...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

petak, 22. kolovoza 2014.

Do kraja godine 
u Ljubuškom 
se otvara 100 
radnih mjesta

Načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić u intervjuu za ‘Večernji list’ govori o financijskom stanju u općini Ljubuški. Osvrnuo se na brojne projekte i ulaganja koja su trenutačno u ovoj općini aktualna, kao i one koji se planiraju u budućnosti. Također, govori i o reviziji branitelja te gradnji turističke zone Miletina.

• Kanalizacija je jedan od većih projekata u općini Ljubuški. Dokle je došao taj projekt i kako stvari stoje na terenu?

- To je projekt vrijedan milijun i 900 tisuća eura, što su sredstva IPA 2010., grant sredstva realiziraju se na 16 kilometara kanalizacijskog sustava gdje smo za dobar dio gradskih ulica rješavali odvodnju oborinskih voda kroz taj projekt, izvršavali zamjenu azbestnih vodovodnih cijevi, te dio nogostupa u dogovoru s HT-om i dio njihovih instalacija, tako da ćemo dio ulica imati do kraja završeno. Rok završetka kompletnog projekta je prolongiran za tri mjeseca. Sada je uz odobrenje Svjetske banke i Europske komisije 31.10. rok završetka i objektivno se to do tada može završiti. Naše sudjelovanje u projektu je bila izrada projektne dokumentacije, nekih dvjestotinjak tisuća maraka. Vrlo vrijedan je to projekt nakon dužeg vremena i nakon dugo godina, jedan značajniji zahvat u tom gradskom sustavu. Radi se o gusto naseljenom gradskom području i time štitimo životnu sredinu, naš Trebižat i potez prema Mostarskim vratima zbog buduće turističke sezone, prema Miletini, a sve u svrhu zaštite izvorišta na području Studenaca. Ostaje nam značajan dio tzv. zapadnog kraka gdje smo završili 9,5 kilometara projektne dokumentacije, nadamo se da ćemo u iduće vrijeme, a imamo i nekih obećanja, krenuti i s tim dijelom kanalizacijskog sustava. Time bi Ljubuški, uži dio, urbani dio, dobio kanalizacijski sustav u potpunosti.

• Spomenuli ste turističku zonu Miletina. Na što ste konkretno mislili?

- Radimo projekt prostornog plana gdje na od crkve Cerno prema Miletini planiramo pedesetak hektara angažirati za turističke potrebe. Postoji velik interes s obzirom na blizinu Međugorja, općina Ljubuški je svih ovih godina relativno kvalitetno štitila prostor. Nismo srljali, nismo dodjeljivali zemljište, nego smo gledali isplanirati i prostor zbog zaštite lokalnog stanovništva, ali i kvalitetnijeg razvoja općine isključivo u turističke svrhe.

• Na koje konkretno sadržaje mislite?

Danas je teško predvidjeti koji će sve objekti biti tu. Bilo je zahtjeva i za hotele, određene komplekse, teniske terene i slično.

• Oko projekta prečistača u Ljubuškom se nedavno digla velika bura zbog termina planiranih radova. Zašto se projektom mislilo krenuti u jeku turističke sezone?

- Projekt koji smo mi tri godine pripremali vrlo je kompliciran projekt. Sva struka iz RH i BiH je sudjelovala u izradi projektnih rješenja za ovaj objekt. Prvi prečistač koji se rekonstruira na ovim prostorima, koji je radio sve vrijeme rata, u pogon je pušten ‘87. - ‘88. godine. Osigurali smo sredstva, proveli natječajnu dokumentaciju, sve je to trajalo jer smo morali raditi po pravilima Svjetske banke jer su oni i jedni od sufinancijera. Radovi su bili planirani tri mjeseca ranije, međutim zbog nabave opreme i priprema izvođača radova došlo se u ljetno vrijeme. Naša procjena je bila da se ništa značajno ne bi dogodilo da je ta biologija rađena kako je bilo planirano. Napomenut ću da ovdje dolaze vode iz Imotskog koji nema prečistač otpadnih voda, iz područja Gruda koji ima prečistač ali već pet godina nije u funkciji. Radili smo analize voda na kupalištima svake godine, pa je prošle godine voda na Kravicama bila za kupanje (ispod prečistača koji je radio s 30 posto kapaciteta), dok na području Vašarovića, Lisica, nije bila za kupanje. Pobuna dijela udruga iz Čapljine, po meni, nije bila korektna, Čapljina nema prečistač. Ne priznajem da itko vodi više računa o Trebižatu od nas, kroz sve ono što smo proteklih godina ulagali. Ne kažem da je to dovoljno, ali su značajna sredstva uložena, tako da je naša procjena bila da se ne bi značajnije narušila kvaliteta vode. Imamo obvezu svakodnevno kontrolirati kvalitetu vode, cijenim da se ništa ne bi dogodilo s obzirom da je kišna godina i da se iz peć mlina ispušta veća količina vode.

• Mnogo ljudi dolazi na Kravicu, to je turističko odredište, tu je kula hercega Stjepana, u blizini je Međugorje... Je li Ljubuški dovoljno iskoristio svoje turističke potencijale? Može li se Kravice više financijski iskoristiti?

