"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

nedjelja, 4. prosinca 2016.

VIDEO: Najstariji pisani trag Hrvata u Ljubuškom

Ljubuški je nadaleko poznat po svojoj bogatoj kulturno-povijesnoj baštini i raznim kulturno-umjetničkim zbivanjima i manifestacijama. 

Primjerice Muzej svetog Ante na Humcu je najstariji muzej u Bosni i Hercegovini Utemeljen je daleke 1884. godine. Eksponati su arheološki predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine, od starijeg kamenog doba (paleolitik) sve do srednjega vijeka.

Tu su brojni slapovi, utvrde, rimski putovi, povijesna nalazišta, gomile, stećci govori nam sa zadovoljstvom prvi čovjek ovog povijesno vrijednog područja Nevenko Barbarić, a o ljepotama rijeke Trebižata kao nacionalnog bogatstva i zaštićene prirode priča Vedran Markotić koji vodi gradsku tvrtku Parkovi koja među ostalim i brine o čistoći, kvaliteti prilaza i održava zaštićeno područje poznato pod imenom Kravica.

Poveznica ovog hercegovačkog kraja s Dalmacijom je povijesno utkana još iz doba Rimljana i njihovih puteva. Uostalom, evo lijepe priče…

Apoliticni.hr

Apoliticni.hr

Preminuo Jure Galić

Umro je Jure Galić, nekadašnji dugogodišnji predsjednik SABNOR-a u BiH.

Nositelj je Partizanske spomenice, dobitnik Nagrade ZAVNOBiH-a, jugoslovenske književne nagrade „4. juli“, kao i brojnih ratnih i mirnodopskih odlikovanja.

Ispraćaj će biti upriličen u utorak, 6. prosinca na groblju Bare, priopćeno je iz SABNOR-a u BiH.

N1

Tonina Ibrulj: ''Prosjek je bitan, ali ne i presudan''

Tonina Ibrulj ovaj semestar provodi u Francuskoj, točnije u gradu Poitiersu. Razlog njezina boravka tamo je program Erasmus + K1. Tonina je studentica druge godine diplomskog studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. ''Uvijek sam željela otići negdje u inozemstvo i studirati pola godine. Saznavši za natječaj za stipendiju od profesorice sa studija Engleskog jezika i književnosti odlučila sam pokušati'', izjavila je za treci.ba.

Tonina živi u studentskom domu Decartes koji se nalazi u blizini zgrade fakulteta te ga plaća novcem od stipendije. ''Stipendija je financijski i više nego dobra. Mogu pokriti sve troškove, a ostane mi novca i za poneki luksuz.'' Studira na engleskom jeziku, ali je dobila priliku i učiti francuski pod organizacijom fakulteta i razmjene.

''Upoznala sam ljude sa svih kontinenata, imala priliku posjetiti neke francuske gradove kao što su Pariz i Bordeaux te stekla mnoga prijateljstva. Sve ovo smatram super iskustvom koje je utjecalo na mene, te razbilo neke moje predrasude za koje možda nisam ni bila svjesna da postoje'', rekla je naša sugovornica.

Što se tiče načina studiranja u Mostaru i Poitiersu mnogo toga je isto, no neke razlike ipak postoje. Akademska godina počinje u rujnu te traje do prosinca kada počinju ispitni rokovi. Ispitni rokovi se odvijaju do Božića, a za svaki kolegij studenti imaju samo jedan ispitni rok. Ljetni semestar počinje odmah nakon praznika. ''Rekla bih da je ovdje malo više praktičnog rada. Kod nas se više prikupljaju informacije, dok ovdje nije toliko naglasak na prikupljanju nego na primjeni informacija.''

Tonina naglašava kako profesori tijekom cijelog semestra traže povratne informacije od studenata i na taj način ih kroz cijeli semestar pripremaju za ispite te ističe kako su profesori dosta opušteni i prirodni, uvijek su dostupni i otvoreni za suradnju.

''Iako mi je ovdje super, želim se vratiti u svoju državu i tamo raditi na poboljšanju svoje zajednice.'' Tonina preporučuje svim svojim kolegama studentima da pokušaju otići negdje u inozemstvo na razmjenu jer će tako najbolje proširiti svoje vidike i raditi na sebi. ''Prosjek je bitan, ali ne i presudan za dobivanje stipendije.''

Karla Kordić / Lorena Vegar / Treci.ba

petak, 2. prosinca 2016.

