Unatoč jakoj buri, više od tisuću prosvjednika okupilo se na ulazu u Gospodarsku zonu Ravča, na budućoj cesti prema Drveniku, gdje su tražili nastavak radova na spojnoj cesti i tunelu Ravča-Drvenik, koja spaja autocestu A1 i trajektnu luku Drvenik.
Među stanovnicima Dalmatinske zagore, Makarskog primorja i srednjodalmatinskih otoka, na autocesti A1 kod čvora Ravča, bili su i gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić, gradonačelnik Gradca Matko Burić i gradonačelnik Jelse Nikša Peronja koji su pozvali predstavnike Vlade RH i splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana da nastave radove na cesti započete prije deset godina jer će, u protivnom, usred turističke sezone, blokirati autocestu, piše Hina, prenosi Jutarnji list.
Podsjetili su da su 13. svibnja 2009. tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i državni tajnik Branko Bačić, zajedno sa županom Antom Sanaderom, svečano otvorili radove koji, međutim, od tada nisu nastavljeni.
Ovo nije skup ‘protiv’, ovo je skup ‘za’ – za našu budućnost. Tražimo prometnu povezanost ovog dijela Hrvatske koja će nam omogućiti razvoj: i zagore i primorja i otoka, rekao je Peronja na skupu.
Burić: Dajte nam cestu, dajte nam šansu
Dajte nam cestu, dajte nam šansu da zaustavimo depopulaciju ovog kraja, dodao je Burić.
Vrgorački gradonačelnik Ante Pranić okupljenima je zahvalio što su došli na prosvjed po jakoj buri.
Dosta je bilo, deset godina niko nije uradio ništa. Sada žele graditi tunel Kozjak, a mi koji imamo sve papire i ishodovane dozvole, čekamo deset godina. Predsjednik hrvatskog Sabora Luka Bebić prije deset godina je započeo radove i ostavio nas, same, na čekanju. Ne možemo više čekati, ako ne bude ceste Ravča-Drvenik, bit će Vrgorac-Dublin, rekao je.
Dajemo vam šest mjeseci da započnete radove, ako ne – blokirat ćemo autocestu usred turističke sezone, istaknuo je Pranić uz odobravanje prosvjednika koji su držali transparente na kojima su napisali: “Laženko Boban”, “Ravča- Drvenik ili Vrgorac – Dublin” i druge, uključujući i “Bušite tunel, p***a vam materina”.
Nakon skupa, svi okupljeni su automobilima ušli na autocestu na čvoru Ravča i minimalnom brzinom vozili do Vrgorca čime su usporili promet autocestom A1 u pravcu Dubrovnika.
Direktna prometna povezanost trajektne luke Drvenik s autocestom A1 (čvor Ravča) uz postojeće prostorno planske karakteristike Drvenika omogućila bi daljnji razvoj trajektne luke Drvenik za putnički promet prema srednjodalmatinskim otocima (Hvar, Korčula, Lastovo) što bi rezultiralo rasterećenjem trajektne luke Split, istaknuli su predstavnici organizatora prosvjeda: Grada Vrgorca, općina Gradac i Jelsa.
Memorandum o realizaciji projekta potpisalo 20 jedinica lokalne samouprave
Podsjetili su i da je Memorandum o zajedničkoj suradnji za realizaciju tog projekta potpisalo 2016. godine 20 jedinica lokalne samouprave, uz podršku tadašnjeg vodstva Splitsko-dalmatinske županije, dok, kako tvrde, sadašnje županijsko vodstvo prioritet daje drugim prometnim projektima bez ikakvog opravdanja i prethodnih studija.
Projekt spojne ceste A1 (čvor Ravča) – DC8 (trajektna luka Drvenik) usuglašen je sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske, dodatno unaprjeđuje regionalnu povezanost u putničkom prometu i jača teritorijalnu koheziju te prometnu povezanost i koordinaciju sa susjednim državama zbog blizine koridora Vc. Projekt posjeduje pravomoćnu lokacijsku dozvolu i gotovu Studiju procjene utjecaja na okoliš, ali se sustavno zanemaruje te politika Splitsko- dalmatinske županije i hrvatske Vlade daje prioriet drugim prometnim infrastrukturnim projektima, koji nemaju ni jednu važeću dozvolu, a najavljuju se se kao najvažniji za Splitsko- dalmatinsku županiju, istaknuli su organizatori.
Reakcija Ministarstva
Nije trebalo dugo čekati na reakciju resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Medijima su odaslali priopćenje koje supotpisuju i Hrvatske ceste, a u kojem su nekoliko stotina građana optužili da ne govore istinu.
Prije svega, potrebno je reći kako se radi o projektu izgradnje spojne ceste Čvor Ravča-Drvenik, koji je u periodu od 2011. do 2015. godine, upravo u mandatu Vlade SDP-a, izgubio sve potrebne dozvole jer se od njegove gradnje bilo odustalo. Danas, za razliku od vremena prijašnje Vlade, Hrvatske ceste od svibnja 2018. (kad je projekt prešao u njihovu nadležnost), rade na pripremi projekta. Konkretno, Hrvatske ceste su pripremile i objavile javno nadmetanje te ugovorile izradu Studije izvedivosti za navedeni projekt, stoji u uvodu priopćenja.
Ministarstvo tvrdi kako samostalno nije moglo osigurati sva potrebna sredstva, pa se namjeravaju prijaviti za sufinanciranje iz EU fondova, za što je preduvjet Studija izvedivosti koja se trenutno izrađuje.
Dakle, zadatak je definirati cestu s nešto manjom dozvoljenom brzinom od prvotno planirane (sa 80 na 60 km/h što bi produljilo vrijeme vožnje za cca 5 min), a koja će imati bitno kraće tunele i time biti i značajno jeftinija, a sve kako bi Studija izvedivosti dala pozitivan rezultat, kao preduvjet za dobivanje sredstava iz EU fondova. Preliminarni elementi Studije izvedivosti ukazuju da je moguće definirati varijantu spojne ceste koja ima gotovo u pola kraće tunele, a time i osjetno nižu cijenu od prvotnih 740 milijuna kuna, što je najvažniji parametar za izračun rezultata Studije izvedivosti, priopćili su objašnjavajući što je odgodilo radove.
Hina
0 Primjedbe