Zdenko Herceg: Rak nije "peh" i možemo ga izbjeći

Znanstvenik svjetskoga glasa dr. Zdenko Herceg, Šipovčan rođenjem, molekularni biolog i genetičar na Međunarodnom institutu za istraživanje raka u Lyonu nalaz američkih znanstvenika kako rak uzrokuje ‘’loša sreća’’ smatra upitnim.

Što je to karcinom? Što ga uzrokuje? – pitanja su na koja mnogi misle da znaju odgovor i da je vrlo jednostavan, no kada bi se svi zapitali što je to karcinom, mnogi bi rekli da je to rak nekog organa. Zapravo, karcinom nije isto što i rak nekog organa, iako je kod mnogih organa karcinom najčešća vrsta raka (zloćudne tvorevine, zloćudnog tumora). Karcinom je naziv za zloćudnu novotvorinu čije su tumorske stanice podrijetla epitelnih stanica. Epitelne stanice su rasporstranjene u čitavom tijelu tako da se karcinom može javiti u mnogim organima (koža, pluća, bubreg itd).

Svi svjetski mediji pa tako i oni u Hrvatskoj i BiH prenijeli su početkom 2015. godine rezultate istraživanja američkih znanstvenika sa znamenitog Sveučilišta John Hopkins, prema kojem su dati odgovori na ključno pitanje o uzrocima karcinoma. Prema ovoj studiji, za razvoj većine karcinoma, nisu presudni faktori rizika, već ‘’loša sreća’’.

Doktor Zdenko Herceg, molekularni biolog i genetičar na Međunarodnom institutu za istraživanje raka u Lyonu, nalaz američkih znanstvenika kako rak uzrokuje ‘’loša sreća’’ smatra upitnim, što potkrepljuje činjenicama, jer je takva informacija obišla svijet i postala općeprihvaćena.

Herceg je za Večernji list pomno naveo argumente koji opovrgavaju i umanjuju značaj američke studije, te naveo da je još u pedesetim godinama prošlog stoljeća postulirano da slučajne mutacije u našim genima igraju značajnu ulogu u razvoju malignih bolesti. Također, navodi kako promjene u načinu života igraju veliku ulogu u očuvanju zdravlja te nabrojao najveće incidencije karcinoma određenih organa. Tako je na primjer, karcinom jetre najzastupljeniji u područjima Azije i u nekim područjima Afrike, rak grlića maternice učestala je bolest u zemljama podsaharske Afrike, a rak pluća, koji se smatrao rijetkom i egzotičnom bolesti početkom 20. stoljeća, pretvorio se (zbog raširene navike pušenja duhana) u najčešći karcinom današnjice. 

Imajući ova opažanja na umu može se reći da su za najučestalije maligne bolesti presudni čimbenici okoliša i načina života a ne ‘’loša sreća’’. Kao važan argument, doctor Herceg navodi da su studije Sveučilišta Hopkins kao uzorke analize koristile uglavnom karcinome koji su vrlo rijetko zastupljeni u populaciji (modeloblastom – tumor u malom mozgu kod djece), a najzastupljenije karcinome, poput karcinoma dojke i prostate nisu uključili u studiju.

Iako se mediji okrivljivalo da su netočno prenijeli informacije američke znanstvene studije, Herceg, ne želi upirati prstom u ‘’krivce’’, nego samo želi naglasiti da se ne može olako i nesmotreno shvaćati jedna čvrsto uspostavljena znanstvena činjenica, a to je da je učestalost karcinoma u značajnoj mjeri uzrokovana načinom života, piše Prvi.tv.

Cijeli tekst doktora Zdenka Hercega možete pročitati na vecernji.hr.