"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

srijeda, 31. svibnja 2017.

Ovogodišnje momčadi MNL MZ općine Ljubuški neće plaćati kotizaciju za nastup

Malonogometne ekipe, sudionice skorašnjeg ligaškog natjecanja mjesnih zajednica općine Ljubuški neće plaćati kotizaciju za nastup.

Naime, to je dogovoreno suradnjom Javne ustanove "Kulturno-športski centar" Ljubuški i Općine Ljubuški, koji će pokriti troškove nastupa, kako bi se momčadima mjesnih zajednica financijski olakšalo sudjelovanje na najmasovnijem i najpraćenijem športskom natjecanju općine Ljubuški.

Za 14. MNL općine Ljubuški u seniorskoj konkurenciji i 7. MNL općine Ljubuški do 16 godina starosti u JU "Kulturno-športski centar" Ljubuški uvelike rade na organizaciji natjecanja, a u proteklom razdoblju radilo se i na uređenju Centra malih športova da bi se osigurali što bolji uvjeti natjecateljima, braniteljima boja svojih mjesnih zajednica, ali i gledateljima.

Također, organizatori će uskoro održati sastanak s predsjednicima Vijeća mjesnih zajednica po pitanju organizacije momčadi.

Podsjećamo, titulu najbolje ekipe u seniorskoj konkurenciji brani Pregrađe, a Ljubuški u konkurenciji mladih.

Početak natjecanja malonogometnih liga općine Ljubuški predviđen je za sredinu mjeseca srpnja.

ponedjeljak, 29. svibnja 2017.

KAPITULACIJA: Zaključeno da sve inicijative 'Zaboravljenih branitelja' idu preko Odjela za branitelje HVO-a

Predsjednik HDZ-a BiH, HNS-a i hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović održao je danas u Domu HDZ-a BiH u Mostaru sastanak s predstavnicima Udruge Zaboravljeni branitelji.

Izaslanstvo Udruge Zaboravljeni branitelji predvodio je predsjednik Drago Grbavac.

Razgovaralo se o otvorenim pitanjima s kojima se susreću branitelji iz Udruge. U tom kontekstu razmatrana su i rješenja navedenih problema.

Predsjednik Čović je istakno da se kroz Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a) u kome sudjeluju sve stranke i druge udruge branitelja, mora pronaći prihvatljivo rješenje koje će na održiv, realan i sveubuhvatan način riješiti pitanje prava branitelja i braniteljske populacije, pa tako i za Udrugu Zaboravljani branitelji. 

Prijedlozi i rješenja koji dođu od Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a) ujedno je i stajalište koje zastupa izvršna i zakonodavna vlast Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH.

Zaključeno je da sve inicijative i rješenja idu preko Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a) koje će u konačnici izvršna i zakonodavna vlast do kraja poštivati i provoditi, priopćeno je iz Ureda za informiranje HDZ-a BiH.

Pogled.ba


Poljoprivrednicima za poticaj neće trebati otkupni blokovi

Vlada FBiH je, na današnjoj sjednici održanoj u Sarajevu, usvojila informaciju o štetama u poljoprivredi prouzročenim snježnim padalinama, niskim temperaturama i mrazevima u Federaciji BiH i zadužila Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da izmijeni i dopuni Pravilnik o načinu i uslovima ostvarivanja novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji, u dijelu koji se odnosi na obavezu dostave dokaza o prodaji proizvoda u biljnoj proizvodnji, što bi omogućilo da dostavljanja dokaza o prodaji proizvoda u 2017. godini budu oslobođeni klijenti čija se proizvodnja nalazi na područjima na kojima je proglašeno stanje elementarne nepogode.

Današnji zaključci su doneseni nakon analize informacija Udruge poljodjelaca iz Zapadnohercegovačke županije, Seljačkog saveza FBiH i drugih o nastalim štetama, a koji su od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva tražili da, za područja koja su proglasila elementarnu nepogodu, bude suspendirana primjena odredbi Pravilnika o načinu i uvjetima ostvarivanja novčane potpore po modelu poticaja proizvodnji. Riječ je o odredbama koje se odnose na dostavu dokaza o prodaji proizvoda, što je jedan od uvjeta za ostvarivanje novčane potpore, priopćeno je iz resornog ministarstva.

U Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva naglasili su da općine, županije i Federacija BiH (civilna zaštita) mogu, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, poduzeti potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u vezi s proglašenjem prirodne nesreće, procjenom šteta i poduzeti mjere na saniranju nastalih šteta na poljoprivrednim gospodarstvima.

nedjelja, 28. svibnja 2017.

FOTO: Skautima za obranu titule nedostajao samo jedan pogodak

Rukometaši ljubuškog Izviđača nisu uspjeli obraniti titulu državnog prvaka.

U odlučujućem, 6. kolu Lige 4, za osvajanje prvog mjesta Skautima je na gostovanju kod Konjuha u Živinicama bio potreban barem neriješen rezultat uz povoljan ishod utakmice Vogošća - Borac.

Izviđač je dobro otvorio utakmicu i prvo poluvrijeme riješio u svoju korist (14:16) na radost nekolicine navijača pristiglih iz Ljubuškog, koji su tijekom cijele utakmice bodrili Skaute u nadi osvajanja prvog mjesta, nasuprot pune tribine domaćih navijača.

Imali su Skauti vodstvo i dobrim dijelom drugog poluvremena, no domaći su nošeni publikom uspjeli preokrenuti rezultat i doći do pobjede od 29:28, kojom su osigurali nastup u Europi. Momčadi Zdenka Grbavca za obranu titule nedostajao je samo jedan pogodak, jer je Vogošća svladala Borca s 23:21 pa je sastav iz Banja Luke i pored poraza postao državni prvak za ovu sezonu.

Igrač utakmice bio je Davor Kadić iz domaćeg sastava s 10 golova, a u redovima Konjuha još se istaknuo Mirko Marčeta s 5 golova. Kod Izviđača najbolji su bili Ante Grbavac s 9 te Matej Hrstić i David Mandić sa po 7, odnosno 6 pogodaka.

Premda titula nije ostala u Ljubuškom, grad podno kule herceg Stjepana i naredne sezone trebao bi ugostiti ponajbolje klubove regije, jer je, prema navodima brojnih medija, Izviđač dobio pozivnicu za narednu sezonu od predstavnika SEHA lige.

Već idućeg vikenda, 3. i 4. lipnja Skautima predstoji završnica Kupa BiH u Mostaru.





  

Vukojević: Nema količine, nema kvalitete, vjerujem da će biti izvoza

Bilo je previše lijepo da bi se ostvarilo kada je poljoprivreda u putanju. Upravo tim riječima može se opisati situacija u povrtlarstvu jugozapadne Hercegovine. Očekivao se bogat urod ranih krumpira 5 – 7.000 tona. Sezona poranila, već 14. travnja pojavili su se prvi mladi krumpiri iz ljubuške općine s otvorenog, na čapljinskoj veletržnici. Početkom svibnja očekivao se početak sezone, a onda je ujutro 22-og travnja osvanuo kasni mraz, pravi led.

Proglašenje elementarne nepogode i iskazano razumijevanje za probleme poljoprivrednika, slaba su utjeha. Vidi se to i po ozračju u prostorijama PZ „Plodovi zemlje“ u Ljubuškom. Polet sredinom travnja zamijenila je suzdržanost.

„Počelo je fantastično, sad je loše“, kaže Dubravko Vukojević predsjednik Udruge poljodjelaca Županije zapadnohercegovačke, pa nastavlja:

„Krumpir je bio u najgoroj fazi razvoja kada ga je odnilo, slabo se oporavlja. Hoće li od toga nešto biti tek će se vidjeti. Ide na veletržnicu, nešto se prodaje, ali nije dobra prodaja. Ovo je najgora situacija, ne može se „šleperski“ raditi, a ima ga previše za piljare. Neki je sad vakum, sad će se u ovih desetak dana iznjedriti hoće li od sezone nešto biti ili neće“, zamišljino konstatira predsjednik Vukojević pa nastavlja:

„U najboljem stanju krumpiri koji su tek nikli kada ih je mraz odnio, ali njih je bilo najmanje, najgora je situacija s onim srednji što mi kažemo, kad ga je uhvatilo u prelazu, nije bio za vađenje, a bio je pred vađenje. Toga je najviše bilo. To je stanje jaje ili malo veći, ti se krumpiri loše oporavljaju, skroz, kasnit će. Upitno je hoće li se i opraviti, i to je upitno, ovi opet sitni kad ga odnese mraz, on se oporavi, nešto će dati, iako će prinos, čak i na površinama koje su se prskanjem spasile, biti 30, 40 posto manji. Ljudi ovo što kopaju, nemaju se s čim hvaliti, pričaju bajke, ali treba iskreno reći – nema ni blizu. To je 500 kila po ‘iljedi, dvi tone po dulumu, upola manje.“

-Izvoz, hoće li ga biti?

