...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

četvrtak, 24. travnja 2014.

MZ Šipovača-Kašče godinama čeka na prometne znakove

Mjesto Šipovača u ljubuškoj općini godinama je neobilježeno. Potvrdio je to Zlatan Bebek, predsjednik mjesne zajednice Šipovača – Kašče, koji je nakon nekoliko usmenih obraćanja javnoj ustanovi Upravi za ceste Zapadnohercegovačke županije uputio i pismenu molbu za postavljanje potrebne signalizacije.

Opasnost za djecu

Bebek kaže da Šipovača svoju oznaku čeka dvije godine, a ono što ga posebno zabrinjava jest nedostatak prometnih znakova u blizini škole, koji bi vozače trebali upozoriti da se u blizini nalazi taj objekt. Roditelji djece koja idu u školu strahuju iz dana u dan, jer svakodnevno kroz selo mnogi prolaze svojim automobilima, nisu iz njega, pa i ne znaju gdje je škola, a ista se nalazi u blizini ceste, kojom se često prometuje neprilagođenom brzinom.
“Obratio sam im se sa zamolbom za izmjenu i postavljanje prometnih znakova, putokaza u našoj mjesnoj zajednici. Objasnio sam da već duže vrijeme nedostaju dvije oznake putokaza, odnosno prometnih strelica kojima bi se vozačima ukazalo na to gdje trebaju skrenuti kako bi došli do našeg sela. S magistralne ceste Orahovlje – Veljaci – Vitina putokazi za Šipovaču i Kašče su uklonjeni prije dvije godine, i od tada do danas novi uopće nisu postavljeni”, objasnio je on, dodajući kako zbog toga mnogi lutaju ovim krajem. Prometni znakovi su nekada postojali, ali su uklonjeni.

Treba najmanje 7 znakova

Ukupno bi se sela Šipovača i Kašče trebala obilježiti sa sedam znakova, u sklopu kojih bi trebali biti i oni za školu, a Bebek izražava nadu da će to uskoro biti učinjeno.
“Kada idete iz pravca Gruda, Širokog Brijega ili Posušja, nigdje nema znak koji bi vam kazao da ste na pravom putu do našeg sela. Prije dvije godine kada je bila ‘Noć Šipovčana’ znakova također nije bilo pa smo goste preko telefona navodili kako će doći do nas”, kaže Bebek, navodeći tek jedan primjer nedostatka prometne signalizacije.
Vinko Romić, ravnatelj JU Uprave za ceste ZHŽ-a je rekao kako je u tijeku natječaj za nabavu vertikalne signalizacije. “U suradnji s policijom radila se procjena stanja najnužnijih potreba, tako da ono što je procijenjeno bit će relativno brzo i realizirano. Razlog zašto to prije nije učinjeno je općepoznat jer smo dijelili sudbinu županijskog proračuna koji je takav kakav je, ali evo, sada smo samostalni, pa ćemo probati napraviti da sve bude bolje”, komentirao je jučer Romić.

Z. Volarević / Dnevni list

srijeda, 23. travnja 2014.

Klobuk: Završen III. Markovdanski turnir

Nakon stolnoteniskog turnira koji je odigran u ponedjeljak, a kojeg je osvojio Ivan Čuljak pobijedivši Nevenka Barbarića rezultatom 2:0, u utorak je zavšen i turnir u malom nogometu odigravanjem utakmica polufinala i finala.

Pobjednik ovogodišnjeg turnira u malom nogometu je ekipa Brđani koja je u polufinalu pobijedila ekipu Centar rezultatom 7:2, dok je u finalu svladala ekipu Poljane rezultatom 5:2. 

U utakmici za treće mjesto Osoje je pobijedilo Centar rezultatom 6:4.

Najbolji strijelci turnira su Dario Antić i Danijel Barbarić sa postignutih 9 golova, dok je u natjecanju gađanja grede sa 9 metara pobijedio Lovre Međugorac koji je nagrađen sa dresom.

