60 godina od potresa u Ljubuškom: Velike kamene gromade obrušavale se niz Butorovicu

Navršilo se točno 60 godina od jačeg potresa u Ljubuškom i šire u ranu zoru 6. siječnja 1962. godine.

O navedenom potresu prošle godine pisao je mr.sc. Branko Rogić za Radišići Port@l, čiji tekst prenosimo.

Kao osmogodišnji dječak ostao mi je u sjećanju navedeni potres kada su se velike kamene gromade obrušavale niz brdo Butorovica na stari dio Ljubuškog ili na zaseok Kokot i zaustavljale se blizu kuća. Bilo je i prilično srušenih domova od potresa ili od kamenja. Poslije jačeg potresa bilo je i naknadnih slabijih podrhtavanja tako da je bilo otežano boraviti ili spavati u kućama. Ovaj potres zadesio je i Makarsku gdje su bile velike materijalne štete uz ljudske žrtve.

Još uvijek su nam glavi slike od potresa u ožujku 2020.godine u Zagrebu i okolici od 5.5 po Richteru i drugi snažniji u prosincu 2020.godine jačine 6.2 po Richteru koji je zadesio Petrinju, Glinu i Sisak uz velike materijalne štete i ljudske žrtve gdje tlo i dalje podrhtava. Seizmolozi kažu da potresi nastaju prilikom sudara tektonskih ploča koje plivaju na užarenoj i tekućoj magmi. Na našoj planeti postoji sedam ploča i na mjestima gdje se one sudaraju su i najčešći potresi: u Japanu, Indoneziji ili Turskoj, Iranu, Afganistanu te Čileu te Kaliforniji, a česti su potresi i u Italiji, Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. Seizmolozi ne znaju kada će se desiti potres, ali su sigurni da nakon jačeg potresa slijedi niz manjih potresa ili smirivanje tla.

Postoje katalozi u kojima se upisuje vrijeme dešavanja potresa uz mjerenja sa seizmografom i na osnovu tih podataka se izrađuje Hazard gdje se u seizmografske karte upisuju potresi koji su se desili pa je moguće da se u budućnosti procjene mogućnosti novih potresa.

Prisjećam se potresa 1963.godine u Skoplju, 1969.godine u Banja Luci, 1979.godine u Crnoj Gori ili pak u Stonu 1996.godine na Pelješcu. Ja sam se bavio mišlju da samo u Hercegovini postoje potresi, a da ih nije u prošlosti bilo u Bosni, no nije tako.

Jozinović Darijo u svom diplomskom radu pod naslovom „Povjesni potresi u Bosni i Hercegovini“ na osnovu povijesnih izvora navodi redom:

1663.- Sarajevo

7.04.1895.- Petrovac- jačina 5

1.08.1907.- Počitelj- jačina 5.7

25.12.1908.- Vlasenica- jačina 5.3

12.03.1916.- Bihać- jačina 5

6.02.1923.- Jajce- jačina 5

14.02.1927.- Ljubinje- jačina 6

17.12.1940.- Derventa- jačina 5.1

31.12.1950. -Drugovići- jačina 5.7

11.06.1962. Treskavica- jačina 6

27.10.1969.- Banja Luka- jačina 6.6

25.08.1970.- Gacko- jačina 5

29.08.1974.- Lukavac- jačina 5

6.01.1962.- Ljubuški

Još stariji podaci koji su nađeni u spisima:

1530.godine - Sarajevo

1563.godine - Mostar

16.05.1663.godine – Sarajevo

1516.godine - Zvornik

1737.godine - Mostar

1751.-1753.godine - Sarajevo

1762. godine - Blagaj kod Mostara

1767.godine - Ljubuški

1779.godine - Prijedor

Travanj 1827.godine - Blagaj kod Mostara

26.,27. i 28.06.1845.godine- Bosna

12.04.1868.godine - Sarajevo

1882.godine - Čajniče

6.05.1887.godine - Jajce

1888.godine - Gornji Šeher-Banja Luka

1927.godine - Neum

13.12.1893.godine - Donja Tuzla

18.01.1896.godine - Sarajevo

29.02.1896.godine - Zenica

25.03.1896.godine - Mostar

17.08.1889.godine - Sarajevo

17.08.1889.godine - Prozor

8.04.1893.godine - Nevesinje

14.02.1890.godine - Gerzovo

11.06.1896.godine - Hercegovina

9.06.1891.godine - Mostar

30.05.1889.godine - Nevesinje

7.09.1884.godine - Sarajevo

24.03. i 25.02.1995.godine - Foča

31.12.1897.godine - Mostar

7.7.1890.godine - Sarajevo

9.12.1896.godine - Travnik

24.10.1890.godine - Domanovići

5.7.1891.godine - Jajce

26.5.1890.godine - Nevesinje

12.11.1891.godine - Mostar

5.1.1891.godine - Janjići

13.12.1890.godine - Konjic

4.3.1889.godine - Kupres

27.1.1889.godine - Maglaj

1.8.1907.godine - Počitelj

U Hrvatskoj:

1667.godine - Dubrovnik

1552.godine - Gorjani-Đakovo

2.1.1889.godine - Našice

itd.

Za vrijeme potresa 1.8.1907. godine u Ljubuškom, kroničari su zabilježili da se urušila kula herceg Stjepana i da se mogao vidjeti veliki dim. Neki su pomislili da je izbio vulkan, a drugi su govorili da su vidjeli pomicanje brda. Pričalo se tada i nagađalo da je došao strašni sud, pa su se neki ubrzano mirili sa ljudima. Zavladao je tada nezapamćeni veliki strah i panika.

U Sarajevu je 1906. godine instaliran seizmograf i od tada su počela mjerenja jačine potresa. Ako nekoga zanima detaljnije o potresima na našima prostorima može na internetu naći više podataka u navedenom diplomskom radu.

mr.sc. Branko Rogić / Radišići Port@l