"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

utorak, 20. kolovoza 2019.

Dovodili migrante u napuštene kuće kod Ljubuškog, a oni uništili sve što se uništiti moglo i pobacali križeve!

Kako je moguće da se ilegalni migranti slobodno šeću našom županijom? Što je još tragičnije, ulaze u nečije napuštene domove, domove ljudi koji su otišli trbuhom za kruhom da bi svojim najmilijima priuštili dostojanstven život, te ih do krajnosti unište. Upravo to se desilo jednoj obitelji iz Crvenog Grma, pograničnog mjesta na području grada Ljubuškog, piše Hip.ba.

Sav trud i krvavi žuljevi njihovih djedova i baka nestao je u trenu, dijelovi namještaja, slike, kauč i sve emocije svijeta su izgorjeli i otišli u nepovrat.

Na redakcijski mail Hercegovačkog internet portala – hip.ba pristigle su fotografije koje pokazuju razmjer tog divljanja.

Za hip.ba obitelj vlasnika kuće opisala je potresne trenutke koje su jučer proveli kada su saznali za štetu koju su učinili migranti na domu njenog djeda. Jučer su susjedi primjetili kako nepoznati ljudi koriste kuću te obavjestili obitelj, koja je pozvala policiju. U zadnji cas uhvatili su četvoricu migranata jer su se spremali pobjeći. Na žalost, većinu stvari su morali spaliti, a ono sto je netaknuto morali su dezinficirati.

Postoje i naznake da su pojedinci koji su znali da je kuća prazna za novce doveli migrante da tu provode vrijeme, da na tuđoj djedovini lome i ruše, da se posluže “kao da je njihovo”…

“Ono što su krvavim žuljevima stekli na baušteli u Njemačkoj i na njivi kopajući da pošteno i čista obraza sagrade skroman dom, ova stoka je u manje od 48 sati uništila do te mjere da se sve može baciti i zapaliti. Pokidali, spalili opušcima, razvalili, rasparali nožem, zapišali i zasrali, razbacali, poskidali i pobacali križeve…uništili… pa neka mi još jednom netko kaže da su izbjeglice jadni ljudi i da im treba pomoći… Treba im kosti polomiti, neka ih onda ti dušebrižnici i skrbnici udome ovako u svom domu!

Nisu ovo izbjeglice… imali smo mi svoje izbjeglice, ali oni sigurno nisu došli u drugu državu, drugi grad i ovako uništili nečiju djedovinu, nego su bili zahvalni da im netko dadne krov nad glavom. Sav život imali su spakiran u jednu vrećicu, jer su znali što znači izgubiti svoj dom. A ova stoka…ova stoka je puna para, jer naše izbjeglice nisu pekle jaja, ribu ili kokice u tuđim kućama kao ova gamad. Nisu gasili opuške po tuđim krevetima, jer nisu imali za kruh, a kamoli za cigare.

I nisu imali torbe pune opreme, mobitele i novce da putuju s jednog kraja na drugi kraj svijeta! Eto tko su ti jadni migranti i izbjeglice! To je stoka koju treba polomiti pendrekom kada pomisle ući u nečiju državu, a kamoli u nečije mjesto ili još gore DOM! To je stoka koju treba degenekom naučiti da kad dođu u neku državu moraju poštivati zakone te države ili će biti prebijeni i vraćeni u divljinu iz koje su i došli, jer očito drugi način ne poznaju.

Sad bi bilo pošteno da država koja nas od ovoga nije zaštitila plati štetu koju je gamad napravila, ali nažalost od takvih je to teško očekivati…

Da uđu u njihove klupe u vladi i saboru, onda bi možda reagirali, a onima koji su ovu gamad doveli u Crveni Grm, koji su im pokazali kuću moga dida i koji su zaradili na ovome…njima bi bilo bolje da se upute skupa s ovima preko granice, jer kad saznam koji su onda će im za svaku slomljenu stvar u kući biti slomljena po jedna kost”- glasi status jednog od unuka koji je svoju bol i frustraciju podijelio na društvenoj mreži.

