Počeo izvoz krumpira, cijena 1 KM


Pro­izvo­đači ranih krum­pira u Her­ce­go­vini od Tiha­ljine u općini Grude, preko čap­ljin­sko-sto­lač­kih Dubrava i Lju­bu­škog do zaleđa Neuma odah­nuli su - počeo je izvoz.

Otku­pom i pla­sma­nom bavi se neko­liko tvrtki, jedna od njih je Keta d. o. o. Klo­buk – Lju­bu­ški, na čiju adresu su nas svra­tili par­ki­rani teg­ljač te manji kami­oni i živost. Naišli smo u pravi tre­nu­tak kada su u tijeku isto­var i pre­to­var, paki­ra­nje i ure­đi­va­nje paleta. Kam­pa­nja vađe­nja lju­bu­škog ranog u punom je jeku, piše Večernji list.

Ispu­nje­nje plana

- Što se tiče kva­li­tete, krum­pir je ove godine izni­man, otpisa tre­nu­tačno nemamo, tako da ne bi tre­balo biti pro­blema s pla­sma­nom. Pla­ni­ramo otku­piti i izvesti 50 – 60 teg­ljača krum­pira, a nešto će ići i za bh. trži­šte - kaže Anđelko Grba­vac - Ćulić, vlas­nik tvrtke Keta d. o. o., koja se bavi pro­izvod­njom, otku­pom, uvo­zom, izvo­zom i dis­tri­bu­ci­jom svje­žeg voća i povrća.

- Pla­ni­rali smo i ugo­vo­rili izvoz oko 1000 tona, plus 30-ak vagona, 15 – 20 teg­ljača za domaće trži­šte. To nam je plan, mis­limo da ćemo ga ispu­niti - kaže Grba­vac.

- Tre­nu­tačno pla­sman biju egi­pat­ski krum­piri, imaju jako nisku cijenu. Nabava egi­pat­skog krum­pira je 37 euro­centi neto (Zagreb). Nije kva­li­te­tom blizu našega, ali ima kuća, tvrtki kojima je cijena glavna. Otkupna cijena našeg krum­pira je 1 KM plus amba­laža. Mi dajemo amba­lažu, spre­mili smo oko 25.000 gajbi pa je pro­izvo­đa­čima to neto cijena. Svaki peti kamion ide na ana­lizu, oče­ku­jemo da će kam­pa­nja pro­teći bez pro­blema. U tri dana, kako smo počeli, otku­pili smo sedam teg­ljača, otpri­like 150 tona - dodaje.

Kako je s otku­pom, prije svega, za izvoz počelo još neko­liko tvrtki iz Lju­bu­škog i Čap­ljine, to je jam­s­tvo da bi se cijena doma­ćih krum­pira tre­bala sta­bi­li­zi­rati na oko 1 – 1,2 KM za kg, jasno - na veliko. Oko tri teg­ljača, čiji je uto­var bio u tijeku, oku­pilo se šaro­liko druš­tvo.

Nekima od pro­izvo­đača u pomoć je došla rod­bina iz Hrvat­ske, a sreli smo i gos­po­dina koji je došao na odmor iz Ame­rike pa se uklju­čio u posao: - I u Ame­rici se sadi krum­pir - kazao je.

- Krum­pir je rodio bolje nego neko­liko pret­hod­nih godina, po mom iskus­tvu, urod je veći za 20 do 30 posto. Bila je dobra godina, tem­pe­ra­ture dobre, visoke, pogodno za sve što krum­piru treba, a vode nije nedos­ta­jalo. Sadio sam dvije tone, radim s dvije sorte - anais, to je rani krum­pir, manje je pri­nosa, ali zato ranije pris­pije, i car­rera, kas­niji, ali bude pri­nosa, to je plo­do­nosna sorta - kaže mladi Veli­mir Živ­ku­šić.

Dok smo raz­go­va­rali s Veli­mi­rom, pris­ti­gla mu je pomoć.

- Moja obi­telj se bavila uzgo­jem krum­pira nekad prije, sad samo poma­žem pri­ja­te­lju. Vađe­nje krum­pira je jako dina­mi­čan posao, puno mi je draže vađe­nje nego sad­nja. Moram reći da je ovaj posao ispla­tiv jedino s doma­ćom rad­nom sna­gom. Što se uroda tiče, ovo je, po mojoj laič­koj pro­cjeni, jedna od boljih godina - kaže nam Josip Vištica iz Veljaka.

Pris­ti­gao je i Jozo Živ­ku­šić, inače nas­tav­nik biolo­gije u jed­noj od lju­bu­ških osnov­nih škola.

- U školi je lakše, ali ako se želi nešto dodatno zara­diti, onda se treba žrtvo­vati. Sadio sam tri tone, pri­nos je super, nije bilo leda pa su krum­piri uspjeli kao rijetko kada - nagla­šava Jozo, od kojeg doz­na­jemo da kra­jem godine odlazi u miro­vinu. Sudeći po Jozinu pris­tupu, to će zna­čiti pove­ća­nje pro­izvod­nje krum­pira.

Tvrtka Keta d. o. o., uz krum­pire, ovih dana pla­nira i poče­tak izvoza crve­nog i bije­log luka, a s obzi­rom na ono što smo čuli od vlas­nika, radi se o zna­čaj­nim koli­či­nama.

Izvoz oko 1000 t crve­nog luka

- Prošle smo godine izvezli oko 50 teg­ljača crve­nog luka, kako mi kažemo, kapule, to je oko 1000 tona, plus bijeli luk u vijen­cima. Potraž­nja za vijen­cima bije­log luka strašno je velika, od Dubrov­nika do Rijeke - svi ga traže. Lani smo izvezli dese­tak teg­ljača bije­log luka u rin­fuzi i vijen­cima, na osnovi potraž­nje mis­lim da ćemo ove godine otku­piti sve koli­čine ovog ranog bije­log luka u vijen­cima - dodaje.




Dušan Musa / Večernji list

Muke poljodjelaca: Dnevnice i do 150 KM, a radnika sve manje

Objavi komentar

0 Primjedbe