Pehari za pobjednike i najbolje pojedince biti će uručeni na proslavi Markovdana u petak 25. travnja na igralištu pored osnovne škole za kada je predvišen i prigodni kulturno-zabavni program u kojem nastupaju članovi KK Klobuk, brojna kulturno-umjetnička društva, ženska klapa Zvizdan iz Posušja, te grupa Titanik.

utorak, 22. travnja 2014.

Vazmeno trodnevlje i Uskrs u župi Šipovača-Vojnići

U župnoj crkvi veći broj župljana sudjelovao je na obredima Vazmenog trodnevlja kako bi se uistinu pripremili za najveću svetkovinu – svetkovinu Uskrsnuća Gospodnjega. Vazmeno trodnevlje započinje na Veliki četvrtak kada se slavi Misa Večere Gospodnje. Misno slavlje u župnoj crkvi bilo je u 19 sati, a predslavio ga je župnik don Jozo. Na ovoj Misi sjećamo se Isusovih oproštajnih trenutaka s njegovim učenicima. Osim toga ovaj dan je spomendan kada je Isus ustanovio dva sakramenta: euharistiju (Svetu misu) i svećenički red. Kad je svećenik zapjevao „Slava Bogu na visini“ zazvonilo je zvono koje je “zašutjelo” do Velike subote.

Na Veliki petak, dan muke i smrti Isusove, obredi su započeli u 19 sati. Obredi su započeli prostracijom svećenika i poslužitelja, a nakon prostracije uslijedila je Služba riječi. Nakon čitanja iz Starog Zavjeta čitala se Muka Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu. Nakon Muke uslijedila je Sveopća molitva na razne nakane koju je predmolio župnik. Poslije molitve uslijedilo je klanjanje Svetom Križu koje je započelo otkrivanjem križa uz poklik Evo drvo križa. Obredi su završili svetom pričesti, gdje je u pričešćivanju župniku pomagao i vlč. fra Robert Jolić, klobučki župnik i razilaženjem u tišini. Velik broj vjernika nazočio je ovom posebnom događaju kako bi razmišljali o Isusovoj muci i smrti koju je za nas podnio na križu.

Velika subota je dan kada se Slavi misa Vazmenog bdijenja. Navečer je u župnoj crkvi bdijenje započelo službom svjetla u 20 sati. Najprije je bio blagoslov vatre i paljenje uskrsne svijeće ispred crkve koju smo u mračnu crkvu unijeli u procesiji i pjevanju tri puta „Svjetlo Kristovo“. Od ove svijeće, uz pomoć naših ministranata, i drugi vjernici su uzimali plamen i širili svjetlo dalje kroz crkvu čime se očituje otajstvo svjetla. Nakon navještaja Hvalospjeva Uskrsnoj svijeći zapjevali smo „Slava Bogu na visini“ i zvono je ponovno zazvonilo.

Obrede su svečanim pjevanjem uveličali članice župnog zbora pod vodstvom Anamarije Vukojević, studentice glazbene kulture u Mostaru. Ministranti, na čelu s Davidom Bebekom, sjemeništarcem i Kristianom Bebekom, srednjoškolcem pomagali su u animiranju obreda.

Na sam dan Uskrsa misna slavlja bila su u 9 i 30 sati u Dolama, a u 11 sati u prepunoj župnoj crkvi te u 14 i 30 u Kašču.




ponedjeljak, 21. travnja 2014.

Vrlosinska gradina osmatračnica općine Ljubuški

Prema podacima do kojih je došao dugogodišnjim radom na terenu mr. Radoslav Dodig došao je do podatka o približno 1.300 gomila i 47 gradina na području općine Ljubuški. Zahvaljujući mr. Dodigu te podatke trebao bi sadržavati novi prostorni plan općine Ljubuški.

Iako nije najveća, a posebice nalazima najbogatija gradina na Vrlosinu najvišem vrhu općine Ljubuški 954. metra iznad razine mora, sigurno je na najvišoj koti. Gradina se nalazi na jednom od brjegova ispod Vrlosina i jednostavno se kako kaže Damir Tolj mještanin Grede koja se nalazi s druge strane brda, jednostavno se zove Gomila. Iako ih narod obično poistovjećuje gradine i gomile nisu isto.