- Mi smo jedina općina u okruženju koja ima master plan razvoja turizma, na to su nas ponukali upravo ti potencijali koje imamo. Jedan je rijeka Trebižat i njeni sadržaji, tu je kula, pa najstariji muzej u BiH i cijeli niz drugih lokacija. Vratimo se nekoliko godina unazad Cijenim da se napravio određeni iskorak, prije svega kroz uređenje Kravice pa i organizirano upravljanje tom lokacijom. To upravljanje treba biti na zavidno značajnijoj razini, i mora biti značajniji izvor prihoda nego što je trenutačno. Slažem se da možemo puno značajnije. Kada je u pitanju kula hercega Stjepana, ta lokacija još nije za posjete. Tamo je sada gomila kamenja, to je objekt pod zaštitom države, imaju obvezu izdvajati sredstva, nažalost zadnjih godina se nijedna marka za tu lokaciju nije izdvojila. Jedan od velikih potencijala, međutim, još nije za organizirane posjete. Muzej u samostanu na Humcu posjeti veći broj ljudi, nažalost nije stalno otvoren. Mislim da smo mi kao tijelo uprave napravili dobar iskorak po tom pitanju.

• Koliko općini pomažu ili odmažu lokalni poduzetnici u uvođenju reda na toj lokaciji?

Bilo je nekoliko koncepata koje smo razmatrali proteklih godina. Master plan turizma je predvidio da smo cijelo to područje mogli dati na koncesijsko upravljanje. Jedan od potencijala je vezan i uz privatizaciju hotela ‘Bigeste’, nažalost, taj projekt ne ide, on je u nadležnosti županije. Mi smo u više navrata tražili da se pokrene pitanje raskida ugovora s tvrtkom koja je kupila taj hotel. Svjesni smo da je dio područja na Kravici uzurpiran, bespravno napravljen. Pokušavamo to, kao i ostale lokacije, dovesti u red, omogućiti ljudima da zarade za egzistenciju. Kroz Kravicu se nastojalo zaštititi i interese lokalnog stanovništva jer nam je bitno da naši ljudi mogu zaraditi za život.

• Što je s projektom poslovne zone ‘Bijača’?

- To je zona koja je već u ovom trenutku solidno infrastrukturno opremljena, moja očekivanja su bila puno veća, no ekonomska kriza, a i politička situacija u BiH usporava investiranje u toj zoni. Mišljenje struke, svih koji se bave ovom oblašću je da nema potentnije lokacije za ulaganje u BiH. Cijeli niz pogodnosti koje ima ova lokacija daje nam za pravo očekivati značajnije investicije na tom podrčju. Međutim ukupna politička klima, nesigurnost ulaganja u BiH značajno se odražava i na ovoj lokaciji. Treba dodati i lobiranje, gdje o toj zoni, nažalost, samo ja pričam. Nikoga od viših razina vlasti to ne zanima. Meni je teško doći do određenih investitora jer je razina načelnika relativno mala.

• Je li se itko dosad javio?

- Imamo izražen interes dvadesetak tvrtki iz BiH i RH. Ima najava i stranih investitora, međutim, vrlo je teško u ovoj situaciji govoriti o tome jer pored ekonomske krize mislim da je ključni problem politička nestabilnost. Tko će im u ovoj državi jamčiti da se za godinu dana neće uvesti novi nameti ili porezi. Većina investitora ode prema Srbiji, jer mi još uvijek, nažalost, nemamo uređenu državu.

• Općine poput Posušja, Tomislavgrada, Livna..., se susreću s masovnim iseljavanjem stanovništva. Kakvo je stanje u Ljubuškom?

- Od 2010. u proizvodnom dijelu izuzev poljoprivrednog sektora, vinogradi, maslinici, gotovo da i nije bilo radnog mjesta u ovoj općini. Ove godine imamo već dva programa koja se realiziraju i gdje bi se trebalo otvoriti stotinjak radnih mjesta, i to u proizvodnom sektoru. To je pozitivna i poticajna stvar za sve nas.

• Koji su to programi?

Tvrtka ‘Soko’ koja je privatizirana, će se baviti proizvodnjom plastičnih proizvoda, a tu je i još jedna tvrtka koja će se baviti pakiranjem, prije svega poljoprivrednih proizvoda, zamrznutih programa. Po njihovoj najavi, zaposlit će pedesetak ljudi. U Famosu, također, rade montažu dodatne opreme i tu očekujemo dodatno zapošljavanje.

• Niste mi odgovorili na pitanje oko iseljavanja, odnosno imate li podatak koliko ljudi odlazi iz Ljubuškog?

- Naša procjena je da nam dnevno oko 400 ljudi prelazi granicu i radi, prije svega, u RH. Imamo jednu negativnost da dosta djece ide u školu u Hrvatsku. To je u osnovnim i srednjim školama 500 djece. Imamo i onih koji odlaze u Njemačku, Kanadu..., međutim nisu precizni podaci.

• Što je s dolaskom poznate tvrtke koja proizvodi dječju hranu HIPP na ove prostore?

- Preko dijela naših prijatelja smo poslali informacije i osnovne podatke i dijelu međunarodnih korporacija koje su uglavnom poslom vezane uz partnere iz Ljubuškoga. Ima raspitivanja za nekoliko projekata, ima interesa od nekoliko korporacija, međutim još uvijek ništa konkretno o čemu bi se moglo razgovarati.

• Kakvo je financijsko stanje u općini?

