Povijest ljubuških naselja: ŠIPOVAČA

U sjeverozapadnom dijelu ljubuške općine smjestila se Šipovača, neposredno uz samu granicu s Republikom Hrvatskom.

Na površini od 7,88 četv. km prema popisu iz 1991. živjelo je 623 stanovnika. Danas je taj broj niži, možda četiristo žitelja, kako bilježi Župni ured Šipovača. Mjesto se dijeli na zaseoke Banja (oko 130 st.), Velika Šipovača (oko 170 st. ) i Mala Šipovača (oko 100 st.). Selo se uglavnom prostire nizinskim dijelom i obiluje plodnim zemljištem i šumama. U vjerskom pogledu Šipovača je sjedište župe Presvetoga Srca Isusova, kojoj još pripadaju Vojnići, Dole,Greda i Kašče. Ime Šipovača ima fitonimsku osnovu prema imenici šib, šiba, šipka (uz sufikse –ov i –ača), odakle je stvoren veći broj toponima - Šipovac, Šipovica,Šipovik, Šipovo, Šiprage isl.

Na području sela zabilježeni su značajniji lokaliteti: Antine ljuti, Bovani, Brdo, Donje Baraćuše, Dubrava, Gajevi, Gornje Baraćuše, Gradina, Humac, Jurina lazina, Klačine, Kladnik, Krmeljače, Latice, Mala gomila, Male Lazine, Modro oko, Općine, Pekuše, Planikovac, Smriči, Velika gomila, Veliki Ključ i Vinogradi. Na granicis Republikom Hrvatskom, u južnom brdskom dijelu prema Orahu, nalazi se jedna pećina koja nije speleološki istražena.

Slično poput susjednih Vojnića stanovništvo Šipovače bavilo se ranije intenzivno poljodjelstvom, danas u znatno manjem opsegu. Zadnjih godina sagrađena je nova pučka škola (2006.), dovršena gradnja vodovoda i mjesnoga igrališta s rasvjetom. Na igralištu održava se zabavna promenada zvana Šipovačka noć, gdje nastupa mjesni kultni bend Šuplja Stina.

U popisu katoličkoga pučanstva biskupa Marijana Bogdanovića 1768. u Šipovači su zabilježena sljedeća prezimena: Georgius Bebekovich, Joannes Bubalovich, Gregorius Erzegovich, Andreas Garbavçevich, Matthaeus Garbavçevich, Michael Vragnesevich i StephanusVukoevich. Danas u selu žive rodovi Bebek, Beus, Bukmir, Grbavac, Grubišić, Herceg, Šimunović, Vukojević i Živkušić.

U selu su dva groblja – manje Banjsko groblje i središnje u Jurinoj Lazini. U prapovijesno doba život je bujao u Šipovači, posebice u jugozapadnom dijelu uz cestu prema Kašču. Na lokalitetima Mala i Velika Gomila nalazi se sedam kamenih brončanodobnih gomila. Na koti Mala Gomila (193 m) nalazi se prapovijesna gradina i ispod nje jedna gomila promjera dvadesetak metara. Druga prapovijesna tvrđava nalazi se na cesti prema Kašču na koti Gradina (340 m).

U selu je 1959. pronađena prapovijesna kamena sjekira, sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Na lokalitetu Latice, vlasništvo obitelji Grbavac, nalazi se grobište biliga, 14.-15. st. Evidentirano je 17 primjeraka (11 škrinja i šest ploča), od kojih je dio oštećen ili utonuo u zemlju. Orijentacija je istok-zapad. Ukrašeno je 12 primjeraka, što je velik postotak. Rubni uresi su bordure, kose crtice i vitice, a središnji motivi reljefni mačevi, štitovi, križevi, polumjeseci, kružni vijenci i predstave jelena i psa. Ispod središnjega biliga s motivom jelena i psa nalazi se zidana grobnica. Bilig je odlomljen, a grob devastiran, očito djelo bezobzirnih pljačkaša. Grobište je do jučer bilo obraslo korovom i šibljem, ali je privremeno očišćeno.Uz malo truda i eventualna istraživanja grobište Latice moglo bi postati atraktivan lokalitet.

R. Dodig / Ljubuško silo, 2011.