Branitelji digli glas protiv predloženog zakona o mirovinama: "Nećemo dopustiti da se nanese nepravda braniteljima; Zar su poslijeratne generacije krive što nisu imale posla i što do prije neku godinu nisi smio ni spomenuti osiguranje?"

Najavljene izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje je pripremilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike izazvale su buru u javnosti, naročito izmjene člana 81. prema kojima se od naredne godine, radnicima s 15 godina staža i 65 godina života, u trenutku odlaska u mirovinu ista drastično smanjuje, za čak 40%.

Nakon zastupnika iz reda nekoliko političkih stranaka iz oporbe, koji su odlučno protiv, negodovali su i građani koji prate dnevno-političku situaciju, potom su se oglasili i umirovljenici, a sada su javno svoje nezadovoljstvo iskazali i branitelji.

Robovlasnička politika otjerala pola radnika

 – Zar su poslijeratne generacije krive što nisu imale posla i što do prije neku godinu nisi smio ni spomenuti osiguranje. Morao je čovjek biti zadovoljan sa bilo kakvim poslom samo da prehrani obitelj. Naravno, tadašnja vlast sve to je znala i ništa nije činila da zaštiti radnika. Sada kada ste otjerali pola radnika u zemlje EU-a svojom robovlasničkom politikom, dolazi do problema sa mirovinskim sustavom - naveo je jedan od čitatelja Faktora, prenose BHvijesti.

– Opet je pogodilo generaciju koju je zahvatio vihor rata u kojem smo izgubili posao. Zamisao da ostane 599 KM mirovina najniža i da uvedu 390 KM za staž do 20 godina je ponižavanje dostojanstva, inteligencije, prava, pravde, jednakosti i svega drugog što bi trebalo biti normalno... A nitko ne spominje osobe koji danas primaju veću mirovinu nego što im je plaća bila - navode nezadovoljni građani.

Mnogi branitelji nakon razvojačenja se nisu mogli vratiti u svoje prijeratne tvrtke jer su bile uništene. Većina poslijeratnih poslodavaca je gledala na sve načine da izbjegne plaćanje doprinosa za uposlenike, pa branitelji koji su bili radno sposobni uglavnom su radili na crno jer nisu imali drugačiju mogućnosti kao i nebraniteljska populacija. Veliki broj njih je koji su cijeli život radili, a da su jedva sakupili do 65. godine života 15, 17 ili 20 godina staža jer im se nije uplaćivalo. 

Faktor je razgovarao s Ismetom Imamovićem, predsjednikom Jedinstvene organizacije branitelja Unija veterana Županije Sarajevo, koji kaže kako izmjene zakona ne mogu ići na štetu braniteljske populacije.

– Mi imamo svoje ljude koji prate situaciju u vezi sa izmjenama Zakona o MIO-u i naravno da ćemo odgovoriti. Neće biti doneseno na štetu naših članova. Mi ćemo pisati Odboru za braniteljska pitanja Parlamenta FBiH oba doma. Mi nemamo kome drugom da se obratimo. Uglavnom, sve ide kako ne treba, borit ćemo se u interesu naših članova, nećemo dozvoliti da nam se nanese nepravda - poručio je Imamović za Faktor.

Sindikati najavili mogućnost prosvjeda

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović je poručio kako Sindikat neće dozvoliti rigorozne izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranja u članu 81. 

– Neće biti nimalo dobro ako ovakve izmjene Zakona o MIO-u odu u Parlament FBiH. Vjerujte da će tu biti velikih problema, zato jer ćemo organizirati prosvjede i štrajkove, dolazak u Parlament i nećemo dozvoliti takve izmjene zakona koje će narušiti prava radnika umjesto da poboljšaju status prava radnika i penzija, da budu na jednom visokom nivou, a ne da te penzije budu 390 KM, što ne prihvatamo i nećemo dozvoliti takve stvari - poručio je Kurtović.

Podsjetimo, ako prođe prijedlog izmjena i dopuna Zakona o MIO/PIO svi zaposleni u Federaciji BiH, a koji će u mirovinu iduće godine i svake naredne, mogli bi ostati 'kratki' i za 300 KM buduće mirovine svakog mjeseca ostatak života.

Postavlja se i pitanje u kojoj mjeri bi ove odluke potaknule rad na crno, jer se mnogima prem novom prijedlogu ne bi isplatilo uplaćivati doprinose za mizeriju od penzije ukoliko bi je i dočekali prije smrti.  

Dakako da će ukoliko HDZ BiH i Trojka usvoje ovaj prijedlog najviše biti pogođeno stanovništvo ruralnih sredina gdje industrija nije razvijena da bi uopće imali priliku raditi posljednjih 30-ak godina, zatim sredine pogođene ratnim događanjima iz koje su mnogi bili prisiljeni seliti u Njemačku, Norvešku, Sloveniju... te Hrvati uz granicu s Republikom Hrvatskom, koji su jedan dio svog radnog vijeka proveli radeći u Hrvatskoj kroz dnevne migracije ili sezonske poslove pa stoga u BiH nisu niti mogli imati puni radni staž.

Ako ste propustili:

Elektroprivreda planira radove u Šipovači, Veljacima, Vitini, Vašarovićima, Lipnu...

Zašto radnici u zapadnoj Hercegovini imaju niže plaće od radnika u drugim dijelovima FBiH?

Na lažnu nagradnu igru 'nasjele' stotine Ljubušaka

Lovrić o stanju u rukometu: Gasi struju, motaj kablove