Igrokaz Sv. Nikola u ponedjeljak u Šipovači i Vojnićima

Tradicionalan igrokaz Sv. Nikola dramske sekcije Gimnazije Ljubuški održat će se i ove godine po školama, vrtićima i u crkvi u općini Ljubuški, donoseći osnovnoškolcima duh blagdanskog ozračja.

Sveti Nikola u društvu krampusa i anđela posjetit će škole, crkvu i vrtiće, a djeca će uživati u prigodnom kratkom igrokazu i druženju te će tako na lijep način za sve male, ali i one malo veće, započeti prosinac – mjesec darivanja.

U prilogu možete pogledati raspored održavanja igrokaza Sv. Nikola dramske sekcije Gimnazije Ljubuški po školama, vrtićima i ostalim mjestima održavanja.

SVETI NIKOLA 2016. GODINE
Ponedjeljak, dne. 5. prosinca 2016. godine
Polazak iz Ljubuškog u Grljeviće u 07:30 sati
Vrijeme početkaVrijeme završetkaMjesto održavanja
08:3008:50Grljevići - Škola
09:3009:50Šipovača - Škola
10:1510:35Škola Vojnići - Vojnići i Dole
10:5011:10Veljaci - Škola
11:3511:55Grab - Škola
13:0013:20Vitina - Športska dvorana škole
13:4514:05Klobuk – Školska dvorana
Utorak, dne. 6. prosinca 2016. godine
Vrijeme početkaVrijeme završetkaMjesto održavanja
08:3008:45Dječji vrtić Petar Pan
09:1509:30Vašarovići
10:1510:30Crveni Grm, Prolog
11:1511:35Studenci, crkva
12:1512:40Dječji vrtić Svijet
13:0013:30O.Š. I.B. Mažuranić
Srijeda, dne. 7. prosinca 2016. godine
Vrijeme početkaVrijeme završetkaMjesto održavanja
8:1508:45Dječji vrtić Ljubuški
09:0009:30Dječji vrtić Leptirić
09:4510:15O.Š.M.M. Cerno
10:3011:00Miletina
11:3012:00Gornji Radišići
12:1512:45Donji Radišići
13:0013:30O.Š. M.M. Ljubuški
18:15-Gimnazija Ljubuški
Gimnazija Ljubuški

Održana II. sjednica Općinskog vijeća Ljubuški

Druga sjednica Općinskog vijeća Ljubuški koja je održana danas počela je polaganjem prisege nove vijećnice HDZ BiH, Ane Kraljević, koja je kao slijedeća s liste ušla u Vijeće nakon odustajanja Ivana Jelčića zbog nespojivosti funkcija.

Uvodne točke su, uz malo žustriju raspravu na Aktualnom satu, protekle relativno mirno, a vijećnici su se najviše zadržali na usvajanju odluke „ o stavljanju nacrta Odluke o Proračunu općine Ljubuški za 2017.godinu na javnu raspravu“.

Proračun općine Ljubuški za 2017.godinu planiran je u iznosu od 9.149.000 KM što je za oko 600 tisuća više nego godinu ranije. Proračun, kako ga je predstavio šef općinske službe financija Stipe Bubalo, predstavlja procjenu godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni ishod rashoda i izdataka općine Ljubuški u proračunskoj godini koji se treba realizirati, a koje odobrava Općinsko vijeće.

Prihodi i primici Proračuna općine Ljubuški za 2017.godinu s prenesenih 200.000 KM viška na rashodima iz 2016.godine planiraju se u iznosu od 9.349.000 KM.

Rashodi Proračuna predviđaju se u iznosu 9.349000 KM i dijele se na: tekuće rashode, kapitalne izdatke, otplate dugova i pričuvu.

Nakon dužeg obrazlaganja i rasprave usvojen je zaključak o stavljanju nacrta Odluke o proračunu općine Ljubuški za 2017.godinu na javnu raspravu.

Predloženi nacrt Odluke o proračunu općine Ljubuški za 2017.godinu će biti objavljen na službenoj web stranici Općine Ljubuški za čiju objavu se zadužuje Odjel financija najkasnije do 2.12.2016.godine.

Sudionici javne rasprave pisane materijale nacrta Odluke o Proračunu općine Ljubuški za 2017.godinu moći će preuzeti u prostorijama Odjela financija općine Ljubuški, svakim radnim danom do završetka javne rasprave.

Javna rasprava traje od 2.prosinca do 12.prosinca 2016.godine. U navedenom roku zainteresirani mogu svoje primjedbe i prijedloge dostaviti Odjelu za financije putem prijemnog ureda ili na e-mail: proracun@ljubuski.ba.