Gomile koje arheolozi obično nazivaju tumulima podizani su nad grobovima velikodostojnika, plemenskih vođa i slično u bakrenom dobu još prije četiri tisuće godina! Takav običaj se nastavio kroz brončano i željezno, a neki su s obzirom na vrijeme nastanka i značenje, spremni za gomile kazati da su to naše piramide. 

Gradine kao što sama riječ kaže, građene su s drugom svrhom. To su mali pretpovijesni gradovi. Služile su kao obrambeni bedemi, osmatračnice, obilježja područja, rodova, zajednica. Za razliku od gomila koje djeluju baš kao gomile nabacana kamena, gradine imaju svoju arhitekturu koju najbolje otkrivaju snimke iz zraka. Prof. dr. Đuro Basler navodi da su „Gradine, bez izuzetka, položene na manjim uzvisinama koje se i kao samačka brda uzdižu iznad dolina, ili se kao izdanci jednom stranom drže brijega iz kojeg su izrasle, dok ostalim dijelovima strše prema dolini ili klancu“, „Prethistorijske gradine i njihova zaštita“ str. 87.

Vrlosinska gradina strši prema prodolini u kojoj se danas nalazi seoce Kašče i granica između BiH i Hrvatske, a 'pokriva' dobar dio ne samo Ljubuškog polja nego kraja u cjelini. Uočljivi su potporni zidovi, dok skromni nalazi keramike upućuju da je prije svega služila kao osmatračnica. Ni nju devastacije nisu poštedjeli znatiželjnici, međutim za razliku od gradina na nižim kotama ne prijeti joj opasnost od bagera.

Zanimljivo je reći da gradine u BiH još nisu detaljno istražene, pa tako Đ. Basler u spomenutom radu navodi da su intenzivnija istraživanja rađena davno između 1890. – 1900. godine?! Što onda reći za vrlosinsku obraslu smrekom i šibljem, registrirati da postoji.

D. Musa / Ljportal

nedjelja, 20. travnja 2014.

SRETAN USKRS

Svima vama, vašim obiteljima, te svim katolicima širom svijeta Šipovača Portal želi sretan i blagoslovljen Uskrs.

Neka vam radost Kristova uskrsnuća podari mir, ojača duh i vjeru, a Božji blagoslov neka ispuni vaša srca i unese ljubav i slogu u vaše domove!

Sretan Uskrs!


subota, 19. travnja 2014.

Klobučani na Križnom putu na Markovištu

Drugu godinu za redom vjernici župe Klobuk na Veliki petak 18.travnja 2014. obavili su pobožnost Puta križa na Markovište.

Oko 350 mještana predvođenih župnikom fra Robertom Jolićem u molitvi prešli su put do 460 metara visokog Markovišta na kojem su prošle godine podignuli 12 metara visoki i 2,1 tonu teški križ, izgradili zavjetnu kapelicu i na kraju do nje lijepo uređene križne postaje.

Humovača u Radišićima asfaltirana, na redu Šipovača?

Jučer je u Gornjim Radišićima, u zaseoku Humovača, nakon višegodišnjih obećanja asfaltirana dionica puta prema Mostarskim Vratima.
Zahvaljujemo načelniku Nevenku Barbariću koji ovaj put nije pogazio svoje obećanje i napokon učinio ono što mu je zadaća.
Ipak, ponajviše zahvaljujemo općinskom vijećniku i tajniku MZ Radišići Markanu Mediću i predsjedniku MZ Milenku Dropuljiću koji su se nesebično potrudili da se ovaj projekt završi.

Vjerujemo da je ovo samo dobar početak, jer još toga u Radišićima treba napraviti. Podsjećamo samo na put prema Krvnici, kao i nužnost nove pumpe i bazena za vodovod.

Pogledajte kako sada izgleda vožnja Humovačom:

ponedjeljak, 14. travnja 2014.

Najava: Misa zadušnica za ubijene Šipovčane Jakova i Marka Grbavca i ostale hrvatske vojnike u borbi za Aržano

Ove godine 28. svibnja navršava se sedamdeset godina od teškog zločina nad zarobljenim hrvatskim vojnicima u borbi za Aržano od strane partizana, a primiče se i Uskrsni ponedjeljak (21. travanj) kada se služi Misa zadušnica u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Dobranju (imotska općina Cista Provo) svake godine od 2001.