-U kontaktu smo sa izvoznicima, ima interesa, ali sve je u iščekivanju. Nema količine, nema kvalitete, pri takvoj situaciji nitko se ne može odvažiti na izvoz. Sad je jedan vakum, tek iza 25-og svibnja znat će se hoće li izvoza biti ili neće. Ja vjerujem da će biti izvoza, i ranijih godina izvoz je počinjao iza 20-og, ja se nadam da će izvoza ipak, biti. Valjda ćemo se izvući ovo će biti neka prelazna godina, isto kao ona lanjska, prva kada smo se vratili na europsko tržište. Ja mislim da neće biti ni tako crno kako smo mi skontali. Do danas se trebalo i prodati, par tisuća tona, a onda dođe mraz i vrati te pet godina unazad, šta ćeš?“

Valja reći da zbog golemih šteta u povrtlarstvu jugozapadne Hercegovine, već tradicionalni Dani ranih krumpira, nisu ni održani. Jednostavno, još uvijek je sve neizvjesno.

D. Musa / Radio Čapljina

četvrtak, 25. svibnja 2017.

Posjet školi u Dolama

Selo Dole smješteno je u podnožju sjeverne strane planine Biokova, na 230 metara nadmorske visine. Za njega kažu da je mjesto prvo do sunca gdje dah zastaje od ljepote prirode, gdje biste poželjeli provesti cijeli život.

Selo ima školu sa svega sedam učenika. Posjetili smo tu malu, ali veselu školu u kojoj rade učiteljice Sandra Granić i Vikica Bebek.

Na odmoru smo popričali o svemu pomalo, a učiteljice su potvrdile kako su njihove učenice i učenici jako dobri i marljivi.

U prvom razredu je učenica Ružica Džajić, u drugom Sara Tolj i Mia Čuljak, u trećem razredu su Josip Čuljak i Stipe Tolj, četvrto odjeljenje je prazno. Tek su u petom Kristijan Rašić i Ivan Čuljak.

„Volimo svoje malo selo Dole. Jedino bi voljeli da ima još djece da nas je više na odmoru kad se igramo. Učiteljice su nam jako dobre i lijepe, a mi se trudimo da dobro učimo“, ispričali su nam veseli učenici u toj maloj školi prepunoj radosti te nam zahvalili što smo došli u njihovu malu školu.

Ljportal.com

ponedjeljak, 22. svibnja 2017.

LJUBUŠKI, PROBUDI SE: Izgradnjom grudske deponije do trovanja Ljubušaka?

Mještani Cerovog Doca, Pogane Vlake te dijelova Ružića koji žive u blizini Poslovne zone „Poljanice“ uznemireni su glasinama da se u Poslovnoj zoni namjerava izgraditi deponija odnosno „Reciklažno dvorište s pretovarnom stanicom“, kako se to stručno zove. Na prvi pogled nije logično da se ovakav objekt radi u Poslovnoj zoni na krškom i propusnom tlu, te 150 metara od kuća i 300 metara od crkve, te smo istražili ovu glasinu.

Da se ne radi samo o priči, govori činjenica da je Općina Grude 23.12.2016. raspisala natječaj za „Nabavu usluga izrade investicijsko tehničke i okolišne dokumentacije za izgradnju reciklažnog dvorišta s pretovarnom stanicom” . Posao je dodijeljen Građevinskom fakultetu u Mostaru, te je veći dio dokumentacije završen. Iako je vrijednost radova 50.000 KM na službenoj stranici općine se ne može naći ni traga ovom natječaju, već smo ga pronašli na web stranici nabavke.com 

Prostornim planom Općine Grude nije predviđeno postojanje pretovarne stanice niti deponije na prostoru MZ Cerov Dolac i Pogana Vlaka niti je isto predviđeno Regulacijskim Planom gospodarske zone Pogana Vlaka-Poljanice. Mještanima ovih sela su jako svježa sjećanja na sličan pokušaj izgradnje deponije prije 10-tak godina kada je isto spriječeno angažmanom mještana Klobuka, C.Doca i Ružića. Županija Zapadnohercegovačka i Općina Grude nemaju plan gospodarenja otpadom koji definiraju ovu problematiku, ali Federalni plan upravljanja otpadom 2012- 2017 spominje mogućnost izgradnje regionalnog odlagališta.

Federalni plan upravljanja otpadom 2012- 2017 na str.83 kaže:
„U ostalim regijama FBiH, još uvijek nisu definirane lokacije budućih regionalnih deponija. Općine Posušje, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški i Čitluk pokazale su interes za zajedničko rješavanje problema odlaganja otpada, međutim, još uvijek nisu poduzeti nikakvi konkretni koraci….
…Općine Posušje, Široki brijeg, Grude i Ljubuški još nisu definirale lokaciju niti izradile studiju izvodljivosti. Jedna od eventualnih varijanti za rješavanje pitanja odlaganja otpada je izgradnja pretovarne stanice i priključivanje budućem regionalnom odlagalištu „Uborak“ u Mostaru. Ipak, nikakvi konkretni koraci još nisu poduzeti.“

Sve navedeno i činjenica da se sve radi „u tišini“ zabrinulo je mještane te je započeta izrada peticije kojom se traži očitovanje na ove navode i obustava bilo kakvih radnji na izgradnji deponije i pretovarne stanice u Poslovnoj zoni. Smatraju da je to put da dobiju regionalnu deponiju na „mala vrata“. Mještani tvrde bi izgradnja bilo kakve deponije na krškom i propusnom terenu kao što su Poljanice ugrožava izvore pitke vode te povećava mogućnost njihovog zagađenja.

Naime, ispod lokacije na kojoj općinska vlast želi izgraditi deponiju nalazi se podzemni spremnik pitke vode koji će služiti kao pitka i tehnička voda za korisnike poslovne zone. Također, ti spremnici vode su izravno podzemnim kanalima povezani s izvorom Klokun, te je moguće da otpadne vode završe izravno u rijeci Trebižat te ugroze mještane Klobuka, Grabovog Vrila i Veljaka.

Mještani žele izgradnju Poslovne zone i poslovnih objekata, zapošljavanje lokalne radne snage, a izgradnjom deponije u Poslovnoj zoni će se unaprijed odvratiti ulagače od investicija.

Grude-online.info

nedjelja, 21. svibnja 2017.

Vrgorac: Pranić pobijedio u prvom krugu

ANTE PRANIĆ, aktualni gradonačelnik i kandidat Nezavisne liste mladih, izborio je danas na lokalnim izborima u Vrgorcu pobjedu u prvome krugu, s osvojenih 58,31 posto glasova.

Na drugome mjestu bila je Nikolina Andačić (HDZ, HSLS), a na trećemu Valentina Grbavac (HSP AS) s 2,54 posto.

Pranić je tako potvrdio prošlotjedne najave, u kojima je istaknuo kako "Nezavisna lista mladih Vrgorac spremno iščekuje lokalne izbore" te kako će "mirno spavati noć uoči izbora", jer "će građani prepoznati trud NLM-a".

U predizbornoj kampanji Pranićev tim isticao je sve što je u kratkom mandatu Pranić napravio za svoj grad.

Index.hr

subota, 20. svibnja 2017.

Skauti osudili ispad delegata

Povodom događaja u susretu 3. kola rukometne Lige za prvaka između Izviđača i Konjuha (31:23) i kratkog prekida utakmice u 56. minuti od strane delegata kojem se nije svidjelo navijanje domaćih navijača Skauta, a zbog čega je Izviđač kažnjen s 200 KM od strane Rukometnog saveza Bosne i Hercegovine, navijačka skupina "Skauti" oglasila se priopćenjem:

Udruga navijača „Skauti“ – Ljubuški, osuđuje ispad kojeg je na utakmici Izviđač – Konjuh napravio delegat utakmice Alija Hasić, prekinuvši utakmicu u 56.minuti. Do tog trenutka, u dvorani je vladala vesela i natjecateljska atmosfera, kako na terenu tako i na tribinama. Prekidom utakmice u 56.minuti, delegat Alija Hasić narušio je dotad dobru atmosferu i tako prouzrokovao nemir, kako među igračima tako i među navijačima. 
Očekujemo od RS BiH da najstrože kazni ovakvo ponašanje delegata utakmice, jer nemiri su nam najmanje potrebni na sportskim terenima. Što se tiče koreografije na tribinama, ona je izvedena povodom obljetnice stradavanja hrvatskog naroda na Bleiburgu i križnom putu. Željeli smo pred kraj utakmice, kada je Izviđač osigurao pobjedu, odati počast svim hrvatskim žrtvama Bleiburga i Križnog puta, posebno žrtvama iz Ljubuškog i Živinica, navodi se na facebook stranici Skauti Ljubuški.

petak, 19. svibnja 2017.

Norijada u Ljubuškom 2017.

Maturanti Gimnazije Ljubuški i Srednje strukovne škole ”Ruđer Bošković” iz Ljubuškog proslavili su posljednji dan nastave tradicionalnom povorkom od svojih škola do središta grada.

Ove godine riječ je o 50. generaciji gimnazijalaca i 61. generaciji strukovnjaka koji će krajem mjeseca imati i prigodnu maturalnu svečanu večeru.

Uz želju da im današnje slavlje prođe u najboljem redu i miru našim maturantima želimo puno uspjeha i sreće u životu.

