"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

nedjelja, 31. prosinca 2017.

Poslodavci u Hercegovini dižu plaće i do 300 KM kako bi zadržali radnike, sve manje stručnih kadrova

Zbog sve većeg odljeva mlađeg stanovništva Bosne i Hercegovine u inozemstvo, kao i neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta, domaći gospodarstvenici se već polako susreću s nedostatkom kvalificirane radne snage, piše Večernji list BiH.

Građevinske tvrtke već neko vrijeme ističu kako je postalo gotovo nemoguće pronaći obučene radnike jer su svi oni koji su znali raditi u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji...

Nema radnika

Ništa bolja situacija nije ni s velikim brojem drugih zanimanja. Situacija je podjednaka u gotovo svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Tako je Prevent grupacija objavila kako se suočava s velikim poteškoćama jer je u Visokom, od potrebnih 400 radnika za proizvodnju platnenih automobilskih presvlaka za model ford focus, uspjela angažirati samo dva. - Nama nedostaje još 398 radnika! Nismo se na tome zaustavili. Mi smo u Visokom, Brezi, Ilijašu, Kaknju te u Zavidovićima i drugim općinama u okolici obišli srednje škole, razgovarali s ravnateljima kako bi učenike završnih razreda, što je inače bilo u svibnju ove godine, mogli zaposliti kod nas - kazao je Kenan Nalbantić na nedavno održanom II. poslovnom forumu Gospodarske komore FBiH u sklopu panela posvećenoga usklađivanju obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada i sprečavanja odljeva kadrova.

Dizanje plaća

Uz nemogućnost pronalaska radnog mjesta, oni koji odlaze kao jedan od razloga često navode ekstremno niske plaće u Bosni i Hercegovini, koje u nekim tvrtkama iznose svega 400 do 500 konvertibilnih maraka, od kojih se ne može preživjeti. Plaćanje prekovremenoga rada u velikom broju tvrtki je velika nepoznanica, a godišnji odmor postoji samo na papiru.

Upravo zbog toga, odnosno kako bi zadržali kvalitetnu radnu snagu, određeni gospodarstvenici iz Hercegovine odlučili su kao dar u novoj godini djelatnicima podignuti plaće. Kako tvrdi djelatnik jedne tvrtke u Grudama, njemu i njegovim kolegama plaće u idućoj godini trebale bi biti znatno povećane.

- Dovest ćemo se u situaciju da nam neće imati tko kuću napraviti. Prije su bila vremena kada je poslodavac mogao reći radniku da mu neće povećati plaću i da ide jer bi vrlo brzo našao drugog koji pristaje na njegove uvjete rada, međutim, vremena se mijenjaju. Oni koji su znali i znaju raditi, odlaze... Tek sada kada imaju nekvalificirane radnike, koje najprije treba naučiti kako bi im počeli zarađivati, poslodavci polako postaju svjesni koga su prije imali. Kako bi spriječili ovakav scenarij u tvrtci u kojoj ja radim, donesena je odluka o povećanju plaće, u prosjeku za 100 do 300 KM u idućoj godini - kazao nam je sugovornik koji se bavi ljudskim resursima u jednom poduzeću u zapadnoj Hercegovini.

Najavljeno povećanje očekuju i određenom broju tvrtki u Širokom Brijegu.

Zanimljivo je spomenuti da su se na povećanje plaća odlučili upravo u Grudama i Širokom Brijegu gdje je zaposlen najveći broj stanovništva ZH županije te se bilježi najmanji broj odlazaka u inozemstvo. Nadamo se da će njihov primjer slijediti i ostali poslodavci te na taj način spriječiti daljnje iseljavanje mladih i kvalificiranih ljudi iz Bosne i Hercegovine.

Večernji list

petak, 29. prosinca 2017.

FOTO: Nevina Dječica - sv. misa i blagoslov djece

Blagdan Nevine Dječice drugi je po redu, uz blagdan sv. Prvomučenika Stjepana, koji unosi određenu smetenost i pomućuje božićnu radost. Danas se spominjemo žrtve betlehemskih dječaka koji su platili životom zbog straha kralja Heroda pred Kraljem koji se rodio u Betlehemu. Na vijest da se po pismima proroka kralj Izraelov ima roditi u Betlehemu, po odlasku mudraca daje pobiti svu mušku djecu u Betlehemu i okolici, od dvije godine na niže.

Bolesna ljubomora i glad za vlašću od kralja Heroda učinile su čudovište koje ne preže ni pred čime da bi osigurao svoju vladavinu. Njegov postupak podsjeća da ni danas nije iščezlo takvo razmišljanje i postupanje koje se vodi logikom: da meni bude dobro pod svaku cijenu, da sačuvam svoju vlast pod svaku cijenu, pa i pod cijenu da gazim druge. Žrtvovati druge da meni bude dobro, jedan je od najgorih oblika egoizma, kojeg nažalost, ne nedostaje ni danas u ovom našem ‘naprednom’ i ‘suvremenom’ svijetu, istaknuo je župnik don Jozo predslaveći svetu misu u 11 sati, a potom je blagoslovio i darivao djecu.

