"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

subota, 30. siječnja 2016.

Ljubuški donio 71 ime ulice i trgova

Općinsko vijeće Ljubuškog izglasalo je imena 71 ulica, trgova i parkova u Ljubuškom i Predgrađu te dijelovima naseljenih mjesta Humac, Mostarska vrata i Hrašljani. Kako Republika doznaje, Ljubuški je iskazao poštovanje hercegu Stjepanu Kosači i kraljici Katarini, prvom predsjedniku neovisne Republike Hrvatske Franju Tuđmanu, Ivanu Pavlu II., Majke Tereze, postrojbi PPN Ludvig Pavlović i IV. Brigade HVO Stjepana Radića Petru Barbariću, Bruni Bušiću, blaženom Alojziju Stepincu itd. kao i Hame Ibrulja i Sadika Sadikovića te brojnih istaknutih hrvatskih pjesnika i franjevaca.

No, svoju ulicu u Ljubuškom dobio je i nekadašnji dopredsjednik HSP-a Ante Paradžik i to nakon inicijative Udruge dragovoljaca i organizatora otpora HOS-a (UDOOHOS) da ulica u kojoj se rodio dobije i njegovo ime. 

Paradžik je bio sudionik Hrvatskog proljeća 1971. godine kao predsjednik Saveza studenata Hrvatske (SSH).

Nakon sloma Hrvatskog proljeća započele su čistke diljem Hrvatske. Vođe studentskih prosvjeda su uhićeni i osuđeni na zatvorske kazne: Dražen Budiša na četiri, Ivan Zvonimir Čičak i Paradžik na tri, a Goran Dodig na godinu dana strogog zatvora.

1975. godine ponovno je uhićen pod optužbom za razna krivična djela. Četiri mjeseca je u zatvoru mučen da bi bio pušten kao nevin. 1976. godine uhićen je i osuđen na dva mjeseca zatvora zato što je na pozivnicama na svoje vjenčanje stavio hrvatsku trobojnicu bez komunističke crvene zvijezde. 

Zbog kritiziranja komunizma i jugoslavenske države, te zagovaranja demokracije i poštivanja ljudskih prava, još je nekoliko puta bio uhićivan. Kazne je odsluživao u Zagrebu i Lepoglavi. Putovnica mu je bila oduzeta te vraćena tek 1990. godine, nakon 19 godina.

21. rujna 1991. godine, na povratku sa stranačkog skupa HSP-a u Križevcima, Paradžik je ubijen u pucnjavi hrvatskih policajaca. Policajci su se poslije pravdali time kako su dobili anonimnu dojavu da su u automobilu "martićevci". Ubojice su osuđeni na zatvorsku kaznu ali su ubrzo bili amnestirani od hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Ljubuški vijećnici izglasali su imena sljedećih ulica:

1. Ulica hrvatskih branitelja
2. Ulica hercega Stjepana Kosače
3. Ulica kraljice Katarine Kosača
4. Ulica hrvatskih kraljeva
5. Vukovarska ulica
6. Ulica Petra Barbarića
7. Ulica Brune Bušića
8. Ulica hrvatskih knezova
9. Ulica kardinala Alojzija Stepinca
10. Ulica sestara milosrdnica
11. Ulica sv. Lepolda Mandića
12. Ulica IV. Brigade HVO Stjepana Radića
13. Ulica fra Lovre Šitovića
14. Ulica Vrbice
15. Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića
16. Ulica fra Lea Petrovića
17. Ulica dr. Isidora Papac
18. Ulica bleiburških žrtava
19. Ulica Nikole Kordića
20. Ulica Nikole Šopa
21. Ulica sestre Silvije Antić
22. Ulica prof. Milana Čuljka
23. Ulica dr. Ante Vukšića
24. Ulica PPN Ludviga Pavlovića
25. Ulica don Ivana Musića
26. Ulica Ante Paradžika
27. Ulica Kasima Gujića
28. Ulica dobrovoljnih darivatelja krvi
29. Ulica Žabljak
30. Ulica Herceguša
31. Ulica Sade Sadikovića
32. Ulica Hame Ibrulja
33. Ulica Crkvice
34. Ulica fra Didaka Buntića
35. Ulica Dragutina Tadijanovića
36. Ulica Glavica
37. Ulica Alije Nametka
38. Ulica Pobrišće
39. Vitinska ulica
40. Jadranska cesta
41. Ulica sestre Konzolate Grgić
42. Ulica Antuna Mladena Vranješa
43. Ulica A.B.Šimića
44. Ulica dr.Ante Starčevića
45. Put za Ruljaš
46. Rimska ulica
47. Ulica dr.fra Bonicija Rupčića
48. Ulica dr.fra Ljudevita Rupčića
49. Ulica Majke Tereze
50. Ulica fra Rude Mikulića
51. Ulica Carla Patscha
52. Ulica Humačke ploče
53. Ulica Ćire Truhelke
54. Ulica Kraljice Mira
55. Ulica Fra Lucijana Kordića
56. Ulica pobijenih franjevaca
57. Ulica fra Nikole Šimovića
58. Ulica fra Anđela Nuića
59. Ulica fra Joze Cigić
60. Put za Bačine
61. Ulica dr. Ive Bojanovskog
62. Ulica fra Nikole Ivankovića
63. Ulica sv. Ivana Pavla II
64. Ulica fra Petra Bakule
65. Ulica Antuna Gustava Matoša 
66. Ulica Zvonimira Remete
67. Ulica fra Vlade Kozine
68. Međugorska ulica

kao i imena dva trga i parka u Ljubuškom i Humcu: Trg dr. Franje Tuđimana, Trg svetog Ante i Park hrvatskih banova.

Djevojke s Babovca kreću s pripremama

U ponedjeljak, 1. veljače ženski sastav Sloge kreće s pripremama za nastavak sezone u Prvoj ženskoj ligi FBiH Jug.

Prozivka nogometašica i prvi ovogodišnji trening zakazan je za 14:30h.

U proljetni dio prvenstva djevojke s Babovca ući će s nekoliko pojačanja u sastavu kako bi ostvarili što bolji ligaški učinak, a u ŽNK Sloga Ljubuški pozivaju sve zainteresirane da se priključe Slogašicama u premijernoj sezoni ljubuške momčadi.

Milan BebekSloga.ba

Komunalno poduzeće će upravljati kulturnim objektima u Ljubuškom

Većinu vremena prve ovogodišnje sjednice Općinskog vijeća Ljubuški, održanoj u petak, Vijeće je posvetilo ljubuškim mjesnim zajednicama, odnosno nadolazećim izborima za njihove članove Vijeća te problemima u pojedinim ljubuškim mjesnim zajednicama o kojima je bilo riječi u nekoliko točaka dnevnog reda.

JP Parkovi se ‘kulturizira’

Tako je Odlukom o raspisivanju i održavanju izbora za članove Vijeća mjesnih zajednica općine Ljubuški predviđeno da se njihovi izbori održe 8. travnja (petak), a nezavisnim listama i kandidatima olakšana je kandidatura jer je smanjen broj potrebnih potpisa koji kandidati trebaju prikupiti.

Ljubušaci bi uskoro trebali dobiti i jednu mjesnu zajednicu više jer je grupa građana MZ Radišići pokrenula inicijativu za izdvajanje i formiranje nove mjesne zajednice odnosno dijeljenje na Gornje i Donje Radišiće.

