"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

srijeda, 14. lipnja 2017.

Zdenko Herceg: Rat protiv raka ne možemo dobiti jer ga vodimo na pogrešnom terenu

Profesor doktor Zdenko Herceg molekularni je biolog i genetičar na Međunarodnom institutu za istraživanje raka u Lyonu, gdje vodi laboratorij za epigenetiku te Odjel za molekularne mehanizme razvoja karcinoma. Ovaj istaknuti svjetski znanstvenik, podrijetlom Ljubušak (Šipovača), u petak 16. lipnja 2017. s početkom u 13 sati, održat će u velikom amfiteatru mostarskog Medicinskog fakulteta predavanje na temu „Epigenetika karcinoma: kako obuzdati imperatora svih bolesti?“. Prije sudjelovanja na 10. konferenciji Međunarodnog društva za primijenjene biološke znanosti (ISABS), koja se od 19. do 24. lipnja održava u Dubrovniku, na kojoj sudjeluje više nobelovaca i na kojoj je jedan od uvodničara, profesor Herceg našao je vremena za posjet rodnoj Hercegovini i druženje s budućim mostarskim liječnicima, ali i razgovor za Večernji list.

Profesore Herceg, dobrodošli u svoju Hercegovinu. Koliko često navratite doma i kako se osjećate?

- Duže od 25 godina živim i radim u inozemstvu i sve te godine redovito u ljetnim mjesecima dolazim na odmor kući, u Hercegovinu. A što godine više prolaze, to s većim nestrpljenjem i željom iščekujem svaki taj dolazak. Iako sam dugo vani, a na neki sam način kao svoju prihvatio i novu domovinu, ipak se držim izreke da svugdje može biti dobro ali kod kuće je najbolje. S druge strane, ne bi imao ništa protiv da je sudbina htjela da ovdje ostvarim egzistenciju, a da na odmor odlazim u Francusku i svijet.

Mostarskim studentima, ali i liječnicima, održati ćete predavanje. Što ćete im poručiti?

- Prije svega, želim im poručiti kako je obrazovanje, odnosno stjecanje novih znanja i vještina, uistinu moć, a ne floskula kako to neki misle. To je istinsko ulaganje u sebe, u vlastitu budućnost, ali i u napredak zajednice. Možda se kratkoročno ne vidi, ali dugoročno i globalno, vjerujte, to je prava moć. Možda griješim, ali čini mi se kako ovdje kod nas mladi ljudi još uvijek nisu dovoljno prepoznali značaj otvorenosti prema novim tehnologijama i učenju više stranih jezika pa ću ih svakako pokušati animirati i u tom dijelu. Kada je riječ o studiju medicine, studenti moraju znati kako je to privilegij koji im otvara mnoga vrata, ali i velika odgovornost koje moraju biti itekako svjesni. Onima koji možda imaju aspiracije okušati se u znanosti, a vjerujem da ih ima, preporučit ću da budu odvažni i ustrajni kako bi u tome uspjeli. Nije lako, ali je moguće...

Od 2002. radite kao istraživač na IARC-u, od 2006. voditelj ste Labaratorija za epiganetiku, a od 2011. voditelj Odjela za molekularne mehanizma razvoja karcinoma. Jednostavno pitanje - je li, po vama, karcinom kraj života ili postoji mogućnost liječenja?

- U pravilu je to smrtna presuda i bojim se kako će tako i ostati, pogotovo ako nastavimo globalni "rat" protiv te bolesti svih bolesti voditi na pogrešnom terenu. A to je traženje čudotvornog lijeka zanemarujući prevenciju i ranu dijagnozu. Hajde da odmah budem malo provokativan,  pa da kažem kako nikad nećemo pronaći lijek za karcinom kao što nikad nećemo pronaći ni eliksir za besmrtnost ili barem ne na ovom svijetu. Međutim, imamo nekoliko alternativa klasičnom poimanju lijeka, ali o tome ću malo poslije... Zašto je karcinom teško ili nemoguće izliječiti? Prije svega, trebamo definirati što je to karcinom. To je iznimno heterogena bolest ili, još bolje rečeno, skupni naziv za nekoliko stotina različitih bolesti. Moglo bi se reći čak da je svaki individualni karcinom posebna bolest ili priča za sebe. Bjelodano je da je nemoguće naći personalizirani i učinkoviti lijek za milijune različitih malignih oboljenja koja nastaju svake godine. Istina, različite vrste karcinoma imaju nešto zajedničko, a to je nekontrolirana i sebična proliferacija stanica koje eventualno razaraju tkiva, izazivaju metastaze u različitim organima i konačno ubijaju organizam. Dalje, karcinom se razvija u svakom organu i praktično svaka stanica u organizmu, a imajte na umu da je njih nekoliko trilijuna u svakom od nas, i konačno karcinom nije statična bolest, nego evoluira u vremenu i prostoru, po nekoj vrsti Darwinovog zakona. Stanice karcinoma imaju nevjerojatnu moć prilagođavanja i to im je svojstvo najveća snaga. Imaju one i pokoju "Ahilovu tetivu", ali nevjerojatna prilagodljivost tumorskih stanica i neograničena proliferacija, unatoč činjenici da one umiru kao i normalne stanice, daje samom karcinomu otpornost na lijekove i konačnu besmrtnost. Nevjerojatna je činjenica da noviji, "pametni", a iznimno skupi lijekovi prividno unište karcinom u nekoliko dana, a onda se on za nekoliko tjedana pojavi na istim mjestima, ali tada je otporan na taj isti lijek.
Nažalost, velike farmaceutske tvrtke će nam nastaviti plasirati skupe lijekove koji u konačnici nakratko produlje život bolesnika, ali ne izliječe bolest. Primjerice, jedna novija studija pokazala je da tretman Erlotiniom (lijek protiv karcinoma gušterače) stoji 15.000 eura, a produlji život 10 dana. Slično, Cetuximab (lijek protiv određene vrste raka pluća) stoji 80.000 eura, a produlji život 1-2 mjeseca. Sami zaključite jesu li to rješenja problema, a da ne govorim za zemlje s ograničenim sredstvima. Velika šansa je u prevenciji i ranoj dijagnostici te naša istraživanja idu u tom smjeru i o tome ću govoriti na predavanjima u Dubrovniku i Mostaru.

Večernji list

0 komentara:

Objavi komentar

Komentari koji sadrže uvredljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.