"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

četvrtak, 22. lipnja 2017.

Počele prijave za "14. MNL MZ općine Ljubuški 2017."

Javna ustanova Kulturno-športski centar, Ljubuški organizator je „14. Malonogometne lige mjesnih zajednica općine Ljubuški 2017.“.

Sudionici turnira bit će momčadi koje predstavljaju mjesne zajednice naše općine , pa ovim putem pozivamo predstavnike tih momčadi da izvrše njihovu prijavu za natjecanje u uredu Javne ustanove „Kulturno-športski centar“ Ljubuški u Gradskoj športskoj dvorani, svakog radnog dana u vremenu od 8 do 14 sati, a najdalje do petka, 30.lipnja do kada treba dostaviti spiskove sa maksimalno 20 prijavljenih igrača.

I ove godine igrat će se i „7. Malonogometna liga mjesnih zajednica općine Ljubuški 2017.“ za igrače do 16 godina starosti, a prijave za ovo natjecanje primat će se također u uredu Javne ustanove.

Napominjemo kako ove godine nema uplate kotizacije za sudjelovanje u navedenim natjecanjima, a sve podrobnije informacije o sudjelovanju u „14. Malonogometnoj ligi mjesnih zajednica općine Ljubuški 2017.godine „ i „7. MNL općine MZ 2017.godine za igrače do 16 godina starosti“, mogu se dobiti na telefon broj: 833-072, te na mobitel broj: 063/ 321-878 odnosno 063/ 773-315.

Autor: Javna ustanova Kulturno-športski centar, Ljubuški

Radio Ljubuški

Ništa od obećane financijske pomoći

Kako je to obično i bivalo posljednjih dvadesetak godina bh. poljoprivrednici su i u priči oko prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU izvukli najdeblji kraj što za mnoge znači samo jedno – ključ u bravu.

Naime, od obećanja kako će se iz međunarodnih financijskih institucija pomoći bh. proizvođačima u sanacijama šteta od daljnje liberalizacije tržišta, sada je već jasno, neće biti ništa. Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS, kaže kako je izvješće Svjetske banke o štetama tendenciozno i u potpunosti netočno.

Oni navode kako su štete minorne, nešto na medu i još nekim proizvodima, a kako primjerice u mljekarskom sektoru nema nikakvih šteta, što je potpuno nonsens. Mi samo na padu cijena imamo štetu od 20 milijuna maraka, a da ne spominjem sve ostalo, kazao nam je Usorac.

Maćehinski odnos

Ono što je najgore u cijeloj priči, navodi to što u BiH ulaze mlijeko i meso ali i ostali proizvodi vrlo loše kvalitete. Kao primjer navodi podatak da je u našu zemlju došlo 120 tona sjemenskog krumpira iz četiri zemlje EU, a koji je zaražen virusom. Usorac smatra kako to govori samo dvije stvari – ili se ne kontrolira kvaliteta ili se namjerno želi uništiti bh. proizvodnja.

Naše procjene govore kako će štete od prilagođenog SSP iznositi nešto više od 300 milijuna maraka, ali to očito nikoga ne zanima. Jasno je kako nikakvu pomoć nećemo dobiti niti od međunarodnih institucija niti od domaćih, kaže Usorac.

Navodi kako se s entitetske razine poticaji za poljoprivredu ne povećavaju, a uz to i kasne, dok se s državne razine ne samo da ne pomažu poljoprivredu, nego joj dodatno odmažu. Tako su se željele povećati trošarine, a da se prije toga nije uveo “plavi dizel” što bi za poljoprivrednike bio samo još jedan veliki šamar.

Od priče o povoljnim kreditima i takvim vidovima pomoći više nitko niti ne razgovara. Smatra kako su političari spremi na apsolutno sve samo kako bi progurali isključivo vlastitu korist, a za narode i građane ih nije nikada ni bila briga. Tako navodi da je glavni cilj naših političkih elita biti podanici EU kako bi i nakon isteka mandata osigurali sebi određene pozicije.