- Više puta sam javno govorio da smo u financijskim poteškoćama iz više razloga. Otežano funkcioniramo, kao i većina lokalnih zajednica na ovom području . U zadnjih sedam-osam godina došlo je do značajnijeg opterećenja lokalnih zajednica. Jedan od razloga u Ljubuškom su i investicije. Jesam li ja loše procijenio ili nisam, o tome se da razgovarati, je li trebalo 12 milijuna maraka investirati u vodovode u 17 sela, ja i danas mislim da je, da je to jedan od uvjeta opstanka, to je bio velik projekt na koji sam ja i danas ponosan. Značajno je opteretio općinski proračun, cijenim da smo to napravili 30 posto ispod tržišne cijene jer je bio povoljan trenutak i o tome se puno pričalo, a danas dopuštam da se razgovara treba li Lipnu, Grljevićima vodovod ili treba seliti te ljude. Da danas radim, opet bih tako radio. Proteklih smo godina oko 1,5 milijuna investirali u školske objekte, manje-više svi znamo kakvo je stanje bilo, a kakvo je danas. Ne želim reći da su to zadovoljavajući uvjeti, ali je značajan pomak napravljen. Oko 170 kilometara lokalnih cesta je presvučeno, što je oko 9 - 10 milijuna maraka. Pitanje gradskog groblja, koje je koštalo oko 2 milijuna maraka, je riješeno. Skoro svi su u Ljubuškom znaju da postojeće groblje nema prostora, da nemamo mrtvačnicu, rezervirali smo zemljište, izgradili, i opet bih to ponovio. Općina, također, značajno pomaže vjerske objekte. Zadnje dvije godine u Ljubuškom se investira oko 17 milijuna maraka. Treba dodati i pogodnosti koje smo, po meni, kvalitetno iskoristili izgradnjom autoceste i graničnog prijelaza gdje smo uspjeli niz infrastrukturnih objekata od interesa za općinu riješiti kroz ovaj projekt. Općinama su nametane i brojne obveze, a nisu osigurana sredstva za to. Nije realno da mi iz općinskog proračuna 12 posto izdvajamo za oblast obratzovanja. To su značajna sredstva i sve je to posljedica izmjena zakona proteklih godina, nametanja općinama novih obaveza, a ne osiguranja sredstava. Dakle, to je protuustavna kategorija, ali to se redovito događa. Imamo značajnih problema kad je u pitanju prihodovna strana i plaćanje dijela obveza naših građana kroz komunalnu naknadu. Imamo značajne probleme kod nenamjenskog utroška sredstava viših razina vlasti, voda, fondova okoliša, koja se potroše za neke druge stvari, a trebala bi se namjenski trošiti. Lako je povući crtu od naše županije do federalne razine u različitim oblastima koliko je nenamijenski potrošeno sredstava. Ovdje treba dodati i kompliciranu političku situaciju po pitanju hrvatskih općina. Dakle, ako niste član određene političke struje, tada nemate izgleda. Značajno je oštećenje naše općine od bivše županijske Vlade u odnosu na ostale općine, a značajno oštećenje imamo i sada i od federalne Vlade. Tu su i kreditna zaduženja države, dakle, prošle godine Federacija se zadužila za 299 milijuna, svih ovih godina nijedna marka nije došla do općinskog proračuna od tih zaduženja, ne samo Ljubuškom nego i šire, ali isto tako svi zajedno vraćamo te kredite. Nama se prihod od PDV-a s 2,8 smanjio na ispod 2 milijuna u ovoj godini. Zato što se najprije vraća kreditno zaduženje pa se onda sve to dijeli na općine. Općina nije pred blokadom i neće biti blokirana, pokušaj dijela političkih opcija guranja scenarija raspada općine i raspada sustava nije ni blizu istine. Ima svatko pravo komentirati, a ja sam vam sada kroz ovaj odgovor nastojao prikazati precizno što su uzroci sadašnjeg stanja. Danas se da razgovarati je li trebalo nešto drugo uraditi ili ne, ali to je stvar i političke procjene i cijenim da sam ispravno postupio. Kroz izbore građani najbolje kažu što misle o mom radu.

• U općini Ljubuški je došlo do smanjenja plaća zaposlenima u posljednje dvije godine čak dva puta. Kada djelatnici mogu očekivati povratak plaća na staro?

- Pokušavamo dijeliti težinu življenja s ovim okruženjem. Ako smanjimo određene investicije, ako smanjimo sredstva određenim kategorijama, onda je u redu da se smanji i unutar plaća. Kad kažem da mi je danas kao načelniku općine plaća nešto manja nego 2004., kad sam ušao u ovu zgradu, da nas je u tijelu uprave manje zaposlenih nego 2004., tada nas je bilo 80, a danas 78, s tim da su u tih 78 i djelatnici Vatrogasne postrojbe koju smo preuzeli na općinski proračun, da nam je utrošak za plaće i ostala davanja unutar općine i materijalne troškove do tridesetak posto realnog proračuna, što je nekakav cilj većine, mislim da smo na dobrom putu. Hoće li se iduće godine popraviti plaće, meni je danas teško reći, ali mislim kako je korektno da dijelimo sudbinu okruženja u kojem živimo. Tvrdim da nema viška zaposlenih u općini u tijelu uprave. Ružno je vidjeti da neko javno poduzeće ili javna uprava danas u ovakvom vremenu dijeli topli obrok od 16 maraka, to je ogroman novac. Pogledajte koliko sredstava za topli obrok dobivaju oni koji rade u privatnom sektoru!

• Što je s komunalnim poduzećem? Ima li ta priča kraj?

