Kako (pre)živjeti u BiH: Cijene hrane skuplje za 46,4%, komunalne usluge i električna energija za gotovo 30%...

Stanovništvo Bosne i Hercegovine iz dana u dan sve teže živi. Reakcije građana na stanje u državi danas u odnosu na ranije uglavnom bi se mogle sažeti u rečenicu: "Prije se živjelo teško, a danas još teže".

Suprotno svakodnevnim populističkim izjavama političara da BiH bilježi napredak na svim područjima, da je sve bliža "europskoj obitelji", da se u njoj toliko dobro živi da će se dijaspora vraćati iz Njemačke i drugih zemalja, da je BiH raj na zemlji za život obitelji, svakodnevnica građana od Hercegovine do Save, od Drine do Kamešnice, iz dana u dan je sve kompleksnija.

Glavni i osnovni razlog, uz općenitu nesigurnost i nestabilnost državnih struktura, leži u ekonomskim razlozima, među kojima je i preveliko povećavanje cijena posljednjih godina koje standard građana ne može pratiti.

Cijene rastu, plaće stagniraju

Prosječna plaća dvostruko je manja od potrošačke košarice, koja nikada nije bila skuplja. Savez samostalnih sindikata BiH izračunao je za veljaču ove godine kako potrošačka košarica iznosi vrtoglavih  2.900 maraka, a prosječna plaća isplaćena u Federaciji ispod 1.300 maraka.

Kad je riječ o plaćama po županijama, najveća neto plaća je u Sarajevskoj 1621 KM, dok su najniže plaće u Zeničko-dobojskoj, Srednjobosanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji.

Koliko su plaće nedostatne za normalan život govori i podatak Federalnog zavoda za statistiku. Naime, cijene hrane na početku 2024. godinu su za čak 46,4% veće od cijena hrane u 2015. godini. U odnosu na istu godinu, bezalkoholna pića su poskupjela 33,4%, duhan 50,7%.

Nadalje, najamnina stana je veća za ogromnih 67%, komunalne usluge za 27,2%, električna energija i drugi energenti za 29,1%, usluge prijevoza za 24,4%, restorani i hoteli za 31,7%, a osobna njega je poskupjela za 30,8 itd.

Mjere bez rezultata

Vlada FBiH provodi "zaključavanje cijena" nekih proizvoda, no Zijad Džafić, ekonomski analitičar i sveučilišni profesor, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa, da se radi o "populističkim mjerama", dok izostaju one koje bi građanima donijele stvarnu korist, jer o njima nema političkog dogovora.

Kao primjer navodi činjenicu da u Bosni i Hercegovini, unatoč brojnim inicijativama, nije uvedena diferencirana stopa Poreza na dodatnu vrijednost (PDV), nego ona i dalje iznosi 17 posto za sve proizvode.

– Ovo što rade nisu mjere koje će pomoći građanima. Ukoliko žele, to mogu uraditi kroz fiskalnu i socijalnu politiku. I dalje plaćamo isti porez na osnovne životne namirnice i lijekove, koje svakodnevno kupuju umirovljenici i siromašni građani, kao i za luksuznu robu, poput viskija i kavijara, koje kupuju oni s velikim plaćama – ističe Džafić.

Gospodarski pad

Statistički pokazatelji bilježe gospodarski pad.Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 381 milijun maraka, što je za 33,6 posto manje nego u istom razdoblju 2023., dok je uvoz iznosio 467 milijuna maraka, što je za 8,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 81,7 posto, objavio je Dnevni list.

Izvoz u zemlje EU je iznosio milijardu 892 milijuna maraka, što je za 10,2 posto manje nego u istom razdoblju 2023., dok je uvoz iznosio dvije milijarde 552 milijuna maraka, što je za 7,1 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 74,1 posto.