Više fotografija pogledajte OVDJE

Bjanka Medić Radio Ljubuški

VALENTINA GRBAVAC: ZALAGAT ĆU SE ZA BRENDIRANJE AUTOHTONIH PROIZVODA VRGORSKOG KRAJA, ZA TUNEL RAVČA-DRVENIK, ODVODNJU POLJA I VJETROELEKTRANE

IZBORNI INTERVJU: Kandidatkinja HSP-a AS za gradonačelnicu Vrgorca za Vrgoračke novine.


ORGANIZACIJA RAZGOVORA: Branko Radonić

- VN: Kako gledate na trenutno stanje u Vrgorcu? Jeste li zadovoljni?

GRBAVAC: Da sam zadovoljna trenutnim stanjem ne bi se kandidirala. Stanje u Vrgorcu je iz godine u godinu sve lošije i ljudi unatoč nezadovoljstvu se tome prepuštaju. Općenito, u svijetu i Europi rezultat nezadovoljstva su prosvjedi i protesti, pa bih se usudila reći da je moja kandidatura protest dosadašnjoj vlasti.

- VN: Zašto ste se odlučili kandidirati za dužnost gradonačelnika/ce Vrgorca?

GRBAVAC: Zbog mišljenja da svojim angažmanom i trudom i svojom ekipom mogu nešto konkretno promijeniti za razliku od onih koji godinama već obećavaju promijene, a evo gdje su nas doveli, na rub egzistencije.

- VN: Možete li nam reći nekoliko rečenica o ljudima s liste vaše stranke na predstojećim lokalnim izborima? Što oni kao gradski vijećnici mogu ponuditi Vrgorcu?

GRBAVAC: S obzirom na mali broj ljudi na listi a veliki broj potencijalnih problema s kojima se mogu suočiti, nastojali smo pokriti što širi i raznolikiji mogući broj aspekata. Oni mogu ponuditi svoje iskustvo, trud, rad i zalaganje kojima su spremni pridonijeti gradu i općini svaki ponaosob u svom sektoru.

- VN: Što Vaš predizborni program nudi građanima Vrgorca u pitanjima gospodarstva, poljoprivrede, kulture, školstva i drugih aspekata društvenog života našega kraja?

GRBAVAC: U svom planu i programu četverogodišnjeg razvoja Grada Vrgorca predstavila sam osam izvedivih i realnih projekata koji bi bili sufinancirani većim dijelom sredstvima iz EU fondova konkretnije Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) dok je ostatak sufinanciran sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske. Zalagat ću se zaštitu, valorizaciju, brendiranje i promociju autohtonih proizvoda kao što su vrgoračke jagode te distribuciju brendiranog proizvoda na globalno tržište. Širenje tržišta osigurala bi kroz nabavno-potrošačke zadruge koje bih osnovala prema kapitalističkim kriterijima prilagodljivim našem kraju unutar kojih bi se nalazile sortirnice, pakirnice i hladnjače. S Končarem sam dogovarala suradnju u namjeri gradnje vjetroelektrana koje bi omogućile priključivanje na HEP-ovu mrežu te otkup i zakup struje HEP-u. Projekti koje namjeravam podržati i koji su izuzetno važni su izgradnja pristupne ceste Ravča – Drvenik, sportski kompleks u Banji, probijanje tunela u Striševoj te osiguravanje svim građanima potrebne sekundarne zdravstvene zaštite što podrazumijeva adekvatan biokemijski laboratorij, rekonstrukciju ordinacija, rendgen i poseban naglasak stavljam na osiguravanje dežurnih služba hitne pomoći, osobito tokom noći. Uz to, imam u planu staviti u funkciju već postojeći heliodrom za potrebe hitnih intervencija medicinskih službi između Dubrovnika i Splita.

- VN: Što planirate učiniti kako bi zaustavili iseljavanje mladih ljudi iz Vrgorske krajine?

GRBAVAC: Da bi se spriječio daljnji odlazak mladih potrebno je pokrenuti proizvodnju i osigurati mladima standard i uvjete života koji su jednaki kao i u ostatku EU, potaknut im volju i želju za rad u poljoprivredi. Nikome ne biram afinitete ali je poželjno iskoristit Bogom dane resurse.

- VN: Kako privući ulagače u Vrgorac koji će pokrenuti proizvodnju i zapošljavati domaće radnike?

GRBAVAC: Cilj je potaknuti postojeće proizvođače da uz pomoć općine i grada izvuku maksimalnu količinu novca iz EU fondova te time ojačaju vlastitu proizvodnju i ojačanjem vlastite proizvodnje jačaju malo i srednje poduzetništvo koje je dovedeno do ruba egzistencije. U suradnji sa županijom i ostalim gradovima poraditi ću na promjeni PDV-a, poreznih nameta.

- VN: Ako pobijedite, kakva će biti Vaša suradnja sa županijskim i državnim vlastima?

GRBAVAC: Kada ja budem gradonačelnica suradnja sa državnim i lokalnim institucijama će biti u mnogočemu bolja nego dosada iz razloga što ću se zalagati da sve probleme Vrgorca i općine osobno prezentiram potrebnim institucijama a neću to raditi preko drugih.

- VN: Zašto bi građani Vrgorca trebali glasati baš za Vas?

GRBAVAC: Cilj mi nije prikupljanje jeftinih političkih poena kroz nerealne projekte i suluda obećanja nego iskorištavanje stvarnih potencijala Vrgorca i okolice po čemu se razlikujem od mojih protukandidata. Na osnovu toga bih jednom od svojih protukandidata postavila pitanje odakle će financirati besplatne udžbenike osnovnoškolcima i dati božićnice umirovljenicima s obzirom na trenutno stanje gradskih financija?! Nije problem privući novac ukoliko imamo što ponuditi tržištu.

Vrgoračke novine


četvrtak, 18. svibnja 2017.

VIDEO Valentina Grbavac: Svugdje u svijetu ljudi, kad su nezadovoljni, izađu na ulice i prosvjeduju, a naši ljudi znaju samo kukati

Najmlađa kandidatkinja za gradonačelnicu u povijesti Republike Hrvatske Šipovčanka Valentina Grbavac govorila je za RTL Danas o kandidaturi za gradonačelnicu Grada Vrgorca, sportskim aktivnostima, razlozima zbog kojih se uključila u politiku i o vođenju Vrgorca u slučaju eventualne pobjede.

"Imam pomno razrađen četverogodišnji plan razvoja grada Vrgorca. Nije mi cilj skupljati jeftine političke poene na obećanjima. Imam realne projekte koje mogu ostvariti, koji će donijeti Vrgorcu bolji život", rekla je Grbavac za RTL Danas.

Na pitanje zašto je ušla u politiku, spremno odgovara.

"Svugdje u svijetu ljudi, kad su nezadovoljni, izađu na ulice i prosvjeduju, a naši ljudi znaju samo kukati. Za sve njih sam se ja kandidirala."

Što se god dogodilo u nedjelju, Valentina je, kao najmlađa ikada, već ispisala povijest, a konkurencija u Vrgorcu se može samo nadati kako je u privlačenju glasova puno gora nego u nogometu, prenosi portal Vijesti.rtl.hr.




srijeda, 17. svibnja 2017.

Ona je najmlađa kandidatkinja za gradonačelnicu u Hrvatskoj!

Osim što trenira nogomet, koordinira mladež HSP AS u županiji, svira četiri instrumenta, vodi crkveni zbor, koktel majstor je i govori četiri europska jezika.

Impresivna je biografija 19-godišnje Valentine Grbavac koja je najmlađa kandidatkinja za gradonačelnicu u Hrvatskoj.

- Studentica sam prve godine brodske elektrotehnike i informatike u Splitu, a politikom sam se počela nedavno baviti kada sam postala predsjednica mladeži. Igram poziciju stopera u ŽNK Sloga iz Ljubuškog, a volim i jezike. Aktivno govorim engleski, njemački, španjolski i češki, a od instrumenata sviram klavir, gitaru, mandolinu i flautu.

Valentina Grbavac iz Vrgorca odlučila je pomrsiti račune dosadašnjem najmlađem gradonačelniku 29-godišnjem Anti Praniću i uključiti se u utrku za gradonačelničku fotelju u svom gradu. 

- Gledajući na beživotne poglede i očaj u očima mojih kolega sa situacijom u kojoj se nalaze došla sam na ideju da nešto treba promijeniti. Prilikom jednog od sastanaka stranke HSP AS otišla sam zajedno s ujakom vidjeti što se to tamo događa i tako je to počelo. Zatražila sam malo informacija o stranci i upoznala neke mlađe ljude koji su mi dali potporu i malo po malo evo me sada ovdje.

Zašto baš HSP AS?

- Kroz upoznavanje ljudi u stranci vidjela sam da postoje ljudi koji još uvijek imaju vjere u promjene i u mlade. Ljubav prema Hrvatskoj, Bogu i ideja za bolje sutra.

Najmlađa si kandidatkinja koja se natječe za funkciju gradonačelnice. Kakav je osjećaj i smatraš li to svojom prednošću ili manom?