- Nijednim zakonskim aktom nisam vezan, niti imam bilo kakve nadležnosti u radu javnih poduzeća. Nažalost, zakonsko rješenje je takvo. Mnogo puta sam rekao da se kroz komunalno poduzeće nastojala voditi politička borba u Ljubuškim. Krivo. Nitko nije na tome poentirao, nažalost, na takav način je to poduzeće dovedeno na najniže grane. Potencijal s kojim je raspolagalo naše komunalno poduzeće je takav da ta tvrtka mora imati barem pola milijuna maraka dobiti godišnje. To će vam potvrditi prosječan ekonomist kad vidi cijenu vode i broj potrošača. Općinsko vijeće je na posljednjoj sjednici oblast vodoopskrbe dalo Javnom poduzeću Parkovi gdje su oni preuzeli dobar dio ljudi od komunalnog poduzeća. Tvrtka posjeduje potencijal pa i dio investiranja koja sam nabrojao rađen je u svrhu pomoći stanovništva, te su povećavale i kapital komunalnog poduzeća. Uzmite u obzir da imaju 6000 priključaka na vodu pa nije teško sračunati koja su sredstva svakog mjeseca. Živi bili pa vidjeli u kakvom će stanju ta oblast za godinu dana biti u novoj tvrtki.

• Znači li to da komunalno više ne postoji?

- Tamo je ostao dio imovine, dio naplativih potraživanja. Hoće li ići u stečaj ili neće ne znam. Mi smo morali ovo prebaciti drugom poduzeću jer je građanima prijetila opasnost da ostanu bez vode. Stanje objekata je takvo da se vrlo lako moglo dogoditi da neki od objekata bude mjesec dana izvan funkcije, tada grad ne bi imao vode. Mora nam svima biti u interesu da građanima osiguramo uslugu. Komunalno poduzeće je organizirano da bi građani imali uslugu, a pozitivno je u tome još da netko može zaraditi plaću. Ali, mora je zaraditi, ne može drukčije. Direktori komunalnog poduzeća su imali značajno veću plaću od načelnika općine, prosječna plaća u komunalnom poduzeću je bila značajno veća nego u općinskom tijelu uprave, tako da je lako izračunati što se tamo događalo.

Problemi se gomilaju još od prije rata jer ima dugovanja još od tada. Općina nije nijednu marku dužna komunalnom poduzeću. Mi smo silna zaduženja vraćali i vraćamo za njih. Vrlo komplicirana situacija. Ružno je reći, ali zaposlenici i dio politike su upropastili tu oblast.

• Kako komentirate liste za izbore vaše stranke i što očekujete od ovih izbora?

- Znam kandidate moje stranke i, po mom mišljenju, je lista pristojna iako je vrlo teško govoriti o kvaliteti kandidata na listama, to je relativna stvar. Očekujem da će HDZ BiH u Ljubuškom osvojiti pedesetak posto, da će u županiji to biti možda malo i bolje. Najžešći sam kritičar ove vlade u ZHŽ-u sada i dosad sam javno govorio da mi nećemo izbore dobiti zato što smo bili nešto dobri, nego zato što su svi drugi bili lošiji. Ja sam jako razočaran pristupom ministara ove vlade ZHŽ-a prema općini Ljubuški i mislim da se unazadilo stanje u našoj županiji. Isto tako nijedna druga politička opcija koja je bila na vlasti nije pokazala zanimanje za to kako pomoći građanima općine Ljubuški, kako privući jednu marku investicija. Znate kako su izbori proteklih godina bivali, od kupovine glasova, do raznoraznih obećanja druge vrste, potpuno neutemeljeno. Time su određene političke opcije trenutačno postigle neki rezultat, međutim sve to dođe na naplatu svima nama koji se bavimo ovim poslom. Ja vjerujem da će HDZ BiH u Ljubuškom osvojiti od 45 do 50 posto glasova.

•Revizija ratnih vojnih invalida je top tema u općini Ljubuški već nekoliko godina. Zašto općina nije dostavila traženu dokumentaciju?

- To je trakavica koja traje već duže vrijem. Mi smo se samo zalagali za ravnopravan status unutar revizije. Skoro je svima poznato da općina kao lokalna zajednica ničim nije sudjelovala u uvođenju u prava, izuzev što je bila servis za primanje zahtjeva i prosljeđivanja. Zašto se priča sada prebacila na općinu? Po mom mišljenju, isključivo iz političkih razloga. U više navrata je rečeno da svi naši stradalnici koji misle da su oštećeni mogu preuzeti svoju dokumentaciju s potpisom, ili možemo mi uz njihov potpis to poslati. Ne želim komentirati način uvođenja u prava. Kao načelnik općine, smatram se do kraja moralnim jer nikad nisam ništa tražio niti sam pokušao, iako sam sudionik rata. Zadnji razlog obustave je dostava dokumentacija originalnih rješenja iz općine. Prvo, po zakonu mi to ne smijemo dostaviti. Neka ministar ili Vlada FBiH promijene zakon i neka onda preuzme dokumentaciju iz općine, ima pravo na to. Međutim, sada je dostavljanje originalne dokumentacije protuzakonito. To kažu pravnici. Zanimljivo je da su ista takva rješenja, originalna, početkom 2012. dostavljena istom Ministarstvu. Tada je napravljen kompromis da smo mi preuzeli iz Županijskog ministarstva branitelja dokumentaciju. Tri su rješenja originalna, jedno je u općini, drugo je bilo u ministarstvu branitelja u županiji, treće kod korisnika. Tada je ukupna originalna dokumentacija uz izdatnice proslijeđena u Federalno ministarstvo. Nitko se neće baviti time smijemo li mi to dostaviti po zakonu ili ne, tu se radi o čistom ‘političarenju’. Međutim, ovo je politička tema. Ostajemo pri svom da ministar Helez od nas traži protuzakonite radnje i mi nećemo to napraviti dok se zakon ne promijeni. Ljudi mijenjaju uloge općine i Ureda za obranu. Mi nemamo ništa s tim uredom.

