Vijeće ministara BiH utvrdilo je krajem siječnja prijedlog osnova za pristupanje BiH Ugovoru o načelima kojima se uređuje djelovanje u istraživanju i korištenju svemira.
Zemlja koja u posljednjih 30 godina nije dala ni marku za astronomiju tako otvara proces pristupanja Odboru za mirno korištenje svemira.
S druge strane, treba biti iskren i reći da neka država ne mora nužno među svojim agencijama imati nešto slično NASA-i kako bi postala članica spomenutog odbora (u daljem tekstu COPUOS). Prirodu ove UN-ove organizacije pojasnio je Džan Jašarević iz Astronomske grupe Sarajevo.
- COPUOS nadgleda provođenje pet ugovora: Ugovora o načelima koja uređuju aktivnosti država u istraživanju i korištenju svemira, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela, Sporazum o spašavanju astronauta, vraćanju astronauta i vraćanju objekata lansiranih u svemir, Konvenciju o međunarodnoj odgovornosti za štetu koju prouzroče svemirski objekti, Konvenciju o registraciji objekata lansiranih u svemir i Sporazum koji uređuje aktivnosti država na Mjesecu i drugim nebeskim tijelima. Tako da se COPUOS ne bavi istraživanjima. Ukoliko npr. Minor Planet Center (MPC) otkrije asteroid koji se kreće orbitom tako da je moguć udar u Zemlju, COPUOS bi trebalo da bude koordinator između različitih organizacija da se Zemlja 'odbrani' od udara. Jedini problem je što trenutno nemamo način kako se odbraniti od potencijalno opasnog objekta - rekao je Jašarević za Klix.ba.
Kako podsjeća, prvi umjetni satelit Sputnik 1 je lansiran u svemir 1957. godine, dok je već 1958. godine 18 država postalo član COPUOS-a. Primarna ideja je bila da se sporazumom ne dopusti korištenje svemira u vojne svrhe.
- Mislim da nekog kriterija tko može biti član i nema, jer su se već 1959. godine pridružile manje razvijene države kao što su Albanija, Liban, a 1961. Čad, Mongolija, Siera Leone, itd. Zanimljivo je da je Jugoslavija pristupila ovoj organizaciji još 1977. godine - kazao je Jašarević.
Tako i Bosna i Hercegovina može sudjelovati u Ugovoru i članstvu u Odboru. Ostaje da se vidi šta su benefiti, a šta obveze i kako mi te obveze realno možemo ispoštovati s obzirom na nerazvijenost zemlje.
- Obveze BiH su da se pridržava 'svemirskog zakona', a to su upravo sporazumi čije provođenje nagleda COPUOS. Ukratko, sporazumi se svode na to da nijedna država ne može tvrditi da je vlasnik nekog nebeskog objekta, kao da i svaka država ima pravo istraživati svaki nebeski objekt, ali ga ne smije kontaminirati i da se oružje ne smije postavljati u svemir. COPUOS ima i program planetarne odbrane od udara iz svemira. COPUOS dobiva informacije o potencijalno opasnim objektima od Minor Planet Centera (MPC). BiH bi mogla sudjelovati tako što bi financirala izgradnju više malih zvjezdarnica čiji bi zadatak bio snimanje i praćenje asteroida i kometa. Mjerenja bi se prijavljivala MPC-u koji bi u slučaju Near-Earth Objecta (NEO) proslijedio informacije COPUOS-u. Oprema potrebna za ovakvo nešto nije neka ogromna investicija, za instrumente je potrebno 50.000-100.000 eura"- objašnjava Jašarević, a time i otvara pitanje realnosti takve investicije s obzirom na to da BiH, kako kaže naš sugovornik, destljećima nije ulagala u astronomiju.
Da sve bude malo teže, Kosovo je nedavno u svoj proračun uvrstilo sredstva za izgradnju prve zvjezdarnice i planetarija.
- U posljednjih 30 godina nije bilo nikakvih izdvajanja za astronomiju. Dovoljno je znati da ne postoji nijedna zvjezdarnica u čitavoj državi. U Hrvatskoj i Srbiji ih ima desetine. Kvalitetnih amaterskih instrumenata u državi ima malo, a astronoma amatera koji ih koriste još manje. Kolega Alan Ćatović je tokom prošle godine poslao email svim načelnicima općina u Županiji Sarajevo, kao i 50-ak većih tvrtki. Nije dobio nijedan odgovor - kazao je Jašarević.
Također, podsjećamo i na opservatoriju na Trebeviću poznatu i kao Čolina kapa. Idejni projekt postoji godinama, ali realizacija izostaje.
S druge strane, Astronomska grupa Sarajevo sitnim koracima bilježi zanimljive događaje u nebeskom spektru i jedna je od rijetkih organizacija, makar neformalnih, koje živom održavaju bh. astronomiju.
- Prošle godine smo uradili sve što smo obećali kada smo imali crowdfunding kampanju za kupovinu astronomske CCD kamere. Snimali i mjerili (astrometrija i fotometrija) asteroide, snimili tranzit egzoplanete (WASP-10b) oko zvijezde WASP, snimali uskopojasnu astrofotografiju... Kolega Alan Ćatović napisao je i izdao drugu knjigu iz oblasti astronomije (Alhemičari univerzuma). Cilj ove godine će biti pokušati otkriti novi asteroid, snimiti još tranzita egzoplaneta, kao i još lijepih astronomskih slika. Probat ćemo snimiti spektroskopski kvazar udaljen milijarde svjetlosnih godina. To bi bio veliki uspjeh i prvi put takvo nešto snimljeno iz BiH. Također je plan prvi put snimiti mliječni put ultra visokom rezolucijom. Bit će i tradicionalno okupljanje na Igmanu u svibnju. Vjerojatno još neko posmatranje planeta i Sunca solarnim (halpha) teleskopom iz grada - zaključio je Jašarević.
Klix.ba
0 Primjedbe