"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

subota, 24. ožujka 2018.

U KRUMPIRE I SMILJE?: "Turisti žele doći raditi na selo"

"Agroturizam ima ogromni potencijal i u ovom trenutku on je nedovoljno iskorišten. Uvjereni smo da uz dobru priču, dobar rad, zalaganje, svih partnera možemo doprinijeti da se sela razvijaju, da se ljudi vrate na domaćinstva koja su zapuštena", rekao je Nebojša Zlatković na konferenciji koja se održava u Mostaru u sklopu projekta "Next destination Balkans: Agriturism Landscapes Development (LANDS)", koji se implementira u sklopu Erasmus+.

Zlatković, koordinator projekta Lands, rekao je kako je ovaj projekt nastao u suradnji više europskih zemalja: Grčke, Slovačke, Rumunjske, Slovenije, Republike Srbije i Bosne i Hercegovine. Riječ je o projektu koji se bazira na razvoju agroturizma iz paketa Erasmus+.


Povratak na selo



"Shvatili smo da je nužno da se uradi nešto, naročito u Srbiji i BiH da se pokrenu mladi, da se spriječe migracije, a jedan od načina da to učinimo je da mladima damo perspektivu za budućnost", rekao je Zlatković.


Zlatković smatra kako je suština cijelog projekta povratak na selo u kojemu bi se živjelo od agroturizma.


"Život u gradu nije nešto što je Bogom dano, nešto da ne može drugačije. Živjeti na selu ima svoje prednosti i svoje nedostatke. Potpuno je drugačiji život u odnosu na grad, ali na selu se može živjeti bolje nego u gradu. U svijetu je poznato da bogati ljudi žive izvan gradova, a kod nas je kontra i to je suština", rekao je Zlatković.



Ahmed Džubur: Turisti žele raditi na gospodarstvu


Domaćin konferencije, dekan Agromediteranskog fakulteta u Mostaru prof. dr. Ahmed Džubur se slaže kako agroturizam ima veliki potencijal. Rekao je kako BiH, konkretno Hercegovina ima izvanredne resurse, te kako se navedenim projektom želi dati poticaj razvoju agroturizma.


"Aduti agroturizma su izvanredni, ekološki, prirodni potencijali, izvanredna prirodna ljepota pejsaža, mogućnost da se formiraju novi kapaciteti jer je ovdje poenta da nije dovoljno suvremenom globalnom europskom gostu ponuditi samo smještaj i dobru hranu, već se želi ponuditi jako puno sadržaja. Na agroruralnim gazdinstvima koja imaju ljekovito aromatično bilje da se ponudi sve to i sudjelovanje u berbi lavande, ružmarina, kadulje u samom procesu proizvodnje eteričnih ulja ili ako su u pitanju voćarska gazdinstva strani turisti su izuzetno zainteresirani za neke berbe", rekao je Džubur.


Rekao je kako se takvi vidovi agroturizma već primjenjuju u dolini Neretve gdje turisti beru mandarine ili Hercegovini gdje turisti beru trešnje.


"Svi poslovi na agroruralnim gazdinstvima su srce agroturizma", smatra Džubur.



Sami sebi kočnica


Nesagledive mogućnosti agroturizma vidi i Stjepan Primorac predsjednik Turističkog klastera Hercegovina i predsjednik Udruženja za turizam pri Gospodarskoj komori FBiH.


"Potencijali agroturizma su ogromni. Činjenica je da imamo zemlju koja ima nezagađenu prirodu. Hrana kod nas ima prirodan okus, na Zapadu su zaboravili kako izgleda prirodan miris mesa, to se kod nas još može naći", rekao je Primorac.


Dodao je kako BiH ima jedan od najbitnijih resursa za budućnost, vodne rezerve koje ne koristimo dovoljno. Kaže kako je BiH zanimljiva turistima iz svijeta, ali ističe kako nas "ego dovodi do toga da smo sami sebi kočnica i prepreka".

Zaključio je kako se više može poraditi na polju enologije, da se u svijetu prave brendovi od žilavke i blatine, a ne da svaki vinar potencira samo svoje ime.

S. Čović / Agroklub

0 komentara:

Objavi komentar

Komentari koji sadrže uvredljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.