• Što je s novcem koji općina treba vratiti tvrtki Nativa?

- Nakon višegodišnjeg nepoštovanja potpisanog ugovora nakon dodjele zemljišta u razgovorima s predstavnikom Native ušli smo u dogovor oko uvjeta raskida ugovora. To je zemljište naše buduće poslovne zone, mi smo i bez dogovora imali mogućnost raskida ugovora jer se radi o značajnijoj površini. Osigurali smo dio sredstava za povrat imovine, u međuvremenu zbog sudskih sporova smo dobili pismenu zamolbu Native s odgodom plaćanja obveza. U međuvremenu dođe do proglašenja stečaja te tvrtke. Mi očekujemo dogovor sa stečajnom upraviteljicom oko povrata sredstava. Stvar je potpuno čista. Priča o nenamjenskom utrošku sredstava općinskog načelnika ne pije vode. Ne želim sporiti obvezu općine da nadoknadi sredstva za to zemljište, ali trenutačno nisu ispunjeni uvjeti za to iz više razloga. Radi se o sredstvima od 2,312.000 maraka.

Maćehinski odnos Federacije prema Općini Ljubuški

U samo godinu dana u proračun Zapadnohercegovačke županije se ulije 3, 5 milijuna maraka manje zbog nepravedne raspodjele PDV-a, tvrdi načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić. Naime, Barbarić kaže kako samo općina Ljubuški svake godine dobiva 350 000 KM manje nego što joj to pripada brojem stanovnika.

Na ovu činjenicu je, kaže, upozoravao godinama sve razine vlasti, međutim bezuspiješno.

“Popis 1991. koji je jedini relevantan pokazao je kako u ovoj općini živi 28.340 stanovnika. Iz meni nepoznatih razloga 1998. godine je zavedeno da u ovoj općini žive 22.000 stanovnika. Došavši na ovo mjesto uočio sam pogrešku, međutim godinama nismo mogli ispraviti nepravdu”, kaže Barbarić. Nadležnima je tvrdi, slao raznu dokumentaciju, od popisa iz župnih ureda s područja općine, do podataka o broju izvađenih osobnih iskaznica, broju školske djece itd, međutim sve je to bilo nedovoljno da Federacija ispravi nepravdu koja se godinama nanosi ovoj općini. “Stalno smo dostavljali tu dokumentaciju. Nažalost, to smo uspijeli izbalansirati za samo par tisuća i po tom se kriteriju vrši raspodjela PDV-a posljednjih godina. Da sam bio u potpunosti u pravu kada je u pitanju broj stanovnika koji je ujedno jedan od najvažnijih kriterija raspodjele PDV-a, pokazao je posljednji popis stanovništva prema kojem nas u općini Ljubuški živi 29.510”, kaže Barbarić. 

Dodaje kako mu nije jasno zbog čega još uvijek nisu u obzir uzeti posljednji službeni podaci dobiveni posljednjim popisom stanovništva 2013. godine u BiH. “Prvi rezultati popisa su objavljeni početkom ove godine i sadašnja politička garnitura, odnosno vlast na svim razinama, ne želi te podatke uvažiti kod raspodjele sredstava. Još se uvijek koriste tzv. procijene zavoda za statistiku”, navodi Barbarić. Dodaje kako je razlog tomu vjerojatno činjenica da će se povećavanjem sredstava općini Ljubuški, nekoj drugoj općini morati smanjiti sredstva. “Kad će se uvažiti ne zna se jer je evidentno da bi se nekome nešto povećalo drugome treba smanjiti jer ukupan broj stanovnika u BiH nije manji u odnosu na ranije procijene, nego su očito drugačije raspoređeni nego je to procijenjeno”, tvrdi Barbarić.

Uz to što zbog nepravednog Zakona godinama u startu dobivaju manje nego im to uistinu pripada, u ovoj općini se sredstva od povrata PDV-a iz godine u godinu smanjuju i zbog zaduženja viših razina vlasti.

Ako je ova općina prije par godina od PDV-a dobivala skoro 3 milijuna maraka godišnje, ove godine to bi bilo nešto manje od 2 milijuna.
Večernji list

četvrtak, 21. kolovoza 2014.

Ljubuški: Na Babovcu pretučen gostujući igrač

U utakmici prvog pretkola Kupa Federacije BiH između Sloge i Novog Travnika došlo je do incidenta. U 65. minuti spomenute utakmice, kod rezultata 5:2 za domaće, gosti iz Novog Travnika napustili su teren. 

Oni su se na takav čin odlučili nakon što je napadnut njihov suigrač Harun Latić. Latić je pretučen u svlačionici nakon što je izašao iz igre zbog crvenog kartona, a nije poznat identitet osobe koja ga je pretukla. 