Na sjednici je usvojena i Odluka o usvajanju plana kapitalnih investicija općine Ljubuški za razdoblje 2017-2021 godine.

Poslušajte cjelovit snimak 2. sjednice Općinskog vijeća Ljubuški - LINK

Radio Ljubuški

Osnivanjem Uprave za Dalmatinsku zagoru do proširenja pogranične zone

Dalmatinska zagora je otok unutar kopna. Ova definicija geografskog dijela Dalmacije, od Priobalja odvojenog fasadom gorja i planina, a od prirodnog zaleđa, Bosne i Hercegovine, oštrom linijom državne granice najbolje opisuje sadašnji položaj preostalog stanovništva na području Dalmatinske zagore. I dok se u sklopu Vlade, odnosno resornog ministarstva osniva Uprava za otoke, koja bi trebala izraditi mjere i programe za oživljavanje hrvatskih otoka, što je izuzetno pohvalno, najvećim hrvatskim otokom – Dalmatinskom zagorom, nitko se ne bavi!

No, problemi Dalmatinske zagore istovjetni su, ako ne i veći, problemima s kojima se susreću hrvatski otoci. Stoga bi mjere pomoći stanovništvu Dalmatinske zagore trebale biti istovjetne onima koje će buduća Uprava za otoke primijeniti na područja hrvatskih otoka.

Prijedlog mjera za oživljavanje Dalmatinske zagore

  • Prometna izoliranost – ukoliko je prometna izoliranost najveći problem razvoja hrvatskih otoka ona je i jedan od najvećih ograničavajućih faktora razvoja Dalmatinske zagore. Autocestu koja je izgrađena kroz prostor Zagore ne prati mreža radijalnih cesta koja bi raštrkana naselja i desetkovano stanovništvo kvalitetno prometno vezala na autocestu. Drugi problem vezan uz promet na području Zagore je ne postojanje javnog linijskog prijevoza na ovom području koji bi trebao biti subvencioniran na isti način kao što su obalni linijski brodari subvencionirani od strane države. Jednostavno, zbog malog broja stanovnika ne postoji ekonomski interes za održavanje ekonomski opravdanog linijskog prijevoza.

  • Depopulacija – Nigdje u Hrvatskoj depopulacija nije toliko očita i izražena kao na prostoru Dalmatinske zagore. Ovaj dio Hrvatske tradicionalno je percipiran kao iseljenički prostor. Stanovništvo s ovog prostora iseljavalo se tokom 19. i 20. stoljeća u nekoliko valova. Uzroci iseljavanja svih ovih godina ostali su isti – ne razvijenost, nedostatak radnih mjesta i oskudnost obradivih površina i vode. Depopulacija je usko vezana uz gospodarski razvoj te ju je nemoguće zaustaviti bez razvijanja održivog gospodarskom modela na području Zagore koji će utjecati na migracijske tokove iz priobalnog pojasa.

  • Gospodarstvo – Propašću velikih socijalističkih poduzeća koja su zapošljavala po više stotina radnika, uglavnom u tekstilnoj i prerađivačkoj industriji, napravljen je na prostoru Zagore svojevrstan vakuum. Stari gospodarski subjekti su propali uslijed propasti socijalističkog ekonomskog sustava, a novca za ulaganje i samoinicijativne poslovne iskorake pojedinaca na navedenom području jednostavno nije bilo. Tu i tamo je uspio izrasti poneki uspješni gospodarski subjekt, ali to je bila više iznimka nego pravilo. Nažalost, iseljavanje čini svoje pa će iole ozbiljniju i složeniju proizvodnju, u većem obuhvatu, na ovom području uskoro biti gotovo nemoguće pokrenuti zbog nedostatka stručne radne snage. Ukoliko Republika Hrvatska ne želi da joj južni dio zemlje ostane bez tzv. strateške dubine, odnosno da glavnina stanovništva bude stiješnjena na uskom priobalnom području između iseljenih otoka i Zagore pod hitno treba donijeti niz zakonskih rješenja kojima će stimulirati gospodarstvo na ovom području. Jedno od rješenja, koje zahtjeva suradnju sve tri razine vlasti, je da se svi novi poslovni subjekti na ovom području oslobode svih davanja državi u vremenskom periodu ne kraćem od pet godina, tu se misli na poreze, prireze, ali i na izdvajanja za mirovinsko i zdravstveno za zaposlene.