Izglasavanjem prijedloga Odluke o izmjeni Odluke o povjeravanju javnih ovlasti JP ‘Parkovi’ d.o.o. Ljubuški, ovo javno poduzeće se ‘kulturizira’ jer će, pored djelatnosti održavanja groblja, naplate parkinga, pročišćavanja otpadnih voda, održavanja lokalnih i nerazvrstanih cesta, zelenih površina te vodoopskrbe i kanalizacije, biti nadležno i za Kulturni centar te kinodvoranu koji su u planovima općine Ljubuški, a u koje će, prema najavama, biti uloženo oko 300.000 maraka.

Neodobravanje vijećnika

Ova odluka nije naišla na odobravanje nekoliko vijećnika čiji je stav da kultorološki objekti trebaju biti u nadležnosti JU ‘Kulturno-športski centar’.

Pored toga, neke od točaka dnevnog reda bile su i prijedlog Odluke o dobitnicima javnih priznanja Općine Ljubuški za 2015. godinu te izvješće o radu za 2015. godinu i program rada i financijski plan za 2016. godinu JP ‘Parkovi’ d.o.o. Ljubuški.

Milan Bebek / Dnevni list

petak, 29. siječnja 2016.

Šok i nevjerica među šipovačkim unitaristima od 'pravde i povjerenja': Vizentaner i Bradvica prešli u HDZ BiH

Zastupnici Stranke pravde i povjerenja u Općinskom vijeću Ljubuški Ivica Vizentaner i Igor Bradvica, po završetku današnje sjednice Općinskoga vijeća, oglasili su se priopćenjem za javnost u svezi svog daljnjeg političkog djelovanja općenito, ali i u Općinskom vijeću Ljubuški.

Priopćenje prenosimo u cijelosti: 

Stranka pravde i povjerenja, neposredno nakon održavanja Općih izbora 2014. godine, prestala je s aktivnim političkim djelovanjem, a budući da sam osobno, kao ujedno i vijećnik OV Ljubuški Igor Bradvica te značajan broj nadasve mladih osoba, voljan nastaviti aktivno političko djelovanje, doprinijeti poboljšanju uvjeta i kvalitete života na prostoru općine Ljubuški, u skladu s mogućnostima, znanjem i sposobnostima, dakle, raditi za opće dobro, što je zapravo veoma teško kao pojedinac, a znatno lakše kao član stranke, tj. zajednice ljudi koji imaju isti cilj – dobrobit svih, donijeli smo, stoga, odluku da ćemo ubuduće djelovati kao vijećnici i članovi Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

Svjesni smo činjenice da će naša odluka rezultirati pozitivnim i negativnim reakcijama. Međutim, svatko tko odluči ne biti pasivni promatrač, već angažirati se, izložiti se javnosti, osobno se zalagati za pozitivne promjene u društvu, neminovno je, na žalost, da bude podvrgnut kritici.

Međutim, navedeno nas, a uvjerenja sam svakog dobronamjernog i odlučnog pojedinca, neće pokolebati u radu za opće dobro. Ta nije se rodio tko je svakome ugodio.

Dakle, nastavljamo časno, pošteno, kvalitetno i odgovorno djelovati, kao vijećnici i članovi HDZ-a BiH, na dobrobit svih žitelja općine Ljubuški koji će to zasigurno prepoznati i kojima se ovom prigodom zahvaljujem na dosadašnjoj podršci. 

Ivica Vizentaner, vijećnik OV Ljubuški

Radio Ljubuški

srijeda, 27. siječnja 2016.

Sloga krenula s pripremama: Prilika mladim i domaćim snagama

S uvelike izmijenjenim igračkim kadrom Sloga iz Ljubuškog krenula je u ponedjeljak s pripremama za proljetni dio prvenstva u Prvoj ligi FBiH. Kako igrački kadar koji je činio udarni sastav u prvom dijelu sezone nije ispunio očekivanja uprave, s većinom igrača klub se sporazumno razišao pa će tako u drugom dijelu prvenstva priliku dobiti igrači s manjom minutažom, mladi domaći igrači i pojačanja koja se očekuju na Babovcu.

U klubu se uvelike radi na slaganju igračkog kadra koji će pod trenerskom palicom novog trenera Borisa Gavrana iznijeti teret proljetnog dijela prvenstva. Sloga je u potrazi za pojačanjima na svim pozicijama, a najtanja je u napadu jer je samo 11 postignutih pogodaka u 15 susreta značilo i neophodnu promjenu napadača.

Plan slaganja momčadi, odnosno plan dovođenja igrača u prvi tim odvija se u fazama kako bi se sastavila što bolja momčad, a naglasak je stavljen na mlade ljubuške nogometaše koji su svoje prve nogometne korake napravili na Babovcu.

Da Ljubušaci imaju volje pomoći Slogi u borbi za ostanak i da žele igrati pred svojom publikom pokazala je i prozivka na kojoj su okupilo nekoliko igrača koji su jesenas igrali u drugim sredinama.

- Pozivam sve ljubuške nogometaše koji trenutačno nisu na Babovcu da se vrate igrati u svoj grad, da prođu pripreme i da se nametnu u Slogi gdje će imati solidne uvjete, uputio je poziv Ljubušacima sportski direktor kluba Ivo Ištuk.

Podsjećamo, Ljubušaci se nalaze na posljednjem mjestu lige s učinkom od dvije pobjede, šest remija i sedam poraza te osvojenih 12 bodova, pet bodova manje od 12.-og Jedinstva i sedam bodova manje od 11.-og Radničkog čije pozicije vjerojatno donose ostanak.

Kompletne pripreme će biti odrađene u Ljubuškom, a u sklopu njih će Sloga odigrati nekoliko prijateljskih utakmica. Prva na redu je u subotu s juniorima Širokog Brijega, a potom će uslijediti još nekoliko susreta među kojima je i onaj s premijerligašem Vitezom 10. veljače.

Milan Bebek / Dnevni list

Najava: Bitka za Vukovar – kako smo branili grad i Hrvatsku

UDOOHOS Ljubuški zajedno s Općinom Ljubuški 5.veljače 2016.godine s početkom u 18 sati u svadbenoj dvorani „OHIO“ Ljubuški organiziraju glazbeno – scensku predstavu predstavljanjem dviju knjiga koje opisuju obranu grada Vukovara i preživljavanje u srpskim logorima.

Knjiga „”58 – HOS u obrani Vukovara i Bogdanovaca“, autora Damira Markuša, opisuje kako je 58 dragovoljaca HOS-a branilo grad Vukovar i Bogdanovce te proboj preživjelih HOS-ovaca iz Vukovarskog obruča -“HOS-ova štafeta smrti“.

Knjiga “Ne plači, moj dobri Anđele“, autora Damira Plavšića, opisuje obranu Sajmišta, Priljeva i Borova naselja, predaju hrvatskih branitelja te preživljavanje u srpskim koncentracijskim logorima: Stajićevo, Niš i Sremska Mitrovica.

Predstavljanje knjiga bit će u formi glazbeno – scenske predstave u kojoj sudjeluju: HKUD – Radišići; HKUD – Studenčica (Studenački bećari); te HKUD – Veljaci.

Tekstove iz knjiga Damira Markuša – Kutina i Damira Plavšića čitat će: Kristina Ćuže, Ante Mišetić i Krešimir Medić. U svadbenoj dvorani „OHIO“ bit će predstavljena izložba ratnih fotografija koje su na prvoj liniji obrane Sajmišta fotografirali dragovoljci HOS-a.

Dnevno.ba

subota, 23. siječnja 2016.

Obavijest o čišćenju kanala

Akcija ćišćenja vodonatapnog kanala Klobuk-Vojnići-Šipovača-Veljaci održat će se u ponedjeljak, 25. siječnja i u utorak, 26. siječnja po ustaljenom rasporedu:
prvi dan – čišćenje po dionicama ;
drugi dan – zajedničko čišćenje od Kabaševa mosta u 8 sati.