Gostujući igrač je zbrinut u domu zdravlja u Ljubuškom, piše SportSport.ba

“Prije svega, napominjem da su suci i domaćin bili jako korektni, ali je došlo do neobjašnjivog incidenta. Igrači su odlučili da napuste teren, što je i normalno, jer je njihov suigrač u tom trenutku bio pretučen i odvezen u dom zdravlja. I dalje smo u Ljubuškom i čekamo da otpuste našeg igrača kako bismo krenuli kući. Ponavljam, suci i domaći su bili korektni, ali svi zajedno moramo stati u kraj ovakvim stvarima”, nakon incidenta rekao je za spomenuti portal predsjednik kluba NK Novi Travnik.

Neslužbeno doznajemo kako su dva navijača domaćih (?) ušli u svlačionicu i napali igrača Novog Travnika dok je bio pod tušem.

Zbog ovog incidenta, domaćin je suočen sa mogućim izbacivanjem iz daljnjeg takmičenja u Kupu tj. registracijom utakmice 0:3, te suspenzijom stadiona Babovac.

srijeda, 20. kolovoza 2014.

Lipno prvak, Šipovača fair-play momčad

Momčad Lipna pobjednik je Malonogometne lige MZ općine Ljubuški. Lipno je u finalnom susretu Lige odigranom sinoć na Centru malih športova u Ljubuškom pobijedilo Grab s 4:2 nakon izvođenja šesteraca, dok je u regularnom dijelu susret završio 1:1.

U utakmici za treće mjesto Prolog je uvjerljivo svladao Klobuk rezultatom 8:4.

Pobjednik „4.MNL MZ općine Ljubuški 2014.god. do 16 godina starosti“ je momčad Cerna koja je u finalu svladala Vitinu 5:2.

Najbolji strijelac Turnira je Goran Dodig (Prolog) s 10 postignutih pogodaka. Najboljim igračem proglašen je Zrinko Markotić (Grab) dok je najbolji vratar Marko Marinčić (Lipno). Trofej za ‘fair-play’ momčad pripao je ŠIPOVAČI.

U nastavku teksta pročitajte detaljnije izvješće.

Rezultati utakmica za treće i prvo mjesto „Unitrade 11. MNL MZ općine Ljubuški 2014. god.“:

Utakmica za treće mjesto: Prolog - Klobuk 8 : 4 ( 4 : 0 ),
strijelci: 1 : 0 Stjepan Herceg, 2 : 0 Mario Herceg, 3 : 0 Tomo Herceg, 4 : 0 Stjepan Herceg, 5 : 0 Tomo Herceg, 5 : 1 Mate Čuljak, 6 : 1 Goran Dodig, 7 : 1 Goran Dodig, 7 : 2 Marko Petrović, 7 : 3 Marko Petrović, 8 : 3 Mile Herceg, 8 : 4 Marko Petrović.

Finalna utakmica : Grab - Lipno 2 : 4 ( penali ); 1 : 1 ( 1 : 0 ),
strijelci: 1 : 0 Zrinko Markotić, 1 : 1 Jerko Čuljak, 
strijelci iz penala: 1 : 2 Miro Luburić, Zvonimir Markotić promašaj, 1 : 3 Josip Raspudić, 2 : 3 Alen Mušan, 2 : 4 Jerko Čuljak.

1.mjesto : Lipno
2.mjesto : Grab
3. mjesto : Prolog
trofej za fair-play momčad : ŠIPOVAČA
najbolji strijelac : Goran Dodig ( Prolog ) - 10 pogodaka
najbolji vratar : Marko Marinčić ( Lipno )
najbolji igrač : Zrinko Markotić ( Grab )

Nagrade najbolje plasiranim momčadima i pojedincima dodijelili su : Ante Mišetić, predsjednik Skupštine Zapadnohercegovačke županije; Radoslav Luburić, ministar financija u Vladi ŽZH; Ines Mucić, voditeljica marketinga u „Unitrade“ Ljubuški; Petar Šola, djelatnik marketinga „Binvest“ Posušje; Ivana Barišić, predsjednica Upravnog odbora Javne ustanove „Kulturno-športski centar“ Ljubuški i Ivan Bebek, v.d. ravnatelj Javne ustanove „Kulturno-športski centar“ Ljubuški. 








JAVNA USTANOVA „KULTURNO-ŠPORTSKI CENTAR“ LJUBUŠKI / Lj::portal / Šipovača Portal

ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.

Obilježena 21. godišnjica pogibije Ilije Bebeka, Ivice Ćutuka i ostalih ljubuških branitelja

Povodom obilježavanja 21. godišnjice pogibije ljubuških pripadnika HVO-a u Uskoplju, u nedjelju 17.kolovoza je upriličeno polaganje vijenaca i paljenje svijeća poginulim hrvatskim braniteljima na uskopaljskoj bojišnici na Pidrišu.

Vijence su položili i svijeće zapalili članovi obitelji, udruga proisteklih iz Domovinskog rata općine Ljubuški, predstavnici općine Ljubuški na čelu s načelnikom Nevenkom Barbarićem i predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić. 

Sveta misa za poginule pripadnike HVO-a služena je u Župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Uskoplju, a nakon toga su položeni vijenci na Središnje spomen obilježje poginulim braniteljima na uskopaljskoj bojišnici.

