Broj kladionica u tom razdoblju bilježi pad. U 2023. godini bilo ih je 1.930, godinu kasnije 1.792, dok je 2025. godine registrirano 1.602 kladionice.
Istodobno, smanjen je i broj zaposlenih u ovom sektoru, sa 4.611 u 2023. godini na 3.846 u 2025. godini.
„U protekle tri godine u Federaciji je prometovano gotovo pet milijardi KM u kladionicama. Posebno je interesantan podatak da je broj zaposlenih smanjen. Klađenje je ozbiljan društveni problem o kojem se mora otvoreno govoriti. Upravo to je bio motiv za postavljanje zastupničkog pitanja i dodatno osvjetljavanje ove teme“, izjavio je za Faktor Aliefendić.
U 2025. godini najveći promet je, kao i godinu ranije, ostvaren u Čitluku (151,7 milijuna KM), Mostaru (100,1 milijun KM), Tuzli (69,6 milijuna KM) i Zenici (65,8 milijuna KM). U sarajevskoj općini Novi Grad evidentirano je 59,8 milijuna KM, u Bihaću 47,4 milijuna KM, dok su Cazin (38,8 milijuna KM), Srebrenik (41,4 milijuna KM), Živinice (36,2 milijuna KM) i Posušje (35,8 milijuna KM) također među općinama s većim prometom.
Što se tiče ostatka gradova u ŽZH po uplati u kladionicama u 2025. godini prednjači Široki Brijeg s uplatom od 34.746.531, 64 KM, zatim Ljubuški s 16.443.679, 70 KM i Grude s uplatom od 9.463.815,18 KM, prenosi Vrisak.info.
Ukupno je u 2025. godini u kladionicama uplaćeno 1.563.918.462,28 KM.
Podaci ukazuju na kontinuirano visoku razinu uplata, unatoč padu broja kladionica i zaposlenih, što dodatno otvara pitanje regulacije ovog sektora i njegovog utjecaja na društvo.

0 Primjedbe