Suosjećamo sa ovom obitelji i boli nas kao i njih izjave onih koji kažu da su migranti „samo“ u prolazu… očito su onda sa sobom, nažalost, ponijeli i veliki dio ove radničke obitelji, sve njihove uspomene i sjećanja.

Hip.ba

ponedjeljak, 19. kolovoza 2019.

Devet ozlijeđenih tijekom vikenda na ljubuškim prometnicama

Šest osoba je ozlijeđeno u prometnoj nezgodi koja se dogodila u nedjelju u 4 sata na Humcu.

U nezgodi su sudjelovala dva vozila te je pričinjena veća materijalna šteta.

Dan ranije, u dvije prometne nezgode na području Ljubuškog (Studenci i Jadranska ulica), ozlijeđene su tri osobe pa je tako tijekom vikenda na ljubuškim prometnicama ozlijeđeno ukupno devet osoba, navedeno je u izvješću Civilne zaštite ŽZH

nedjelja, 18. kolovoza 2019.

Golijada u prvoj ovosezonskoj utakmici nogometaša Ljubuškog

Danas su u okviru prvog kola Druge lige FBiH (skupina jug) snage odmjerili domaći FK Bjelopoljac i NK Ljubuški. Utakmica je odigrana na igralištu Ograda u Bijelom polju, a prve bodove u novoj sezoni osvojo je FK Bjelopoljac pobjedom 5:4, dok je na poluvremenu bilo 2:1 za domćina.

Utakmicu su bolje otvoorili izabranici Damira Vučića, te su već u (6) minuti utakmice došli do zaslužene prednosti. Domaći se brzo konsolidiraju i već u (9) minuti utakmice, nakon greške naših nogometaša u obrani preko Fahrudina Fazlagića dolaze do poravnanja, piše Iks-portal.info.

Nikola Granić je u (20) minuti utakmice udarcem sa šesnaest metara pogodio prečku, a izvrsne prigode za Ljubuški još su imali Buhač i Lauc. Međutim, Brkan donosi u (41) minuti prednost za domaće, što je ujedno bio i krajnji rezultat poluvremena.

Drugo poluvrijeme bolje otvaraju domaći igrači, a grešku naših nogometaša koristi Puce i povećava u (49) minuti rezultat na 3:1. Odmah, nakon tri minute igre nogometaši Ljubuškog preko Buhača dolaze do smanjenja rezultata na 3:2. Samo što se nastavilo igrati Puce u (54) minuti podiže na visokih 4:2, a u (72) minuti isti igrač svojim trećim golom diže na nevjerovatnih 5:2 za FK Bjelopoljac.

Međutim, nakon primjeljenih pogodaka naši se nogometaši nisu predali, pa odmah u (74) minuti Karlo Buhač pogađa za 5:3, a minuti kasnije isti igrač svojim trećim pogodkom smanjuje na 5:4.

Iako su nogometaši Ljubuškog do kraja utakmice stalno napadali, a domaćin se branio, ipak je na kraju ostalo 5:4 za domaćine, te prve bodove na kontu FK Bjelopoljca u novoj sezoni, Druge lige FBiH, piše Iks-portal.info.

Za NK Ljubuški su nastupili: Iličić, Ćuže (M. Puljić), Vištica, Markić, Bošnjak, Lauc, I. Buhač, Granić, K. Bošnjak, Bebek (Milićević), Herceg

U idućem kolu Ljubušaci igraju na Babovcu gdje u goste dolazi momčad Branitelja.

DONOSIMO: Popis donatora za tribinu na igralištu Luke

U tijeku je izgradnja tribine na igralištu Luke koju financira Mjesna zajednica Šipovača-Kašče i  mještani svojim dobrovoljnim prilozima.

Popis donatora za tribinu na igralištu Luke možete vidjeti klikom OVDJE!

Ljubušak Milas:"Gdje završava hrvatski novac koji se šalje Hrvatima u BiH?"