Ovo je prigoda da se i mi još jednom prisjetimo jedanaest hrabrih Ljubušaka koji su položili svoj život na uskopaljskoj bojišnici, to su: Mario Perić, Ante Jurič, Darko Boras, Franjo Roso, Vinko Lauc, Franjo Čuvalo, Dinko Zovak, Đuro Pap, Miljenko Matić, Ivica Ćutuk i Ilija Bebek.


Turisti lutaju ljubuškim cestama

Pitali jednog trgovačkog putnika; kako se snalazi u svim tim gradovima, i kako to da se nikad ne izgubi ili zaluta, jer tako brzo u njima obavi sve poslove? On im kaže da za njega nema kompliciranih gradova; "komplicirani mogu biti samo ljudi ako se na njih oslanjate!"

U nastavku objašnjava ovako: "Prije nego uđem u nepoznat grad na prvoj benzinskoj kupujem kartu grada. Za mene svaki grad, bio mali ili veliki, ima samo dvije ulice; - ona u kojoj se trenutno nalazim i ona koju tražim, ostale me ne zanimaju!"

E, baš se pitam kako bi se taj isti snašao da mora proputovati kroz Ljubuški u pravcu zapada prema moru? Prije ulaska na novi kružni tok kod Novog groblja, dočekati će ga putokaz koji ga usmjerava na Humac. Problem je u tome što je taj putni pravac, u stvari, slijepi put koji završava u zaseoku Brod. Na tom mjestu prestaje asvalt i započima uski poljski put.

Svaki vozač, koji prije ulaska u spomenuti kružni tok, baci pogled na putnu kartu; nakon toga obavezno mora zalutati, jer mu je na karti upisan Humac na drugom putnom pravcu koji vodi prema Vrgorcu. U namjeri da koriste putni pravac za Vrgorac preko Humca, vozači slijede putokaz za Humac koji ih odvede u slijepu ulicu.

Ja sam dobro upoznat sa ovim problemom, jer taj slijepi put završava kod moje kuće.

Pitate se jesmo li obavještavali nadležne? Dakako das mo obavještavali, stalno pozivamo policijsku postaju i tražimo od njih da ovaj problem proslijede nadležnima ali nitko ništa ne poduzima! Ja sam nazivao dva puta, I to svaki put oko tri sata iza ponoći. U ta sam doba pomagao šleperima da se okrenu i budio susjede da maknu vozila. Jedan je Slovenac zalutao sa cisternom punom goriva. Dok je izlazio iz kabine i pokaziva prstom na kartu, onako u panici kaže: "Ovi vaši što postavljaju znakove nisu normalni ljudi!!" Samo dvije noći iza toga, posjećuju nas dvije šlepe pune Kramarovih vozila. Talijanski autobusi na povratku iz Međugorja česti su naši prisilni gosti.

U međuvremenu dok sam pisao ovaj članak, na trenutak sam prošetao vani, i baš tada zaustavlja se mlađi par, a gospodična po običaju na suvozačevu mjestu drži raširenu putnu kartu. Prije nego su me bilo što upitali, rekao sam im da se moraju vratiti tri kilometra nazad do kružnog toka i skrenuti desno na prvi izlaz. Objasnio sam im u čemu je problem i što ih je dovelo na pogrešan put. Još sam im rekao da su mi oni danas deseti koje na isti način usmjeravam. U čudu su me pitali zašto nitko ništa ne poduzme? Rekoh da stalno o ovom problem nazivamo policijsku postaju ali da ništa ne poduzimaju.

Za utjehu im govorim da trenutno pišem članak i da ću sve staviti na Internet. "Pišite, pišite!" reče gospodična, "…I recite im neka ih bude sram šta nam rade!!"
Krešo Vujević / Ljubuški.info

petak, 15. kolovoza 2014.

Šipovčani, odazovite se akciji dobrovoljnog darivanja krvi

Crveni križ Ljubuški u suradnji s transfuzijom KB Mostar organizira akciju dobrovoljnog darivanja krvi za građanstvo. Akcija će se održati 20. kolovoza (srijeda) u OŠ Marka Marulića u Ljubuškom u vremenu od 9:00 do 11:00 sati.

Pozivamo sve građane od 18 do 65 godina da dođu darovati kap koja život znači. Obavezno sa sobom ponesite osobnu iskaznicu, priopćeno je iz Crvenog križa Ljubuški.

Mladež Šipovače uspjela - rasvjeta vraćena u "normalu"

Rasvjeta na igralištu Luke prije nekoliko dana je vraćena u prvobitno stanje. Još jednom je šipovačka mladež pobijedila samovolju pojedinca kojem se ovaj put prohtjelo da se rasvjeta gasi oko ponoći.

Podsjećamo, prije otprilike dva tjedna mladeži je uskraćena rasvjeta na igralištu, no brzom reakcijom traženja vraćanja rasvjetno u prvotno stanje, te zahtijevanja od članova Vijeća MZ Šipovača-Kašče da spriječi samovolju u svojim redovima, mladež je uspjela.

Po tko zna koji put, mladež Šipovače se suprostavila provođenju samovolje s kojom se već godinama suočavaju mještani.

P.S. Zbog ukazivanja javnosti na samovolju pojedinca u ovom slučaju, autor ovih redova je imao posjetu policije. Tko zna, možda samovolja podstiče pojedinca na misao da se nalazi u Sjevernoj Koreji i/ili da je policija još uvijek milicija.

petak, 8. kolovoza 2014.