Bježanje iz BiH

Na naše pitanje pripremaju li poljoprivrednici u našoj zemlji određene akcije i kontra mjere, jasno odgovora kako nisu.

Mi smo u fazi umiranja, a mrtvac nikada nije ništa poduzimao. Ovakvo stanje odgovora pustošenju sela, u kojem ostaju samo starci, dok mladi bježe “glavom bez obzira”. Za prosvjede ili slične akcije trebaju vam mlade osobe, a ne starci, poručio je Usorac.

On upozorava kako danas imamo tristotinjak u potpunosti praznih sela, preko tisuću onih s manje od deset stanovnika, mladi ili odlaze u velike gradove ili u druge europske zemlje. S obzirom na ponašanje naših vlasti, ali i maćehinski odnos međunarodnih institucija, Usorac tvrdi da kada dođe trenutak da BiH postane dio EU iz naše zemlje neće imati tko ući jer će svi iz nje pobjeći.

Dragan Bradvica / Dnevni list

HKK Ljubuški pobjednik Mini basket festivala

Košarkaška akademija Herceg Bosne u suradnji s Hrvatskim košarkaškim klubom Ljubuški je danas uspješno organizirala Mini basket festival za dječake i djevojčice rođene 2004. godine i mlađe. Nastupilo je oko 350 mladih igrača i igračica iz 22 kluba koji djeluju pod okriljem KS Herceg Bosne, među kojima su bili košarkaši Kiseljaka, Busovače, Viteza, Novog Travnika, Rame, Livna, Tomislavgrada, Posušja, Ljubuškog, Širokog Brijega i drugih.

Trinaest muških i devet ženskih košarkaških ekipa, a natjecanja su se održavala u Gradskoj sportskoj dvorani i na sportskom igralištu iza Gimnazije te na Gračinama u školskoj dvorani i na vanjskom terenu. Na četiri terena su odigrane 32 utakmice. Tijekom cjelodnevnog boravka pored samog natjecanja mladi igrači i igračice imali su priliku upoznati i kulturno povijesne znamenitosti grada Ljubuškog tako su obišli Muzej na Humcu i vodopade Kravice, nakon čega su u svečanom mimohodu prošli ljubuškim ulicama od Gradske sportske dvorane do Centra malih sportova gdje je svečano otvoreno košarkaško igrališta i odigrano finale nakon kojeg su dodijeljene nagrade. Drugo mjesto su osvojile djevojčice iz Košarkaškog kluba Livno, a prvo mjesto djevojčice Košarkaškog kluba Tomislav, kojima je medalje i pehar uručio Mario Škegro, tajnik Košarkaškog kluba Ljubuški.

U kategoriji dječaka drugo mjesto osvojili su dječaci Košarkaškog kluba Široki, a pobijedili su dječaci Hrvatskog košarkaškog kluba Ljubuški kojima je medalje i pehar udijelio proslavljeni ljubuški košarkaš Domagoj Bubalo. Ljubuški dječaci, ovu godinu i godine ranije djeluju u dosta teškim uvjetima borbe za termine, koje imaju ili ih nemaju te je iz tog razloga njihov rezultat zlata vrijedan i poruka da djeca zaslužuju podršku i da imaju ravnopravne uvjete kao i ostali sportovi.

„Ponosan sam što smo bili domaćini ovog lijepog košarkaškog događanja, ovo je bio istinski košarkaški pozdrav ljetu iz Ljubuškog. Veliki broj mladih košarkašica i košarkaša iz svih krajeva Bosne i Hercegovine imalo je priliku, pored natjecateljskog dijela, upoznati i doživjeti dio ljubuških prirodnih ljepota kao i kulturno-povijesnih znamenitosti. Ovo je bitan podstrek daljnjoj popularizaciji košarkaškog športa u našem gradu, a samo domaćinstvo Mini basket festa iskoristili smo i za dodatna ulaganja u košarkašku infrastrukturu u našem gradu“, rekao je Toni Kraljević, predsjednik HKK Ljubuški kojem je Košarkaška akademija Herceg Bosne dodijelila počasno članstvo zbog posebnog doprinosa razvoju i popularizaciji Košarkaške akademije Herceg Bosne.