Vlada Republike Hrvatske je nedavno (op. 1. 8. 2019.) na posljednjoj sjednici pred godišnje odmore službenom “Odlukom o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu” poslala u Bosnu i Hercegovinu dodatnih 25,8 milijuna kuna.

Neka se nađe. Iako su Hrvati konstitutivan narod u BiH, Republika Hrvatska (preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH) na godišnjoj razini velikodušno i navodno strateški podupire različite programe i projekte iz područja obrazovanja, znanosti, zdravlja, kulture i drugih područja, kojima je cilj stvaranje gospodarskih i socijalnih uvjeta za održivi opstanak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Piše: Dalibor Milas / Express.hr

Budući da je početkom i sredinom devedesetih godina po tom pitanju vladao košmar pa su mnogi nekažnjeno i bezobzirno (i)sisali hrvatski državni proračun (poznati primjeri logistike HVO-a i Hercegovačke banke), utemeljen je Središnji ured za Hrvate izvan RH, preko kojeg bi se navodno podrška krucijalnim projektima trebala bolje usmjeravati i u konačnici bolje nadgledati. Deset bodova za ideju - nula za realizaciju.

Riječ je, naime, o nezanemarivim financijskim sredstvima koja se redovito dijele po političkoj i prijateljskoj liniji, pa tako imamo situaciju u kojoj se velikodušno financiraju raznorazne udruge i organizacije, od kojih su neke čak i fiktivne, podobni pojedinci i skoro pa izumrla kulturno-umjetnička društva, dok se kapitalni projekti ignoriraju.

Više se ulaže u recikliranje prošlosti nego u izgradnju smislene budućnosti. Površan pogled na korisnike, udruge i institucije koji su dobile značajna sredstva iz hrvatskog proračuna lako odaje da je većinom riječ o subjektima koji nemaju iskustvo transparentnog funkcioniranja.

S druge strane, također je upitno je li se nadležno Povjerenstvo uopće pridržavalo uvjeta natječaja i jesu li podršku Vlade RH dobili zaista najbolji projekti.

Koliko god Ured za Hrvate izvan RH trubio kako se financiraju samo ključni projekti, činjenica je da najveći dio kolača budžeta, nažalost, otpada na Crkvu, opanke i HDZ. Iako je premijer Plenković poručio da su projekti dobro distribuirani i da se time šalje jasna poruka potpore Hrvatima u BiH, otvoreno je pitanje koga se tu uopće i zašto konkretno podržava. Iako se na službenoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH može pročitati da je uvedena kontrola korištenja sredstava, nigdje se ne mogu pronaći izvješća o utrošenim sredstvima.

Ne dovodim u pitanje važnost pomoći koja iz Republike Hrvatske dolazi Hrvatima u BiH, nego se radije pitam gdje odlaze ta silna sredstva koja bi navodno trebala služiti “očuvanju hrvatskog identiteta, odnosno promicanju hrvatskog jezika, kulture, tradicije i jačanju položaja hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske”.

I ovaj put je najveći dio hrvatskog financijskog kolača otišao u usta Katoličke crkve i uhljeba iz HDZ-a BiH. Katolička crkva u BiH je, naime, dobila nešto više od sedam milijuna kuna, dok je ostatak otišao u HDZ-ove džepove. Budući da većina novca završi u džepovima i na računima lokalnih biznismena i političara, narod teško može osjetiti plodove Plenkovićeve “potpore Hrvatima u BiH”. Kako će obnova sve praznijih bogomolja diljem Bosne i sablasno praznih muzeja u Hercegovini pridonijeti ostanku Hrvata u BiH? Koliko će Hrvatima biti od koristi to što Vlada RH sufinancira novoosnovanu Radioteleviziju Herceg-Bosne, osim što će HDZ BiH, dobiti još jednog asa u rukavu neslužbene propagandne mašinerije?