- Počašćena sam prijedlogom stranke za kandidaturu na tako odgovorno mjesto. Iznimno sam ponosna na to jer sam radom i trudom zaslužila takvo nešto i smatram to zahvalom kolega koje u meni vide potencijal. Mana je možda to što nemam maksimalnu količinu iskustva koja bi mi bila potrebna, ali zato imam vrhunski tim savjetnika oko sebe, imam volju i entuzijazam za realizaciju korisnih projekata koji će sutra olakšati mojim sugrađanima život, a i vratiti naš grad 'na noge' nakon dugo godina propadanja.

Za što ćeš se zalagati ako postaneš gradonačelnica?

- Zalagat ću se za ostvarenje svog plana i programa koji je pomno proučen i praćen, sagledala sam sve nedostatke grada i u jednom realnom četverogodišnjem planu razvoja grada i općine predstavila realna rješenja za bolju budućnost.

Predsjednica Kolinda studira za vrijeme svog mandata. Hoćeš li i ti nastaviti studij ukoliko pobijediš? Smatraš li da je moguće uskladiti te dvije obveze?

- Ako može predsjednica, zašto ne bi mogla i gradonačelnica.

Gdje se vidiš u budućnosti na političkoj sceni? Možda kao buduća predsjednica države?

- Više se vidim na mjestu inženjera elektrotehnike i informatike, koji će svoje znanje prenositi dalje, nego na političkoj sceni. Pokušat ću ovim potezom pomoći svojim vršnjacima i ostalim sugrađanima u osiguranju budućnosti i lagodnijeg života. Moj životni cilj nije politička karijera, ali tko zna...



utorak, 16. svibnja 2017.

Obavijest poljoprivrednicima o prijavi

Obavještavaju se poljoprivredni proizvođači koji nisu prijavili proizvodnju povrća, uzgoj muznih krava i držanje pčelinjih društava do 29.04.2017. godine, kako istu mogu prijaviti Ministarstvu gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke odnosno Zavodu za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke do 19.05.2017. godine.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona: 682-162; 831-063 i 702-494.

MG-ZZH.com

Četveročlanoj obitelji u BiH mjesečno potrebno više od 2.100 KM, blizu milijun stanovnika živi u siromaštvu

Troškovi života u BiH rastu iz godine u godinu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su u ožujku ove godine u odnosu na veljaču za 0,1 posto.

Cijene odjeće i obuće porasle su za 3,2 posto, zdravstva 0,1 posto, prijevoza 0,2 posto, obrazovanja 0,1 posto te usluge restorana i hotela za 0,2 posto, piše Klix.ba.

Iako je zabilježen pad cijena hrane i pića za 0,1 posto u ožujku u odnosu na veljaču, uspoređujući s istim razdobljem za prošlu godinu cijena hrane je porasla za 0,3 posto.

Razina cijena u ožujku 2017. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 1,4 posto. U odnosu na ožujak prošle godine, ove godine su najviše porasle cijene prijevoza, za devet posto, te alkoholnih pića i duhana za 4,2 posto, dok su cijene režija i stanovanja porasle za 1,7 posto.

Agencija za statistiku BiH objavila je i prosječne cijene namirnica, režija i drugih usluga. U odnosu na prethodne godine primjetan je porast.

Cijena potrošačke korpe četveročlane obitelji viša od 1.800 KM prema posljednjim službenim podacima entitetskih saveza sindikata, a minimalne plaće iznose 395 KM u RS-u i 410 KM u FBiH. Četveročlane obitelji većinom spajaju kraj s krajem, režu troškove i zadužuju se kako bi preživjele od 1. do 1. svaki mjesec.

"Plaće stagniraju, nema povećanja mirovina, rastu cijene osnovnih životnih namirnica. Prosjek od 800 i nešto KM se vodi ako uzmemo prosjek zaposlenih u sektoru telekomunikacija, plaće parlamentaraca i ostalu svitu koja ima abnormalne plaće za ove uvjete. Ni sami ne znamo kako jedna četveročlana obitelj danas preživljava kada znamo iznose potrošačke korpe i ostalih troškova. Idemo pred kraj školske godine, maturante ima dosta obitelji, brzo prođe ljetni raspust i kreće kupovina knjiga za školu itd., neki troškovi koji nisu redovito mjesečni nego iziskuju dodatna sredstva koja građane dovode do novih zaduženja. Teška je situacija", rekao je Zoran Petoš, koordinator za rad s potrošačima Udruženja za zaštitu potrošača Don.

Tako jedna četveročlana obitelj na mjesečnoj bazi u prosjeku treba imati samo 60 KM za kruh, dok za punu korpu koja bi podmirila mjesečne potrebe, a uključimo u to i promotivne cijene artikala, minimalno 450 KM koji uključuju samo kruh, rižu, makarone, meso, jaja i ulje - što je mnogo više od minimalca u oba entiteta. Higijenske potrepštine nisu uračunate. Za režije (struja, voda, komunalije, plin/grijanje) za stan od 40 metara kvadratnih je potrebno minimalno 160 KM ljeti (ako govorimo o minimalnoj potrošnji električne energije i vode), a cijena je mnogo viša zimi zbog grijanja. Ukoliko uključimo i fiksni telefon za koji je pretplata u prosjeku 14,4 KM, a za mobitel od 15 KM pa naviše, potrebno je minimalno dodatnih 30 KM, ako je u upotrebi samo jedan mobitel, što je zbog potreba modernog vremena i poslovanja gotovo nemoguće. Tu je i RTV pretplata koja iznosi 7,5 KM, zatim karte za gradski prijevoz koje iznose dnevno u prosjeku 1,4 KM (cijela BiH uzeta u obzir), te, ukoliko imaju malu djecu, troškovi za vrtić 173 KM ili školovanje 40 KM (užina, bez troškova kupovine knjiga i ostalog).

Da bi jedna četveročlana obitelj imala sve što joj je potrebno, uključujući punu potrošačku korpu i sve ostalo, potrebno je više od 2.100 KM. Kada to usporedimo sa zemljama regije, BiH je blizu Hrvatske po cijenama koja slovi za jednu od skupljih zemalja, ali su plaće niže, kao i životni standard. Blizu milijun stanovnika živi u siromaštvu.
Večernji list

nedjelja, 14. svibnja 2017.

Šipovčanin smrtno stradao u prometnoj nesreći

Noćas oko 2:30 sati na magistralnoj cesti M-17, kod benzinske crpke 'Gazprom' na sjevernom izlazu iz Mostara dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a šest osoba je ozlijeđeno.

Kako se moglo vidjeti na mjestu događaja, u ovoj nesreći su sudjelovala četiri automobila, Golf 3, Škoda Fabia, Mercedes i parkirano vozilo Ford Mondeo.

Promet je na ovom dijelu magistralne ceste bio u potpunosti obustavljen do 6 sati (promet je preusmjeravan kroz prostor benzinske crpke) kada je završen očevid kojega su uradili službenici Policijske uprave Mostar uz prisustvo dežurnog tužitelja, te uklanjanja vozila s kolnika.

Od zadobivenih ozljeda smrtno je stradao suvozač u automobilu Golf. Osim smrtno stradalog u Golfu se nalazila još jedna osoba, u Mercedesu četiri osobe, te u Škodi još jedna osoba, piše Bljesak.info.

Od šest ozlijeđenih osoba, dvije su zadobile teške tjelesne ozljede od kojih je jedna zbog težine ozljeda životno ugrožena. Četiri osobe su prema konstatacijama liječnika zadobile lakše tjelesne ozljede.

Odmah nakon sudara u pomoć ozlijeđenima priskočili su radnici benzinske crpke, drugi sudionici u prometu koji su se zatekli na mjestu nesreće, a ubrzo su stigla i vozila hitne pomoći koji su ozlijeđene prebacili u mostarske zdravstvene ustanove.

Golf, Mercedes i Škoda su, po naredbi tužitelja, specijaliziranim policijskim vozilom 'pauk' prebačeni u krug PU Mostar radi daljeg vještačenja.

Daljom istragom bit će utvrđeno kako je došlo do ove teške prometne nesreće, u čemu bi mogao pomoći i video nadzor s obližnje crpke, javlja Bljesak.info.

Šipovača Portal neslužbeno doznaje da je u ovoj nesreći smrtno stradao 34-godišnji I.V. iz Šipovače, a u kobnom trenutku s njim se u Golfu nalazila muška osoba iz Lisica koja je teže ozlijeđena.

Lucija Zovak porijeklom iz Otoka s hrvatskom U -16 reprezentacijom nastupa u Belgiji

U prvoj utakmici u Belgiji mlade su Hrvatice snage odmjerile s vršnjakinjama iz Sjedinjenih Američkih Država, koje su slavile rezultatom 4:0.

Pogotke su postigle Rodman u 21. minuti, zatim Washington u 42. i 45. minuti, te naposljetku Cooper u 56. minuti dvoboja.

U preostala dva susreta na turniru Hrvatska U-16 sastaje se s domaćinom Belgijom te Švicarskom.

U-16: HRVATSKA - SAD 0:4 (0:1)

UEFA razvojni turnir, Belgija.