Iz MZ Šipovača-Kašče i MZ Vojnići pozivaju korisnike kanala na odaziv akciji kako bi se ista uspješno provela za nesmetani tok vode koja život znači za naš kraj.

Sa sobom ponijeti odgovarajući alat.

Pridruži se akciji,
budi koristan član svoje zajednice jer i ti si dio nje!

srijeda, 20. siječnja 2016.

Želimo sa Izviđačem osvojiti Kup i prvenstvo


Ljubuški Izviđač, vodeći tim rukometne Premijer lige, rijedak je primjer kluba u bh. sportskim natjecanjima koji godinama uspijeva biti u vrhu s igračkim kadrom kojeg velikom većinom čine igrači iz vlastitog omladinskog pogona.

Iz najbolje rukometne škole iznikao je veliki broj igrača reprezentacija Bosne i Hercegovine te Hrvatske u svim uzrasnim kategorijama.

Među mladim igračima lidera prvenstva kojima se nazire blistava karijera su i golman Ivan Ereš te lijevi vanjski Josip Šarac, oba izdanci ljubuške škole rukometa.

– Iza nas je izuzetno uspješna polusezona. Zadovoljan sam svojom igrom iako uvijek može bolje, ali i dobrom minutažom koju imam pored velike konkurencije na poziciji koju igram, kazao je Josip Šarac, igrač koji je u klubu prošao sve uzrasne kategorije.

Na golu Izviđača, pored Milana Tolića i Marka Ivankovića, Ivan Ereš je vrlo dobro iskoristio svoju minutažu, a par puta se prometnuo među najbolje pojedince utakmica.

– Dobio sam veliku minutažu i davao sve od sebe za što bolji učinak kojim sam vrlo zadovoljan, rekao je Ereš.

Ovi mladi Skauti su svojim igrama u Izviđaču izborili i nastup za kadetsku reprezentaciju Hrvatske. Na nedavno održanom turniru u Danskoj, Hrvatska je osvojila prvo mjesto u konkurenciji s domaćinom te Francuskom i Slovenijom, a ljubuški dvojac dao je značajan obol osvajanju turnira.

– Došli smo relativno lako do pobjeda nad najboljim reprezentacijama čime smo pokazali da imamo sjajnu momčad. U susretima u kojima nam je izbornik raspodijelio minutažu smo pružili vrlo dobru igru, istaknuo je Šarac.

Kao i svima, želja im je jednog dana zaigrati u najvećim europskim klubovima tragom svojih igračkih uzora, no, usklađujući svoje srednjoškolske obveze s rukometom, trenutačno su čvrsto na nogama s mislima usmjerenim na Izviđač i nastavak prvenstva.

– Ciljevi u drugom dijelu su osvajanje Kupa i prvenstva. Pored Borca, kao najvećeg konkurenta vidim Vogošću premda ima još dosta utakmica pred nama, zaključio je golman Izviđača Ivan Ereš.

M.BebekDnevni list

utorak, 19. siječnja 2016.

FOTO: Ljudske štetočine nastavljaju ugrožavati živote i uništavati prirodu Šipovače i Kašča

Sve je više divljih odlagališta smeća na nenaseljenom dijelu uz dionicu Šipovača - Kašče. Nehumane štetočine čovječanstva i prirode ovog kraja samoinicijativno stvaraju nova odlagališta smeća zlonamjerno odlažući otpad u ovom dijelu mjesne zajednice Šipovača-Kašče i tako ugrožavaju život stanovništva ovog dijela općine Ljubuški te biljni i životinjski svijet.

Nije prvi put da se na ovom lokalitetu stvaraju divlja odlagališta.

Podsjećamo, još prije nekoliko godina, početkom 2009. provedena je akcija uklanjanja smeća pod okriljem Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Uklonjeno je nekoliko tona smeća, a predstavnici seoske vlasti tada su okrivili mještane Veljaka i Vojnića za "uvoz" smeća.

No, nedavno pokrenuta "mini istraga" od strane šipovačkih ljubitelja prirode ukazala je da bi najveće štetočine ovog kraja mogli biti upravo mještani Šipovače koji prema Kašču odlažu sve i svašta - igle, plastične i staklene boce, kemijske otrove, azbestne ploče koje su veliki uzročnici karcinoma, računalnu opremu, dijelove automobila i bagera i sl.

Ako se ne ukloni smeće i ako se ne spriječi njegovo daljnje odlaganje nastat će nesagledive posljedice za ovaj kraj kojeg mnogi koriste za rekreaciju.

Pored toga, na ovoj ekološkoj bombi beru su biljke koje se koriste u kulinarstvu, a koje se dalje distribuiraju tako da nisu ugroženi samo Šipovčani i Kaščani, nego sav ljubuški puk.

Kako se ovakvim odlaganjem smeća krše zakoni o zaštiti okoliša i upravljanju otpadom, za očekivati je da će konačno reagirati članovi Vijeća MZ Šipovača-Kašče i nadležne institucije.









Priopćenje HDZ-a 1990: Ljubuški je danas na margini svih zbivanja Županije

Općinski odbor HDZ 1990 održao je u petak 15. 01. 2016. godine redovitu sjednicu u Ljubuškom. Na dnevnom redu sjednice raspravljalo se, između ostalog, o provedbi unutarstranačkih izbora i daljnjem planu ustrojavanja temeljnih ogranaka HDZ 1990 u općini Ljubuški koji će se provoditi sukladno izmjenama Statuta HDZ 1990 usvojenima na nedavno održanom Središnjem odboru HDZ 1990 u Mostaru.

Članovi Općinskog odbora najviše su vremena posvetili raspravi o sveukupno lošem stanju u općini Ljubuški. Protekla godina obilježena je uvođenjem dodatnih nameta za građane kroz poskupljenje cijene vode i naplatu parkinga. Uz to, nastavlja se sa dugogodišnjom politikom nerada i odsustva bilo kakve gospodarske politike na razini općine koja bi poboljšala standard njezinih stanovnika. Naprotiv, aktivno se provodi politika upošljavanja u javnim poduzećima bez objavljivanja natječaja, a ravnateljske pozicije općine pretvorene su u mjesta za stjecanje pripravničkog staža obzirom na iskustvo i reference postavljenih - u pravilu, članova stranačke mladeži.

Peticija građana protiv poskupljenja cijene vode, inicirana od strane lokalne Udruge Agape, ignorirana je mjesecima a na koncu samovoljom većine u Općinskom vijeću ostala nerealizirana. Vijećnicima HDZ 1990, kao jedinoj oporbi u Općinskom vijeću Ljubuški, redovito se ne odgovora na postavljena vijećnička pitanja koja vladajući u nedostatku argumenata i bilo kakve političke odgovornosti nazivaju katkad „političarenjem“ katkad „politikantsvom“. Školski primjeri za oba navedena pojma, koja oni neupućeno vole koristiti, upravo su oni sami i način na koji 20 godina vode općinu. Rezultat je porazan, a posljedice nesagledive.

Nekada perspektivna općina Ljubuški je, zahvaljujući njima, danas na margini svih zbivanja Županije, koju pravno i stvarno vodi Grad Široki Brijeg, dok lokalni dužnosnici HDZ BiH, uglavnom zabavljeni međustranačkim podmetanjima i obračunima, zorno pokazuju što zapravo znači „politikantsvo“ i „političarenje“.

OO HDZ 1990 Ljubuški

Proslava sv. Antuna Pustinjaka svake godine 'oživi' Kašče

Mještani Kašča su u nedjelju proslavili blagdan svetog Antuna Pustinjaka, zaštitnika grobljanske kapelice u kojoj je služena sveta misa u čast ovog sveca.