Iako se na službenoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH može pročitati da je uvedena kontrola korištenja sredstava, zanimljivo je da nikad nisu objavljena izvješća o nadzoru i kontroli utrošenih sredstava, nego se samo pišu hvalospjevi o značaju institucija kojima su odobrena značajna financijska sredstva.

U takvim se okolnostima pokazuje zabrinutost kako o donaciji, tako i o namjenskom trošenju donacije Vlade RH. Međutim, do danas u Hrvatskoj nije pokazana volja za rješavanjem tog problema i transparentnijim financiranjem projekata koji bi navodno trebali predstavljati dugoročnu strategiju opstanka Hrvata u Bosni i Hercegovini. Bilo kako bilo, građani Republike Hrvatske (i svi zainteresirani za ovu problematiku) zaslužuju transparentne informacije o kriterijima i načinu raspodjele pomoći te postignutim ili nepostignutim ciljevima, a ne paušalno objavljivanje popisa korisnika.

S druge strane, kad je riječ o političkoj strategiji opstanka Hrvata u BiH, dolazimo do nikad nerazjašnjene podjele odgovornosti: što je točno čija zadaća? Ako na trenutak i zanemarimo činjenicu da financijska pomoć RH za projekte u BiH redovito završi u džepovima lokalnih poglavica, njihovih slugu, službenika i poltrona, činjenica je da većina Hrvata u BiH još nije raščistila sama sa sobom pitanje vlastitog identiteta i pripadanja.

Iako u BiH danas ne postoji određena hrvatska politička opcija koja zagovara bilo kakvo priključenje Hrvatskoj, Hrvati još odbijaju prihvatiti Bosnu i Hercegovinu kao svoju jedinu državu te uporno očekuju od Republike Hrvatske nekakvo čarobno rješenje.

Buljenje preko granice u Doljanima i priželjkivanje da RH sama od sebe riješi sve političke probleme Hrvata u BiH je jedna velika utopija. Hrvati u BiH imaju svoje političare koji su iznadprosječno plaćeni da se (iz)bore za položaj vlastitog naroda u Bosni i Hercegovini. Dovoljno je vidjeti primjere saborskih zastupnika Bože Ljubića i Željka Raguža (11. izborna jedinica), čiji (be)smisao boravka u Hrvatskom saboru nikome nije do kraja jasan.

Od hrvatskih političara u Republici Hrvatskoj jedino su gori, koruptivniji i nesposobniji hrvatski političari u Bosni i Hercegovini. Njima Hrvatska nije važna, no još je veći problem što im je njihov vlastiti narod u Bosni i Hercegovini još nebitniji.

Dalibor Milas / Express.hr

Je li zaista istina da mladi Hrvati ne žele djecu zbog "svoje komocije"?

Predvodeći aljmašku misu na blagdan Velike Gospe, nadbiskup đakovački i osječki i metropolit Đuro Hranić poručio je s oltara da se djeca u Hrvatskoj ne rađaju »jer su roditelji komotni i ne žele obvezu, a ne zato što nemaju novaca«.

Djeca se ne rađaju ne zato što roditelji nemaju novaca, najčešće ne zbog tog razloga. Nego zato što su roditelji komotni, ne žele obavezu – rekao je Hranić i pozvao vjernike »da se udare u prsa, budu velikodušni poput Blažene Djevice Marije u odnosu prema Bogu i odgovorniji prema ovome društvu«, piše Novi list.

Drugi vidici

Njegova poruka, naravno, u prvom redu odnosi se na žene, čija je uloga, prema nauku Katoličke crkve, rađanje djece i širenje obitelji. A je li komocija, kako i žena tako i njihovih partnera, doista razlog zbog kojeg broj novorođene djece u Hrvatskoj nezaustavljivo pada, novinari riječkog Novog lista pitali su sociologe i teologe. Oni potvrđuju da je rađanje djece u razvijenijim društvima zauzelo niža mjesta na ljestvici prioriteta ljudi fertilne dobi, no hrvatsko društvo u mnogočemu se, upozoravaju, ne može svrstati među razvijena društva, pa se ni društvena kretanja ne mogu tako jednostrano tumačiti, kako to čini nadbiskup Hranić.

