"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

srijeda, 18. siječnja 2017.

Kako je Donald Trump „dobacio“ do Ljubuškog

Neobičan „incident“ spojio je Donalda Trumpa i Ivanku Majić iz Ljubuškog. Novi američki predsjednik, inače vrlo aktivan na Twitteru, u svom postu htio je označiti svoju kćerku Ivanku, ali je greškom označio Ivanku Majić iz engleskog Brightona, porijeklom iz – Ljubuškog.

Neobična situacija nakratko je proslavila Ivanku Majić u svijetu, a neke Ljubušake je natjerala da se prisjete porijekla ove žene čiji je otac porijeklom iz Vitine kod Ljubuškog. 

Ivanka je s obitelji napustila Ljubuški pred sam početak rata, a otac je na žalost preminuo ranih devedestih, zbog čega su se njene veze s Hercegovinom pokidale. 

Rođena je 1974. godine a odrasla je u Vitini pored Ljubuškog. Majka joj je rođena Engleskinja tako da je to objašnjenje otkud to da se nalazi u Brightonu. Naravno, kao i svi Hercegovci, i Ivanka se snašla u novoj okolini pa je u Brightonu postala – vijećnica. 

U Engleskoj je diplomirala na Sveučilištu Sussex i članica je laburističke stranke. Trenutno radi u uredu gradske uprave u Brightonu, a sa 75% udjela je suvlasnica konzultantske tvrtke „Ivanka Majic Consulting Ltd Brighton“ 

To je ono što se u Ljubuškom zna o Ivanki.

Pokušaji da potvrdimo informacije putem njenog facebook profila nisu uspjeli, što je i razumljivo s obzirom da je vjerojatno opsjednuta dijelom od 20 milijuna Trumpovih pratitelja na twitteru. 

Ima još detalja koji se znaju „u susjedstvu“. U Hercegovini je živjela do svoje 18. godine a srednju elektrotehničku školu završila je u Mostaru. Dakle, njene veze s Hercegovinom ne bi trebalo da su pokidane do kraja. Još uvijek ima dio obitelji u Hercegovini, a početkom devedesetih je dolazila u Hrvatsku na odmor. 

Nakon odlaska (ili povratka) u Englesku 1991. Ivanka je završila elektrotehniku na Sveučilištu Sussex što joj je očito pomoglo u poslovnom i privatnom životu. 

Što se tiče Ivankinog iznenadnog „poznanstva“ s Donaldom Trumpom, od njega neće imati nikakve koristi s obzirom da mu je na Twitteru odgovorila prilično oštro da „je on osoba s velikim odgovornostima i da mu savjetuje više pažnje u korištenju Twittera i više učenja o klimatskim promjenama“.

Dnevnik.ba

Uz snijeg i hladnoću proslavljen sv. Antun u Kašču

Selo Kašče smješteno je na padinama biokovskog masiva. Podijeljeno je na Gornje i Donje Kašče. Gornje pripada Republici Hrvatskoj, a Donje, u kojem se trenutno u 11 kućanstava nalazi 22 stanovnika, pripada općini Ljubuški, odnosno župi Šipovača-Vojnići.

U tom malom i lijepom mjestu, Donjem Kašću, po hladnom i snjegovitom vremenu, proslavljen je blagdan nebeskog zaštitnika sela sv. Antun, opat i pustinjak.

Snijeg i hladnoća nisu spriječili 20-tak vjernika, domaćih i odseljenih, da sv. misom koju je predslavio fra Valentin Vukoja, župnik Veljaka u koncelebraciji s don Jozom, župnikom i fra Ivan Kvesićem, župnim vikarom iz Veljaka, proslave blagdan ovoga svetca.

Fra Valentin je u svojoj propovijedi istaknuo kako je sv. Antuna krijepila Božja milost i samo je na taj način ostao pobjednik u borbi s ovozemaljskim stvarima. Posebn je istaknuo primjer njegove poniznosti, jer Bog se oholima protivi, a poniznima daje milost. Stoga je svima stavio pred oči primjer sv. Antuna kao se vodi borba protiv Sotone i zla i kako ići Božjim putem prema sretnoj vječnosti.