U prepunoj grobljanskoj kapelici koju su pohodili, pored Kaščana i kaščanskog iseljeništva, vjernici i okolnih mjesta s obje strane granice, misno slavlje je predslavio fra Ljubo Kurtović, župnik Veljaka s domaćim župnikom don Jozom Čirkom, župnikom župe Šipovača-Vojnići.

Inače, Kašče je jedino mjesto u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji koje proslavlja ovog sveca.

Fra Kurtović je u propovijedi govorio o nasljedovanju sv. Antuna Pustinjaka u svakodnevnom životu te o životu ovoga sveca.

Sv. Antun Opat, kako se još naziva, svetac je u istočnoj i zapadnoj Crkvi. Rođen je u Komi (Egipat) oko 250. godine u bogatoj i uglednoj obitelji. Nakon smrti roditelja rasprodao je sve nasljedstvo i podijelio siromasima te odselio u Libijsku pustinju sa željom da se više poveže s Bogom, gdje je ostao 20 godina. Umro je 356. godine u dobi od 105 godina. Narod ga štuje kao zaštitnika od kožnih bolesti i kao zaštitnika domaćih životinja.

Proslava sv. Antuna Pustinjaka svake godine 'oživi' Kašče, gotovo pusto, malo selo velikih ljudi,. naseljeno za vremena bježanja od Turaka.

Danas u Kašču stalno živi tek tridesetak stanovnika, dok je brojna kaščanska dijaspora 'trbuhom za kruhom' odselila put Vrgorca, Makarske, Splita...
Milan Bebek / Dnevni list

petak, 15. siječnja 2016.

Ljubušaci uskoro brže do Makarske rivijere?

VRGORAC - Predsjednik Gradskog vijeća Ante Pranić pokrenuo je inicijativu povezivanja Zabiokovlja, Makarskog primorja, srednjodalmatinskih otoka i zapadne Hercegovine za stvaranje zajedničkog stava o nužnosti izgradnje tunela i brze ceste Ravča-Drvenik. Doznajemo da će u organizaciji inicijative sudjelovati i gradonačelnik Rudolf Grljušić. Cilj je okupiti sve lokalne samouprave na spomenutom području kako bi se konačno pogurao projekt koji život znači. Sastanak u Vrgorcu bi se trebao održati krajem mjeseca, a termin će s načelnicima i gradonačelnicima dogovoriti predsjednik Vijeća Pranić i gradonačelnik Grljušić. Sličan sastanak održan je u Vrgorcu još 2008. godine.

Pranić i njegova Nezavisna lista mladih o projektu su dosta govorili u predizbornoj kampanji djelujući u korist MOST-a, a koji je i sam u svome programu najavio infrastrukturne projekte povezivanja turističkih mjesta s okolicom. Kako MOST dogovara sastav Vlade s Domoljubnom koalicijom, ovo je prilika da se projekt tunela i brze ceste i realizira. 

Kako navodi Ante Pranić, ovo je najznačajniji državni projekt za razvoj Zabiokovlja, južnog dijela Makarskog primorja, srednjodalmatinskih otoka i zapadne Hercegovine. Godinama je naglašavano da o realizaciji navedenog projekta ovisi budućnost ovog dijela Hrvatske i zapadne Hercegovine. Od sada su napravljane sve projektne i prostorno-planske predispozicije za konačnu realizaciju ali investicija teška oko 130 milijuna eura godinama čeka dok smo istodobno svjedoci kako se državni novac troši na neke druge projekte koji nemaju realnog pokrića. Usporedbe radi tunel sv. Ilija je koštao 325 milijuna kuna, a nije bio u cestovnim prioritetima kao što je brza cesta Ravča- Drvenik, kaže Pranić.

Karakteristike državnog projekta brze ceste Ravča (čvor na autocesti A1) – Drvenik:

1. Razvoj trajektne luke Drvenik koja postaje najkraća veza Hvratske i Europe sa Hvarom, Korčulom i Pelješćom. Razvoj trajektne luke Drvenik rasterećuje trajektnu luku Split u turističkom dijelu godine.

2. Nositelji hrvatskog turizma, srednjodalmatinski otoci Hrvar i Korčula postaju bolje i brže povezani sa ostatkom kopnom što podiže kvalitetu trenutne turističke ponude.

3. Revitalizira se istočni dio otoka Hvara, posebno općine Sućuraj i Jelsa koje u svojim postojećim prostorno planskim dokumentima mogu prihvatiti veća turistička ulaganja. Možda najveća na Jadranu po prostorno-planskim karakteristikama.

4. Revitalizira se zapadni dio poluotoka Pelješca koji stoji zanemaren zbog loše trajektne povezanosti.

5. Zabiokovlje postaje uslužni prostor (Gospodarska zona Ravča od 68 ha) području srednjodalmatinskih otoka i Makarskog primorja.

6. Najkraća veza prema moru omogućava bržu i bolju fluktuaciju stanovništva i usluga zapadne Hercegovine sa ovim dijelom Hrvatske.

7. Srednja Europa preko budućeg koridora 5C i autoceste A1 postaje na najbrži način povezana sa našim srednjeodalmatinskim otocima kao turističkim centrima Dalmacije.

8. Sve prostorno-planske dokumentacije, projekti i ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš su gotovi.

9. Susjedni tunel sv. Ilija je ekonomski isplativ i održiv iako ne otvara ni približne razvojne mogućnosti kao brza cesta Ravča-Drvenik zbog trajektne luke Drvenik. Ekonomska isplativost brze ceste Ravča-Drvenik se može sagledati u višestrukom povećavanju turističkih vrijednosti Hvara, Korčule i Pelješca, ali i južnog dijela Makarskog primorja.

10. Svaka opravdana investicija u građevini pokreće indirektno najbrže gospodarstvo Hrvatske.

- Da bi upoznali novu Vladu RH kao i nadležne ministre u cilju što bržeg pokretanja izgradnje brze ceste Ravča (čvor autoceste A1) - Drvenik odlučilo smo organizirati zajednički sastanak svih zainteresiranih općina i gradova koje smatraju ovaj državni projekt značajnim za svoj budući razvoj. Zajednički sastanak će se održati u Vrgorcu krajem prvog mjeseca. Mjesta nekakvom politikantstvu nema. Riječ je o projektu stoljeća za ovaj dio Hrvatske. Zajedno sa gradonačelnikom Grljušićem dogovaram sve detalje domaćinstva (jako dobra suradnja kada su u pitanju projekti od velike važnosti). Na sutrašnjem sastanku dogovaramo sve detalje. On će kontaktirati sve načelnike zapadne Hercegovine koji smatraju ovaj projekt bitnim za svoj kraj, a ja sam jutros dobio zeleno svijetlo u preliminarnim telefonskim razgovorima sa načelnicima općina Gradac (Ivo Kostović), općine Podgora (Ante Milić), općine Sućuraj (Ivan Slavić), općine Jelsa (Nikša Peronja), grada Hvara (Rino Budrović), grada Starog Grada (Vinko Maroević). Svi su pokazali spremnost i veliku želju da zajedničkom inicijativom ukažemo budućoj Vladi i nadležnim ministarstvima na važnost ovog projekta. Ostaje nam još Korčula i Pelješac do kraja tjedna tako da u Vrgorcu krajem prvog mjeseca možemo očekivati sastanak i dolazak 15-ak gradonačelnika i načelnika po pitanju državnog projekta brze ceste Ravča-Drvenik. Mjesta politici nema, samo neka se gradi, kaže Ante Pranić.

