I to zbog kandidata kojeg su stranke Petorke (HDZ 1990, HRS, HSS, HNP i HDS) istaknule kao svog, neovisnog kandidata – Zdenka Lučića. I to iako sam Lučić, koji je godinama izbivao iz javnog prostora jer se bavio biznisom, kaže kako je bio i ostao HDZ-ovac.
Međutim, dok traju vrlo ozbiljne optužbe od Lučićeve strane prema predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću na koje on tradicionalno ne odgovara, čini se kako će ovi izbori pokazati i nešto drugo – koliko to, zapravo, na birališta izlaze Hrvati, Srbi, Bošnjaci i ostali, te koliko ih, zapravo ima. Ovi pokazatelji mogli bi biti katastrofalni.
Uvođenjem novih tehnologija u izborni proces značajno bi se mogla smanjiti mogućnost izbornih manipulacija i to je jedan od glavnih uzroka otpora pojedinih političkih stranaka na njihovu primjenu.
Mostarski medij navodi da neki od dobro upućenih u izborna, a ponajviše u poslije izborna događanja jer u BiH, na žalost, još uvijek vrijedi pravilo da „ne pobjeđuje onaj koji ima najviše glasova, nego onaj koji broji“, ističu kako će na ovim izborima biti više od 20 posto manje glasača Hrvata, kao i značajno manje glasača Srba (time se prvenstveno misli na Srbe u entitetu Republika Srpska), kao i da će Bošnjaci približno zadržati broj izlaznosti svojih birača.
Sve ovo otvoriti će i nova pitanja. I to vrlo ozbiljna. No, pitanje je hoće li to uistinu biti otvaranje ozbiljnih pitanja opstanka Hrvata kao konstitutivnog naroda u BIH, koji će ovim izborima potvrditi svoju malobrojnost, a što će nedvojbeno ponovno potencirati bošnjački korpus. Ili će to ponovno biti samo sušta želja za svakom foteljom u vlasti, bez istinskih analiza i poteza kojima bi se opstojnost Hrvata u BiH zajamčila za sljedeće generacije.
Jer, iako se uz pomoć susjedne Hrvatske, grade mnoge nove škole, kulturni centri i vjerski objekti, ti svi objekti bi za nekoliko desetljeća (jedne ruke) mogli biti prazni zidovi, zaključuje Dnevni list.
0 Primjedbe