Na kraju su organizatori zahvalili ljudima koji imaju osjećaj za ovakve stvari i sponzorima te svim dobrim ljudima koji prepoznaju ovakve akcije i koji ih podupiru. Mini basket festival nastavljaju dalje i istu priču će i dogodine ispričati u nekom drugom hrvatskom gradu u Bosni i Hercegovini.

„Danas smo odradili jedna veliki posao za košarku u Ljubuškom, osposobili smo teren za košarku na Centar malih sportova prebacili koševe, a u dvorani smo dobili nove koševe. Zahvaljujem Općini Ljubuški i Županiji Zapadnohercegovačkoj na čelu s našim predsjednikom Tonijem Kraljevićem koji nas svesrdno pomaže da bi nastavili započetu košarkašku priču“, rekao je Mario Škegro, tajnik Košarkaškog kluba Ljubuški.

Ljportal.com

utorak, 20. lipnja 2017.

Ljubuški srca mog

LJUBUŠKI SRCA MOG

Na kamenom području tom
smjestio se moj dom.
Mnoge znamenitosti ima,
bilo ljeto, bila zima.

Kula herceg Stjepana ga krasi,
što kroz povijest poznata je masi.
Humačka ploča natpis je stari,
iz doba kad su vladali Ugari.

Povijesne ostatke razdoblja svih
nalazimo na području sela tih.
Poznat je i logor na Gračinama,
a blizu su i stećci na Baščinama.

U Studencima slapovi Kravice padaju
i prirodnu ljepotu stvaraju.
Rijeka Mlade stvorila je slap u Veljacima
koji je drag njegovim zemljacima.

Ljubuški trideset i četiri naseljena mjesta broji
i tu se sudbina mnogih ljudi kroji.
Fra Lovro Šitović gramatiku je napisao
pa i za pismaricu iznio svoju misao.

Kulturna društva, običaji starih
uče da znanje ostaje kod mladih.
Mali grad, ali puno starina čuva,
ponos svih nas, dio našeg bogatstva,
povijesti i životnog duha.

Ana Dragičević


subota, 17. lipnja 2017.

SVETKOVINA PRESVETOGA SRCA ISUSOVA I SVETA KRIZMA

PROSLAVA PRESVETOGA SRCA ISUSOVA
I SVETA KRIZMA

U petak, 23. lipnja 2017.
svečano misno slavlje u 11,00 predslavi
mons. Ratko Perić, biskup


Trodnevna priprava za svečanu proslavu od 20. do 22. lipnja.

Misno slavlje i pobožnost Srcu Isusovu u 19,00.

Prigoda za ispovijed svakim danom trodnevnice.

Župa Šipovača-Vojnići

Upravljanje hidromelioracijskim sustavima prelazi na JP "Parkovi"

U srijedu 14. lipnja 2017. godine u Širokom Brijegu, pod predsjedavanjem predsjednika Zdenka Ćosića, održana je 72. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.

  • Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti na Naputak za ostvarivanje prava na novčane potpore u poljoprivredi; Odluku o raspodjeli sredstava utvrđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2017. godinu za Tekuće prijenose za političke stranke, za razdoblje siječanj – ožujak 2017. godine.
  • Odluku o stavljanju izvan snage Odluke o davanju suglasnosti općini Ljubuški o prijenosu prava upravljanja i korištenja na hidro melioracijskim sustavima u vlasništvu Županije Zapadnohercegovačke na registrirane udruge korisnika vode na području općine Ljubuški
  • Odluku o davanju suglasnosti općini Ljubuški o prijenosu prava upravljanja, korištenja i održavanja na hidro melioracijskim sustavima u vlasništvu Županije Zapadnohercegovačke na Javno poduzeće Parkovi d. o. o. Ljubuški na području općine Ljubuški.