Na kraju sv. mise župnik don Jozo zahvalio je predvoditelju slavlja i fra Ivanu, kao i svim vjernicima koji su sudjelovali u misi. Domaćini, braća Ivan i Milan Primorac sa svojim suprugama, i ovoga puta su za svećenike i ministranta Matijasa Bebeka, priredili ručak na kojem nam je se pridružio i don Marin Marčić, župnik Oraha i Stilja.

Župa Šipovača-Vojnići

utorak, 17. siječnja 2017.

Ljubušanka nakon 19 godina pobijedila na Australian Openu

MIRJANA LUČIĆ BARONI pobijedila je na Australian Openu prvi put nakon 19 godina. 34-godišnja Hrvatica plasirala se u 2. kolo pobjedom protiv Kineskinje Qiang Wang sa 4:6, 6:3, 6:4 za nešto manje od dva sata igre.

Hrvatska veteranka loše je otvorila dvoboj protiv 10 godina mlađe Kineskinje i izgubila dva od tri svoja prva servis gema, što ju je koštalo gubitka prvog seta. No, do kraja dvoboja je izgubila tek jedan od 12 gemova na vlastiti početni udarac i ostvarila preokret. U trećem setu jedini "break" Lučić-Baroni je ostvarila u sedmoj igri nakon čega je dva puta sigurno zadržala servis za plasman u 2. kolo.

"Mikica" je na Australian Openu slavila prvi put od 1998. godine.

"Znala sam da nisam dobila prvo kolo u Melbourneu još od 1998. godine. S Qiang Wang sam igrala samo jednom, znala sam da ima dobar servis i da može dobro igrati. Čekale smo dugo da izađemo na teren, sporo sam krenula u meč, ali ostala sam pozitivna, borila sam se do kraja i to je najvažnije. Nisam baš zadovoljna igrom, no bilo je dovoljno za pobjedu", rekla je Hrvatica nakon meča.

Prije 19 godina je mlada Mirjana Lučić u kombinaciji sa Švicarkom Martinom Hingis uzela i naslov u ženskim parovima na Australian Openu.

Lučić-Baroni će u 2. kolu igrati protiv Poljakinje Agnieszke Radwanske.

Ranije u utorak 2. kolo Australian Opena u konkurenciji tenisačica izborile su i Donna Vekić i Ana Konjuh. Vekić će u 2. kolu igrati protiv Dankinje Caroline Wozniacki, a Konjuh protiv Australke Darije Gavrilove.

Index.hr

Grbavac: Igrači, koje sam do jučer gledao na televiziji i divio im se, sada su mi konkurenti na terenu

Gost današnje sportske emisije „Treća četvrtina“ bio je Josip Grbavac, igrač Rukometnoga kluba Izviđača i student treće godine Fizičke kulture FPMOZ-s Sveučilišta u Mostaru.

U svome gostovanju, Grbavac se osvrnuo na Svjetsko rukometno prvenstvo u Francuskoj i igru Hrvatske reprezentacije.

Opisao je i svoju karijeru koju gradi u RK Izviđač i koliko je zadovoljan klubom.

"Igrači, koje sam do jučer gledao na televiziji i divio im se, sada su mi konkurenti na terenu i to mi predstavlja izuzetnu čast", rekao je Josip Grbavac.

Komentirao je izjavu bivšega reprezentativca Nikše Kaleba, koju je dao za radio Treći o igri Hrvatske mlađarije na Svjetskom prvenstvu te je istaknuo kako je zadovoljan koliko studenti Sveučilišta u Mostaru prate prvenstvo.