Teško je suditi o toj izjavi, to je nadbiskupov stav. Možda on ima realniju sliku svijeta, vjerojatno u kontaktu s vjernicima više zna. Sigurno je da se radi o kompleksnoj stvari – komentira sociolog Gojko Bežovan sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Pokazuje se, kaže, zakonitost da društva gdje standard raste i veća je stopa obrazovanih, opada stopa fertiliteta.

Azijska društva, na primjer Singapur ili Južna Koreja, najrazvijenija su u Aziji i u odnosu na druga azijska društva, možemo reći, žive u obilju. U tim društvima stopa fertiliteta dramatično pada – ilustrira Bežovan.

Očito je, kaže, da veza postoji jer ljudi u razvijenijim društvima imaju druge ambicije i ciljeve, druge vidike. »Oni više ne vide da je zasnivanje obitelji i rađanje djece nešto što bi bilo njihovo najveće bogatstvo i zadovoljstvo«, veli.

Kako se Hrvatska ipak ne može svrstati među visokorazvijena društva, ni po životnom standardu niti po stupnju obrazovanja stanovništva, uzroke se ne može tražiti samo u tome, upozorava Bežovan.

Loši uvjeti života

Poruka nadbiskupa Hranića mogla bi se odnositi na dio visokoobrazovanih. No dio stanovništva očito ima nesigurnu zaradu i ne može se odlučiti na zasnivanje obitelji i kod njega dominiraju egzistencijalna pitanja – ističe.

Viši društveni sloj u Hrvatskoj, prema njegovim riječima, koji je uz to obrazovaniji, ima druge životne aspiracije kojima briga o djeci ne ide u prilog.

S time je povezano dulje obrazovanje žena, veće ambicije za razvoj karijere, zbog čega se i brakovi kasnije zasnivaju i imaju manje djece. Ali imate i profil ljudi koji su, prema jednom našem istraživanju, došli mladi u Zagreb u potrazi za poslom, završili su srednjoškolsko obrazovanje, i ne mogu zaraditi dovoljno za život. Oni nemaju javnu pomoć, što je veoma važno, i sve to im je prepreka u zasnivanju obitelji, a kod onih koji već imaju djecu, to je prepreka za veći broj djece. To je dio populacije koji se zbog loših uvjeta života seli iz Hrvatske – prenosi Bežovan. Prototip tog sloja su, kaže, radnici u trgovačkim centrima koji rade za mali novac, ne mogu si priuštiti stan, nemaju pomoć obitelji, nemaju nekretninu koju bi mogli prodati, i njihova je odluka da ne zasnuju obitelj, zaključuje Bežovan, povezana s time.

Za Annamariju Gruenfelder, teologinju, nadbiskup Hranić iznio je jednu »vrlo površnu sliku«.

Točno se zna što su razlozi nerađanja djece. Ne bih to nazvala komocijom. Žene imaju drugačije životne ciljeve, drugačiju sliku o sebi, a danas radno mjesto nije kompatibilno s obitelji. Takva promijenjena slika žene ne uklapa se u tradicionalnu sliku žene prema liku Bogorodice koja je bila fokusirana na jednu jedinu ulogu u židovstvu. Zato svake godine na Veliku Gospu slušamo jadikovke da se današnje žene neće tome prilagoditi i da je to odraz egoizma – objašnjava Gruenfelder.

Takav razvoj moderne žene je razvoj prema raznolikosti, pluralizmu životnog stila, a raskorak Crkve i društva tu je očit, dodaje.

Teologinju Gruenfelder ipak smeta što »crkveni pastir, izučen u teologiji, daje tako paušalnu izjavu«.

Mogli bi svi koji se slažu s njim tako jadikovati, ali bolje je promatrati situaciju, bez predrasuda razmišljati o drugim razlozima i drukčije na njih reagirati – zaključuje austrijska teologinja o izjavi nadbiskupa Hranića.

subota, 17. kolovoza 2019.