Strijelci: 0:1 - Rodman (21'), 0:2 - Washington (42'), 0:3 - Washington (45'), 0:4 - Cooper (56')

Hrvatska: Adamović, Zovak (od 53' Lucić), Pavičić, Burčul (od 53' Mikinac), Stančić (od 41' Horvat), Kurkutović, Vego (od 53' Petarić), Dugandžić (od 68' Kalaj), Gegollaj, Pernar, Dujmović. Izbornica: T. Nemčić.

Za reprezentaciju Hrvatske na turniru nastupa i Lucija Zovak čiji je otac iz Otoka. Lucija je rođena u Njemačkoj i članica je njemačkog Muhlhausena. Međutim, nije ni malo dvojila koju reprezentaciju odabrati.Lucija je na fotografiji druga s desna u donjem redu. 

Pročitajte još:

Hrvatsku žensku reprezentaciju do 16 godina očekuje nastup na razvojnom turniru u Belgiji.

Pod vodstvom izbornice Tihane Nemčić, Hrvatska U-16 okupila se u nedjelju, 7. svibnja, uoči puta u Bruxelles gdje će zaigrati na razvojnom turniru.

Uz Hrvatsku, na turniru sudjeluju još reprezentacije domaćina Belgije, zatim Sjedinjenih Američkih Država te Švicarske.

Za nastup kandidiraju Nensi Adamović (Osijek), Ena Pernar (Osijek), Katarina Pranješ (Osijek), Lara Lucić (Osijek), Marta Mikinac (Osijek), Karla Kurkutović (Viktorija), Josipa Burčul (Donat), Viktorija Kovač (Donat), Rahela Vego (Čapljina), Gabrijela Dugandžić (Čapljina), Vanessa Mara Dujmović (Muhlhausen), Lucija Zovak (Muhlhausen), Tina Regjo (Marjan), Fatjesa Gegollaj (Marjan), Mara Stančić (Rijeka), Iva Petrušić (Rijeka), Ana Marija Petrović (Dinamo), Isabella Lucija van As (Agram), Katarina Mandić (Agram), Nika Petarić (Agram), Ana Kalaj (Agram), Ana Pavičić (Agram), Mari Horvat (Eintracht Frankfurt) i Valentina Vitez (Vrbovec).

Uz izbornicu Nemčić, u stručnom su stožeru koordinator ženskih reprezentacija Božidar Miletić, trener Robert Krznarić, trener vratarki Filip Šušnjara, fizioterapeutkinja Iva Zebić, liječnice Valentina Delimar i Andrea Krnić, ekonom Verica Medved i tajnica Ivana Čakarić.

Radio Ljubuški/hns-cff.hr

Valentina Grbavac: U politiku sam se uključila razočarana osjećajem beznađa mojih vršnjaka

Vrgorska podružnica HSP-a Ante Starčević održala je predizborni skup na kojemu je predstavile svoje kandidate za gradonačelnicu, zamjenika gradonačelnice i Gradsko vijeće na lokalnim izborima. Pred oko tridesetak članova i simpatizera okupljenima se na početku obratio kandidat za zamjenika gradonačelnika Slobodan Roglić, poljoprivrednik iz Dusine. Naglasio je da je HSP Ante Starčević na ovim izborima okupio ekipu koja može biti jamac promjena u Vrgorcu. 

- Naša pomlađena i složna ekipa ima program i spremna je provesti sve ono što je moguće. Nećemo prodavati prazne riječi, a ako narod nije spreman nije prepoznati bolje od gorih, bit će mu kao i do sada, rekao je između ostaloga Roglić.

Skupu se obratio i kandidat HSP-a Ante Starčević i niza drugih stranaka za splitsko-dalmatinskog župana, splitski liječnik Luka Roguljić. Pohvalio je vrgorske starčevićance da su postali važan faktor u Tinovom gradu. 

- Djelujete, razmišljate i vaše ideje se prenose. Pustite sve ankete, vi ste već sada pobjednici ovih izbora. Uspjeli ste predati pravovaljanu listu i skupiti potpise za najmlađu kandidatkinju za gradonačelnicu u povijesti Republike Hrvatske. Nemojte se dati zbuniti spinovima, druge ekipe će pričati svoje, a vi djelujte i radite da popravite stanje u vašemu gradu, rekao je Roguljić i dodao kako vjeruje da će koalicijska lista predvođena HSP-om Ante Starčević ući u županijsku skupštinu i obećao da će u tom slučaju Vrgorac dobiti županijsku pomoć kako bi se ravnomjerno razvijao zajedno s drugim gradovima. 

Na kraju skupa okupljenima se obratila kandidatkinja HSP-a AS za gradonačelnicu, 19-godišnja Vrgorčanka Valentina Grbavac, studentica prve godine brodske elektrotehnike i informatike u Splitu. Predstavljena kao najmlađa kandidatkinja za gradonačelnicu u povijesti Republike Hrvatske, na početku svoga govora je naglasila kako su pravaštvo i Ante Starčević skrojili prošlost Hrvatske, a HSP AS je tu da gradi njezinu budućnost. 

- Hrvati danas gladuju i iseljavaju sa djedovine dok Hrvatskom upravljaju političari koje vode strani, većinom osobni interesi. Znam da se mnogi pitaju što mi ovo treba i zašto sam se odlučila na ovaj nimalo lagan pothvat. Uključila sam se razočarana osjećajem beznađa mojih vršnjaka i propadanjem moga grada koji ima puno toga za ponuditi. Vjerujem da mogu pridonijeti svome gradu više nego oni kojima smo dvadeset godina davali povjerenje da upravljaju Vrgorcem, rekla je Grbavac koja je u nastavku govora predstavila svoj izborni program.

Pomoću sredstava županijske razvojne agencije RERA-e namjerava raditi na projektima zaštite i brendiranja jagoda. Želi poticati gospodarske djelatnosti na ruralnim područjima s naglaskom na zaštitu tradicijskih vrijednosti. Namjera joj je podržavati projekte vjetroelektrane, izgradnju pristupne ceste Ravča – Drvenik i sportskog kompleksa u Banji i probijanje odvodnog tunela u Striševoj, koji je, prema riječima kandidatkinje Grbavac, jedino rješenje za poplave u Vrgorskom polju.

Na kraju svoga govora osvrnula se na prozivke „lokalnih portala“ da je fiktivna Vrgorčanka.

- Hercegovka sam i toga se sramit neću, ali sam prije svega ponosna Hrvatica. Deset godina živim u Vrgorcu, ovdje sam završila osnovnu i srednju školu. Četiri godine sam doprinosila kulturi Vrgorca kroz mandolinski orkestar i sportu igrajući rukomet i mali nogomet u dresovima Vrgorca. Obrazovanje sam nastavila u Splitu jer je to najbliži grad koji ima sveučilište, a sutra želim svojim stečenim znanjem doprinositi Hrvatskoj i Vrgorcu, zaključila je Grbavac.

Vrgoračke novine

subota, 13. svibnja 2017.

SVEČANO OTVORENA GOSPODARSKA ZONA RAVČA KOD VRGORCA Projekt bi mogao pokrenuti investicije vrijedne 130 milijuna i zaposliti 65 ljudi

Gospodarska zona Ravča kod Vrgorca, koja bi mogla pokrenuti investicije vrijedne 130 milijuna kuna i zaposliti 65 ljudi, svečano je otvorena nakon što su završeni radovi na infrastrukturi. Ideja o ovoj gospodarskoj zoni nastala je još 2004. nakon što je tadašnje Gradsko vijeće usvojilo odluku o projektu, no sve ove godine ništa se ili malo radilo na privlačenju investicija u Dalmatinsku zagoru. Ante Pranić, mladi nezavisni gradonačelnik Vrgorca na listi Mosta, koji je nakon dugo godina HDZ-ove vlasti uspio pobijediti na izborima, prije 10 mjeseci je ponovno pokrenuo ovaj projekt, pa ga je danas i otvorio.

„Iskreno, kao mladom čovjeku žao mi je što ova investicija nije otvorena puno ranije. Sigurno ne bi morao gledati kako moji vršnjaci odlaze iz Vrgorca. Završetkom radova na osnovnoj infrastrukturi Gospodarske zone omogućili smo pokretanje više od 130 milijuna kuna najavljenih privatnih investicija po investicijskim programima investitora koji planiraju otvoriti minimalno 65 novih radnih mjesta. To znači kraj gospodarske stagnacije našeg kraja, a svako novo radno mjesto znači zadržavanje mladih na ovim prostorima Dalmacije“, rekao je Pranić.

Pranić i njegov tim su zadnjih 10 mjeseci izmijenili svu projektnu dokumentaciju i dozvole, ishodovali uporabnu dozvolu za fekalnu i oborinsku kanalizaciju i predali zahtjev za povrat 1.8 milijuna kuna iz IPARD programa u gradski proračun. Uspjeli su osigurati oko 5 milijuna kuna za dovršetak preostale infrastrukture, za pristupnu cestu, raskrižje, elektronaponsku mrežu. Uz Grad Vrgorac u projekt su bili uključeni i HEP, te Hrvatske ceste.