Branka Dijaković / Treci.ba

U 2016. za doprinose uplaćeno 23,948.220 KM, stari dug manji za čak 9,512.227 maraka

Tijekom prošle godine iz proračuna Zapadnohercegovačke županije na ime doprinosa na plaće proračunskih korisnika isplaćeno je gotovo 24 milijuna konvertibilnih maraka. Od spomenutog iznosa, za tekuće doprinose vezane uz plaće u 2016. isplaćeno je 14,435.993,36 KM, odnosno doprinosi za prošlu godinu plaćeni su u cijelosti. Tu informaciju potvrdili su nam i iz Zavoda MIO Federacije BiH, piše Večernji list BiH.

Stari dug

“Provjerom stanja, utvrđeno je kako je Zapadnohercegovačka županija izmirila sve obveze prema Zavodu MIO vezane uz prošlu godinu”, naveli su iz ovog zavoda. Uz uplate tekućih doprinosa, važno je naglasiti kako su tijekom proteklih dvanaest mjeseci iz proračuna ove županije uplaćene 9,512.227,23 konvertibilne marke starog duga. Prema informacijama iz Ministarstva financija Zapadnohercegovačke županije, dio duga prema Poreznoj upravi Federacije BiH na ime doprinosa vuče se više od petnaest godina. Među ostalim, riječ je o beneficiranom radnom stažu djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova koji nije bio plaćen još iz 2001. “Sada se taj radni staž redovito obračunava i plaća”, navode iz ovog ministarstva.

Prema riječima ministra financija Zapadnohercegovačke županije Tonija Kraljevića, tijekom prošle godine dug na ime doprinosa smanjen je na iznos glavnice od 20,865.254,59 KM. U iznos glavnice ulaze i troškovi naplate Porezne uprave Federacije BiH od 1,654.250,10 konvertibilnih maraka. Visina kamate na dug je 6,264.935 konvertibilnih maraka. Uplatom starog duga za doprinose rješava se jedno od najvećih financijskih opterećenja ove županije, što je potvrdio i resorni ministar.

Bez novog kredita

“Najveći problem s kojim se već godinama suočava Zapadnohercegovačka županija je dug prema Poreznoj upravi FBiH na ime neplaćenih doprinosa iz ranijih godina”, kaže Kraljević. Dodaje kako je bilo nužno početi rješavati ovo pitanje, kako zbog samih proračunskih korisnika tako i zbog činjenice da je taj dug dugoročno mogao stvoriti još veće financijske probleme za ovu županiju. Odnosno dug je predstavljao stalnu opasnost blokade županijskoga računa i sve posljedice koje to nosi sa sobom. “U 2016. je dug po ovoj osnovi umanjen za gotovo 10 milijuna KM, dok je smanjenje ukupnog duga ove županije znatno veće. Budući da se još uvijek rade analize prošle godine, točne podatke o ukupnim uštedama ćemo imati krajem ovog mjeseca te ćemo o tim podacima pravodobno obavijestiti javnost”, ističe Kraljević. U prilog većim uštedama ide i činjenica kako je Vlada Zapadnohercegovačke županije prošlu godinu uspjela završiti bez kreditnih zaduženja.

“Prvi put se u 2016. Zapadnohercegovačka županija nije kreditno zadužila, dok je dospjelih obveza na ime zaduženja iz prethodnog razdoblja plaćeno u iznosu od 5,250.000 konvertibilnih maraka”, kaže Kraljević. Treba podsjetiti kako ovaj saziv Vlade Zapadnohercegovačke županije, uz sve financijske probleme koji su ga zatekli, redovito servisira i sve obveze prema socijalnim kategorijama stanovništva. Riješili su zaostatke rodiljskih naknada, poticaje za poljoprivrednu proizvodnju isplaćuju početkom godine...

Marija Medić Bošnjak / Večernji list 

subota, 14. siječnja 2017.

Nastavlja se izumiranje župe Šipovača-Vojnići: Krštenih trostruko manje od umrlih, samo Banja prkosi "bijeloj kugi"

Nastavlja se izumiranje Šipovače, Vojnića i okolnih mjesta. Pokazao je to popis župljana župe Presvetog Srca Isusova Šipovača-Vojnići kojeg je proveo don Jozo Čirko za vrijeme blagoslova kuća o Božiću.

