Nakon što je protekle zime sadnja krumpira uvelike kasnila zbog obilnih kiša, sada poljodjelci muku muče s nedostatkom vode potrebne za natapanje poljoprivrednih površina.
Naime, tijekom proteklih nekoliko sušnih i sparnih dana poljodjelci su imali pune ruke posla oko 'pojenja' ljubuškog mladog krumpira i ostalih poljodjelskih kultura. No, vode nije bilo dovoljno pa je vodonotapni kanal Klobuk-Vojnići-Šipovača-Veljaci u donjem dijelu toka presušio te je tako većina posađenog krumpira u Šipovači i dijelu Veljaka ostala bez vode koja život znači, javlja Šipovača portal.
Tek tijekom noći, uz veliku angažiranost vodočuvara i samih mještana, u kanal doteku minimalne količine vode, koje su nedovoljne za potrebe poljoprivrednika iz Šipovače.
Svakim novim sušnim danom štete su sve veće, a poljodjelci sve pesimističniji, jer, ako se i izbjegne potpuno stradanje usjeva, nedostatak vode donosi manje prinose, a s tim i manje prihode. Naklonjene im nisu niti vremenske prognoze za naredne dane.
Ljuti i razočarani, prozivaju krivce i zahtijevaju rješavanje problema. Optužbe su uglavnom usmjerene prema čelništvu općine Ljubuški te prema Vijeću Mjesne zajednice Šipovača-Kašče, od kojeg će zahtijevati žurnu i efikasnu angažiranost oko ovog dugogodišnjeg problema, a razmišlja se i o zahtijevanju proglašenja elementarne nepogode.
Nekad je u vodonatapnom kanalu bilo dovoljno vode za sve, dok je zadnjih godina vode sve manje. Nekoliko je uzroka tome. Ugroženi korisnici vodonatapnog kanala najveći problem vide u natapanju vode iznad kanala u Vojnićima pomoću pumpi što je za vrijeme bivše države bilo nezamislivo kad se pridržavalo ove zabrane i kad su bili određeni dani u tjednu zabrane natapanja bližih vrhu kako bi bilo dovoljno vode i za poljodjelce pri donjem dijelu toka.
Uzimajući u obzir navedeno, apsurdno je da je posljednjih nekoliko godina Općina Ljubuški na stotine tisuća kvadratnih metara brda iznad Vojnića (pro)dala pojedincima koji to brdo krče i sade poljodjelske kulture (krumpir, smilje, plastenička proizvodnja) koje natapuju iz navedenog vodonatapnog kanala izravno ugrožavajući poljodjelce Šipovače i dijela Veljaka.
Moguće da je jedno od rješenja za spas poljoprivrede u ovom dijelu općine i izgradnja vodozahvata na lokalitetu Vir u zaselku Banja u Šipovači, za što je iskazan pozitivan stav općinskog načelnika Nevenka Barbarića, ali je prvo potrebno izvršiti ispitivanja količine vode, što se planira krajem ljeta.
Pored zaduženih za vodonatapni kanal Klobuk-Vojnići-Šipovača-Veljaci, Šipovčani dio krivice pripisuju i poljoprivrednom vodstvu zbog nedovoljnog angažiranja oko rješavanja ovog problema.
Poljodjelcima Šipovače krivo je i prijašnje vodstvo Mjesne zajednice Šipovača-Kašče koje nikad nije diglo glas protiv postavljenih pumpi i za rješavanje problema, ali i sadašnje Vijeće MZ zbog izostalih konkretnih poteza, zbog čega i traže Zbor građana, koji bi se uskoro trebao održati.
Problem je i sve manja količina vode u rijeci koja je nekoliko puta i presušila, a ekološkoj katastrofi uvelike je pridonijela i hidroelektrana Peć Mlini. Izgleda da ekologija i nije pri vrhu prioriteta kako samom stanovništvu tako i vodstvu općine Ljubuški. Da jest, spriječila bi se katastrofa flore i faune u rijeci, a vodonatapnim kanalima diljem općine ne bi plutale fekalije, leševi životinja i otpad.
Ako se već ekološkim pitanjima ne posvećuje dovoljno pažnje, trebalo bi barem pučanstvu i gospodarstvu. Ako se uskoro ne osiguraju dovoljne količine vode za poljodjelske usjeve, pretežito nezaposleni Šipovčani, kojima je poljoprivredna proizvodnja glavni, a za većinu i jedini izvor prihoda, neće imati puno izbora - ili 'trbuhom za kruhom' u zapadne zemlje ili pak u 'hajduke i uskoke'.
0 Primjedbe