  • Poljoprivreda – zbog postojanja mnoštva malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i brojnih ne iskorištenih obradivih površina, uz relativnu blizinu vode potrebne za navodnjavanje, poljoprivreda je grana koja bi najbrže mogla donijeti oporavak Zagore, kako gospodarski tako i demografski. Pritom je nužna državna strategija poticanja proizvodnje s definiranim vremenskim okvirom provođenja poticaja. Poticaje na poljoprivredne proizvode s navedenog područja je potrebno uvesti temeljem količine proizvedenih proizvoda, jer zbog usitnjenih parcela nije moguće adekvatno provesti stimuliranje temeljem obradivih površina. Regulativu stimuliranja proizvodnje mora pratiti i odgovarajuća pravna regulativa na razini države, odnosno, zakon, po uzoru na Irsku, prema kojem na policama trgovina u RH mora biti 70 posto robe proizvedene u RH.

  • Koordinacija državnih ureda, ustanova i ministarstva kroz jedinstvenu Upravu za Dalmatinsku zagoru – da bi se program oživljavanja Dalmatinske zagore u potpunosti proveo potrebna je potpuna koordinacija svih državnih ureda, ustanova, ministarstava, županijskih razina vlasti kao i jedinica lokalne samouprave. Primjerice, veće cestovne zahvate nemoguće je planirati na razini općina i gradova pa čak ni županija. Hrvatske vode moraju provesti jedinstven projekt izgradnje irigacijskih sustava za sva obradiva područja od Ravnih kotara, Skradinskog i Petrovog polja do Sinjskog, Imotskog i Vrgoračkog polja. S druge pak strane, vodoopskrbne sustave na navedenim područjima potrebno je uvezati u jedinstven sustav ili barem okrupnjavati postojeće. Ove mjere je potrebno provesti kako bi se rasteretile jedinice lokalne samouprave koje sve teže podnose opterećenje održavanja velikih sustava vodoopskrbne mreže, često dugih i nekoliko stotina kilometara, a s malim brojem potrošača. Dodatni problem predstavlja velika raščlamba reljefa, odnosno velike visinske razlike između izvorišta s kojih se crpi voda i stanovništva do kojeg treba dovesti vodu. Te visinske razlike, koje na koncu iziskuju veći utrošak električne energije za prepumpavanje vode, često sežu i do 500 metara razlike. Na koncu se događa da stanovnici Dalmatinske zagore, zbog ne održivog sustava plaćaju jednu od najskupljih cijena vode u Hrvatskoj. Okrupnjavanjem vodovoda u veće sustave, što opet treba raditi na razini županija ili mikro regija, izbalansirala bi se cijena vode. Također, potrebno je uskladiti mjere koje na ovom području s ciljem poticanja poljoprivrede i gospodarstva provode JLS, županije i država.

  • Omekšavanje granice – iako je granica RH prema BiH buduća vanjska granica EU temeljem Schengenskog sporazuma, interes je RH da omogući stanovništvu u pograničnom području što lakšu komunikaciju s jedne i druge strane granice kao i razmjenu roba. Čvrsta granica prema BiH na područjima koja su gospodarski i demografski iznimno slaba nije u interesu RH. Stoga RH hitno mora, preko međudržavne komisije RH I BiH, na dnevni red staviti proširenje zone u kojoj se mogu izdati pogranične propusnice za prelazak državne granice na bivšim Pograničnim kontrolnim točkama. Prema sadašnjem međudržavnom sporazumu RH i BiH samo građani koji žive 5 km od državne granice mogu dobiti navedene propusnice. Međutim, pogranični pojas je masovno iseljen, a stanovništvo, koje je preselilo u Priobalje, i dalje obrađuje imanja u pograničnom pojasu koja nerijetko sječe državna granična linija. Zbog ne mogućnosti dobivanja propusnica ovakva imanja je praktički nemoguće obrađivati, jer bi za prelazak s jedne parcele na drugu, koje su udaljene nekoliko metara, a sječe ih državna granična linija, trebalo, u praksi, kružiti 30-50 km do prvog graničnog prijelaza. Ukoliko se ogluše na sadašnju regulativu posjednicima zemljišta prijete kazne od 2-10 tisuća kuna. Zbog toga ionako iseljen pogranični pojas zagore postaje još pustiji i zapušteniji. Međutim, pravila Europske komisije dopuštaju proširenje pogranične zone u kojoj se mogu izdati pogranične propusnice na pojas od 30 do 50 km od granice. Uzimajući u obzir zračnu udaljenost, pojasom bi bilo obuhvaćeno gotovo čitavo priobalje i sami granični pojas ponovno bi oživio.