U protekloj godini sjeverozapadni dio općine Ljubuški ostao je bez sedam obitelji i 24 župljana, odnosno bez 2.66% stanovništva od njih ukupno 902 koliko je brojila župa početkom 2016. godine tako da sada Šipovača, Kašče, Vojnići, Vodice, Dole i Greda broje tek 878 vjernika u 258 obitelji.

Za samo četiri godine, od 2013., župa je ostala bez čak 10% župljana.

Promatrano po mjestima, Šipovača, najbrojnije mjesto župe ima 381 župljanina u 107 obitelji, što je za šest osoba i dvije obitelji manje u odnosu na prošlu godinu. U istom razdoblju, broj župljana u Vojnićima je s 350 pao na 348, u Dolama s 86 na 83, u Gredi s 31 na 22 te u Kašču s 27 na 22, dok Vodice broje jednog člana više pa su sad na brojci od 22.

Jedina svijetla točka župe je zaselak Banja u Šipovači, koji godinama prkosi "bijeloj kugi" i bilježi rast broja stanovnika. Banja sad broji 132 župljana u 31-oj obitelji.

U 2016. godini u župi Šipovača-Vojnići pričestilo se 12 prvopričesnika. U istom periodu, obavljeno je samo jedno vjenčanje, osmero djece je kršteno, dok je 26-ero umrlih.
NASELJEOBITELJIVJERNIKA
BANJA31132
MALA Š.2591
VELIKA Š.51158
VOJNIĆI88348
VODICE822
DOLE3283
GREDA1222
KAŠČE1122
UKUPNO258878

Najava: Proslava sv. Antuna Pustinjaka u Kašču

Mještani Kašča proslavit će nebeskog zaštitnika svoje grobljanske kapelice, sv. Antuna, u utorak 17. siječnja svetom misom u 11,00. Sv. misu predslavit će fra Valentin Vukoja, župnik Veljaka.

Iz života sv. Antuna Pustinjaka poznato je da je u mladosti izgubio oba roditelja. Kad mu je bilo 18 godina, potaknut milošću za vrijeme čitanja Evanđelja kod sv. mise, odluči izvršavati Isusove savjete i želje o savršenom životu. Kao prvo razdijeli svoje imanje siromasima, uzme štap i pridruži se skupini samotnjaka u pustinji. Sav je njegov daljnji život bio u odricanju i duhovnom rastu.

Dvadeset je godina živio u nekoj ruševini pored rijeke Nila i ondje se trsio da svlada sve negativne strasti i živi samo za Boga. Nije bila laka njegova borba protiv napasti. Demon ga je progonio u raznim obličjima – najčešće životinjskim, poput svinje ili pretvarajući se u vjernog psa.

Stekavši veliku duhovnu snagu – mnoge je privlačio svojim vrlinama. Mnogi su dolazili k njemu da žive pod njegovim duhovnim vodstvom.

U dobi od devedeset godina pomisli kako nijedan čovjek nije proveo toliko godina u samoći i odricanju. Nato čuje glas koji mu javi: “Ima jedan svetiji od tebe, to je Pavao Pustinjak koji služi Bogu u samoći i odricanju već devedeset godina.”

Sveti Antun Pustinjak potraži sv. Pavla Pustinjaka. Na svom putu naiđe na mnoga čudovišta i mnoge kušnje. Kentaur i satir pokazaše put k Svecu, ali mu đavao podmetnu zlatnu šipku, kako bi ga odvratio od daljnjeg putovanja. No sveti Antun je znakom križa otjerao sve napasti, te napokon stigne do pećine gdje je šezdeset godina neki gavran svaki dan donosio polovinu kruha. Kada su dva starca počela zajednički živjeti u pustinji – gavran je počeo svaki dan donositi cijeli kruščić. Nakon smrti sv. Pavla Pustinjaka – sv. Antun se vratio u svoje ranije prebivalište gdje je ostao još 14 godina. Umro je u svojoj 105. godini. Njegov grob u pustinji otkriven je dvjesto godina kasnije, a posmrtni mu ostaci kao relikvije počivaju danas u Saint-Julienu kraj Arlesa u Francuskoj.