„Bilo je potrebno mnogo energije, znanja i razgovora da se cijeli proces završi. Paralelno smo radili na promociji svih prednosti Gospodarske zone Ravča. Početkom godine formiran je mladi tim u Poduzetničkom centru. Zona je predstavljena u Beču i Zagrebu ispred austrijskih i bavarskih investitora. Pažnju smo privukli i turskoj razvojnoj agenciji koja nam je došla u posjet prije par tjedana. Promijenili smo odnos prema investitorima jer gradske službe trebaju biti na usluzi, a ne kočničari razvojnim projektima koji donose nova radna mjesta. Kada sam preuzimao funkciju gradonačelnika popunjenost I. faze zone investitorima je bila pet posto, danas je više od 85 posto, a već na prvoj konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća prodajemo još jednu parcelu.“, ističe Pranić.

Posebno im je drago, kaže, što su mnogi prepoznali potencijal Gospodarske zone Ravča. Blizina autoceste A1 čiji se ulaz nalazi 100 metara od ulaza u zonu, blizina zapadne Hercegovine, luke Ploče i makarskog primorja su najznačajnije i omogućavaju razvoj Gospodarske zone Ravča, koja može postati najznačajniji proizvodno-logistički centar ovog dijela Dalmacije.

„Nadam se da će Vlada i resorno Ministarstvo prometa uočiti značaj spojne ceste Ravča-Drvenik koja bi predstavljala najkraću cestovnu poveznicu autoceste A1 i trajektne luke Drvenik. Razvoj tog koridora omogućio bi rasterećenje Splita, a bolje i brže povezivanje srednjedalmatinskih otoka s kopnom", poručio je Pranić iz Vrgorca.

Jutarnji list

Slika središta općine Ljubuški sve ljepša i sve kompletnija

Uređenje središnjeg dijela Ljubuškog, od Osnovne škole Marka Marulića do trga i Unicredit banke ispred zgrade općine, dobro napreduje i uskoro će biti završeno, piše Večernji list BiH.

Prvenstveno se to odnosi na uređenje nogostupa, međutim, ispod jednog dijela nogostupa bila je stara kanalizacija i odvodnja oborinskih voda koje nisu funkcionirale kako treba, pa je i to trebalo riješiti. 

Nakon što je to završeno uređen je nogostup od zgrade kina do Male gradske kavane te jedan dio na suprotnoj strani ulice, a trenutačno se stavlja kocka ispred Unicredit banke. Ostavljena su mjesta za sadnju drveća i kad se i to uradi Ljubuški će još više zasjati i dobiti na estetici i urednosti.

Posao ide dobro

Radove izvode Putovi Grude i TD company iz Ljubuškog.

- Mi postavljamo kocku, proizvedena je u Ogulinu. Prvo stavimo rizlo, a potom po njemu slažemo i ravnamo kocku. Posao dobro ide i širi se dalje - objašnjava Marko Biško, radnik tvrtke TD company, a s njim rade i njegove kolege Marinko Petrušić i Josip Matijašević.

Građani su zadovoljni onim što se radi.

- Ovo je odlično, grad dobiva ljepšu i kompletniju sliku. Ljubuški se u posljednje vrijeme uređuje, posebice središte grada. Još bi ovdje trebalo presvući asfalt, a kad dođu i stabla bit će posve kako treba - komentira zadovoljno obrtnik Jozo Boras.

- Volim ovaj grad i sve što se radi dobro je. Sretna sam zbog toga jer to je na dobrobit ljudi koji u njemu žive. Samo treba paziti na starine, na stare zgrade, dobro je da se uljepša, ali starine ne bih dirala - napominje Bega Konjhodžić.

Ljepše središte Ljubuškoga

- Dobro je da se u Ljubuškom ovo radi, grad će biti ljepši, i volio bih da bude u rangu drugih, većih i sređenih gradova. Moglo se ovo uraditi i prije, ali dobro je i sada - kaže Tomislav Granić.

No, na ovome se neće stati. Radovi idu dalje. Rovokopač poduzeća Putovi Grude počeo je kopati i dizati asfalt na nogostupu u Ulici IV. brigade HVO-a Stjepana Radića, koja vodi od Unicredit banke do zgrada dvaju županijskih ministarstva - financija i unutarnjih poslova.

Ivan Kaleb / Večernji list

U Ljubuškom podneseno oko 500 prijava zbog šteta uzrokovanih mrazom

Ljubuški načelnik Nevenko Barbarić donio je odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće na području općine Ljubuški. To je najnovija odluka vezana uz veliku štetu koju su pretrpjeli ljubuški poljodjelci, prije svega na nasadima krumpira, ali i vinove loze te drugih poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju u ljubuškom kraju.

Prirodne nesreće

Odluku je načelnik Barbarić donio na prijedlog Općinskog stožera civilne zaštite, koja se temelji na Zakonu o spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, a stanje prirodne nesreće prouzročeno je niskim temperaturama i mrazom u razdoblju od 21. do 23. travnja.

Nalaže se Općinskom stožeru civilne zaštite po potrebi poduzeti sve relevantne mjere u postupku sanacije prirodne nesreće i obvezuju se svi djelatnici svih općinskih službi za upravu općine Ljubuški, kao i djelatnici javnih poduzeća, institucija i ustanova s područja općine Ljubuški, osigurati provođenje svih zapovijedi Općinskog stožera civilne zaštite.

Nakon sagledanog stanja i preliminarne procjene Općinskog povjerenstva za procjenu šteta u cilju utvrđenja nastale štete, osnivaju se povjerenstva za njezinu procjenu. Sve te odredbe vrijede do proglašenja prestanka prirodne nesreće, a nadzor nad njihovim provođenjem vršit će Općinski stožer civilne zaštite i u okviru svojih mjerodavnosti poduzimati potrebne mjere, stoji u odluci načelnika Nevenka Barbarića o proglašenju stanja prirodne nesreće.

Štete u cijeloj županiji

Što će i u kojem postotku dobiti ljubuški poljoprivrednici, na ime naknade za pretrpljenu štetu na svojoj zemlji uslijed više sile, ostaje za vidjeti. Općinska vlast poduzima potrebne korake i mjere da se to ostvari, no ne ovisi to samo o njoj nego i o drugim razinama vlasti.

Iz općinskog proračuna bit će izdvojeno 200.000 konvertibilnih maraka za saniranje posljedica šteta, a zahtijeva se i od Vlade ZHŽ-a za istu namjenu izdvojiti 100.000 KM te od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, odnosno Vlade Federacije BiH, da i oni pruže pomoć.

Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta obilazi teren i sagleda stanje, a općinska vlast pozvala je građane koji su pretrpjeli štetu da je prijave općinskoj Službi za civilnu i protupožarnu zaštitu i stambeno-komunalne poslove. Prijave su se mogle podnositi do 3. svibnja te, prema našim saznanjima, dosad je podneseno oko 500 prijava građana.

Kolike su štete izraženo u novcu, još nije poznato, no i to će se uskoro službeno znati i objelodaniti, a odgovore na pitanja kako će poljodjelcima biti isplaćena odšteta i kolika će biti, će se sigurno još pričekati.

Kažimo i to da je Vlada ZHŽ-a na prekjučerašnjoj, 70. sjednici, na prijedlog Županijskoga stožera civilne zaštite, donijela odluku o proglašenju stanja prirodne nepogode za područje ZHŽ-a, pogođeno jakim mrazom i niskim temperaturama u drugoj polovini travnja. Obuhvaćeno je cijelo područje županije, tj. općine Grude, Ljubuški, Posušje i grad Široki Brijeg.

Ivan Kaleb / Večernji list

petak, 12. svibnja 2017.

NAJAVA: HSP AS i Valentina Grbavac predstavljaju program

Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević će u subotu, 13. svibnja (17.00 sati) predstaviti program i kandidatkinju za gradonačelnicu i zamjenika gradonačelnice Grada Vrgorca te kandidate za Gradsko vijeće u prostoriji polivalentne dvorane Grada Vrgorca (zgrada općine).

Podsjećamo, kandidatkinja ove stranke za gradonačelnicu je Šipovčanka Valentina Grbavac, koja je ujedno i najmlađa ženska kandidatkinja za gradonačelnicu u povijesti Republike Hrvatske.

Uz nju i kandidate za Gradsko vijeće, stranka će predstaviti i kandidata za župana Splitsko-dalmatinske županije dr. Luku Roguljića.


VIDEO IN MEMORIAM: pukovnik Zvonimir Zvonko Čuvalo 1955.-1993.

Jedan od zapovjednika 4, Radiško-probojske satnije bio je Zvonimir Zvonko Čuvalo iz Proboja. Obiteljski čovjek, otac četvoro malodobne djece, iskreni domoljub. Upravo takvi, bili su prijeko potrebni kao vođe, primjeri i kao uzori. Nakon nekog vremena preuzima zapovjedanje 1. bojnom 4. brigade Stjepan Radić iz Ljubuškog.

Pogledajte video uradak o Zvonimiru Čuvalu kojeg su pripremili novinari internet televizije Prvi.tv.


Prvi.tv

četvrtak, 11. svibnja 2017.

