Uništava sve oko sebe: Nakon Dalmacije, pajasen (platan) prijeti i Hercegovini - krajnje je vrijeme za ozbiljnu reakciju nadležnih

Invazivna biljka pajasen (Ailanthus altissima), koju stručnjaci smatraju jednom od najopasnijih stranih biljnih vrsta u Europi, više nije problem samo Dalmacije. Nakon što su u Hrvatskoj pokrenuti opsežni projekti njezina suzbijanja, isti problem sve je izraženiji i u Hercegovini gdje je u narodu pajasen znan kao platan. 

Pošast u zemlji Hercegovoj

Pajasen se posljednjih godina ubrzano širi od zapadnih dijelova Ljubuškog i Gruda uz granicu s Dalmacijom, preko Čapljine i Mostara, pa sve do Konjica i Posušja. Gotovo da nema mjesta u kojem se ne može vidjeti kako niče uz prometnice, na zapuštenim parcelama, uz rijeke, u parkovima, dvorištima, pa čak i iz pukotina zidova, asfalta i betona.

Riječ je o biljci koja raste iznimno brzo, proizvodi desetke tisuća sjemenki i snažno se obnavlja iz korijenskih izdanaka, zbog čega je njezino uklanjanje izuzetno teško. U tlo ispušta kemijske spojeve koji usporavaju ili potpuno sprječavaju rast drugih biljaka, čime postupno potiskuje autohtonu vegetaciju i narušava prirodnu ravnotežu. Kod osjetljivih osoba pelud može izazvati alergijske reakcije, a kontakt s korom i lišćem može uzrokovati iritacije kože. Zbog tih osobina pajasen se smatra jednom od najagresivnijih invazivnih biljnih vrsta u Europi te ozbiljnom prijetnjom bioraznolikosti i okolišu.

Njegova opasnost nije samo u brzini širenja. Snažan korijenski sustav može oštetiti temelje kuća, zidove, vodovodne i kanalizacijske instalacije, nogostupe i prometnice, dok njegova sposobnost da nakon sječe ponovno izraste iz korijena čini njegovo uklanjanje iznimno zahtjevnim.

Posljedice su već vidljive diljem Hercegovine. Travnjaci, parkovi, dječja igrališta, poljoprivredne površine, šume i druga prirodna staništa sve su češće pod pritiskom ove invazivne vrste koja se, bez sustavnog uklanjanja, iz godine u godinu sve brže širi.

Posebno zabrinjava činjenica da su stručnjaci na području Konjica već evidentirali pajasen među najproblematičnijim invazivnim vrstama, dok se u Hrvatskoj protiv njega već provode višegodišnji projekti financirani sredstvima Europske unije. To pokazuje da je ovo problem koji zahtijeva hitnu reakciju.

Potrebne hitne mjere

Zato bi nadležna ministarstva Županije Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-netetvanske, županijske uprave, jedinice lokalne samouprave i institucije Federacije Bosne i Hercegovine trebale konačno prepoznati razmjere ovog problema. Potrebno je uspostaviti sustavno kartiranje zaraženih područja, organizirati uklanjanje pajasena, osigurati financijska sredstva te provoditi edukaciju građana kako bi se spriječilo njegovo daljnje nekontrolirano širenje. I građani mogu djelovati odmah - gdje vidite pajasen (platan) ne budite lijeni ukloniti ga što prije čupanjem manjih izdanaka ili sječom velikih. 

Svaka godina odgađanja znači tisuće novih stabala i znatno veće troškove sanacije. Iskustva iz Hrvatske jasno pokazuju da se pajasen ne može zaustaviti pojedinačnim akcijama građana, nego isključivo koordiniranim i dugoročnim djelovanjem nadležnih institucija.

Ako se problem nastavi ignorirati, Hercegovina bi u narednim godinama mogla biti suočena s još većim posljedicama – ne samo za prirodu i bioraznolikost, nego i za infrastrukturu, javne površine i kvalitetu života stanovništva.