Početkom travnja kreće obnova hotela Bigeste

Konačno kreće obnova ljubuškog hotela Bigeste. Prema najavama, planirani radovi trebali bi započeti početkom travnja čime bi ovaj objekt u tekućoj godini trebao zasjati u novom ruhu.

S tvrtkom Unitrade produžen je ugovor na godinu dana kojim je prijašnji veliki projekt rekonstrukcije vrijedan 8 milijuna maraka dobrano izmijenjen pa je tako sad u obnovu hotela planirano uložiti mnogo manje novca.

Manje novca za obnovu

Investitori su odlučni da obnova, od koje nikad nisu ni odustali, konačno krene, ali kako su se dosad sve najave izjalovile oprezni su s izjavama o hotelu.

“Produžen je ugovor, a obnova bi trebala krenuti početkom travnja“, kratko je kazao Mario Vladimir, direktor Unitrada.

Još krajem 2009. godine potpisan je ugovor o privatizaciji ovog hotela s ljubuškom tvrtkom Unitrade posredstvom županijske Agencije za privatizaciju na zadovoljstvo Ljubušaka, a ponajviše bivših djelatnika.

Godine 2011. predstavljen je projekt obnove kad je najavljivan hotel s četiri zvjezdice i zapošljavanje 50 radnika.

Nakon temeljnog ugovora od tri godine, ugovor je produživan, no od tada do danas na ovom objektu nisu učinjeni nikakvi građevinski radovi. Jedino što je učinjeno su ispunjene obveza poduzeća u iznosu oko 1.500.000,00 maraka.

Obnova je zamišljena kroz nekoliko faza, a do konca ove godine planirano je da se velika većina posla uradi, no ponovno otvaranje hotela Bigeste će još pričekati.

Ljubušaci pesimistični

“Ovim ugovorom obnova hotela vraćena je u realne okvire. Prošli projekt je bio malo megalomanski zamišljen i, ispostavilo se, nije bio ostvariv. Projekt je usuglašen i s općinskim institucijama, riješena je lokacijska dozvola i učinjeni ostali koraci koji su potrebni tako da bi obnova trebala krenuti početkom travnja“, rekao je v.d. ravnatelja Agencije za privatizaciju ZHŽ-a Ante Markić.

Kako je tijekom proteklih godina bilo nekoliko izjalovljenih najava o obnovi hotela Bigeste koji je vremenom postao ruglo grada, Ljubušaci su postali pesimistični u pozitivan ishod ove priče. Sada, produženjem ugovora i izmjenom projekta, Ljubuški bi napokon trebao dobiti velebno zdanje kakvo je i potrebno ovom dijelu Hercegovine zbog svog značaja i položaja.

M.Bebek / Dnevni list

Stanovništvo župe Šipovača-Vojnići nestaje

Popis župljana župe Presvetog Srca Isusova Šipovača-Vojnići kojeg je proveo don Jozo Čirko za vrijeme blagoslova kuća o Božiću donio je alarmantne podatke - STANOVNIŠTVO ŽUPE ŠIPOVAČA-VOJNIĆI NESTAJE!

Naime, prema istom popisu početkom 2013. godine župa je imala 280 obitelji i 971 člana. Danas, tri godine kasnije, prema podacima župnog ureda, ovaj dio općine Ljubuški broji tek 902 župljana u 265 obitelji. Dakle, u samo tri godine, ovaj dio općine Ljubuški je ostao bez ukupno 69 žitelja ili 7,1%.

Promatrano po mjestima, najmanje crna slika je u Šipovači, najbrojnijem mjestu župe koja broji 387 župljana u 109 obitelji, što je za četiri osobe i pet obitelji manje u odnosu na prije tri godine. U istom razdoblju Vojnići su s 381 pali na 350 župljana u 87 obitelji, Vodice s 24 na 21, Dole s 100 na 86, Greda s 41 na 31 te Kašče s 34 na 27.

Podaci nisu crni samo u jednom dijelu Šipovače, zaselku Banji, koja jedina bilježi pozitivan prirodni prirast stanovništva - 130 župljana u 32 obitelji što je za četiri osobe više i jednu obitelj manje u odnosu na 2013. godinu. Od ostalih zaselaka Šipovače, Mala Šipovača broji 91 župljanina u 26 obitelji, a Velika Šipovača 166 žitelja u 51 obitelji.

U 2015. godini u župi Šipovača-Vojnići pričestilo se 15 prvopričesnika, dok ih se 21 krizmalo. U istom periodu, obavljena su tek dva vjenčanja, sedmero djece je kršteno, a 28 župljana je napustilo ovozemaljski život.

GODINAOBITELJIVJERNIKA
2015265 902
NASELJEOBITELJIVJERNIKA
BANJA32130
MALA Š.2691
VELIKA Š.51166
VOJNIĆI87350
VODICE821
DOLE3486
GREDA1431
KAŠČE1327
UKUPNO265902

četvrtak, 14. siječnja 2016.

Ištuk:Okrenuli smo se mladim igračima, nećemo žuriti s prinovama

S pripremama za proljetni dio sezone nogometaši Sloge iz Ljubuškog kreću u ponedjeljak, 18. siječnja kad će stručni stožer izvršiti prozivku igrača koji će, uz planirana pojačanja, u drugom dijelu sezone pokušati izboriti ostanak u Prvoj ligi FBiH.

Dok je lopta mirovala, u klubu s Babovca došlo je do promjena, kako u igračkom sastavu, tako i u stručnom stožeru. Trenersku palicu preuzeo je Boris Gavran, dok je donedavni trener Ivo Ištuk postao sportski direktor.

- U želji da se organizacija kluba digne na jedan veći nivo, prijedlog uprave je bio da preuzmem funkciju sportskog direktora, što sam i prihvatio jer imamo dugoročne planove po pitanju organizacije kluba, kazao je Ivo Ištuk o preuzimanju nove funkcije u Slogi.

Gavran i Ištuk su imali suradnju još u sezoni 2007./2008. u zeničkom Čeliku što je svakako doprinijelo Gavranovom novom angažmanu u Ljubuškom.

- Znamo se odavno, skupa smo radili, a i on je već bio u Slogi i ostavio solidan utisak i vjerujem da će se brzo uklopiti kako bi ostvarili zacrtani plan, dodao je.

Na Babovcu više ne računaju na nekoliko igrača od kojih se očekivalo mnogo više pa rubriku ‘odlasci’ čine Mario Jokić, Blaž Pažin, Mladen Stjepanović, Moussa Diabang, Sanjin Todorović, Mirsad Ramić…

- Većina tih igrača su bili preskupi za ono što su pokazali i oni nisu ispunili očekivanja pa smo se sporazumno razišli, a priliku smo, uz planirana pojačanja, odlučili dati mlađim igračima u klubu, pojasnio je Ištuk.

Poučeni iskustvom iz prethodnih sezona kada su se ‘pojačanja’ pokazala kao promašaji, u Slogi ne srljaju s dovođenjem igrača.

- Prijelazni rok je pred nama tako da još ništa nije definirano. Ne žurimo s odabirom igrača jer smo uvidjeli da dosadašnji način dovođenja igrača nije urodio plodom. Ne trebaju nam ‘ptice selice’ pa smo se okrenuli drugom smjeru, odnosno mlađim igračima iz Hercegovine koji žele da iskažu svoj talent i da napreduju, a s kojima bi napravili bolji i poletniji tim, istaknuo je sportski direktor Sloge.

Plan dovođenja igrača u prvi tim odvijat će se u fazama kako bi se sastavila što bolja momčad.