četvrtak, 15. lipnja 2017.

Maja Šuput spasila tjelohranitelja kojem je zvučnik pao na glavu u Diamondu: "Dobro da je živ ostao!"

Pjevačica je održala veliki koncert u Ljubuškom, gdje se slavio blagdan svetog Ante, kojega ti mještani veoma štuju. Za njih to uvijek znači zabava do zore, a upravo se Maja Šuput ove godine pobrinula za to. No, nezgode su nekada naprosto neizbježne i tako se vrckasta Maja pronašla ni više ni manje nego u ulozi doktorice. Naime, njezin zaštitar doživio je nezgodu na tonskoj probi prije koncerta u diskoteci u kojoj su nastupali.

“Tamo na pozornici se nešto krivo postavilo i čovjeku je pao ogroman zvučnik na glavu. Dobro je da je živ ostao! A kako je bilo jako kasno i nismo znali koga možemo pozvati u pomoć, ja sam se odlučila igrati doktora”, rekla je Maja samo za Story.hr.

Doktorica Maja pronašla je šivaći pribor u hotelskoj sobi, a opisala nam je kako je sve točno izgledalo: “Naručila sam rakiju u sobu kako bih mu dezinficirala ranu. I iglu sam također dezinficirala u rakiji. Zašila sam mu samo tri šava. Super je to što nisam obični gumb sama zašila barem 15 godina, a svome sam zaštitaru zašila glavu.” Sudeći prema fotografiji koju je pjevačica objavila na svom Instagram profilu, odlično se snašla u toj ulozi, a kako kaže, bilo je kao u filmovima.

Ipak, Maja priznaje da se ne vidi u toj ulozi: “Nikako se ne bih snašla u toj profesiji. Znači grozno, grozno i pregrozno! Nije to za mene. Ali što sam mogla napraviti?! Trebali smo ići na svirku i morala sam ga malo pokrpati. Ali dobro, navikao je on na udarce. Pa čovjek se bavi s tim! Ozbiljan je lik, može pretrpjeti bol. Doduše i sam je rekao da ga ništa nije boljelo dok sam ga šivala.”

Zaštitar je i sam priznao da je ‘šivačica’ bila odlična. Maja je posao odradila omotana samo u ručnik pa je time postala brojnim obožavateljima doktorica iz snova.

Simpatična Zagrepčanka ostat će vjerna svome poslu. Čeka je dugo i naporno ljeto. “Svaki dan bit će mi radan, ali točno svaki dan ću pjevati. Tko preživi ovo ljeto, pričat će! U cijelom sam si ljetu uzela samo četiri dana godišnjeg i to ću otići na Mikonos. Ostatak ljeta ću svaki dan na imati gaže na Jadranu u nekom drugom gradu. Samo pjevanje, pjevanje, pjevanje, pjevanje i pjevanje”, ispričala je Maja.

Da je sama sebi dovoljna i da joj posao na prvom i jedinom mjestu, iskreno nam je priznala: “U vezi sam sama sa sobom, a ljubim se sa svojim mikrofonom, s kojim sam u neraskidivoj vezi!”

Story.hr

srijeda, 14. lipnja 2017.

Zdenko Herceg: Rat protiv raka ne možemo dobiti jer ga vodimo na pogrešnom terenu

Profesor doktor Zdenko Herceg molekularni je biolog i genetičar na Međunarodnom institutu za istraživanje raka u Lyonu, gdje vodi laboratorij za epigenetiku te Odjel za molekularne mehanizme razvoja karcinoma. Ovaj istaknuti svjetski znanstvenik, podrijetlom Ljubušak (Šipovača), u petak 16. lipnja 2017. s početkom u 13 sati, održat će u velikom amfiteatru mostarskog Medicinskog fakulteta predavanje na temu „Epigenetika karcinoma: kako obuzdati imperatora svih bolesti?“. Prije sudjelovanja na 10. konferenciji Međunarodnog društva za primijenjene biološke znanosti (ISABS), koja se od 19. do 24. lipnja održava u Dubrovniku, na kojoj sudjeluje više nobelovaca i na kojoj je jedan od uvodničara, profesor Herceg našao je vremena za posjet rodnoj Hercegovini i druženje s budućim mostarskim liječnicima, ali i razgovor za Večernji list.