Sveti Antun Pustinjak proglašen je svecem zaštitnikom od kožnih bolesti. Razlog tome je stvarna bolest od koje je svetac bolovao – herpes zoster virusne bolesti koja napada određene živce (najčešće među rebrima i u slabinama). Zato se ljudi utječu svetom Antunu u svim kožnim epidemijama.

Sveti Antun Pustinjak prikazuje se kako nogama gazi snop plamenova, što pokazuje Antunovo viđenje pakla, vatre što je u njemu utrnula svaku požudu. Na njegovu lijevom ramenu se nalazi slovo Tau – T – znak Križa kao znak izabranika Božjeg.

Svetac se često prikazuje s domaćim životinjama, napose svinjama. Slike su privukle vjernike da se tom Svecu uteknu za pomoć i zaštitu svoga blaga. Ovaj zimski Svetac poznat je također kao čudotvorac i pomoćnik za ono što je ljudima potrebno u svakodnevnom životu.

Molitva sv. Antunu Pustinjaku

Bože, ti si dao svetom Antunu opatu da ti služi osobitim životom u pustinji. Udijeli nam, po njegovu zagovoru, da se odričemo sami sebe i tebe sveudilj i nadasve ljubimo. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Župa Šipovača-Vojnići

Trener Petar Šuvak: Da je novca, bili bismo glavni kandidat za naslov prvaka

U sjeni muških kolega koji su se “bavili” zahtjevnom regionalnom SEHA ligom, odradile su rukometašice Izviđača jesensku polusezonu. Ljubušanke zimuju na šestom mjestu na prvenstvenoj ljestvici s 18 osvojenih bodova, uz šest pobjeda pretrpjele su pet poraza, što je slabiji skor od prosjeka rezultata ovoga kluba u Premijer ligi BiH. Međutim, ako se uzme u obzir kako je bio upitan i sam prvenstveni nastup ove sezone, učinak se može ocijeniti vrlo dobrim.

Dobar početak

Osvrćući se na prvi dio prvenstva, Petar Šuvak, trener rukometašica Izviđača, kaže:

- Početak je bio jako dobar dok je igrački kadar kojim raspolažemo mogao izdržati napore. Bili smo drugi, odmah iza Gruda, pa treći, a onda su zaredale ozljede Mirjane Mišetić i Ljiljane Nižić. Na to se nadovezala i bolest dijela igračica, tako da smo jedva priveli kraju jesensku polusezonu. Podatak da smo u posljednje tri utakmice jedva uspjeli skupiti osam igračica govori sam za sebe. Da smo bili kompletni, ne bismo izgubili više od jedne utakmice.

Nakon serije odlazaka prošloga ljeta, kada je sastav bio na pragu potonuća, u zadnji čas se uspjela “skrpati” ekipa od sedam igračica – Marta Gudelj, vratarka, te igračice Marija Boras, Matea Nosić, Marija Mišetić, Ljiljana Nižić, kojima su odlučile pomoći Maja Bošnjak–Prusina, bivša kapetanica, i Ivana Pavlović.

- Ostale igračice su 2000. i 2002. godište, dakle djevojčice koje imaju dara, ali im treba rada i utakmica za premijerligašku konkurenciju, obrazlaže trener Šuvak koji u pogledu nastavka prvenstva kaže:

- Ekipa ostaje ista, pokušali smo dovesti nekoliko igračica, što je, s obzirom na financijsku situaciju, bilo neizvedivo. Najveći su nam problem u ovom trenutku ozljede igračica. Ako Mirjana Mišetić bude spremna, imat ćemo prvu postavu kojom možemo parirati svima, pa i Grudama.

