Borna Kotromanić, koju mnogi smatraju jednom od najbogatijih Hrvatica još od njenog razvoda od bivšeg mljekarskog tajkuna Luke Rajića, na Instagramu je objavila fotografiju tanjura punog prstaca, zaštićene vrste školjaka čiji su izlov i nuđenje gostima u Hrvatskoj zakonom zabranjeni.
Uz fotografiju je napisala poruku "Slatki grijeh", što sugerira da je prilikom objave bila svjesna štete koju konzumiranjem prstaca čini okolišu, jer je poznato da se izlovom prstaca nepovratno uništava hrvatska obala, piše Index.hr.
Kaže da je prstace jela u Ljubuškom
Novinari Indexa su je nazvali i upitali za komentar. Bivša manekenka i poznata instagramerica lakonski je odgovorila da je objed kojim se pohvalila na Instagramu jela - u Ljubuškom.
Time je očito smatrala da ne krši hrvatske zakone jer je zaštićenu jadransku vrstu školjaka jela s druge strane hrvatske granice. Dakako, teško je povjerovati da su prstaci koje je pojela izrasli na području BiH.
"Kod nas ni nema prstaca", požalila se u kraćem razgovoru. "Ja sam u Zaostrogu i tu ih nema, a tako su fini", rekla je.
Dvostruka šteta
Jeste li svjesni da su prstaci zaštićena vrsta, upitali su je.
"Apsolutno da, zato sam išla u Ljubuški, tamo sam ih jela", odgovorila je.
Ovakvim načinom razmišljanja i postupanja javna osoba koju na Instagramu prati 12 tisuća ljudi čini dvostruku štetu naporima svih savjesnih ljudi koji se bore za očuvanje prirode i prirodnih vrsta Hrvatske.
Kraj dugog kriminalnog lanca
Njen stol s prstacima u Ljubuškom simbolično predstavlja samo kraj dugog kriminalnog lanca koji se sastoji od ilegalnog izlova u hrvatskom moru i krijumčarenja preko granice. Stoga probavljanjem tako pribavljenih školjaka gost restorana honorira cijeli taj zločinački pothvat.
Sigurno je i kako Borna Kotromanić promovira štetnu i u Hrvatskoj ilegalnu aktivnost pred više od 12,000 sljedbenika na Instagramu
Mogu proći desetljeća do oporavka zajednice
Znanstvenik Cvitković za Index je upozorio da se prilikom vađenja prstaca uništava zajednica organizama koji se razvijaju i žive na površini stijena.
"Veliki je broj organizama - školjkaši, mnogočetinaši, spužve itd., koji, poput prstaca, nastanjuju i unutrašnjost kamena. Neki od njih nastanjuju pukotine unutar stijene, a neki su, poput prstaca, sposobni kemijskim putem otapati kamen te na taj način prodiru u njega i stvaraju sebi prostor za život. Vađenjem prstaca uništavaju se sve te zajednice. Koliko je vremena potrebno da stijenu izvana i iznutra nasele isti organizmi, ovisi o zajednici koja je bila razvijena prije uništenja. Što se tiče samog prstaca, potrebno mu je 40-ak godina da naraste do 5 cm, a za veće primjerke od 8-12 cm i do 80 godina. Vrijeme za obnovu drugih organizama mjeri se u godinama. Što se tiče površine stijene, nju nakon vađenja prstaca, već u nekoliko mjeseci nasele brzorastuće alge, što nam daje privid brzog oporavka. No te alge su tek prva stepenica u sukcesiji koja može biti vrlo spora. Ukoliko su stijenu naseljavale alge iz roda Cystoseira, koje inače predstavljaju klimaks zajednicu velikog dijela naše obale i uglavnom je čine sporo rastuće i dugo živuće vrste, oporavak će se mjeriti u desetljećima. Ako se u cijelu priču oporavka umiješaju ježinci, oporavak se može značajno produžiti. Naime, u prirodnim zajednicama algi obitava mnoštvo malih organizama koji se hrane različitim ličinkama pa tako i ličinkama ježinaca. Ježinci su herbivori i najveći prirodni neprijatelj fotofilnih algi. Kada se uslijed vađenja prstaca uklone zajednice koje su bogate različitim organizmima, ostaje gola stijena koja je vrlo pogodna za prihvaćanje ličinki ježinaca, budući su uklonjeni prirodni predatori malih ježinaca. Jednom kad ježinci uspostave gustu populaciju na nekom području, mogu proći desetljeća do ponovnog uspostavljanja prvobitne zajednice", tumači Cvitković za Index.hr.
Nakon objave teksta, na Instagramu je uslijedio odgovor Borne Kotromanić.
"+385 91 4557 742 - G.Š. pametnjakoviću, žali se Titu, ja bih rađe bila bez prstaca i bez putovnice putovala u Dubrovnik, a kako sada stvari stoje suverenu BiH nije briga za tvoje mišljenje, a mene još i manje. #bornakotromanic", napisala je.
Za razliku od Hrvatske, u Bosni i Hercegovini izlov prstaca nije zabranjen iako se njima radi devastacija podmorja. Dakle, izlov je dopušten samo od Velikog škoja do Kleka, no praktički je nemoguće da se na tako malom području izlovi prstaca za potrebe ugostitelja s područja Ljubuškog i cijele Bosne i Hercegovine, a prema saznanjima medija, zarada na njima je velika stoga je vrlo vjerojatno da ilegalni prekogranični posao cvjeta. Svi na zapad, samo prstaci na istok.
0 Primjedbe