SUSPENZIJA: Stubica/Zvirići/Bijača bez prava nastupa iduće godine

Seniorska ekipa Stubica/Zvirići/Bijača suspendirana je na godinu dana, odnosno nema pravo nastupa iduće godine na Ligi MZ Grada Ljubuškog zbog neodigravanja utakmice za treće mjesto u kojoj se trebali sastati s Vašarovićima.

Zbog neopravdanog nedolaska na utakmicu za treće mjesto, „Central“ 16. MNL MZ Grada Ljubuškog između ekipa MZ Stubica/Zvirići/Bijača i MZ Vašarovići, Povjerenik natjecanja u prvom stupnju donosi slijedeću odluku kako slijedi:
ODLUKU:
*Temeljem članka 8. Stegovnog pravilnika utakmica za treće mjesto „Central“ 16. MNL MZ Grada Ljubuškog između ekipa MZ Stubica/Zvirići/Bijača i MZ Vašarovići registrira se službenim rezultatom 3:0 za ekipu MZ Vašarovići.
*Temeljem članka 3., stavka 2. i članka 7. Stegovnog pravilnika ekipi MZ Stubica/Zvirići/Bijača izriče se stegovna mjera u trajanju od jedne godine, zbog koje MZ Stubica/Zvirići/Bijača gubi pravo nastupa u Ligi MZ Grada Ljubuškog naredne godine.
*Postupajući po prijavi službenih osoba, Natjecateljsko povjerenstvo upozorava službenog predstavnika MZ Stubica/Zvirići/Bijača Marjana Jelčića na korektno ponašanje, te mu izriče javnu opomenu pred isključenje sukladno članku 3., stavak prvi Stegovnog pravilnika, stoji u odluci Povjernika natjecanja.

Sve manje površina pod usjevima - pala proizvodnja krumpira, kupusa, 'kavode', pšenice...

Ukupna zasijana površina većine usjeva na oranicama u BiH smanjena je u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.

Na kraju proljetne sjetve u BiH zasijana površina pod pšenicom smanjena je za 6,6 posto u odnosu na prošlogodišnju sjetvu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, zasijana površina pod ječmom smanjena je za 4,6 posto, pod raži za 11,3 posto, pod merkantilnim krumpirom za 2,8 posto, pod mrkvom za 3,2 posto, kupusom za 2,2 posto, te pod paradajzom za četiri posto.

Također, zasijana površina pod malinom manja je za 14,9 posto, pod heljdom za 30,6 posto, a pod duhanom 25,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Zasijana površina pod suncokretom veća je za 99,3 posto, sojom 4,3 posto, smiljem 6,9 posto, te pod jagodama za 0,3 posto.

FENA




četvrtak, 15. kolovoza 2019.

Teskera prvak u seniorskoj, a Ljubuški III u mlađoj konkurenciji, uručene nagrade pobjednicima i najboljim pojedincima

Pred prepunim Centrom malih športova u Ljubuškom odigrana je završnica "Central" malonogometnih liga Mjesnih zajednica Grada Ljubuškog za 2019. godinu.

U 9. MNL MZ igrača do 16.godina starosti zasluženo je slavila momčad Ljubuški III, koja je tijekom cijele lige igrala konstantno dobro i uvjerljivo. Momčad Radišića u finalu nije mogla dostojno parirati razigranim i uigranim Ljubušacima, ali zaslužuje svaku pohvalu za dobar nastup u ligi, izvješćuje Iks-portal.info.

U utakmici za 3. mjesto zasluženo je slavilo Otok i to nakon penala protiv solidne momčadi Veljaka.

U utakmici za treće mjesto 16. MNL MZ, momčad Stubica/Zvirići/Bijača nije se pojavila, u predviđeno vrijeme za odigravanje utakmice, te je ekipa MZ Vašarovići osvojila treće mjesto bez borbe.