Profesore Herceg, dobrodošli u svoju Hercegovinu. Koliko često navratite doma i kako se osjećate?

- Duže od 25 godina živim i radim u inozemstvu i sve te godine redovito u ljetnim mjesecima dolazim na odmor kući, u Hercegovinu. A što godine više prolaze, to s većim nestrpljenjem i željom iščekujem svaki taj dolazak. Iako sam dugo vani, a na neki sam način kao svoju prihvatio i novu domovinu, ipak se držim izreke da svugdje može biti dobro ali kod kuće je najbolje. S druge strane, ne bi imao ništa protiv da je sudbina htjela da ovdje ostvarim egzistenciju, a da na odmor odlazim u Francusku i svijet.

Mostarskim studentima, ali i liječnicima, održati ćete predavanje. Što ćete im poručiti?

- Prije svega, želim im poručiti kako je obrazovanje, odnosno stjecanje novih znanja i vještina, uistinu moć, a ne floskula kako to neki misle. To je istinsko ulaganje u sebe, u vlastitu budućnost, ali i u napredak zajednice. Možda se kratkoročno ne vidi, ali dugoročno i globalno, vjerujte, to je prava moć. Možda griješim, ali čini mi se kako ovdje kod nas mladi ljudi još uvijek nisu dovoljno prepoznali značaj otvorenosti prema novim tehnologijama i učenju više stranih jezika pa ću ih svakako pokušati animirati i u tom dijelu. Kada je riječ o studiju medicine, studenti moraju znati kako je to privilegij koji im otvara mnoga vrata, ali i velika odgovornost koje moraju biti itekako svjesni. Onima koji možda imaju aspiracije okušati se u znanosti, a vjerujem da ih ima, preporučit ću da budu odvažni i ustrajni kako bi u tome uspjeli. Nije lako, ali je moguće...

Od 2002. radite kao istraživač na IARC-u, od 2006. voditelj ste Labaratorija za epiganetiku, a od 2011. voditelj Odjela za molekularne mehanizma razvoja karcinoma. Jednostavno pitanje - je li, po vama, karcinom kraj života ili postoji mogućnost liječenja?

- U pravilu je to smrtna presuda i bojim se kako će tako i ostati, pogotovo ako nastavimo globalni "rat" protiv te bolesti svih bolesti voditi na pogrešnom terenu. A to je traženje čudotvornog lijeka zanemarujući prevenciju i ranu dijagnozu. Hajde da odmah budem malo provokativan,  pa da kažem kako nikad nećemo pronaći lijek za karcinom kao što nikad nećemo pronaći ni eliksir za besmrtnost ili barem ne na ovom svijetu. Međutim, imamo nekoliko alternativa klasičnom poimanju lijeka, ali o tome ću malo poslije... Zašto je karcinom teško ili nemoguće izliječiti? Prije svega, trebamo definirati što je to karcinom. To je iznimno heterogena bolest ili, još bolje rečeno, skupni naziv za nekoliko stotina različitih bolesti. Moglo bi se reći čak da je svaki individualni karcinom posebna bolest ili priča za sebe. Bjelodano je da je nemoguće naći personalizirani i učinkoviti lijek za milijune različitih malignih oboljenja koja nastaju svake godine. Istina, različite vrste karcinoma imaju nešto zajedničko, a to je nekontrolirana i sebična proliferacija stanica koje eventualno razaraju tkiva, izazivaju metastaze u različitim organima i konačno ubijaju organizam. Dalje, karcinom se razvija u svakom organu i praktično svaka stanica u organizmu, a imajte na umu da je njih nekoliko trilijuna u svakom od nas, i konačno karcinom nije statična bolest, nego evoluira u vremenu i prostoru, po nekoj vrsti Darwinovog zakona. Stanice karcinoma imaju nevjerojatnu moć prilagođavanja i to im je svojstvo najveća snaga. Imaju one i pokoju "Ahilovu tetivu", ali nevjerojatna prilagodljivost tumorskih stanica i neograničena proliferacija, unatoč činjenici da one umiru kao i normalne stanice, daje samom karcinomu otpornost na lijekove i konačnu besmrtnost. Nevjerojatna je činjenica da noviji, "pametni", a iznimno skupi lijekovi prividno unište karcinom u nekoliko dana, a onda se on za nekoliko tjedana pojavi na istim mjestima, ali tada je otporan na taj isti lijek.
Nažalost, velike farmaceutske tvrtke će nam nastaviti plasirati skupe lijekove koji u konačnici nakratko produlje život bolesnika, ali ne izliječe bolest. Primjerice, jedna novija studija pokazala je da tretman Erlotiniom (lijek protiv karcinoma gušterače) stoji 15.000 eura, a produlji život 10 dana. Slično, Cetuximab (lijek protiv određene vrste raka pluća) stoji 80.000 eura, a produlji život 1-2 mjeseca. Sami zaključite jesu li to rješenja problema, a da ne govorim za zemlje s ograničenim sredstvima. Velika šansa je u prevenciji i ranoj dijagnostici te naša istraživanja idu u tom smjeru i o tome ću govoriti na predavanjima u Dubrovniku i Mostaru.