Država, županije i jedinice lokalne samouprave trenutno na području Dalmatinske zagore provode niz odvojenih programa koji zbog ne koordiniranosti, ograničenog dosega i ne povezivanja ukupnosti mjera i ciljeva daju ograničene rezultate koji ne mogu odgovoriti na kronične probleme s kojima se suočava Dalmatinska zagora. Stoga je potrebno hitno formirati upravu ili ured na razini države koji će koordinirati sve potrebite mjere na cjelokupnom obuhvatu Dalmatinske zagore s ciljem gospodarskog oporavka i sprečavanja daljnje depopulacije.

Željko Primorac / Makarska Post

Ljubuški: Policija 'upecala' ribu

Pripadnici Granične policije BiH su spriječili krijumčarenje 200 kilograma svježe ribe iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu 1. 12. 2016. godine.

Riba je otkrivena prilikom granične kontrole Golfa, registarskih oznaka Hrvatske, na području Ljubuškog. Vozilom je upravljao B. L. (1984.), državljanin Hrvatske, koji je prethodno ilegalno prešao državnu granicu, objavljeno je iz Granične policije.

Prema naredbi tužitelja Tužiteljstva BiH, B. L. je lišen slobode i uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu „krijumčarenje“, bit će predat Tužiteljstvu BiH na daljnje postupanje.

Zbog ilegalnog prelaska državne granice B. L. je prekršajno procesuiran sukladno Zakonu o strancima BiH.

srijeda, 30. studenoga 2016.

Pogledajte gdje u Ljubuškom neće biti struje od 1. do 5. prosinca

JP „Elektroprivreda HZ HB“ - Distribucija električne energije - DP Jug - Pogon Grude - Poslovnica "Elektro-Ljubuški", obavještava cijenjene potrošače da će zbog planiranih radova doći do prekida u isporuci električne energije u dane:

1.prosinca (četvrtak) u vremenu od 9.30 do 15.30 u mjestima Hardomilje Žabar,D.Vitaljina, Bijača, dio Zvirića.

2.prosinca( petak) u vremenu od 9.00 do 11.00 sati u mjestima Vitina, Otok, G.vrilo, Majić mala, Uljevina, Brljica, Klobuk - Kapel mala, Drače, Pržine, Osoje, Šiljevište, Dabrnja, Rudikovica, Čuljkove njive i Zastražnica

2.prosinca (petak) od 11.00 do 14.oo sati u Pregrađe, Ligat, Staje, Trseljevina, Studenci, Crnopod, Cerno, Miletina, Stubica i Zvirići.

5.prosinca (ponedjeljak) od 9.00 do 11.00 Humac- novo groblje, Ruljaš Brod, Grabovnik, Veljaci, Šipovača, Vojnići, Dole i Greda.

Iz Elektroprivrede se unaprijed zahvaljuju potrošačima na razumijevanju.

Radio Ljubuški

utorak, 29. studenoga 2016.

Započelo cijepljenje protiv gripe u ŽZH

Zavod za javno zdravstvo Županije Zapadnohercegovačke u suradnji sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke osigurao je besplatno cjepivo protiv sezonske gripe za cijepljenje rizičnih skupina pučanstva. 

U rizičnu populaciju spadaju osobe starije od 65 godina, kronični bolesnici, bolesnici s malignim oboljenjima te zdravstveni djelatnici, a za iste je osigurano 1.500 doza cjepiva namijenjenog zaštiti od tipova virusa koji se očekuju u sezoni 2016/2017.

Cijepljenje protiv sezonske gripe za navedene kategorije, započet će u ponedjeljak, 28. studenoga 2016. godine u prostorijama Higijensko-epidemioloških službi Domova zdravlja na području Zapadnohercegovačke županije.

ZZOZZH

Osuđivana klevetnica Štefica Galić unitaristima: "Prolazim kalvariju od hercegbosanskog terora"

Glavna i odgovorna urednica portala Tačno.net, Štefica Galić često je izložena verbalnim napadima i prijetnjama zbog principijelnih i kritičkih stavova. U julu 2012. godine u Ljubuškom ju je brutalno fizički napala Vera Dedić koja je, godinu dana kasnije, odlukom Općinskog suda u Ljubuškom proglašena krivom zbog nasilja, vrijeđanja i zlostavljanja.

Posljednji put izvrijeđena je polovinom decembra ove godine, i to u policijskoj stanici u Mostaru, kada je pokušala prijaviti da su nepoznata lica izvjesila zastave protivustavne Hrvatske Republike Herceg-Bosne, i to u centru Mostara.

