Mladi u BiH: Politikom se bave stariji, a izbori ne donose promjene

Tijekom 2024. godine Institut za razvoj mladih KULT proveo je istraživanje o političkoj pismenosti mladih u BiH, jedno od rijetkih u našoj zemlji koje je bazirano na reprezentativnom uzorku mladih iz cijele zemlje. Propitivali su se stavovi i mišljenja mladih o različitim temama koje ukazuju na nivo njihove političke pismenosti, kao i njihovu uključenost u politička i društvena dešavanja.

Kako su pokazali rezultati istraživanja, skoro polovica ispitanih izjasnila se da ih politika i politička događanja donekle ili izuzetno zanimaju, a treba naglasiti i da politika više zanima muškarce nego žene. Isto tako, politika više zanima mlade u starijim dobnim grupama, dok mlađi većinom ne iskazuju nikakav interes za politikom "smatrajući da su previše mladi da bi se time bavili".

Mladi glasuju, ali u manjem broju

Najčešći politički anganžman mladih je glasanje na izborima. Na posljednjim izborima (2024.), prema podacima SIP-a, glasovalo je 45,3% mladih, a dvije godine ranije na Općim izborima, svoje pravo glasa iskoristilo je više od 47% mladih iz BiH. Očigledno je da je tokom posljednjih izbornih ciklusa prisutan trend pada broja mladih koji izlaze na izbore. Tijekom razgovora s mladima konstantirano je da je njihov motiv za izlazak na izbore ispunjavanje građanske dužnosti i potreba za promjenom, ali postoje i mladi koji su potvrdili da glasaju zbog "straha da njihov glas ne završi negdje drugo". Mladi koji ne sudjeluju u izbornom procesu su maloljetni ili su demotivirani ponudom u političkoj paleti kandidata i stranaka za koje su mogli glasovati. 

Kako se mladi informiraju i donose odluke?

Prema rezultatima istraživanja, mladi u BiH informiraju se najviše putem internetskih portala (76,7%), kao i društvenih mreža, gdje prednjače Instagram i Facebook. Prema rezultatima istraživanja, više od trećine mladih ne čita programe stranaka prije glasovanja, a kao jedan od razloga navode da ih nema svrhe čitati jer "znaju da stranke ništa od toga neće ispuniti".

Koliko roditelji utječu na politička uvjerenja mladih?

Na pitanje u kojoj mjeri se njihova politička uvjerenja podudaraju s uvjerenjima njihovih roditelja, dvije od pet mladih osoba (41,2%) izjavile su da se donekle ili u potpunosti slažu s izjavom da se njihova politička uvjerenja podudaraju s političkim uvjerenjima njihovih roditelja. U ovom slučaju, žene su u nešto većoj mjeri u odnosu na muškarce izjavile da se njihova politička uvjerenja podudaraju s uvjerenjima roditelja. S mladima u BiH se treba raditi na dodatnom političkom opismenjavanju, a takav proces mora biti strukturiran, sistemski uređen, i to kroz formalno i neformalno obrazovanje, a kako bi dao najbolje rezultate, jedan je od zaključaka istraživanja političke pismenosti mladih koje je Institut proveo uz potporu Veleposlanstva Švedske u BiH.