Kad se u BiH izgovori milijarda maraka, naslov obično stigne prije projekta. Tako je i s podatkovnim centrom snage 100 megavata koji AAFS namjerava graditi negdje na području Mostara.
Negdje.
Tamo negdje.
Još nema točne lokacije, rokova gradnje, studije utjecaja na okoliš, opisa sustava hlađenja, podataka o potrošnji vode ni procjene broja stalno zaposlenih. Ne zna se ni je li osigurano finaciranje. Ali znamo da će vrijediti oko 530 milijuna eura. I sve to dok se još ne zna gdje će biti ograda. Dovoljno za biti drsko sumnjičav.
Projekt je krajem kolovoza najavio Amer Bekan, predstavnik AAFS-a u BiH. To je ista firmica koja se pojavljuje uz Južnu plinsku interkonekciju, tri buduće plinske elektrane i planove za dugoročno upravljanje Zračnom lukom Mostar.
Mašala Amere.
Podatkovni centar zapravo je golema hala puna servera koji rade dan i noć, pohranjuju podatke i hrane internetske usluge, „cloud“ i umjetnu inteligenciju. Serveri troše mnogo struje i proizvode mnogo topline, pa ih treba neprestano hladiti.
Ako bi mostarski centar cijele godine radio punom snagom od 100 MW, potrošio bi približno 876 milijuna kilovatsati električne energije.To je ozbiljan industrijski potrošač.
Nije objašnjeno odnosi li se tih 100 MW na ukupnu potrošnju kompleksa ili samo na računalnu opremu. Ako je riječ samo o serverima, stvarna bi potrošnja bila još veća zbog hlađenja, ventilacije i pomoćnih sustava.
A koliko će ljudi ondje raditi? Data-centri tijekom gradnje zapošljavaju velik broj ljudi, ali nakon otvaranja broj stalnih radnika često ostaje skroman u odnosu na vrijednost investicije. Zato milijarda maraka ulaganja ne znači automatski i tisuće novih radnih mjesta.
Bekan je još u travnju govorio kako je Hercegovina zanimljiva za podatkovne centre zbog Neretve kao mogućeg sustava hlađenja. Prvo se kao lokacija spominjala Čapljina, a sada Mostar. Precizna lokacija nikada nije objavljena.
Tu je javnost s razlogom naćulila uši.
Koliko bi centar zahvaćao vode? Bi li se zagrijana voda vraćala u rijeku? Na kojoj temperaturi? Kako bi sustav radio tijekom kolovoza, kada je Neretva najpotrebnija ljudima, poljoprivredi i prirodi? Bi li centar imao zatvoreni rashladni sustav ili bi rijeku koristio izravno?
Nije pošteno unaprijed tvrditi da će data-centar otrovati Neretvu. Neće svaki takav objekt ispiti rijeku ni pretvoriti je u toplu juhu. Postoje različiti sustavi hlađenja, uključujući zatvorene sustave koji troše znatno manje vode.
Ali još je manje pošteno uvjeravati ljude da nemaju razloga za zabrinutost dok im nitko nije pokazao projekt.
Internetsku peticiju „Zaustaviti gradnju data centra u Mostaru“ već je potpisalo više od 5.000 ljudi. Pokretači upozoravaju na moguću potrošnju vode, buku, utjecaj na Neretvu i malen broj radnih mjesta.
Neke tvrdnje iz peticije zasad su pretjerane ili barem nedokazane. Ali peticija je pogodila bit problema: građani su za projekt od milijardu maraka saznali iz medijskih najava, bez osnovnih tehničkih podataka na temelju kojih bi mogli procijeniti njegovu korist i rizike.
AAFS Infrastructure and Energy LLC osnovan je u Wyomingu 24. studenoga 2025. godine.
Uz kompaniju se povezuju Jesse Binnall, bivši odvjetnik Donalda Trumpa, i Joseph Flynn, brat Trumpova nekadašnjeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna. AAFS najavljuje da bi novac tražio preko američkih institucija EXIM i DFC te međunarodnih fondova.
To nije dokaz da projekt nije ozbiljan. Ali jest razlog da domaće institucije javnosti pokažu tko ulaže, iz kojih izvora dolazi novac, koje je reference investitor predao i kakve je provjere prošao.
Mostaru ne treba panična zabrana svega što ima server, kabel i američku adresu ali ni provincijsko padanje u nesvijest čim netko na prezentaciju stavi brojku od pola milijarde eura.
Data-centar može biti velika razvojna prilika. Može biti i golemi potrošač struje i vode s mnogo hardvera, malo radnika i računom koji će na kraju platiti prostor u kojem je sagrađen.
Zato prije navijanja treba odgovoriti na pet jednostavnih pitanja: gdje se gradi, tko ga financira, odakle dobiva struju, kako se hladi i što konkretno ostaje Mostaru.
Dok tih odgovora nema, Mostar nema investiciju nego obećanje od 530 milijuna eura.
A takvih smo se ovdje već nagledali.
Poskok.info
0 Primjedbe