Galić u intervjuu za novinsku agenciju Patria objašnjava kroz šta sve prolazi njena porodica i ona nakon što se javno suprodstavila politici HDZ-a. 

PATRIA: Policiji ste nedavno išli prijaviti postavljanje zastava tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne na ulicama Mostara. Te zastave su protivustavne. Kasnije ste ispričali da su vas izvrijeđali u policijskoj stanici. Kako se završio taj slučaj?

GALIĆ: Prilikom nedavnog obilježavanja morbidne 25. godišnjice Herceg-Bosne u Mostaru, vatromet na Humu, paradržavne zastave na ulicama, slavio se zločin uz podršku hrvatske države i njenog rukovodstva. Te zastave su za mene sinonim konc logora, etničkog čišćenja, zločina, rata, smrti... U ime te zastave i te tvorevine sam gledala kako trpaju na kamione i odvoze moje komšije muslimane u logore Heliodrom, Dretelj... slušala vriskove prebijanih zatvorenika, ispraćala prijatelje na groblja ili u svijet jednog po jednog. Gledala sam kako se ruši svijet, crkve, džamije, mostovi... Zastava i grb HRHB proglašeni su neustavnim, presudama Ustavnog suda FBiH od 20.11.1997. i 19.02.1998. (Sl.Novine FBIH br 24/98, str. 712-714), a presudu je potpisao predsjednik Ustavnog suda FBiH Mirko Bošković, te je potvrđena kao obilježje ratnih zločina u presudi Haškog tribunala u slučaju Prlić i šestorka iz 2012. To očito ne smeta Čoviću i HDZ-u da je neometano obilježavaju a da njene zabranjene zastave ističu u javnim institucijama.

Pokušala sam doznati po čijem su nalogu postavljene te tražila informacije od institucija, Gradskog vijeća, komunalnog poduzeća, policije i raznih inspekcija, svi su rekli da s time nemaju ništa. Otišla sam u MUP HNK da podnesem krivičnu prijavu protiv nepoznatog počinitelja koji je neovlašteno postavio te zastave. U policiji su bili doslovno zgranuti mojim zahtjevom. Odbili su primiti prijavu s obrazloženjem da to za njih nije krivično djelo, da je to zastava hrvatskog naroda a ne hercegbosanska, pri čemu me je policajac D. Vidović nazvao kučkom i gotovo fizički nasrnuo na mene. Prijavila sam uvrede policijskih službenika unutrašnjoj kontroli MUP-a, a Tužiteljstvu HNK podnijela krivičnu prijavu koju smo potpisali Sergio Šotrić i ja. NVO i građani širom BiH, Hrvatske i Srbije pokrenuli su i peticiju protiv otvorene fašizacije u društvu, pozivajući nadležne institucije da spriječe javnu promociju ratnih zločinaca koji su svojom ideologijom proizveli bratoubilački rat.

Iako HDZ potpuno kontroliše policiju i sudstvo u HNK i uprkos našem poraznom iskustvu u tome, želim vjerovati da će Ured za profesionalne standarde MUP-a provesti istragu kao i Tužilaštvo HNK.

Prilikom obilježavanja Dana državnosti BiH, na Partizanskom groblju u Mostaru, kao i svake godine policijske snage su čuvale građane koji su došli položiti cvijeće palim borcima od huligana koji napadaju kamenicama, bocama, bakljama... Među „čuvarima“ je bio i policajac Vidović koji me je vrijeđao u MUP-u. Čak je krenuo prema meni, došao do auta u kojem sam sjedila i otvorio vrata. Ko će nas zaštititi od ovakvih „čuvara“?

Tragikomično je i abnormalno i to da u jednom dijelu Mostara stoje hb-zastave a u drugom dijelu bh. zastave za Dan državnosti BiH, dok Čović licemjerno drži govor na prijemu u Sarajevu tim povodom. Nažalost, to je naša realnost.

PATRIA: U Republici Srpskoj ima nekoliko grupa i pojedinaca koji ukazuju na korumpiranu vlast u ovom bh. entitetu. U Federaciji, uslovno rečeno sa bošnjačkom većinom, kritičari mnogo otvorenije govore o vlasti. U dijelu Federacije sa hrvatskom većinom skoro da niko otvoreno ne govori protiv HDZ-a. Vaš medij Tacno.net i Vi ste među rijetkim 'buntovnicima'. Nedavno je na kuću novinara Tihomira Bradvice u Ljubuškom bačena bomba zbog razotkrivanja svih oblika devijantnih društvenih pojava. Povrijeđena mu je majka. Koliko se teško suprotstaviti HDZBiH, posebno ako živite u nekim gradu u Hercegovini?