- Naš plan slaganja momčadi sastoji se od tri faze. U prvoj fazi priprema pružit ćemo priliku mladim i perspektivnim domaćim igračima za koje mislimo da mogu pomoći. Zatim planiramo dovesti mlade igrače iz bližeg okruženja koji su se već dokazali u svojim sredinama, a u trećoj fazi ćemo dovesti provjerene igrače sa strane koji će popuniti one pozicije na kojima budemo tanki i koji će pojačati kvalitetu tima kako bi ostvarili cilj ostanka u ligi, pojasnio je.

Ljubušaci se nalaze na posljednjem mjestu lige s učinkom od dvije pobjede, šest remija i sedam poraza te osvojenih 12 bodova, pet bodova manje od 12.-og Jedinstva i sedam bodova manje od 11.-og Radničkog čije pozicije vjerojatno donose ostanak.

- Liga je takva da, objektivno, uz dobar rad i kvalitetan tim možemo osvojiti 26-27 bodova što će možda biti dovoljno za ostanak, a dosta toga će nam ovisiti od toga što ćemo raditi u narednih desetak dana. No, kad sklopimo momčad onda ćemo moći realnije gledati na naše mogućnosti. Cilj je ostanak u ligi, ali ne po cijenu gomilanja igrača koji previše koštaju, a rezultatski premalo daju, ustvrdio je Ivo Ištuk.

Kompletne pripreme će biti odrađene u Ljubuškom, a u sklopu njih će Sloga odigrati nekoliko prijateljskih utakmica među kojima je i susret s premijerligašem Vitezom 10. veljače.

Milan Bebek / Dnevni list

srijeda, 13. siječnja 2016.

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara razgovarao s predsjednikom Udruge poljodjelaca ŽZH Dubravkom Vukojevićem

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara danas je razgovarao s predsjednikom Udruge poljodjelaca ŽZH Dubravkom Vukojevićem u Uredu predsjednika Federacije BiH u Mostaru.

Na sastanku je razgovarano o mogućnostima poboljšanja položaja poljoprivrednika i podsticanja poljoprivredne proizvodnje.

Predsjednik Udruge poljodjelaca ŽZH Dubravko Vukojević upoznao je predsjednika Federacije BiH Marinka Čavaru s radom i aktivnostima Udruge, te istaknuo određene probleme s kojim se susreću poljoprivredni proizvođači. Istaknuo je potrebu poboljšanja suradnje s Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao i s drugim federalnim institucijama.

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara izrazio je potporu radu Udruge i spremnost za suradnju kako bi se omogućio normalan rad udruga poljodjelaca i razvoj poljoprivrede i gospodarstva u Federaciji BiH.

predsjednikfbih.gov.ba

Zlatko je jedan od rijetkih koji se može podičiti s oko 170 medalja i pehara

Ljubuški maratonac Zlatko Mišetić jedan je od rijetkih koji se može podičiti s oko 170 medalja i pehara. O svome bogatom opusu, ovaj rekreativac pričao nam je nakon što smo ga posjetili u njegovom rodnom Grabovniku. Pokazujući nam brojne fotografije i medalje, Zlatko je s ponosom istaknuo kako je trčeći obišao gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu te Hrvatsku.

Započeo u 45-oj
“Počeo sam trčati u 45-oj godini života, a prvi maraton koji sam odradio bio je na relaciji Polog – Široki Brijeg. Nakon toga sam nastavio nizati mnogobrojne nastupe, iako se do tada nisam bavio nikakvim sportom. Isto tako, trčao sam mnogima u čast, najviše za generala Antu Gotovinu, košarkašku legendu Dražena Petrovića, kao i za svoje prijatelje od kojih izdvajam fra Marka Juriča“, kazao je Zlatko. Također, tura koju će posebno pamtiti je i ona od Imotskog do Čapljine u dužini od 70 kilometara, za koju je dobio i novčanu nagradu u iznosu od 500 maraka. Pričao nam je i o maratonu u spomen na svoju pokojnu suprugu Javorku za koju je trčao šest sati na relaciji dugoj 50 kilometara. Tih se vremena Zlatko rado prisjeća, dok je, što se tiče sponzora, danas situacija posve drugačija. Sve je manje novčanih sredstava koja su mu potrebna za odlazak u inozemstvo kako bi se predstavio na tamošnjim natjecanjima. No, on ipak ne gubi nadu, budući da je dobio obećanje za odlazak preko granice.

Nedostatak novca
“Bez obzira na nedostatak novca, nadam se da će mi dr. Ivan Bušić iz Posušja ispuniti dano obećanje za odlazak u Italiju u ožujku ove godine. Radujem se tom putovanju, a nadam se da će ih biti i više“, optimističan je naš sugovornik koji se rado odaziva na ture povodom vjenčanja, rođendana ili, pak, nekih drugih prigoda. Želja mu je i da ga posjete neke od televizijskih ekipa jer se, kako kroz smiješak kaže, neće pokajati.
Antonela Marinović / Dnevni list

utorak, 12. siječnja 2016.

Vojnići - hercegovački Mercedesdorf

Hercegovačko selo Vojnići nadomak Ljubuškog istinski je Mercedesdorf. U selu ima stotinjak domaćinstava, ali više od tog broja je vozila marke Mercedes.

Ekipi agencije Anadolija stanovnici Vojnića su o svojim ljubimcima na četiri točka pričali strastveno kao o stvarima koje posjeduju dušu.

U Mercedesdorfu vrijedi parola da "ono što Švabo napravi, to se ne kvari", pa su tako putnički automobili, kombiji, kamioni i sva ostala vozila u selu Mercedesova. Ima ih svih boja i tipova, pa se nameće pitanje je da li u Njemačkoj postoji mjesto sa ovoliko Mercedes vozila.

Među Mercedesima u Vojniću dominiraju "Genšer" i "okaš", a kako je započeta tradicija koju ne namjeravaju prekinuti, ekipi agencije Anadolija ispričao je Ivan Džajić, ponosni vlasnik četiri Mercedesa raznih tipova.

"Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća stanovnici Vojnića počeli su ići u Njemačku raditi. Bilo je novaca, a i poljoprivreda je dobro išla. Kad su se vraćali iz Njemačke dovozili su Mercedese. Kupovala su se ta auta jer su se pokazala kvalitetnim. Rijetko se kvare, i iako je prije bilo teže doći do dijelova, danas to nije problem. I danas, tko ima novaca, najradije kupuje Mercedesa", kazao je Džajić.

Svog Mercedesa kupio je 1983. u Ljubljani, i to novog. Kaže da i danas "pali i ide". Kako je vrijeme odmicalo, sve je više stario i propadao, ali se još uvijek drži.

"Ima opravki, to je normalno, ali ne toliko kao kod drugih auta. On te uvijek upozori unaprijed šta mu treba i šta mu fali. Ovdje je izreka u ljudima 'Švabo što napravi, to je kvalitetno'. Naši ljudi su bili u Njemačkoj i vidjeli kako se radi. Stroga disciplina svugdje, a da ne govorim u jednom Mercedesu", kazao je Džajić.

Svog Mercedesa platio je 50.000 tadašnjih njemačkih maraka . Kaže da je za taj novac 1983. mogao kupiti kuću u Ljubuškom, ali radije se odlučio za Mercedesa.

"Tada me je susjed Blaž Džajić pitao: 'Zar nije bolje uzeti kuću u Ljubuškom'?. Za te novce, čak i jeftinije, mogao sam je uzeti. A ja sam mu na to odgovorio da mi treba "kuća putujuća", jer kuću već imam", kazao je Džajić kroz smijeh.

Danas je su selu više auta nego kuća. Džajić posjeduje dva osobna auta i dva teretna - kombija i kamion. Naravno, sve Mercedese.