Večernji list

KAŠČE NAŠE IZ SRCA NE DAMO!

Kad se jutrom zora rađa,
i san se svojim zrakom sine,
domovina te tvoja zove:
ustani se dragi sine.

Na brzinu ja se spremam,
krišom gledam najmilije svoje,
grlo steglo, sa suzom u oku,
još jedanput da pogledam,
Kašče selo, lice majke moje.

Vihor rata odavno već prođe,
Kašče moje ostalo je isto,
stara majka u snu me još zove,
ljubi sine svoje rodno misto.

Dođite Kaščani za sv. Antu,
iza mise na Rašeljku da zaigramo,
da čuvamo običaje naše,
Kašče naše iz srca ne damo.

(Milivoj Bebić-Beba)

Jučer je u Kašču svečano proslavljen blagdan sv. Ante Padovanskog, koji je, uz sv. Antuna Pustinjaka, nebeski zaštitnik ovog malog mjesta. Slaviti sv. Antu došli su odseljeni Kaščani, kako iz Donjeg, tako i Gornjeg Kašča, te hodočasnici iz Šipovače, od kojih su se neki mogli susresti kao idu na „zavjet“ pješice.

Svetu Misu u 11 sati predslavio je don Marin Marčić, župnik Oraha i Stilja, uz koncelebraciju don Joze, župnika. Sv. Misi je prethodila procesija oko groblja s kipom Sv. Ante u pratnji stotinjak vjernika. Na završetku Mise don Marin je blagoslovio okupljenu djecu te su im podijeljene prigodne sličice sv. Ante s molitvom ovom svecu.

Više fotografija pogledajte OVDJE



Ženska osoba ozlijeđena u teškoj prometnoj nesreći na najopasnijem ljubuškom raskrižju

Teža prometna nesreća dogodila se danas na križanju ulice Leopolda Mandića i ulice Hrvatskih kraljeva na obilaznici u Ljubuškom.

Autobus koji se kretao ulicom Hrvatskih kraljeva sudario se s automobilom marke ford koji je izlazio iz ulice Leopolda Mandića.

Prema izjavama očevidaca s lica mjesta, pri sudaru je žena koja se nalazila u Fordu teško ozlijeđena.

Morali su intervenirati i ljubuški vatrogasci koji su rezali automobil kako bi izvukli unesrećenu,  koja je vozilom Hitne pomoći prevezena na liječenje u SKB Mostar.

Policija je na terenu, a više podataka znat će se nakon obavljenih istražnih radnji.


Radio Ljubuški