Od Ljubuškog do Posušja: Vozači je zovu "radarska županija", izašao i podatak koliko radara posjeduje

Smrtnost na cestama sve se više naziva pošasti 21. stoljeća. BiH je među najpogođenijim zemljama po ovom pitanju. Samo prošle godine dogodilo se više od 35 tisuća prometnih nesreća, a 255 osoba je izgubilo život.

Brojne obitelji su zbog toga zavijene u crno, imaju nekoga koga se sjećaju, kome pale svijeću određenog datuma koji im je zauvijek promijenio život i zbog čega im više ništa neće biti isto. I koliko god se žalili na ceste koje jesu među najlošijima u Europi, činjenica je i da svi volimo malo jače stisnuti papučicu gasa i da nam ne igra veliku ulogu je li to stara cesta, osuvremenjena ili pak autocesta. I onda kad se dogodi nešto pogubno, bude kasno za promjenu, piše Vecernji.ba.

Dežurni krivci

Proteklih godina u BiH se mnogo govori o radarima, a vozači ih često spominju u negativnom kontekstu. Nekako se čini da su ovi uređaji postali dežurni krivci vozačima u zemlji koja ima najveću smrtnost na cesti u odnosu na broj stanovnika i nisu to paušalne procjene, već to pokazuje svjetska statistika. Kako su radari svakodnevna tema, Večernji list je poslao upit Ministarstvu unutarnjih poslova koje se često proziva da je postavilo najviše radara u BiH.

Kutija ima, međutim, pitanje je koliko je radara. Doznali su i taj i još neke odgovore koji su zanimljivi javnosti. Riječ je o MUP-u u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje je jedno od najčešćih pitanja “slika li” i “je li me uslikalo”. Mnogi vozači će reći da su ti uređaji na svakom koraku Širokog Brijega, Gruda, Ljubuškog i Posušja, a evo što je istina.

- Uprava policije MUP-a na području Zapadnohercegovačke županije raspolaže sa šest mobilnih i jednim fiksnim radarom te su svi u funkciji – naveli su za Vecernji.ba u MUP-u, Sektoru uniformirane policije. Kazali su i što sve radari prate.

- Ovisno o vrsti radarskog sustava i njegovim mogućnostima, koriste se za mjerenje prekoračenja brzine vozila, dok je moguće zabilježiti i ostale prometne prekršaje kao što su pretjecanje, korištenje mobitela, nekorištenje sigurnosnog pojasa i slično – stoji u odgovoru za Večernji list.

Također, često se priča o dopuštenom prekoračenju brzine, međutim, takvu dozvolu u Zapadnohercegovačkoj županiji demantiraju.

- U skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u Zapadnohercegovačkoj županiji, ne postoji dopušteno prekoračenje brzine – tvrde.

Radari su, kako stvari stoje, donekle disciplinirali vozače.

- Analizirajući statistiku broja prometnih nesreća s težim i smrtnim posljedicama kada gledamo u duljem razdoblju i prateći stanje broja prometnih prekršaja, možemo sa sigurnošću reći da korištenje mobilnih i fiksnih radara utječe na vozače u prometu – navedeno je u odgovoru. Ono što se mnogi često pitaju je i što ako vozilo hrvatskih oznaka ili drugih stranih oznaka fotografira radar, a ono ide preko granice.

- Ako vozilo inozemnih registracijskih oznaka zabilježi radarski sustav, navedeno vozilo se prilikom obrade prekršaja unosi u zajednički sustav za obradu prekršaja “Renata”. O navedenim vozilima se vodi službena evidencija te ako se ta vozila zaustave u prometu i budu kontrolirana od policijskih službenika, počinitelju prekršaja uručuje se prekršajni nalog – ističu u MUP-u ZHŽ-a za Večernji list.

Prometna (ne)kultura

Što se planira u budućnosti vezano uz sigurnost putnika? 

- Kada je riječ o sigurnosti cestovnog prometa. veliku ulogu ima opremljenost prometne policije i njezina prisutnost na samim kritičnim mjestima, na dionicima ceste gdje su učestale prometne nesreće. Samim tim planirano je da se kroz tehnologiju i opremu za policijske službenike unaprijedi rad policije u zajednici, što će u konačnici utjecati i na sigurnost putnika u prometu – odgovorili su iz MUP-a ZHŽ-a za Večernji list.

Upravo je ta sigurnost putnika osnovna stavka i u budućnosti na tome treba biti fokus jer trenutačno se u BiH grade brojne (auto)ceste, ali bez prometne kulture to nam ništa neće značiti, već ćemo i u vremenu koje predstoji, nažalost, čitati o crnoj statistici na bh. prometnicama.

Večernji list