GALIĆ: Svaka pobuna protiv ovog sistema na čijem je čelu nacikleptokratska klika HDZ BiH, ili nekog drugog predznaka svejedno, plaća se. Građani su u strahu, mediji nisu slobodni, potpuno su u službi politike ili kapitala. Ono što sam ja doživjela svjedoči tomu. Bradvica ili Karamatić također. Neće policija ni pokušati pronaći krivce, naprotiv. To će biti tako dok god budemo šutjeli o njihovom kriminalu, korupciji i nacimafijama na svim instancama vlasti.

Sva ova borba dovela me je bukvalno na rub egzistencije. Od fizičkih i verbalnih napada i odlaska iz Ljubuškog, trajna borba sa nacionalistima, predrasudama, neimaštinom i ljudskom glupošću, jad je koji me prati. Danas imam 53 godine, bez doma sam i bukvalno razbaštinjena, od suđenja bez kraja uvijek na koncu izgubljenoga, od ovrha koje neprestano pristižu u nepravednim političkim presudama, da ne govorim o familiji koja me se gotovo odrekla, o težini koju su ponijela moja djeca zbog svega, o izgubljenoj vjeri u ljude i pravdu, o prijetnjama kojih je bezbroj a nemate ih kome prijaviti, o kretanju koje se potpuno sužava na jedan dio grada...

Ipak imam svoje prijatelje s kojima se družim, koji su sa mnom u svemu, i sretna sam na svoj način. To je cijena koju sam platila dižući glas protiv ovoga što danas sebi tepa da je hrvatska vlast. Znajući kako sam prošla, ne čudim se ljudima koji su u startu odustali.

PATRIA: Vaši tekstovi promoviraju demokratske vrijednosti, slobodu govora, kritičko mišljenje, ideju pravednosti i jednakosti, zaštite ljudskih prava. Kritizirate sve forme nacionalizma i šovinizma. Borite se protiv etničkih i religijskih netrpeljivosti i kontrole medija. Da li su oglašivači u BiH spremni finansirati takve novinare i medije?

GALIĆ: Ni slučajno. Mi nikada nemamo reklama niti vjerujem da ćemo ih imati. Naprotiv, imamo samo nevolja, prijetnje, napade. Upravo smo večeras blokirali jedan od jačih dos napada. Stalno smo na udaru. Oglašivači se oglašavaju kod podobnih. Čast mi je biti nepodobna.

PATRIA: HDZ BiH je pobijedio na Lokalnim izborima 2. oktobra među hrvatskim glasačima. Pobijedili su u oko 70 posto općina. Od HDZ 1990 izgubili su Kupres, Prozor-Ramu, Domaljevac-Šamac. Tijesno je bilo u Ljubuškom, Čitluku, Livnu, Usori... Da su izbori bili fer i korektni, iz HDZ-a 1990 procjenjuju da bi dobili još oko osam načelničkih pozicija. To nije malo. U Livnu su članovi biračkih odbora otvoreno priznali da su krali za HDZ BiH. I ništa se nije desilo nakon toga. Nije bilo oduzimanja mandata ili ponavljanja izbora.

GALIĆ: HDZ je od devedesetih konstantno na vlasti u svim kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom, i na gotovo svim višim razinama vlasti, a  pritom stalno kukaju o ugroženosti Hrvata u ovoj državi. Temeljna ljudska prava Hrvata najdrastičnije se krše u kantonima u kojima HDZ BiH ima apsolutnu vlast i gotovo stoprocentno hrvatsko stanovništvo. Pa onda ko je kriv za to?

Samo primjer Stoca vam sve govori. Kako je moguće da probosanske stranke već dvadeset godina dopuštaju politički teror HDZ-a u Stocu i da nije bilo Nerina Dizdara i njegove hrabrosti ne bismo znali šta se svih ovih godina uopće događalo tamo. Agresivni su i ne odstupaju od ideje da će vladati zauvijek. Bahati su, ne boje se niti poštuju zakon ove zemlje ni birače. Ovdje vlada mentalno i institucionalno nasilje uz svjesno manipuliranje stvarnošću i uvjerenjima ljudi. Krivi smo mi. Vidimo a šutimo. Čak i kad progovorimo izostaje reakcije sistema. Prodali smo se u bescjenje najgorima. Onda smo ih i zaslužili.

