U konstruktivnoj i sadržajnoj raspravi sudjelovali su stanovnici Županije Zapadnohercegovačke i predstavnici udruga, dok je uvodni govor držala Zulka Baljak ispred CGS-a Livno na temu Zakona o koncesijama (njihova analiza, nedostaci i preporuke), koja je navela pravne nedostatke postojećih zakona na razini BiH, FBiH i njenih županija koje imaju podijeljenu nadležnost pri donošenju takvih zakona.
Ona je prisutnima podijelila analizu zakona o koncesijama HNŽ-a, ŽZH i HBŽ koju je izradio Redžib Skomorac dok su urednici te analize bili upravo ona Zulka Buljak i Ivona Mišković ispred CGS-a .
U toj analizi su navedene sve mane i nedostaci gore navedenih postojećih zakona uz komentar autora kako bi veći dio nadležnosti trebalo vratiti općinama, gradovima i MZ-a kako bi proces koncesija bio pravičniji i transparentniji a samim time i zakonitiji što do sada nije bio slučaj, piše Braniteljskiportal.ba.
"Mještani zadnji saznaju"
Kristina Perić ispred portala Istina.media je u svom izlaganju dotakla se slijedećih tema:
-Kako zaštititi rodni kraj od zlouporabe prirodnih resursa,
-Koje medije i udruge uključiti u borbu protiv nepravilnosti,
-Negativni primjeri i pogodovanja u HBŽ, ŽZH i HBŽ.
Perić je u svom izlaganju istaknula da registar investitora mora biti javan, proces dodjele koncesija transparentan, a mještane se prve mora pitati jesu li za određene projekte u njihovu kraju, prenosi Istina.media.
– Nažalost sada zadnji saznaju što će im se graditi u selu – kazala je Perić.
Kasnije je vođena diskusija među prisutnima u kojoj su navedeni primjeri dobre prakse u kojoj su sudjelovali mještani određenih lokalnih zajednica kao što MZ Osoje te Proboj koji su u začetku zaustavili negativne procese dodjele koncesija određenim interesnim skupinama podržanim od lokalnih političara,
Isto tako bilo je razgovora i o negativnim primjerima dodjela koncesija kao što je slučaj iznad Žovnice gdje su postavljeni solarni paneli koji su narušili prirodnu ravnotežu okoliša zbog čega mještanima u podnožju Žovnice poplivali stambeni i gospodarski objekti što su zabilježili svi javni mediji u BiH.
Isto tako bilo je razgovora i o praksi koje najrazvijenije zemlje EU provode u postavljanju solarnih panela i vjetroelektrana što se u bitnome razlikuje od prakse koja vlada u ove tri županije.
Sve u svemu dodjela koncesija ima dobre i loše strane, no znatno je više onih koje su lošije te ćemo u ovom dijelu navesti i dobre i loše strane Zakona o koncesijama o kojima se raspravljalo.
Prednosti Zakona o koncesijama FBiH
-Pravni okvir za upravljanje javnim dobrima omogućava davanje u koncesiju prirodnih resursa (voda, šuma, mineralnih sirovina, energetskih izvora, javne infrastrukture) na transparentan način.
-Privlačenje investicija omogućava privatnim i stranim investitorima ulaganja u projekte koji zahtijevaju velika kapitalna sredstva (npr. hidroelektrane, autoceste, rudnici).
-Jasno definirani odnosi postavljaju pravila odnosa između države (koncesora) i privatnog investitora (koncesionara), uključujući obaveze i prava obje strane.
Potencijalni fiskalni prihod. Koncesijske naknade mogu biti značajan prihod za budžet FBiH , županija, gradova i općina.
-Usklađenost s međunarodnim praksama . Zakon se oslanja na evropske modele koncesija, što može olakšati usklađivanje sa EU pravnom stečevinom.
-Dugoročnost i stabilnost projekata omogućava ugovore na duži vremenski rok (često 30–50 godina), što stvara sigurnost za investitore.
Mane i nedostaci Zakona o koncesijama FBiH
Nerazjašnjena podjela nadležnosti .
-Često dolazi do sukoba između Federacije, županija, gradova i općina oko toga tko je nadležan za davanje pojedinih koncesija (npr. vode, šume, rudna bogatstva). To stvara pravnu nesigurnost.
-Slaba provedba i nadzor .
Iako zakon predviđa obaveze koncesionara, u praksi često izostaje kontrola ispunjavanja ugovornih obaveza, što rezultira štetom po javni interes.
-Politički utjecaj i netransparentnost .
U praksi se koncesije često dodjeljuju pod političkim pritiscima ili kroz netransparentne procedure.
-Nejasni kriteriji za cijene koncesija .
Naknade su često nerealno niske i ne prate tržišne vrijednosti resursa.
-Sporost u procedurama .
Proces odobravanja i realizacije koncesija zna trajati godinama, što obeshrabruje investitore.
-Nedostatak strateškog pristupa.
Koncesije se često dodjeljuju ad hoc, bez jasne nacionalne strategije razvoja ili zaštite okoliša.
-Ekološki aspekt .
Zakon nema dovoljno mehanizama da osigura ravnotežu između eksploatacije resursa i zaštite okoliša, pa se prirodni resursi nerijetko koriste neodrživo.
-Slaba koordinacija sa zakonima na državnom nivou.
Postoje kolizije sa zakonodavstvom BiH i entiteta, posebno u sektoru energetike i rudarstva.
Na obuci je dat prijedlog kojim će mnoge udruge i MZ s područja Širokog Brijega Vladi i Skupštini ŽZH dostaviti inicijativu za Izmjenu postojećeg zakona o koncesiji u ŽZH i dostaviti im Analizu Zakona o koncesijama u HNŽ, ŽZH i HBŽ koju su dobili od CGS-a Livno jer je ta analiza urađena profesionalno i stručno i po objektivnom mišljenju sudionika današnje obuke ona ima sve što treba imati jedan kvalitetan i transparentan zakon o koncesijama u ŽZH ali i svim drugim županijama, FBIH i BiH.
0 Primjedbe