Zarobljeni hrvatski vojnici su bez suđenja pobijeni u selu Grab i ubačeni u jamu Pode, a ostaci njihovih tijela izvađeni su 1992. god. i preneseni su na splitsku patologiju gdje su bili smješteni sve do 2001. Zahvaljujući župniku don Lovri Žuljeviću – Mikasu i njegovom zalaganju, u Dobranju je napravljena zajednička grobnica gdje su 2001. na Uskrsni ponedeljak pokopani ostaci tijela 133 hrvatska vojnika izvađenih 1992. god. i od tada se svake godine na Uskrsni ponedeljak obilježava taj događaj. Sljedeće godine je postavljeno spomen-obilježje "Isus pod križem", rad akademskog kipara Josipa Bosnića iz Ciste Provo. Tu je najviše vojnika iz Imotske krajine, nešto iz Cetinjske krajine i jedan dio iz zapadnog dijela Zapadne Hercegovine. Iz ljubuške općine je 25 ubijenih toga dana, a samo iz Vitine četiri. Kako su ostaci dugo bili smješteni u splitskoj patologiji te je postojala bojazan od zaborava, don Lovro se zauzeo da se napravi zajednička grobnica u Dobranju gdje je bio župnik a i najviše je stradalih iz toga sela (11, a neki podaci govore 13).

Točan broj ubijenih u toj partizanskoj akciji kao i njhova imena nažalost još nemamo, različiti podaci navode različite brojke. I partizanska izvješća nisu decidna, navode „ubili preko 200“. U nekim podacima se navodi da su sedmorica pobjegla sa samog mjesta stratišta, jame Podi, i da su dvojica dali izjave u ustaškom logoru u Imotskom. Došlo se do imena 128, a kasnije je još pridodano imena sedmorice koji su vjerojatno stradali na drugim lokacijama. U svim tim popisima nema našeg vitinjana Grge Grbavca zvanog Mešić kao što ga nema ni u knjizi Florijana Borasa „Spomenica ljubuškim žrtvama“. U razgovoru s brojnim starijim osobama iz Vitine svi potvrđuju priču da je Grgo ubačen u jamu Podi i još dodaju da je uskočio u jamu, zgrabivši partizanku, skupa s njom prije nego su uspjeli reagirati partizani.

Povjesničarka Blanka Matković i Ivan Pažanin mag. iuris, proučavali su ovu tematiku u knjizi: "Zločini i teror u Dalmaciji 1943-1948. počinjeni od pripadnika NOV, JA, OZN-e i UDB-e", i navode sljedeće podatke:

Štab 3. brigade XX. divizije NOV Jugoslavije dostavlja 4.VI.1944.g. Štabu XX. divizije NOVJ operativno izvješće o akciji na Aržano (Imotski), dana 27./28. svibnja 1944.:
.......................................
U osvitak zore (26.V. o.a.) Bataljon koji je bio odredjen za garnizonsku službu i pretres svih komšiluka i terena na kom se je vodila borba i dalje je nailazio na manje grupice sa kojima je vodio borbu sve do 5,30 sati, poslije toga nastala je detaljna evakuacija zapljenjenog materijala a neke manje stvari evakuirali smo i za vrijeme same borbe.

Moral neprijatelja bio je vrlo dobar, to se može zaključiti što je neprijatelj vikao našima iz bunkera "veza, dodjite! Ajde napred" i kojekakve druge uzrečice, te po tome što se niti jedan neprijateljski vojnik nije predao, pa čak ni onda kad je garnizon bio likvidiran i uvidjevši da se nalaze u bezizlaznom položaju. Bilo je takvih primjera, da se nisu htjeli dati živi u ruke, nego su bježali i tako ih u trku likvidirali. Sve ovo govori da nisu ovo domobranci švabobranci, da su ovo već maskirane ustaše u domobranskoj odori. Sastav ovoga garnizona bio je većinom Hercegovci, Bosanci i okolica Imotskog poznati ustaše.