"Kad bih mijenjao auto, ne bih se odlučio ni za šta drugo osim Mercedesa. Volio bih polovnog Mercedesa više nego novo drugo auto, šta god da mi izaberete, BMW-a, Passata, Golfa... Kad sjednete iz Golfa u Mercedes 250 osjećate se udobnije. U Golfu nije komotno, trese, skučeno sve, ništa nije raskošno. Kad sjednete iz ovog Mercedesa u jednog okaša ili C klasu, opet je razlika. Ko nije probao, ne može znati. Ja kad sjednem u okaša, to auto za mene k'o lađa plovi", objasnio je Džajić.

Nekada se u Vojnićima dobro živjelo. Poljoprivreda je bila izvor solidne zarade. Danas mnogi jedva sastavljaju kraj s krajem. Novi Mercedesi se više ne kupuju kao prije, a neka domaćinstva nemaju dovoljno novaca čak ni da registriraju svoje stare.

"Djeca prije nisu ni u školu išla jer su bile bolje zarade ovdje od poljoprivrede. Danas je to prošlost, a sad još ako naše robe ne budu išle u Hrvatsku, onda nemamo šta nego potpisati kapitulaciju, kaput preko ramena i opet na Zapad. A ako zaradimo dovoljno novca, opet ćemo se vraćati s Mercedesima", šaljivo je poručio Džajić.

Kažu da u Bosni i Hercegovini žena može biti sa sela, ali auto mora biti iz Njemačke. U to se ekipa agencije Anadolija uvjerila u Mercedesdorfu, čiji stanovnici o svojim automobilima pričaju kao o najvažnijim stvarima u životu. Posvećuju im veliku pažnju, jer ih oni podsjećaju na vremena kada se živjelo bolje. Danas žive u nadi da će kriza brzo proći i da će ponovo moći kupovati novije i bolje Mercedese.

Anadolija, veljača 2013.

90-ih godina u emisiji Živa istina na HRT-u prikazana je reportaža o Vojnićima i mercedesima.
Pogledajte:



To nije sve, pogledajte i reportažu N1 iz prošle godine:

ponedjeljak, 11. siječnja 2016.

Najava: Proslava sv. Antuna Pustinjaka u Kašču

Mještani Kašča proslavit će nebeskog zaštitnika svoje grobljanske kapelice, sv. Antuna, u nedjelju, 17. siječnja svetom misom u 11,00.

Župnik i mještani Kašča pozivaju sve koji mogu da učine „malo hodočašće“ u ovu, u našoj Biskupiji, jedinoj crkvi ili kapelici posvećenoj ovom svecu.

Sveti Antun opat rođen je u Komi (Egipat) oko 250.g. u bogatoj i uglednoj obitelji.

Nakon smrti roditelja rasprodao je sve nasljedstvo i podijelio siromasima.

Odlazi živjeti u Libijsku pustinju sa željom da se više poveže s Bogom. Živio je u špilji, gojio stoku i obrađivao mali vrt. Tamo ostaje 20 godina. Zatim odlazi u Aleksandriju da brani kršćane pred Maksimilijanovim progonom.

Zbog njegova pustinjačkog i svetačkog ugleda nitko ga se nije usudio dirati. U pustinju se vraća 311. g., ali s brojnom mladeži koja je željela da im bude duhovni vođa i da dijele život s njim. Uskoro ih je bilo na tisuće i tako je nastao prvi samostan.

Sv. Antun umire 356. g. u dobi od 105 godina. Narod ga štuje kao zaštitnika domaćih životinja, a posebno svinja.

petak, 8. siječnja 2016.

Monografija o Klobuku

Župa Klobuk počela je živjeti samostalnim životom od 1873. godine, odcijepivši se od dotadašnje matice Veljaka. Upravo je ona tema nove monografije autora dr. Roberta Jolića. Međutim, autor je obradio i naselja u župi, opću povijest ljubuškoga područja, s osobitim naglaskom na klobučke zaseoke, te posebno crkvenu prošlost ljubuških naselja, a iscrpno i detaljno župu Klobuk od 1873. do danas.

Osim toga veoma su iscrpno obrađena demografska kretanja u župi, uključujući rodoslovlja svih klobučkih plemena i rodova, kao i sve poginule u ratovima tijekom 20. stoljeća. U 5. poglavlju doneseni su životopisi svih svećenika, redovnika i redovnica rodom iz Klobuka, svih župnika i kapelana koji su u župi djelovali od 1873. do danas, kao i opširni životopisi nekih poznatih osoba rođenih u Klobuku, prije svega sluge Božjega Petra Barbarića, vojvode don Ivana Musića, ministara NDH-a Andrije Artukovića i Joze Dumandžića, kao i nekih drugih, a potom slijede zanimljivosti iz prošlosti župe i sela. Konačno, u 6. poglavlju detaljno je opisana povijest školstva na području Klobuka.

Knjiga je rađena na temelju dokumentarne građe iz više arhiva, koja dosada u velikoj mjeri nikada nije bila korištena, kao i na temelju obimne literature te daje jedinstveni uvid u prošlost i sadašnjost Klobuka, s naglaskom na crkvenu povijest, ali nipošto nije isključena ni opća povijest kako Klobuka, tako širega ljubuškoga prostora.

Župa je više desetljeća obuhvaćala i prostor današnje župe Šipovača-Vojnići, koja se konačno osamostalila tek koncem 1956. godine, pa ova knjiga može poslužiti u velikoj mjeri i kao monografija župe Šipovača-Vojnići, a kako iscrpno obrađuje i pretpovijest tih župa, onda i kao povjesnica čitavoga ljubuškog prostora, osobito stare župe Veljaci.

Knjiga obiluje brojnim fotografijama, od kojih su najvrjednije one iz starijih razdoblja. Nažalost, u Klobuku živi sve manje stanovnika, brojka je spala gotovo na 1000 župljana, ali zato brojni žive vani, bliže ili dalje od rodnoga mjesta, pa i na drugim kontinentima. Uvjereni smo kako će i oni rado uzeti u ruke i čitati o prošlosti i sadašnjosti kraja iz kojeg su poniknuli.

Knjiga se može nabaviti i naručiti na: Župni ured Klobuk, 88324 Klobuk (tel. 039 845-096).

Poziv ljubuškim poljodjelcima za prijavu plana proizvodnje

Služba za gospodarstvo i financije općine Ljubuški, obavještava poljoprivredne proizvođače sa područja općine, koji su upisani u Registar poljoprivrednih gospodarstava i Registar klijenata da su dužni prijaviti plan proizvodnje za tekuću godinu.

Prijava se odnosi na ažuriranje podataka u biljnoj i animalnoj proizvodnji te višegodišnjim nasadima.

Upozoravaju se poljoprivredni proizvođači da je prijava poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvu obvezna i uvjet za ostvarivanje prava na bilo koji oblik novčane podrške u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Temeljem pravilnika o upisu u Registar poljoprivrednih gospodarstava i Registra klijenata, krajnji rok za ažuriranje podataka je 31.03. 2016 godine.

Izvor: OPĆINA LJUBUŠKI
Služba za gospodarstvo i financije
Odjel gospodarstva

Radio Ljubuški

Obavijest o čišćenju kanala

ČIŠĆENJE KANALA

ORGANIZIRA SE AKCIJA ČIŠĆENJA KANALA DANA 15. i 16. 01. 2016 GODINE ( PETAK I SUBOTA)

PRVI DAN PETAK – SVAK SVOJ DIO KANALA

DRUGI DAN SUBOTA- SVI ZAJEDNO OD KABAŠEVA MOSTA U 8 SATI

Svi znamo važnost spomenutog kanala , pozivaju se i zamoljavaju svi korisnici kanala Klobuk – Veljaci da se odazovu u što većem broju. 