PATRIA: Znači li to da je HDZ-ova dominacija ipak vještačka, koja se održava samo uz pomoć ogromne infrastrukture koju imaju, kao što se na taj način na vlasti održavaju SDA i SNSD?

GALIĆ: Možda je HDZ-ova dominacija vještačka ali ideologija HDZ-a na kojoj je nastala i Hercegbosna, nažalost nije. Opasna je. HDZ 1990 nije nikakva opozicija ma koliko se političkom Sarajevu to činilo. U čemu se važnom ne slažu politike HDZ BiH i HDZ 1990? Nema suštinske razlike. Statistički podaci i zdrav razum govore nam protiv regularnosti izbora ovdje. Građani uporno biraju iste likove uprkos lažima i neispunjenim obećanjima, uprkos sve većem siromaštvu nasuprot sve većem bogatstvu onih koji se samoproglašavaju čuvarima njihovih nacionalnih interesa a koje uporno biraju. Ko bi normalan glasao za te ljude ponovo? Prof.dr. Esad Bajtal je to sjajno rekao: “Ako su ovo validni, valjani rezultati, onda nešto s narodom nije uredu. Odnosno, i drugačije govoreći, ako je narod uredu, onda izborni rezultati logički i statistički postaju upitni.”

PATRIA: Ogromno bogatstvo su prigrabili lideri HDZ-a, SDA, SNSD-a..., i to je vidljivo. Zbog čega običan narod ne reaguje na hacijende tih lidera, promjene tokova rijeka, brojne palate po morskoj obali i u Zagrebu?

GALIĆ: Istraživački novinari su  toliko puta istraživali i pisali o imovini bh. političara, građanima to nije važno jer odmah svak u svom getu uključi kukanje o ugroženosti i opasnosti od drugih. Nečasno, jadno i neljudski. Nemaju odvažnosti uhvatiti se ukoštac s problemima, pokušati iznaći neko ozbiljno rješenje nego kao i sve kukavice kriju se iza imaginarne nacionalne ugroze.

Strah je suština svega. Neobrazovanost masa, slijepo vjerovanje glasu vođe... Ponižavajuće je kako se vladajući etnodemagozi odnose prema svojim biračima. Koliko im vjeruju iako vide da je sve upravo suprotno. Ne promišljaju niti kritički gledaju na sve što se događa oko njih. To je fenomen. Tužno je gledati sve to, iako u cijelom svijetu su slične manipulacije. U uređenim društvima javnost bar ne dozvoljava tako otvoreno i bez odgovornosti bahato ponašanje svojih političara. Ljudi ne razmišljaju svojom glavom nego podliježu propagandi onih kojima je cilj samo vlastita korist. Pojava je univerzalna i rasprostranjena po cijeloj zemaljskoj kugli.

Imam penziju od 320 KM penzije, pola su mi već zaplijenili

PATRIA: Zbog  filma o mužu Neđi i vama koji ste spašavali komšije Bošnjake da ne odu u logor Heliodrom tokom rata, morali ste napustiti Ljubuški 2014. Bili ste izloženi napadima, i to u dvorištvu franjevačkog samostana i crkve Sv. Ante na Humcu. Jesu li oni koji javno zagovaraju podjele manjina ili većina u Hercegovini.

GALIĆ: Oni koji zagovaraju podjele su apsolutno većina u Hercegovini. Zašto? Nema ni jedan medij ni institucija u Hercegovini koji suštinski propituje ratnu politiku devedesetih, odgovornosti za zločine, etnička čišćenja i logore. Naprotiv, oni su u svim strukturama vlasti ovdje i u Hrvatskoj, falsificirajući povijest i kukavički bježeći pravdi.

Ja sam prošla i još uvijek prolazim kalvariju od hercegbosanskog terora zbog ispričane priče o tome. Da, moja napadačica je kažnjena, simbolično ali ipak kažnjena. Ali zato sam izgubila 5 presuda za klevetu od strane Čovićevih dilera mržnje u Ljubuškom i Širokom Brijegu. Dok oni dobijaju finansijsku potporu ili diplomatska mjesta, mada im svaka zemlja odbija gostoprimstvo, meni su zaplijenili polovinu porodične  penzije koja je iznosila 320 KM; sad živim od 160 KM i čekam još četiri pljenidbe. Ali nemaju mi više šta zaplijeniti, jer nemam više ništa osim lovačkog psa Mrvice, koja živi sa mnom u Mostaru, u tuđoj kući. Tako se kažnjava svaka donkihotska pobuna protiv njih. 

PATRIA