U ovoj borbi postignuti su postavljeni ciljevi i zadatci su izvršeni u potpunosti. U ovoj je borbi naša Brigada ubila preko 200 neprijateljskih vojnika, zarobili 130 od kojih su naknadno svi likvidirani, sem 4 za koje se ustanovilo da nisu ustaše i da mogu ostati u redovima NOVJ. Sve ove koje smo likvidirali iz njihovog saslušanja doznajemo da su učestvovali u više akcija protiv NOV, a i u poznatoj akciji na Kamešnicu i u svim ispadima pokazali su se kao "koljači i najgori palikuće". Više od njih narod ih je lično poznavao kada su palili i ubijali po Kamešnici i tražili su osvetu.

Medju ubijenim neprijateljskim vojnicima ubijena su dva oficira ustaška, 1 domobranski i 1 njemački. Zarobljena su dva oficira domobranska i 1 podoficir.(st.291)
.........................................
Za takva „junačka“ djela dijeljena su i odlikovanja

Pogledajmo izvješće Štaba XX. Divizije br. 1050 od 13.VI.1944. Štabu VIII. Korpusa NOVJ o napadu na Aržano i prijedlozima za odlikovanja pripadnika III. dalmatinske brigade koji su se naročito istaknuli u toj operaciji:
........................
5. – Predlažemo za pohvalu:
Komandanta III brigade majora Ivana Vulina i političkog komesara brigade Matu Bilobrka za pravilno rukovodjenje akcije na Aržano. Cijelu III brigadu za postignute uspjehe u akciji na Aržano.
................
Komandira čete Vladojević Franu, Šimundžiju Ivana, vodnika Perića Juku, komesara čete Plosnića Antu, pomoćnika komesara čete Šušnjaru Ivana, borce: Vladojević Antu i Pivčević Tomu, p.poručnika Štrbca Jovu i vodnika Munjevrana Josu, svi iz III brigade koji su se istakli, za hrabro i uporno navaljivanje na ustaško uporište Aržano, kao i pravilno rukovodjenje svojim jedinicama. Naročito se je istakao u borbama kod Aržana komesar I čete I bataljona III brigade Čabo Marko, koji je u ovoj akciji sam istrijebio 13 neprijateljskih vojnika. (isti dokument st.295)

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU!

Politkomesar  Komandant
p.pukovnik     p.pukovnik
Edo Santini,    s.r. Mile Uzelac, s.r.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Imena Ljubušaka stradalih na Aržanu svibnja 1944. god.

Šipovača: Jakov Grbavac, Marko Grbavac.
Vitina: Marijan Brkić (Križan i Kate Kolak), Stojan Brkić (Križan i Kate Kolak), Ante Boras (Lovre i Joze Tolj), Grgo Grbavac - Mešić (Ivana i Mare Barbarić).
Proboj: Markan Čuvalo.
Grabovnik: Mate Mišetić, Nikola Mišetić.
Klobuk: Ante Herceg, Ivan Skoko.
Grab: Vlado Grbavac, Pero Markotić, Pavo Mihaljević, Stjepan Mihaljević.
Vašarovići: Mijo Matijašević, Srećko Šiljeg, Stanko Vukojević.
Vojnići: Nikola Čuljak, Nikola Čuljak Anđelkić.
Greda: Ivan Tolj.
Radišići: Marijan Tomić.
Lisice: Ivan Bilić.
Crveni Grm: Mate Petrušić.
Bijača: Ante Ćuže.

Bilo bi lijepo da na ovu sedamdesetu obljetnicu, nas bude što više na Uskrsni ponedjeljak u Dobranju, nije daleko, do Ciste Velike 75 km i onda desno još 4 km do Dobranja.

Najava: 4. malonogometni turnir "Sv. Paškal, Vitina 2014."

MZ Vitina najavljuje početak 4. malonogometnog turnira "Sv. Paškal, Vitina 2014“. Turnir će se održati u razdoblju od 28. travnja do 17. svibnja 2014. godine na igralištu MZ Vitina – “Bililu”.