Sa sobom ponijeti odgovarajući alat.

MZ ŠIPOVAČA, MZ VOJNIĆI
 fb. Udruga Poljodjelaca u ŽZH

Povezani sadržaj:

ponedjeljak, 4. siječnja 2016.

VREMEPLOV: Mladež Šipovače se suprostavila crnilu

Na današnji dan prije tri godine, šipovačka mladež je svijetu pokazala da su upornost i volja jači od svih prepreka. Šipovačka mladež je svima pokazala kako se zajedničkim snagama bori za zajedničke interese te kako masa može svašta.

Razočarani stanjem u kojem se tada nalazilo igralište Luke, ogorčeni Vijećom MZ koje nije ispunilo dana obećanja oko rješavanja problema rasvjete na igralištu te revoltirani bahatošću i inaćenjem pojedinih vijećnika, organizirali su dotad neviđen događaj na ovim područjima.

Uz pomoć starijih mještana, pod mračnim nebom u znak protesta prema Vijeću MZ, odigrali su revijalnu utakmicu i tako barem na trenutak pobijedili crnilo koje je zavilo igralište. Uporni u svom naumu da vrate svjetlo na igralište, automobilima su osvijetlili igralište na kojem se okupilo stotinjak mještana koji su uživali u specifičnoj utakmici šipovačkih malonogometaša između timova Mraka i Tame.

Ovaj događaj privukao je veliko zanimanje javnosti koja je pozorno pratila sva događanja oko slučaja "Igralište Luke" sve do priključenja rasvjete.

Donosimo Vam video zapis utakmice i par fotografija s ovog događaja, dok opširnije o možete čitati na sljedećem linku: Mladež Šipovače se suprostavilu crnilu na igralištu Luke.


nedjelja, 3. siječnja 2016.

Šipovačka Skadarlija dobila putokaz

Jedna od najčuvenijih četvrti u Šipovači dobila je svoj putokaz.

Vrijedni žitelji Živkušića četvrti izradili su i u subotu postavili putokaz što usmjerava na ovaj, među stanovnicima sjevero-zapadnog dijela ljubuške općine poznat i kao elitni dio Šipovače, odnosno šipovačku Skadarliju po uzoru na čuvenu Skadarliju - slavnu boemsku četvrt u centru Beograda koja je u 19. i 20. stoljeću naseljavala glumce, pjesnike, slikare i mnoge druge umjetnike, a koju danas svakodnevno posjeti na tisuće turista iz cijelog svijeta.

Svakako da će odsad putnicima namjernicima, ali i ostalim prolaznicima uvelike biti olakšan posjet četvrti naseljenom Živkušićima.

Inače, prezime Živkušić je nastalo od prezimena Bebek kada je Paško Bebek oženio Anticu Živković koju su prozvali Živkuša iz čega su njezini potomci dobili nadimak Živkušić, što je preraslo u njihovo stalno prezime prije otprilike 200 godina.

Kroz povijest, bilježena su njihova brojna odseljavanja diljem svijeta pa danas, pored Šipovače i Ljubuškog, naseljavaju Pelješac, Vrgorac, Zagreb, obje Amerike i ostale krajeve svijeta, a neki od njih su vratili izvorno prezime Bebek.

subota, 2. siječnja 2016.

Cijene povećane za 30 posto, ljubuški roditelji ogorčeni

Nova kalendarska godina Ljubušacima donosi nove udare na njihove džepove, a prvi koji će to osjetiti su roditelji čija djeca pohađaju ljubuški ‘Dječji vrtić’.
Naime, izglasavanjem Općinskog vijeća Ljubuški o izmjenama i dopunama Odluke o formiranju cijena usluga Dječjeg vrtića od jučer, 1. siječnja, primjenjuju se nove cijene usluga vrtića.

Nove cijene

Tako će se, cjelodnevni boravak u vrtiću plaćati 180 umjesto dosadašnjih 140 maraka, a poludnevni boravak 160 umjesto dosadašnjih 120 maraka što predstavlja povećanje od oko 30 posto. Nova cijena cjelodnevnog boravka u jaslicama iznosi 200, a poludnevnog 180, dok su prijašnje cijene bile 180, odnosno 150 maraka. Nove cijene dnevne brige o djeci iznose 160, odnosno 140 maraka.
Svakako da će promjene u cijeni najviše pogoditi roditelje s više djece u vrtiću jer će se novom odlukom za prvo i drugo dijete plaćati puni iznos, a za treće 50 posto punog iznosa.

Kod roditelja čija djeca koriste usluge ovog vrtića vlada veliko ogorčenje i nezadovoljstvo zbog novih poskupljenja koja bi se mogla negativno odraziti na natalitet općine Ljubuški.
“Kakve su nam životne prilike, cijene vrtića su trebale ostati iste ili se čak smanjiti, a nikako povećavati. Ovo je previše, no s obzirom na stanje doma, prisiljena sam i dalje voditi dijete u vrtić, ali ću svakako tražit alternativu“, kaže jedna od ljubuških majki po dovođenju djeteta u vrtić.

Dok su majke u riječima nešto blaže, ljubuški očevi najavljuju radikalnije poteze kao odgovor na ovu odluku uz oštre optužbe za sumnjive radnje odgovornih.
“Ovaj postupak je krajnje bezobrazan od Općinskog vijeća i ravnatelja vrtića da obveze Općine prebacuje na roditelje jer su njihova zaduženja njihov problem. Vrtić se ne može javiti ni na jedan javni natječaj, blokiran je račun, a sve se plaća preko računa u Novoj banci gdje je Općina uzela kredit. Također se ne mogu javiti ni na natječaj u Hrvatskoj jer 700 000 kuna koje su dobili nisu utrošili u vrtić. Stoga je potpuno razumljivo što se okuplja kritična masa koja će povući više od 50-ero djece iz vrtića“, optužuje nadležne mladi otac ogorčen poskupljenjem.

Povećanje zbog radova

Roditelji ne prihvaćaju objašnjenja nadležnih smatrajući ih nerazumnim.
“Njihovo obrazloženje nije razumno jer se ovo svodi na tržišnu utakmicu, a javnim ustanovama svrha nije ostvarivanje gospodarske dobiti nego zadovoljavanje društvenih potreba“, kaže drugi otac čija djeca već godinama pohađaju ovaj vrtić, a koji je, razumljivo, želio ostati anoniman kao i ostalih dvoje sugovornika.
Vodstvo ‘Dječjeg vrtića’ povećanje cijena opravdava planiranim radovima na infrastrukturi te ujednačavanjem s cijenama ostalih vrtića u Zapadnohercegovačkoj županiji iako je ZHŽ pogođena ‘bijelom kugom’.

“Odlukom Općinskog vijeća došlo je do korekcije cijena. Cijene nekih usluga su porasle, nekih su se smanjile, a sve u skladu s tržišnim cijenama istih ustanova u županiji. Jedini smo vrtić u okruženju koji svojim korisnicima osigurava besplatan tečaj engleskog i njemačkog jezika te plesa. Imamo pet dnevnih boravaka, a u idućoj godini planiramo završetak gornjeg kata i četiri nova dnevna boravka te izmjene otvora i fasade čime bi povećali kapacitet za 100 posto. Imamo tradiciju od preko 40 godina i cilj nam je u sljedećoj godini poboljšati kvalitetu svojih usluga“, kazao je ravnatelj vrtića Viktor Grbavac.
 
Milan BebekDnevni list