava za njihovo postizanje i kroz zajedničko djelovanje vlada i svih dionika. Osnovne usluge o kojima ovise milijuni ruralnih žena i djevojčica - zdravstvo, obrazovanje, skrb o djeci - skriveno su kronično nedovoljno ili jednostavno nedostupni.

Samo 2018. godine očekuje se da 124 zemlje smanje svoje proračune, pogoršavaju mjere socijalne zaštite i osnovne usluge na kojima ovise brojne žene. U gotovo svim zemljama postoji mogućnost podizanja ili preraspodjele resursa za jačanje javnih usluga bitnih za žene i djevojke.

Agrobiz.hr


Objavi komentar

0 Primjedbe