Tko od 1. siječnja ode u mirovinu sa manje od 20 godina staža i 65 godina života neće imati najnižu mirovinu, već još nižu, i sadašnji umirovljenici protiv apsurdnog plana

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je usvojila izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i uputila u parlamentarnu proceduru.

Izmjene zakona bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine i donose, između ostalog, nove parametre za povećanje mirovina, prema prosječnoj mirovini u FBiH i indeksu potrošačkih cijena u omjeru 60:40, javlja Faktor.

Tu su i izmjene člana 81. koje su mnogi nazvali diskriminatornim, a tiču se izračuna najniže mirovine.

Predlagač zakona, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je navelo kako su izmjene i dopune "u skladu s Ustavom Federacije BiH i principom nediskriminacije."

Najniže mirovine smanjuju za preko 200 KM

Prema postojećem Zakonu o MIO-u osobe sa 15 godina staža i 65 godina života imaju najnižu mirovinu koja sada iznosi 599 KM, a sa izmjenama člana 81. to će se promijeniti. U izmjenama stoji da osobe sa manje od 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto od prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine. Sada je prosječna mirovina 651 KM, a 60 posto od toga je 390 KM.

Federalni zastupnici Almedin Aliefendić i Admir Čavalić pripremili su amandman na član 81. Zakona o PIO-u.

– Mi smo u našem prijedlogu predložili drugačije postotke i najvjerojatnije ćemo kolega Čavalić i ja uložiti amandman koji će se odnositi na ovaj dio, mada ni to nije najbolje rješenje. Vrlo je kompleksno pitanje. Teška je tema. Vlada je morala pokazati dodatni senzibilitet – govori Almedin Aliefendić.

Linearno povećanje - još veći jaz

Kaže kako ljudi problematiziraju i linearno povećanje mirovina.

– Oni sa velikim mirovinama dobiju najviše, a najniže mirovine dobiju najmanje, što je diskutabilno – govori Aliefendić.

Čavalić za Faktor kaže: – U amandmanu koji ćemo predložiti idemo na podizanje postotka za izračun najnižih mirovina za pet do deset posto. Ne može se ova penzija svesti na socijalnu pomoć. Dakle, moraju biti daleko veći iznosi, odnosno, penzija mora biti penzija. Želimo vidjeti da li ima spremnosti u Parlamentu da se izmijeni član 81.

Stav građana jasan

– Poslije rata je većina ljudi samo gledala da radi i dobije plaću jer su svi mislili da će se stabilizirati radnik i njegova prava. Mnogima nije povezan staž i firme propale i tako su ljudi ostali bez staža, a takvih je 60 posto, znam po mužu. I vi mislite da je 390 KM OK??? A sa većim stažom neka se povećaju penzije... Dok nam gospoda u foteljama otimaju kojekakve regrese i viškove po 2.000 KM godišnje najmanje i to je vama uredu – pita se čitateljica Faktora.

Većina misli slično.

– Najveći gubitnici su ljudi koji su izašli iz rata u kojem im je tvrtka uništena, a morali su da rade da bi mogli da žive. Poslodavac ne uplaćuje ništa, samo kaže: "Ako nećeš, ima drugi" i tako izgubiš 10 pa i više godina staža koji ne možeš nikako nadoknaditi – navodi se u komentarima.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović za Faktor je ponovio kako se ne slažu sa izmjenama člana 81. Zakona o PIO-u.

– Kao Sindikat i kao Savez nismo sudjelovali uopće u izradi izmjena zakona u vezi sa članom 81. A ja ću biti na Parlamentu FBiH i reagirat ću jer smo trebali uzeti učešće i trebalo je biti na Ekonomsko-socijalnom vijeću. Do sada smo imali dobar socijalni dijalog sa Vladom Federacije i iznenađen sam da izmjene Zakona o PIO-u nisu bile na ESV-u. Izmjene člana 81. su neprihvatljive za nas, nije uredu da penzije ubuduće budu manje – govori Kurtović.

Upitali smo na koji način će djelovati u Parlamentu FBiH.

– Mi očekujemo da ne ide taj dio iz člana 81. Mislim da bi to trebalo definirati na jedan kvalitetniji i bolji način. Radi se o pravima radnika. Osim toga, nemamo informacije kao Savez da li su postojale konsultacije sa Federalnim zavodom za penzijsko i invalidsko osiguranje kod donošenja ovih izmjena zakona – kazao je Kurtović.

Oni su svima uzeli 

Razvojačeni branitelji su jedna od kategorija koja će biti pogođena primjenom izmjena člana 81. Zakona o MIO-u jer mnogi po završetku rata nisu imali firme u kojima su radili do agresije. Kod zaposlenja uglavnom su radili na crno jer o tome odlučuje poslodavac, pa su godinama radili bez dana uplaćenog staža.

– Mislim da to ne bi smjelo proći. Oni su sa ovim izmjenama svima uzeli. Umjesto da nagrade one sa 35 godina staža u odnosu na one sa 20 godina, i oni su kažnjeni. Pa šta su onda napravili za buduće umirovljenike – pita razvojačeni branitelj Hamza Krkalić.

Faktor