Propozicije turnira:
- kup sistem – repasaž (svaka ekipa ima osigurane najmanje 2. utakmice)
- futsal pravila (4. lopta, 4+1, akumulirani prekršaji)
- večernji termini pod reflektorima
- utakmice 2 x 20 min, utakmice repasaža 2 x 15 min
- maksimalni broj igrača 10 + 2
- najmanja godište za nastupanje na turniru – 1997. godište (napunjenih 16 godina života) 
- uplata/kotizacija po ekipi iznosi 200 KM


Nagrade:
• 1. Mjesto – 3500 KM + pehar
• 2. Mjesto – 1000 KM + pehar
• 3. Mjesto – 500 KM + pehar
• 4. Mjesto – Pehar + nagrada od organizatora 

Pehari:
• Najbolji igrač turnira
• Najbolji strijelac turnira
• Najbolji golman turnira

Prijave za turnir se primaju od 14.04. i traju do 24.04. kada će se održati izvlačenje parova, a o izvlačenju će ekipe biti pravodobno obaviještene.

Prijave se mogu izvršiti na kontakt broj 063/386 – 799 (Dejan Rašić)
Možete nas pronaći i na facebook stranici: Malonogometni/futsal turnir "Sv. Paškal, Vitina 2014"_Općina Ljubuški

Organizacija/voditelji turnira:
Branko Zadro
Dejan Rašić

Organizator turnira: Mjesna zajednica Vitina (MZ Vitina)

Generalni sponzori: Općina Ljubuški i Županija Zapadnohercegovačka

Za gledatelje i sudionike malonogometnog turnira organizatori su pripremili bezbroj popratnih sadržaja (za završnicu turnira: bogata tombola (preko 30 nagrada, a prihod od iste će ići za siromašne obitelji sa područja MZ Vitina, glazba uživo na sami dan završnice, a tu je i neizostavno jelo i piće tokom svih večeri natjecanja)

Sve se sprema/pegla za novi/istinski/još bolji "4. Malonogometni turnir Sv. Paškal, Vitina 2014."! Vi svojim sudjelovanjem i prisustvom budite dio spektakla, za najjači malonogometni turnir u svom 4. izdanju!

VITINA I "BILILO" VAS OČEKUJU!!!

Organizatori 4. malonogometnog turnira "Sv. Paškal, Vitina 2014."

nedjelja, 13. travnja 2014.

Počinje vađenje krumpira u Šipovači

Od kada je proizvodnje krumpira u Šipovači i Vojnićima, poljodjelci ne pamte da se mladi krumpir počeo vaditi sredinom travnja. No, kako su ovogodišnje vremenske prilike bile pogodne, po prvi puta vađenje krumpira počinje upravo ovih dana.

Naime, početak ovogodišnje sezone "krumpirmanije" otvara ponajveći šipovački "krumpiraš" Mijo Bebek "Strašni", koji s vađenjem krumpira kreće u ponedjeljak. "U sljedećih desetak dana planiram iskopati nekoliko tona krumpira kojeg sam posadio ¨prve ture¨. Radi se o vrlo ranoj sorti krumpira koju sam počeo saditi tek ove godine i s kojom sam zasad oduševljen. Vremenske prilike su pogodovale da krumpir vadim mnogo ranije nego što sam planirao." - kazao je Mijo.

Na upit o prodaji ovog neuobičajno ranog krumpira, Mijo je rekao kako s time nema nikakvih problema i kako su prve količine namjenjene za Bosnu. "Zbog naše države i onih koji vode poljoprivrednike, nismo u mogučnosti izvesti krumpir u EU, prepušteni smo sami sebi. Došao sam do zaključka da, ako mislim imalo zaraditi, moram ¨uraniti¨ sa plasmanom svog proizvoda na tržište. Sve što iskopam sljedećih dana ide za Bosnu." - zaključio je.

Njegova najava početka vađenja krumpira je sve iznenadila, a najviše poljodjelce Vojnića koji su do sada uvijek prvi počinjali s "krumpirmanijom". Čuvši Mijinu najavu, nekolicina njih je pohitala na njive da provjere da li je vrijeme za vađenje i njihovih krumpira, no, kako "otprpaše", tako i "zaprpaše".