Pripreme kreću u ponedjeljak 16. siječnja, nastojat ćemo podići spremnost mladih igračica i to je sve što u ovom trenutku možemo učiniti, ocjenjuje trener Petak Šuvak koji na upit ima li promjena u ženskom bh. rukometu u tekućoj u odnosu na razdoblje prije tri i pol sezone, kada je također sjedio na klupi Izviđača, konstatira:

- Objektivno, liga je u prosjeku nešto slabija, ali je napredak u tome što su stasala dva nova kluba - Grude koje su posljednjih sezona neprikosnovene i tuzlansko Jedinstvo koje dosta ulaže u razvoj svojih igračica. Tu je i prijedorska Mira koja se sa svojim kadrom jesenas probila na drugu poziciju na ljestvici. Bio bi tu i Izviđač da je nešto bolja materijalna situacija u klubu. To što ima Izviđač nema nitko u BiH, Vesna Tolić i Katarina Pavlović igraju u Njemačkoj, Željana Šuvak u Mađarskoj, Tomić je u hrvatskom prvoligašu Koki, Andrea Prusina, Kraljević i Boras igraju za prvaka Grude, sestre Šumelj su u tuzlanskom Jedinstvu, sestre Barišić u Osijeku… Da je u našem klubu bolja materijalna situacija, pola bi se spomenutih djevojaka vratilo kod nas, tko bi nam se onda uopće mogao suprotstaviti - pita se prvi čovjek struke kluba iz Ljubuškog.

Problem nedostatak novca

Trener Izviđača Petar Šuvak kao posebno značajan ističe podatak kako isti ljudi, treneri, stvaraju i ženski i muški omladinski pogon, što nigdje u našem okruženju nije slučaj.

Dakle, s nešto više novca u spomenutom klubu, očito bi i ženski rukomet u Ljubuškom ponovno bio trofejan.

Dušan Musa / Večernji list

Matej Hrstić i Marija Boras najbolji u 2016.

Najbolji sportaš općine Ljubuški za 2016. godinu je rukometaš Matej Hrstić. Najbolja sportašica je rukometašica Marija Boras. Najbolji mladi sportaš do 18 godina je rukometaš Josip Šarac, najbolja mlada sportašica do 18 godina je rukometašica Andrea Vrdoljak i najbolji sportski klub je RK Izviđač.

Jubilarni iznos

To su rezultati izbora najboljih ljubuških sportaša za prošlu godinu, koji je organizirao općinski Ured društvenih djelatnosti. Izbor je provelo osmeročlano povjerenstvo sastavljeno od ljubuških novinara. Bio je to jubilarni 20. po redu izbor i, kao i u većini prethodnih godina, protekao je u znaku rukometa.

Matej Hrstić je najbolji igrač Izviđača. Igra na mjestu lijevog vanjskog, bio je kadetski i juniorski reprezentativac BiH, bio je pozvan i u seniorski sastav BiH, no zahvalio se jer je odlučio igrati za Hrvatsku. Imajući u vidu njegove igre, za očekivati je da će mu se ostvariti želja da uskoro obuče kockasti dres, međutim, prema pravilima, mora pauzirati dvije godine, budući da je promijenio reprezentativnu vrstu.

Marija Boras, igračica ŽRK Izviđač Autotransport, ponovno je najbolja ljubuška sportašica i ovo je treći put zaredom kako je ponijela tu titulu. U sezoni 2015./2016. bila je najbolji strijelac u Premijer ligi BiH, a i u jesenskom dijelu ovogodišnjeg natjecanja je prva na ljestvici strijelaca. Josip Šarac je, uz Mateja Hrstića, najbolji igrač seniorske momčadi Izviđača, kadetski je reprezentativac Hrvatske i na Europskom kadetskom prvenstvu prošle godine u Zagrebu s hrvatskom reprezentacijom osvojio je srebro. Andrea Vrdoljak, učenica 2. razreda Gimnazije, standardna na lijevom krilu u prvom sastavu ŽRK Izviđač Autotransport, igračica je koja obećava.