MNL MZ općine Ljubuški: Potop Šipovače

Sinoć su u sklopu „Unitrade 11. MNL MZ općine Ljubuški 2014.“ odigrane utakmice skupine D u kojima su postignuti sljedeći rezultati: Cerno/Crnopod/Miletina – Šipovača 8:0 i Klobuk – Orahovlje 6:1.

Momčad Šipovače doživjela je potop u svojoj trećoj ovogodišnjoj utakmici. Nakon dvije dobro odigrane utakmice, protiv Cerna/Crnopoda/Miletine nisu se "sastali sa loptom". Iskusniji i kvalitetniji protivnik bolje se snašao na klizavoj podlozi, za što Šipovača nije imala rješenje.

U drugoj utakmici Klobuk je pobijedio Orahovlje i tako osigurao nastup u četvrtfinalu. 

Šipovača svoju posljednju utakmicu igra protiv Klobuka početkom idućeg tjedna.

Rezultati utakmica skupine D:

1.Cerno/Crnopod/Miletina - Šipovača 8 : 0 ( 3 . 0 ), strijelci: 1 : 0 Marko Vasilj, 2 : 0 Milan Vučić, 3 : 0 Viktor Vučić, 4 : 0 Josip Elez, 5 : 0 Milan Vučić, 6 : 0 Viktor Vučić, 7 : 0 Milan Vučić, 8 : 0 Milan Vučić.

2.Klobuk - Orahovlje 6 : 1 ( 4 : 1 ), strijelci: 0 : 1 Dario Šarić, 1 : 1 Goran petrović, 2 : 1 Dario Antić, 3 : 1 Mate Čuljak, 4 : 1 Marko Petrović, 5 : 1 Goran Petrović, 6 : 1 Dario Antić.

TABLICA:
1.Klobuk 3 3 0 0 12 : 5 9
2.CMC   3 2 0 1 17 : 2 6
3.Radišići 3 2 0 1 11 : 5 6 
4.Šipovača 3 1 0 2 4 : 13 3
5.Orahovlje 4 0 0 4 4 : 23 0

srijeda, 6. kolovoza 2014.

Mladež Šipovače: "STOP samovolji pojedinca, igralište Luke nije ničija ćaćevina"

Povodom novog-starog problema rasvjete na igralištu Luke, priopćenjem su se obratili pripadnici šipovačke mladeži.

Kao što je većini poznato, rasvjeta koja funkcionira automatski pomoću timera do unatrag nekoliko dana gasila bi se nešto iza 1:30. Međutim, već desetak dana igralište Luke ostaje bez rasvjete u doba noći kada je najfrekventnije - oko ponoći. Misleći da je došlo do kvara, obavijestili smo vijećnike MZ Šipovača-Kašče o ovom problemu, o kojem, kako su kazali, do tada nisu znali ništa.

Dana 2. kolovoza (subota), kada se odigravala završnica Malonogometne lige mladih "Šipovača", na igralištu je bilo potrebno paljenje rasvjete i dotok struje nešto ranije nego inače. Kako bi to osigurali, trojica mještana, među kojima jedan od vijećnika MZ Šipovača-Kašče, te pripadnik šipovačke mladeži, posjećuju električara koji održava rasvjetu.

U razgovoru s njim, vijećnik MZ Šipovača-Kašče mu je rekao da je na rasvjeti nastupio kvar i da to treba riješiti, na što mu je električar odgovorio kako na igralištu nema nikakvog kvara, te da je on naštimao ranije gašenje rasvjete, jer ga je, kako je kazao, zvao predsjednik Vijeća MZ Šipovača-Kašče i rekao mu da to učini.

Dakle, izgledno je da se provodi samovolja ondje gdje se ne bi smjela provoditi, nego bi se takve odluke trebale provoditi na demokratski način. Pojedinac radi što mu se prohtje bez da itko o tome išta zna.

Kako igralište Luke nije ničija ćaćevina, niti zakupljeni posjed šipovačkog Kim Jong-Una koji se po svojim metodama vladanja, rukovođenja, provođenja samovolje, zastrašivanja neistomišljenika, napadanja i prijećenja, te svakodnevnim širenjem laži s ciljem diskreditiranja neistomišljenika, trolanja široj javnosti načinom popularnim samo za vrijeme ex-Juge i u nedemokratskim zemljama,  nimalo ne razlikuje od sjevernokorejskog vođe, od članova Vijeća MZ tražimo sljedeće:
1. Vraćanje gašenja rasvjete na najranije u 1:30 u vrijeme ljetnog perioda, a za vrijeme zimskog računanja vremena gasiti ranije zbog mogućeg nepotrebnog trošenja struje.
2. Ovaj problem riješiti još u ovom tjednu (jer je rješiv u nekoliko minuta) kako bi malonogometaši i tenisači bili u mogućnosti koristiti teren za trening čim prije.
3. Ako vijećnici MZ Šipovača-Kašče ne žele, ne smiju ili nisu sposobni spriječiti samovolju pojedinca po pitanju ovog problema ili bilo kojeg drugog neka podnesu ostavke.

Podsjećamo, ovo nije prvi put da nam se "otima" igralište za kojeg se opet moramo boriti svim raspoloživim sredstvima i načinima. Ako se našim zahtjevima ne udovolji biti ćemo prisiljeni opet prosvjedovati.

U nadi da će ovaj problem biti riješen, pozdravlja vas MLADEŽ ŠIPOVAČE.