"Ljubuški Cup-2017" | Živkušić: U prvom planu je druženje

Ljubuška Sloga za sljedeći vikend (13./14. svibnja) priprema domaćinstvo turnira za tri dobne kategorije (2006./2007., 2008. i 2009./2010. godište), a na kojem će sudjelovati dosta klubova iz Hercegovine, dok će turnir međunarodnim učiniti Jadran iz Ploča.

– Sudjelujemo na dosta sličnih turnira za mlade i htjeli smo organizirati i jedan svoj. Ovo je prvi naš turnir i nadamo se da će postati tradicionalan, kaže trener Ivica Živkušić koji zajedno s Lukom Hercegom radi s djecom Sloge do 10 godina, a kojih oko 80 svoje početne nogometne korake radi na stadionu Babovac.

– Odazvale su nam se sve ekipe iz dvije hercegovačke županije koje smo pozvali, uz jednu iz Hrvatske. To je desetak klubova, neki imaju po dvije prijavljene ekipe, a mi u svakoj generaciji. U prvom planu je druženje, zabava, a tek u trećem rezultat, iako imamo dosta dobru generaciju 2006./2007. godišta, napomenuo je.

Djeca će igrati na skraćenom terenu, polovici igrališta, i 2 puta po 15 minuta, a najmlađi 2×10 minuta.

– Zanimljivo je da ćemo imati turnir za 2009./2010. godište sa šest ekipa. Taj uzrast jako rijetko ima priliku nadmetati se, malo tko organizira turnir za njih, istaknuo je Ivica Živkušić.

Er. B. / Dnevni list

srijeda, 10. svibnja 2017.

Proglašeno stanje prirodne nesreće na području općine Ljubuški

Načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić donio je na prijedlog Općinskog stožera civilne zaštite odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće na području općine Ljubuški.

Pogledajte cjelovit tekst Odluke:

Na temelju članka 29. stavak 1. točka 7. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (''Službene novine FBiH br 39/03, 22/06 i 43/10), na prijedlog Općinskog stožera civilne zaštite, Općinski načelnik proglašava

STANJE PRIRODNE NESREĆE
NA PROSTORU OPĆINE LJUBUŠKI

Članak 1.

Proglašava se stanje prirodne nesreće na prostoru cijele Općine Ljubuški uzrokovane niskim temperaturama – mrazom, dana 21. do 23.04.2017. godine.

Članak 2.

Nalaže se Općinskom stožeru civilne zaštite da po potrebi poduzme sve relevantne mjere u postupku sanacije prirodne nesreće.

Članak 3.

Obvezuju se djelatnici svih općinskih službi za upravu Općine Ljubuški kao i djelatnici javnih poduzeća, institucija i ustanova sa područja Općine Ljubuški da osiguraju provođenje svih zapovjedi općinskog stožera civilne zaštite.

Članak 4.

Nakon sagledanog stanja i preliminarne procjene Općinskog povjerenstva za procjenu šteta u cilju utvrđenja nastale štete formiraju se povjerenstva za procjenu iste.

Članak 5.

Ove odredbe vrijede do proglašenja prestanka prirodne nesreće.

Članak 6.

Nadzor nad provođenjem ovih odredbi vršit će Općinski stožer civilne zaštite Općine Ljubuški, koji će u okviru svojih nadležnosti poduzimati potrebne mjere.

Članak 7.

Ove odredbe stupaju na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku općine Ljubuški.

Radio Ljubuški

ponedjeljak, 8. svibnja 2017.

Poslijeratnu likvidaciju franjevaca u Hercegovini naredio je Tito!

Idući tjedan u Bleiburgu obilježava se 72. obljetnica Bleiburške tragedije. Hrvati u BiH, posebice u Mostaru i zapadnoj Hercegovini, doživjeli su tri mjeseca ranije svoj prvi Bleiburg. A upravo ti tragični događaji u veljači 1945. godine u Hercegovini, posebice u Mostaru i Širokom Brijegu, kada su se dogodila okrutna ubojstva nevinih svećenika od strane partizana, dugo su bili zabranjena tema. Šutnja o „crvenom teroru“ svakako se događala i događa i zbog činjenice, kao što je ustvrdio i povjesničar dr. Ivo Lučić na tribini tim povodom u Mostaru, da se osobe koje su bile dio komunističkog totalitarnog režima i danas nalaze na važnim funkcijama, no da ne žele govoriti o zločinima te ni drugima ne dopuštaju da govore o njima. Stoga je više nego opravdano, da se danas u demokratskom društvu, moraju rasvijetliti sva nemila događanja te osuditi svi zločini, piše Hrvatski Medijski Servis.

Nažalost ti zločini nisu se osudili, nikada se jasno i otvoreno nije priznalo što se zapravo dogodilo s hercegovačkim franjevcima u Drugom svjetskom ratu i poraću. Komunistički totalitarni režim kroz skoro pola stoljeća ne samo da nije ni pokušao rasvijetliti te događaje već je naprotiv zabranjivao i progonio svaki drukčiji govor. Također, nakon završetka Drugoga svjetskog rata 1945. godine na području tadašnje države nastala je brojna literatura komunističkoga režima, koja je sustavno kriminalizirala Crkvu u BiH, a posebice prešućivala zločine nad njom. A jedan od takvih događaja o kojem govore članovi franjevačke zajednice u Hercegovini je i ubojstvo sedam franjevaca u Mostaru prije 72 godine i 12 ubijenih i spaljenih franjevaca u samostanu na Širokom Brijegu.

Svjedočenje fra Gaudencija o ubojstva franjevaca u Mostaru

U večernjim satima 14. veljače 1945. na dan ulaska partizanske vojske u Mostar, partizani su izabrali sedmoricu franjevaca, odveli ih i likvidirali. Među onim fratrima koji su ostavljeni u samostanu, i preživjeli, bio je fra Gaudencije Ivančić (Grabovica, 1900. – Humac, 1986.), koji je 13. veljače 1986., malo prije svoje smrti, sjećajući se mostarskih žalosnih događaja iz veljače 1945., fra Jozi Vasilju, u samostanu Humac kod Ljubuškoga, diktirao svoja sjećanja. Fra Gaudencija je komunistička vlast kasnije osudila na 10 godina zatvora od kojih je 6 proveo na robiji.

Sjećajući se stradanja sedmorice članova Hercegovačke franjevačke provincije 14. veljače 1945. u Mostaru, kao svjedok očevidac fra Gaudencije kaže: „E, ovako: Mi smo bili čitavu sedmicu dana u podrumu. Prenijeli smo bili i krevete u podrum radi sigurnosti od bombardiranja. Nakon sedmicu dana oni su došli prije zalaska sunca. Osvojen je Mostar. Oni su došli u samostan. Mi smo bili u zbornici, izišli iz podruma i bili u zbornici. Naložili vatru i grijali se. U podrumu je bilo poprilično hladno, a i dodijalo nam sedmicu dana. Gvardijan fra Grgo Vasilj bio je kod peći i molio krunicu. Ostali smo potiho razgovarali i bili u nekom iščekivanju. Zbornica je bila u prizemlju – tamo je danas jednim svojim dijelom smještena samostanska knjižnica.

U to u zbornicu banu jedan oficir s vojnikom, oficir upita: ‘Jeste li ovdje svi? Sigurno vas pola fali!’ Provincijal pokojni fra Leo Petrović odgovori: ‘Otprilike – pola.’ Oficir izdaje naredbu: ‘Svi ćete ovdje ostati do sutra.’ Ne sjećam se je li to bilo 13. ili 14. veljače 1945., ali u svakom slučaju bilo je poslije podne prije zalaska sunca i bilo je dosta hladno. – Provincijal fra Leo se obraća oficiru: ‘Bili li to moglo biti malo drugačije?’ ‘Kako to mislite?’ – upita oficir. ‘Bili smo sedmicu dana u podrumu pa nam dodijalo. Možemo li malo izići na čisti zrak?’ Oficir pristaje: ‘Dobro, neka bude tako!’

Prema njegovom kazivanju, potom ih je oficir sve popisao, nakon što mu je provincijal fra Leo kazao njihova imena i prezimena, da bi se nakon dva sata oficir vratio u pratnji nekoliko vojnika i prozvao je provincijala fra Lea Petrovića, gvardijana fra Grgu Vasilja, fra Jozu Bencuna, fra Rafu Prusinu, fra Bernarda Smoljana, fra Kazirmira Bebeka, fra Nenada Pehara, fra Zlatka Sivrića i fra Darinka Brkića. Potom su izvedeni dvojicu fratara koji su imali propusnicu od OZN-e fra Zlatka i fra Darinka pustili su da mogu ići u Ljubuški. Oficiri i vojnici su potom večerali u samostanu, a sedmorici fratara to nisu dopustili, već su ih odveli kilometar niže Čekrku, prema Neretvi i tamo ih ubili, a tijela bacili u hladnu rijeku.