Izviđaču 18. naslov

RK Izviđač je 18. put izabran kao najbolji ljubuški sportski klub. Osvojio je prvo mjesto u prvenstvu u prošloj sezoni i to mu je ukupno peta titula prvaka BiH. Slavlje se poklopilo s proslavom 60. obljetnice osnivanja kluba. Dvostruki je pobjednik Kupa BiH, osam puta je bio prvak u prvenstvu Herceg Bosne, a devet puta osvajao Kup. Trenutačno se, kao predstavnik BiH, natječe u SEHA ligi.

Ivan Kaleb / Večernji list

petak, 13. siječnja 2017.

Legli županijski poticaji: Isplaćene 897.852 KM

Zapadnohercegovačka županija nastavlja s praksom isplate poticaja za poljoprivrednu proizvodnju početkom godine. Naime, jučer je Ministarstvo financija ZHŽ-a uplatilo 897.852,92 KM za poticaje za biljnu i animalnu proizvodnju proizvođačima s prostora ove županije, piše Večernji list BiH

Prema informacijama iz Ministarstva, za poljoprivrednu proizvodnju isplaćeno je ukupno 500.908 KM, od čega 17.386,76 za plasteničku, a 483.522 KM za klasičnu. Kada je riječ o animalnoj proizvodnji, poticaji su isplaćeni za uzgoj muznih krava (125.790 KM), za uzgoj brojlera-pilića (51.675,66 KM), koka nesilica (8478 KM) te za uzgoj magaraca (11.830 KM). Za otkup mlijeka iz proračuna za 2017. izdvojeno je 30.000 KM, dok je za ostale projekte ruralnog razvoja isplaćeno 63.400 KM.

Novac i pčelarima

Budući da je ova županija poznata po velikom broju pčelara, za ovu vrstu poticaja jučer je iz županijskog proračuna isplaćeno 105.770 KM. Inače, ovo je druga godina zaredom da se poticaji za poljoprivrednu i animalnu proizvodnju isplaćuju početkom godine, a prema riječima ministra financija ZHŽ-a Tonija Kraljevića, cilj je ovu praksu nastaviti i u budućnosti. “Isplatom poticaja za poljoprivrednu i animalnu proizvodnju početkom godine nastojimo maksimalno izići u susret našim proizvođačima i osigurati im sredstva onda kada su im najpotrebnija, odnosno u razdoblju kupnje sjemena, sadnica i ostalog materijala potrebnog za pripremu sadnje”, naveo je Kraljević.

Na važnost isplate poticaja početkom godine osvrnuo se i Dubravko Vukojević, predsjednik Udruge poljodjelaca ZHŽ-a. “Ovom prilikom moram pohvaliti sadašnji saziv Vlade ZHŽ-a, a posebno ministra financija Tonija Kraljevića i ministra gospodarstva Darija Sesara koji su već drugu godinu zaredom najzaslužniji za isplatu poticaja početkom godine, odnosno u razdoblju kada to proizvođačima najviše znači”, kazao je Vukojević.

Dodaje kako će poticaji s razine županije svakako određenom broju proizvođača, koji su možda na rubu odustajanja od daljnje proizvodnje, pomoći nastaviti se baviti ovim poslom. Kaže kako će ovaj novac puno značiti i onima koji se bave animalnom proizvodnjom. “Niske temperature, koje su se ove godine oduljile, dio proizvođača dovele su u nezavidan položaj, zalihe hrane su pri kraju, a stoka ne može na ispašu, zbog čega su potrebna dodatna sredstva za nabavu hrane”, ističe Vukojević.

Kritika Federaciji

Osvrnuo i na poticaje koji u ZHŽ dolaze s federalne razine, a za koje smatra da bi trebali biti znatno veći.
“Ako nam županija, za koju znamo u kakvim je financijskim problemima, na godišnjoj razini može isplatiti milijun KM poticaja, onda bi bilo očekivano da proizvođači iz ove županije mogu računati na barem 6-7 milijuna KM s razine FBiH, a ne svega 2,5 milijuna KM koliko su dobili prošle godine”, smatra Vukojević. Županijski poticaji su tim veći jer dio ljudi ne može dobiti poticaje od FBiH.

Marija Medić Bošnjak / Večernji list