Podaci Uprave za neizravno oporezivanje pokazuju da su cijene uvezenih proizvoda s dažbinama u nekim slučajevima i duplo manji u odnosu na cijene hrane koju kupujemo u marketima. Ekonomisti razlog vide u monopolističkim maržama i nedovoljnim kontrolama.
Cijene hrane i zarade trgovaca su sve veće, a kućni proračuni građana u Bosni i Hercegovini sve tanji. Kada se cijene uvozne hrane s uračunatim dažbinama usporede s cijenama u marketima evidentno je da su neki proizvodi i duplo skuplji.
Građani su nemoćni i razočarani što nadležni ne staju u kraj trgovačkim malverzacijama. Suglasni su da je nerealno skupo i u marketima, na pijaci, i u mesnicama. Za potrošačku korpu koja je premašila 3.000 maraka potrebno je više od dvije prosječne plate ili pet prosječnih mirovina.
U Pokretu potrošača smatraju da trgovci zaračunavaju vrtoglave marže, zbog nedovoljnih kontrola.
- Posebno zabrinjava što se marže ne kontroliraju od strane države, dolaze nam različite informacije da da su marže često i 100 posto. Tržišna inspekcija bi trebala kontrolirati te marže i pojačati kontrole, kazao je Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednje Bosne.
Ekonomisti kažu da građani u BiH više od 50 posto mjesečnih primanja troše na hranu, a u razvijenim zemljama 20 posto. To je pokazatelj siromaštva jednog društva, što trgovci zidanjem cijena itekako koriste.
Apsurdno je da siromašni građani Bosne i Hercegovine plaćaju skuplje uvozne proizvode nego što koštaju u matičnim zemljama, koje su mnogo bogatije od nas.
- Imamo situaciju da su cijene hrane kod nas veće nego u matičnim zemljama. Tu je uvozni lobi zbog koje zbog nestašice domaće hrane zidaju cijene kako hoće i sada se snabdjevači, tržni centri, međusobno dogovore i naprave monopol, kazao je Aleks Milojević, ekonomski analitičar.
Sirotinjo, i Bogu si teška
Razloge za ovakvu nezavidnu situaciju za građane, ekonomski stručnjaci vide u nedostatku domaće proizvodnje i robnih rezervi, ali i nepostojanju zakona kojim bi se onemogućilo monopolsko udruživanje.
Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.
Samu potrošačku korpu čine prehrana – 44,61 posto, stanovanje i komunalne usluge – 13,82 posto, higijena i održavanje zdravlja – 9,33 posto, obrazovanje i kultura – 10,14 posto, odjeća i obuća – 11,40 posto, prijevoz – 4,37 posto, te održavanje domaćinstva – 6,33 posto.
U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, priopćeno je iz SSSBiH.
Uvoz žitarica 15 puta veći od izvoza
Bosna i Hercegovina je prošle godine izvezla žitarice u vrijednosti 15,7 milijuna KM, što je za 3,77 posto manje nego prethodne godine, dok je uvoz iznosio 244 milijuna KM, što je povećanje od 1,64 posto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je šest posto, a top pet izvoznih tržišta u 2024. godini bila su Hrvatska, Srbija, Turska, Crna Gora i Italija, navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.
U odnosu na godinu ranije, došlo je do povećanja izvoza na tržišta Turske i Srbije, dok je potpuno izostao izvoz na tržišta Kosova i Austrije. Bilježi se i blagi pad izvoza u Hrvatsku i Italiju. U prošloj godini je zabilježen pad izvoza svih žitarica, vrijednosno i količinski. Ukupan vrijednosni izvoz žitarica je u padu za 3,77 posto (619 tisuća KM), a količinski za 35,3 posto (13,6 tona). Ukupan uvoz žitarica je u porastu za 1,64 posto vrijednosno i 6,31 posto količinski. Uvoz svih žitarica vrijednosno i količinski je rastao u odnosu na prošlu godinu, osim kukuruza, riže i zobi. Najviši rast uvoza ostvaren je kod uvoza pšenice, i to za 21,1 posto (količinski). Gotovo sav uvoz žitarica bilježi se iz Srbije, Mađarske i Hrvatske, osim riže koja se u velikoj mjeri uvozi iz Italije.
0 Primjedbe