– Dr. fra Leon Petrović bio je prvi hercegovačkih franjevac koji je obranio doktorat iz znanosti. Fra Grgo bijaše veliki “samaritanac”. Fra Jozo bio je potpuno odan Bogu svojim pozivom. Fra Rafo bijaše posebno uzor vojnicima obavljajući službu vojnog kapelana. Fra Bernardin je podigao, sa župljanima župe Međugorje, visoki betonski križ na brdu Križevac 1933. godine. Fra Kažimir bijaše borac za Božju istinu i ljudska prava. Najmlađi smrtno stradali fratar te kobne srijede bio je pjesnik fra Nenad Pehar koji se odlikovao iznimnom dobrotom. – kazuje za Hrvatski Medijski Servis bivši gvardijan sv. Petra i Pavla u Mostaru fra dr. Iko Skoko, opisujući svoju stradalu subraću.

Za ubojstva hercegovačkih fratara do danas nitko nije odgovarao. Do 2010. godine za pokolj hercegovačkih fratara završen je provincijski postupak za mučeništvo. Međutim, biskupijski postupak za beatifikaciju nije još ni započet.

Što je bio cilj likvidacije hercegovačkih franjevaca?

-Što je bio cilj mučenja i ubijanja franjevaca u Širokom Brijegu, Mostaru, Ljubuškom, Kočerinu i drugim mjestima u Hercegovini i šire? Veliki ruski književnik Aleksandar Solženjicin kaže kako čistka u njegovoj domovini nije bila nasumična, nego je bila usmjerena na ljude s istaknutim moralnim i duhovnim karakteristikama. Komunistička čistka ni u Hercegovini nije bila nasumična, nego usmjerena na fratre, svećenike i druge hrvatske velikane duha jer se tako htjelo ubiti duh jednoga naroda, vjeru i Crkvu – kaže za HMS fra dr. Iko Skoko.

A godinama Vicepostulatura postupka mučeništva “Fra Leo Petrović i 65 subraće”, koja djeluje u sastavu Hercegovačke franjevačke provincije, na čelu sa fra Miljenkom Stojić traga za istinom i sebi je dala u zadatak pronaći što je više moguće svjedočenja i dokumenata glede ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca.

– Jugokomunistima je trebalo nekoliko dana, početkom veljače 1945., da pregaze Široki Brijeg i napadnu Mostar. Za to vrijeme, prema skupljenim svjedočanstvima iz prve i druge ruke, napravili su na Širokom Brijegu 303 grobišta. Među tim žrtvama bili je i 12 franjevaca iz samostana, 9 iz mlinice i hidrocentrale te 6 iz Mostarskog Graca i 3 iz Izbična. Prije i kasnije hercegovački franjevci ubijani su i na drugim mjestima, sveukupno njih 66.

– Ubojstvo franjevaca u samostanu izrazito je negativno odjeknulo po jugokomuniste u domovini i inozemstvu, pa su to pokušali opravdati pričom kako su franjevci poginuli u žaru borbe polijevajući ih vrelim uljem i pucajući na njih. Međutim, istina je potpuno drukčija. Fratri nisu htjeli bježati jer su se osjećali nevinima. Jugokomunisti su u samostan ušli oko 10 sati, a ubijanje je započelo oko 16 sati. Izvodili su ih jednoga po jednoga uz povik »A sada ti, druže«, upadali su među skupina vojnika koja ih je tukla, vukla…, dovodila do ratnog skloništa u samostanskom vrtu te ih tu ubila metkom u zatiljak i nakon toga skupa zapalila – kaže fra Miljenko opisujući ubojstva njegove subraće.

Tito: Poubijat ću franjevce u BiH

Naglašava kako se njihovo ubojstvo nije nimalo slučajno dogodilo, a kako kazuje i dokument iz knjige »Tito-Churchill: Strogo tajno« koji povjesničari do Vladimira Šumanovića »nisu vidjeli« i nisu tumačili. Nastao je 8. veljače 1945. U njemu Tito jasno kaže da će poubijati franjevce u BiH, a Fitzroy Maclean mu daje zeleno svjetlo za to. Šumanović je, također, dokazao da je temeljni dokument na kojem su jugokomunisti 45 godina gradili svoju istinu o borbama na Širokom Brijegu potpuno lažan, ističe on, naglašavajući kako ovomu treba pridodati i rad povjesničara Hrvoja Mandića koji na temelju činjenica dokazuje da su fra Leo Petrović i drugi franjevci tijekom čitavog rata u Mostaru pomagali sve ugrožene: Židove, Srbe, komuniste, Hrvate… No, njih 7 najprije su jugokomunisti pobili kad su zauzeli Mostar, na sličan način kao i one na Širokom Brijegu, te nakon toga zabranili govor o njima.

– Danas vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« po svim crkvenim propisima prikuplja svjedočanstva i dokumente da bi Crkva jednoga dana pobijene hercegovačke franjevce proglasila mučenicima, odnosno blaženima i svetima. Ovaj početni istražni dio je pri završetku, ali nam još uvijek dobro dođe svako svjedočenje i svaki dokument- kaže za HMS fra Miljenko.

A koliki su razmjeri stradanja katoličke crkve u BiH najbolje se može vidjeti u podacima koje je Hrvatskom Medijskom Servisu predočio vojni biskup mons. Tomo Vukšić. Prema tim podatcima za vrijeme Drugoga svjetskog rata i neposredno nakon njega, kao izravna ili neizravna žrtva ratnih događanja i poratnih komunističkih progona, od 1941. do 1952. godine, smrtno je stradalo 160 katoličkih svećenika, inkardiniranih u jednu od biskupija ili redovničkih zajednica u BiH. Kad se gubici svih pojedinih zajednica usporede s ukupnim brojem članova, koje su te iste zajednice bez ovih gubitaka mogle imati 1945. godine, onda je Banjalučka biskupija izgubila čak 41,93 posto svojih svećenika, Mostarsko-Trebinjska 40 posto, hercegovački franjevci 36,77 posto, bosanski franjevci 24,47 posto, Sarajevska nadbiskupija 21,95 posto i trapisti 5 posto.

U Drugom svjetskom ratu ubijeno 235 katoličkih svećenika u BiH

Biskup Vukšić ističe da zbrajajući sve žrtve, proizlazi da je tijekom Drugoga svjetskoga rata Katolička crkva u BiH, koliko je poznato, ostala bez 235 smrtno stradalih svećenika, braće laika, bogoslova, sjemeništaraca i časnih sestara. Dodaje, komunistička vlast je, progoneći svećenike i biskupe, učinila tako da je Crkva u BiH krajem 1949. ostala bez i jednoga biskupa na službi. Najprije je mostarskoga biskupa Petra Čulu 1948. godine na montiranom procesu osudila na višegodišnju robiju. Skopskoga biskupa Smiljana Čekadu, koji je upravljao Banjalučkom biskupijom kao apostolski upravitelj, na kraju 1949. godine protjerali su iz BiH i zabranili mu svako djelovanje na tome području dok se sarajevski nadbiskup Ivan Šarić još od 1945. godine nalazio u inozemstvu.

Kao posebnu bezočnost, naglašava on, jest ubojstvo nedužnoga Maksimilijana Nestora, svećenika Banjalučke biskupije i župnika u Drvaru, te grupe posvema nedužnih hodočasnika s njim, koje je izvršeno 27. srpnja 1941., postao događaj kojim se u BiH kroz cijelo razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata, a također i danas, službeno obilježava početak ustanka protiv fašizma te je taj datum državni praznik.

-Usprkos tolikoj količini kršćanskoga svjedočenja, samo je pet časnih sestara, koje su četnici odveli s Pala i ubili 1941. godine, proglašeno blaženim. Stoga je opravdano još jednom postaviti pitanje svrhe našega govora o žrtvama Drugoga svjetskoga rata-ističe biskup Vukšić dodajući kako tu misli prije svega na govor crkvenih ljudi o tome pitanju jer, naglašava, vrijeme je da promijenimo crkveni način i osnovnu svrhu govora o njihovoj tragediji i odnos prema njima. Naime, neki od njih su sigurno završili život na način koji je bio vrlo sličan umiranju mučenika prve Crkve.

Nikada nitko nije odgovarao za ubojstva svećenika

I biskup Vukšić, kao i većina onih koji su se bavili pitanjem stradanja katoličkih svećenika u ratu i poraću, također naglašava kako se nikako nije moglo dogoditi ubojstvo tolikih svećenika i drugih crkvenih osoba kao posljedica slučajnih nesretnih okolnosti, već se radilo o planiranoj likvidaciji, a kao dokaz nalazi u činjenici da nikada nitko nije odgovarao za smrt bilo koje crkvene osobe, iako ih je daleko najviše ubijeno poslije završetka ratnih operacija i to bez ikakva suđenja i na najbrutalniji način.

Mnogi su ubijeni u vrlo tajnovitim okolnostima tako da ne postoje nikakvi pisani tragovi o njihovim nasilnim smrtima. Međutim, u mnogo slučajeva, srećom, ipak postoje dokumenti i zabilježena svjedočanstva preživjelih svjedoka ili iskazi izravnih sudionika zločina. Iz tih sačuvanih dokumenata i pouzdanih svjedočanstava proizlazi da je više stradalih crkvenih osoba vlastitu smrt prihvatilo na način pravih kršćanskih mučenika, tj. kao priliku da i u ekstremnoj situaciji posvjedoče svoje kršćansko uvjerenje i ljubav, zaključuje biskup Vukšić.

HMS