Pobjednik ovogodišnje Lige za seniore, momčad Teskere, u finalu je zasluženo slavila protiv Pregrađa i po prvi put se popela na pobjedničko postolje.

Nakon završetka finala uslijedilo je proglašenje najboljih ekipa i pojedinaca, a medalje i pokale dodijeljivali su: ministar financija ZHŽ-e Toni Kraljević, predsjednik Gradskog vijeća Ljubuški Tihomir Kvesić, predsjednik Skupštine ZHŽ Ivan Jelčić, ministar MUP-a ZHŽ-e Zdravko Boras, gradonačelnik Ljubuškog Nevenko Barbarić, te predstavnica glavnog spoznora Central osiguranja, šarmantna Antea, koja je osvajaču glavne nagrade (skutera) uručila ključeve.

Nagradu za fair play u 9. MNL do 16.godina dobila je momčad Crvenog Grma, koja nije imala niti jednu javnu opomenu i igrala je korektno cijelo vrijeme turnira.

Najbolji vratar 9. MNL MZ je Berislav Bašić (Radišići), najbolji strijelac, s 12 postignutih golova, je Ante Jelavić (Veljaci), a najbolji igrač Noa Šimić (Ljubuški III).

Nagrada za fair play u "Central" 16. MNL MZ pripala je momčadi Lisica, koja nije imala niti jednu javnu opomenu i igrala je korektno cijelo vrijeme turnira.

Dvije pojedinačne nagrade u 16 .MNL otiše su u momčad Pregrađa, najbolji vratar je Goran Medić, najbolji strijelac s 14. pogodaka je Tomislav Bošnjak, dok je najbolji igrač MNL MZ Nikola Granić iz ekipe Teskera.

Generalni sponzor lige bio je Central osiguranje, a lige su odigrane pod pokroviteljstvom Grada Ljubuškog uz pomoć Ministarstva obrazovanja, kulture i športa ŽZH-e i Ministarstva financija ZHŽ.

Organizator lige bila je JU Kulturno-športski centar Ljubuški, a ravnatelj ustanove Ivan Bebek dodijelio je priznanje za poseban doprinos MNL MZ Grada Ljubuškog Toniju Kraljeviću, ministru financija i dopredsjedniku Vlade ŽZH i gradonačelniku Grada Ljubuškog Nevenku Barbariću, te zahvalio navijačima i natjecateljima na fair i sportskom navijanju, te ponašanju.





Više fotografija pogledajte OVDJE!

srijeda, 14. kolovoza 2019.

Ministarstvo gospodarstva ŽZH potiče podizanje nasada lješnjaka, masline i smokve

Novčane potpore za podizanje nasada lješnjaka, masline i smokve mogu ostvariti svi klijenti koji su upisani u Registar poljoprivrednih gospodarstava (RPG), a koji su zasadili neku od navedenih nasada u vremenskom periodu od 01.01.2019. godine do 15.11.2019. godine.

Minimalno poticana površina po pojedinoj kulturi je 0,1 ha do maksimalno 1 ha.

Klijent je uz Zahtjev dužan priložiti kopiju katastarske čestice na kojoj je nasad zasađen i račun o nabavci certificiranog sadnog materijala izdat od 01. 01. 2019. godine.

Krajnji rok za prijavu je 20. 11. 2019. godine.

Ove novčane potpore dio su naputka za ostvarivanje prava na potpore u poljoprivredi kojeg je temeljem Zakona o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvitku i Odluke o donošenju Programa utroška sredstava „Tekući prijenosi za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku“ utvrđenih proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2019. godinu, uz suglasnost Vlade Županije Zapadnohercegovačke, donio ministar gospodasrtva. Naputkom se propisuju opći i posebni uvjeti koje moraju ispuniti fizičke i pravne osobe za ostvarivanje prava novčane potpore u poljoprivredi.

Za više informacija momžete se javiti na e-mail adresu info@mg-zzh.com ili na broj telefona +38739/682-162 – Sektor poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva ŽZH.