Kao i prijašnjih, tako su i ove godine, naši župljani, braća Mladen i Goran Džajić iz Džajić commerce, bogatim paketićima (50 kom.) počastili djecu koja su ovoga dana došli slaviti sv. misu i primiti blagoslov.





Župa Šipovača-Vojnići

BLAGOSLOV OBITELJI: RASPORED

Četvrtak, 28. 12.: BANJA od 14,00: od Drage Bebeka do Vinka Bebeka.

Petak, 29. 12: BANJA od 9,00: od Mladenka Ćutuka do Joze Bebeka.

Subota, 30. 12.: MALA ŠIPOVAČA od 9,00.

Nedjelja, 31. 12.: KAŠČE od 14,00.

Ponedjeljak, 1. 1.: VODICE od 14,00.

Utorak, 2. 1.: VOJNIĆI od 9,00: od Mile Bebeka do Slobodana Rašića.

Srijeda, 3. 1.: VOJNIĆI od 9,00: od Darinke Mucić do Stane Ćutuk.

Četvrtak, 4. 1.: VOJNIĆI od 9,00: od Damira Ćutuka do Radmile Ćutuk.

Petak, 5. 1.: DOLE od 9,00

Nedjelja, 7. 1.: GREDA od 14,00.

Ponedjeljak, 8. 1.: VELIKA Š. od 9,00: do Maria Grbavca.

Utorak, 9. 1.: VELIKA Š. od 9,00: od Milenke Grbavac.

Župa Šipovača-Vojnići

srijeda, 27. prosinca 2017.

Umro od srčanog udara u lovu: U slučaj uključene policije obje države

Kako smo sinoć pisali muškarac je preminuo u lovu na lokalitetu Šipovača pored Ljubuškog, a njegovo tijelo s nepristupačnog terena na granici s Hrvatskom izvukli su pripadnici GSS-a Ljubuški i GSS-a Grude.

FOTO: Šipovača Portal
“Nastradali je najvjerovatnije umro od posljedica srčanog udara. Nije bio sam, već s nekoliko drugih lovaca koji su nesreću prijavili prvoj ispostavi GSS-a. Akcija je trajala nekoliko sati jer se radi o nepristupačnom terenu na samoj granici s Hrvatskom”, kazali su Klix.ba iz GSS-a BiH,  a prenosi hip.ba.

Slučaj je sada u nadležnosti PU Ljubuški, a kako se slučaj dogodio na samoj granici uključena je PU Vrgorac Splitsko-dalmatinske županije,

Poznat je i identitet preminuloga lovca, riječ je o Ivanu Loboja iz ljubuškog sela Veljaci, od koga se na društvenim mrežama opraštaju brojni prijatelji i poznanici. Svi u vrgoračkom i ljubuškom kraju poznavali su Loboju kao izuzetnog veseljaka, javlja hip.ba.

Obitelji izražavamo sućut. Počivao u miru Božjem!

utorak, 26. prosinca 2017.

GSS izvukao beživotno tijelo lovca

Pripadnici gorske službe spašavanja – Stanice Ljubuški i Grude dana 26.12.2017. oko 19. sati, izvukli su beživotno tijelo lovca sa strmog i zahtjevnog terena iznad Šipovače (Općina Ljubuški) i transportirali ga u podnožje.

Poziv je zaprimljen oko 15. sati od strane PU Ljubuški nakon kojeg su pripadnici GSS Ljubuški izišli na lokalitet, a u pomoć su pristigli i pripadnici GSS Grude.

Osim pripadnika stanica GSS-a u akciji su sudjelovali i lovci iz lokalnih lovačkih udruga.

Od lipnja 2018. let Zagreb – Mostar

Croatia Airlines će u ljeto sljedeće godine nakon dvadesetogodišnjeg prekida ponovo pokrenuti letove na relaciji Zagreb – Mostar.

Pregovori između ove kompanije i Hercegovačko-neretvanske županije započeli su u rujnu, a iako tek predstoje dogovori oko rasporeda letenja, očekuje se da će linija startati u lipnju sa najmanje dva leta tjedno, piše EX-YU Aviation News, a prenosi Biznisinfo.ba.

U tu svrhu, Vlada Federacije BiH je donijela i odluku kojom je odobrila milijun KM za subvencioniranje pokretanja ove linije.

"Za subvencioniranje pokretanja nove redovne zračne linije koja bi povezala Aerodrom Mostar s Međunarodnom zračnom lukom Zagreb, koja predstavlja značajno prometno čvorište, predviđeno je 1.000.000 KM. Subvencioniranje pokretanja ove linije bazirano je isključivo na pokrivanju troškova prijevoznika radi njene rentabilnosti i kontinuiteta", priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Posljednji letovi između Zagreba i Mostara bili su u ljeto 2006, kada je tu liniju održavala triput tjedno ugašena bh. kompanija B&H Airlines u saradnji sa Croatia Airlinesom. Nakon što se hrvatska kompanija povukla iz ovog aranžmana letovi su ugašeni. Podsjetimo, zrakoplovi niskotarifne njemačke kompanije Eurowings od sljedeće će godine letjeti prema Mostaru nakon što je grad na Neretvi pobijedio u online natjecanju korisnika Facebooka.

