Prema službenim podacima, u prošloj godini povrtlarskih proizvoda izvezeno je u vrijednosti od 43,1 milijun KM, dok je uvoz bio 169,1 milijun KM! Dakle, pokrivenost uvoza izvozom jedva premašuje 25 posto! Uz poraznu bilancu, kao problem pojavila se radna snaga pa smo Marijana Brajkovića, direktora PZ “Matica” iz Višića, koja okuplja pedesetak proizvođača povrća u zatvorenim prostorima, zamolili da razjasni tu problematiku: “Kad gledamo OPG-ove i profil ljudi koji se trenutačno bave poljoprivredom, to je 50-60 godina. Rijetkost je vidjeti nekoga mlađeg, ima slučajeva, ali vrlo malo. Mlađi ljudi tu ne vide perspektivu, pogotovo što se otvaraju nova tržišta rada. U takvoj situaciji normalno je da dolazi do povećanja cijene rada i radne snage. To je razumljivo samo po sebi. U biti, kad sagledate o kojim teškim poslovima se tu radi, čemu su izloženi ti ljudi kojima je glavni posao dnevnica u poljoprivrednoj proizvodnji, onda vidite da to nije neka ogromna cijena, da je to u biti fer cijena.
Ljudi su prvi put došli na to da pošteno naplate svoj rad, to što će možda proizvođačima ubuduće postati neisplativo, to je neki drugi dio priče. Ovo je, po meni, super, neka ljudi naplate svoj rad, a odgovornost je na onima koji kreiraju tržište, to je opća katastrofa. Na kraju krajeva, krajnji kupac, što je najžalosnije, u 90 posto slučajeva plaća poštenu cijenu za naš proizvod, a onaj koji proizvodi nema ni 25 posto te cijene. To, jednostavno, uz porast cijene inputa, nije dovoljno. Kako će to završiti, ostaje vidjeti.
- Nedavno je u Čapljini najavljena izgradnja hladnjače za poljoprivredne proizvode, može li to pomoći poljoprivrednicama?
- To je inicijativa koju je pokrenuo ministar poljoprivrede naše županije (ing. Mario Jurica, op.a.), što je za svaku pohvalu. Trebalo je puno godina da se krene u tom smjeru jer kad pogledate trenutačno stanje i opću problematiku, onda se nema što reći nego da je ministar uočio problem. To je u infrastrukturnom i upravljačkom smislu jedan vid mijenjanja paradigme onoga što imamo danas na terenu. To će omogućiti, po puno pitanja, kvalitetniji nastup na tržištu i konkurentnijeg proizvođača. Možemo samo poželjeti da se hladnjača što prije završi, a trenutačnom ministru možemo čestitati na svim tim aktivnostima koje su, po nama, više nego potrebne. Kamo sreće da smo to imali u posljednjih dvadesetak godina. Nije bilo razloga da nemamo, ali dobro je da stvari idu u tom smjeru - kaže Brajković za Večernji list.
- Tko, po vama, iz poljoprivrede kreira prilike na domaćem tržištu?
- Trgovački lanci preuzimaju primat. Trgovački lanci kreiraju našu potrošnju. To je niz tehnika i tehnologija i metodologija kojima oni, u biti, od nas prave vrlo poslušne potrošače za ono što nude. Stvari su se onda počele kretati u tom smjeru da su oni postali najveći prodavači uvoznih proizvoda, oni su bili taj prozor kroz koji se prodaje uvozna roba, i to je posljedično dovelo do katastrofa i s piljarama, i s malim gradskim tržnicama, i s veletržnicama. Ima naznaka bar u Hrvatskoj da neki trgovački lanci uviđaju da bi im bilo dobro poticati domaću proizvodnju, ali vidjet ćemo kako će to završiti, odnosno hoće li se preliti i kod nas.
Naravno, načeta je tema o kreiranju prilika na domaćem tržištu kada je u pitanju ne samo povrće nego i druge robe. Starije čitatelje zaprepastit će podatak da je BiH u prošloj godini najviše robe uvezla iz Albanije, količinski 20,7 milijuna tona u vrijednosti od 27,6 milijuna KM, slijede Turska i Srbija, a kada je o izvozu riječ, onda su to isključivo zemlje Europske unije, predvođene Hrvatskom.
0 Primjedbe