Prinos će biti znatno manji, poljoprivrednici ne pamte ovako tešku godinu

Dolazak ljepšeg vremena, nakon dugotrajne kišne sezone, napokon je dopustio poljoprivrednicima ljubuškog kraja da krenu s radovima na svojim njivama. Iako je većina sjemenskoga krumpira već u zemlji, poljoprivrednici koje smo sreli u radu na njivama kažu nam kako će sezona njegova vađenja ove godine kasniti, a i prinos će biti znatno manji od planiranog.

Ne ide im na ruku

Baka Matija Čuljak, koju smo zatekli u zalijevanju krumpira, kaže kako unatoč velikim kišama koje su pale prošlih tjedana i mjeseci zemlja ponovno traži vodu i nasadi se moraju zalijevati. Zemlja je prije kiša bila uzorana, kaže baka Matija, a nakon kiše se dosta stvrdnula pa će je, kaže, biti teško raditi, a pred njima je i sadnja kupusa. 

“Tek smo jučer na ovoj zemlji ovdje posadili krumpire, a vidite koji je datum. Krumpiri koji su posađeni prije kiše su dobri, a što je god sađeno malo ranije, odnio je led i od toga nema ništa”, priča nam Matija tvrdeći kako ova godina poljoprivrednim proizvođačima nikako ne ide na ruku. 

Unatoč tomu, očekuju svi da se sredinom nadolazećeg mjeseca iskopaju prvi komadi mladog krumpira, ali će prinos biti znatno manji. Poljoprivredom se, kaže baka Matija, njezina obitelj bavi već dugo godina te navodi kako se u svojih 78 godina života ne sjeća ovako teških trenutaka i godina za poljoprivrednike.

“Nikada nije bilo lako raditi ovaj posao, ali je čovjek ipak imao računice raditi na zemlji. Prije su se mogli kupiti i auti, traktori i sva ostala potrebna mašinerija. Kuće su se gradile i živjelo se solidno”, prisjeća se Matija, dodajući kako se od poljoprivrede moglo živjeti i preživjeti te namaknuti sve potrebno. 

Prema njezinom mišljenju, dobra vremena poljoprivrede su iza današnjih ljudi, pogotovo onih koji se na malo bave proizvodnjom. 

Njezino mišljenje u mnogo čemu dijeli i Stjepan Mucić, kojega smo s obitelji zatekli na njivi u sadnji krumpira. Stjepan kaže kako se sa sadnjom kasni više od mjesec dana.

Nepogoda za nepogodom

“Polovicom veljače pa i prije se znalo krenuti sa sadnjom, ali sada se dosta klima promijenila pa je taj rok pomaknut. Tako se sada najveći dio posadi krajem veljače i početkom ožujka. Iako je većina krumpira posađena, sa ovom sadnjom se kasni jer se zbog kiša nije skoro 20 dana moglo ugaziti na zemlju”, kaže Stjepan, dodajući kako smatra da će ih sada pogoditi suša, jer ovaj kraj još nijedna prirodna nepogoda, na žalost, nije mimoišla. 

Volio bi, priča Stjepan, da nije u pravu, ali s obzirom na cijelu situaciju u poljoprivredi, ljepša vremena u svakom pogledu izgledaju neostvariva. I iz razgovora s njim može se naslutiti kako položaj poljoprivrednika nije na onoj razini na kojoj je nekad bio. Kaže kako ovaj posao može biti dodatno zanimanje, ali nikako ne izvor financija dovoljnih za normalan život. Osim njih, Stjepana i njegove obitelji te bake Matije, slično razmišljanje imaju i ostali poljoprivrednici, koji kažu kako je teško, ali moraju raditi, jer bez rada nema ništa. 

Unatoč jakom suncu i temperaturama koje su “preko noći” skočile, ljudi su se jučer u podne nalazili na njivama, okopavali krumpire, a mnogi su ih i zalijevali jer, unatoč svemu, očekuju kako će i ove godine opravdati naziv koji krasi njihovo selo - carstvo mladog krumpira.

Z. Volarević, R.Puljić / Dnevni list