Mostar je od obustave veze prema Zagrebu prije deset godina ostao bez redovitog leta, a u zračnu luku slijetali su samo charter zrakoplovi uglavnom s turistima za Međugorje.

Bljesak.info

Proslavljen Božić u našoj župi

Pripremu za slavlje Božića smo i ove godine započeli Misama zornicama. Kroz cijelo vrijeme došašća vjernici su, njih oko 100, slavili svete Mise zornice iščekujući najradosniji blagdan.

Uz Mise zornice i svetom ispovijedi u filijalnoj crkvi u Dolama i u župnoj crkvi, kao i u grobljanskim kapelicama na Gredi i u Kašču, pripravili smo se za Badnjak, a potom slavljem euharistije na Polnoćki, radosno smo dočekali Božić.

Blagdanska slavlja uveličao je pjevanjem prelijepih hrvatskih božićnih pjesama naš župni zbor Prijatelji Srca Isusova uz orguljsku pratnju Paule Rašić.

Svečani božićni ugođaj zasjao je u crkvi s betlehemskom štalicom i urešenim jelkama koje su uredili mještani Male Šipovače. Župljani su pobožno u molitvi ostajali u crkvi uz „mali Betlehem“ poslije misnih slavlja. Crkva je na Polnoćki, a osobito na Božić, bila prepuna vjernika.

Više fotografija pogledajte OVDJE
Župa Šipovača-Vojnići


nedjelja, 24. prosinca 2017.

U Ljubuškom na Badnji dan podijeljeno 2000 porcija baklara i 100 litara vina

Nešto manje od 2000 porcija bakalara i oko 100 litara crnog vina podijeljeno je danas na Trgu dr. Franje Tuđmana u Ljubuškom na tradicionalnoj manifestaciji „Druženje uz bakalar na Badnji dan“.

Tom prigodnom manifestacijom i zajedničkim druženjem velikog broja Ljubušaka, općina Ljubuški i ljubuška podružnica HKD Napredak, tako su završili bogat predblagdanski program u općini Ljubuški.

Na samom početku, prigodni blagoslov uputio je humački gvardijan fra Dario Dodig koji je zazvao Božji blagoslov na pripremljenu hranu i sve okupljene građane, zaželivši im dobar tek i sretne predstojeće Božićne i Novogodišnje blagdane.

Na druženje uz bakalar i crno vino odazvao se iznenađujuće velik broj Ljubušaka s obzirom da je Badnji dan ove godine u nedjelju.

Više građana vraćalo se i po drugi put za stol na kojem su se dijelile porcije, a o ukusu pripremljene bakalar čorbe najbolje govore riječi jedne od kuharice koja nam je rekla da se jedan građanin vraćao čak šest puta, uvijek po novu porciju ove ukusne čorbe.

Porcije bakalara i ove godine pripremili su kuhari iz restorana „Avantgard“.

Radio Ljubuški

subota, 23. prosinca 2017.

Legli poticaji, a gradi se i skladišno-distributivni centar

Poljoprivrednici, stočari i pčelari iz Zapadnohercegovačke županije prvi put su poticaje za proizvodnju dobili u godini za koju su isti namijenjeni.

Kako doznajemo iz Ministarstva financija Zapadnohercegovačke županije, u četvrtak je uplaćeno 323.689,80 KM poticaja za biljnu proizvodnju, 22.699,25 KM za plasteničku proizvodnju, a odobreno je i 100.000 KM za projekt izgradnje skladišno-distributivnoga centra za povrće koji će biti izgrađen u poslovnoj zoni “Bijača” u Ljubuškom. Početkom studenoga isplaćeni su poticaji za muzne krave u visini od 114.550 KM, kao i novac za sufinanciranje nabave ovaca pasmine romanovska u visini od 20.000 KM.  Isti iznos isplaćen je i za sufinanciranje nabave koza odnosno jaraca. Za sufinanciranje veterinarskih usluga za pregled životinja iz proračuna Zapadnohercegovačke županije izdvojeno je 37.908 KM. 

Prema riječima ministra financija Zapadnohercegovačke županije Tonija Kraljevića, s ranijom isplatom poticaja počelo se zbog činjenice da je iza proizvođača teška godina s obzirom na sve prirodne nepogode koje su ih pogodile. Dubravko Vukojević, predsjednik Udruge poljodjelaca ZHŽ-a, istaknuo je kako su poticaji ove godine stigli u pravo vrijeme te je zahvalio Vladi Zapadnohercegovačke županije, a posebno ministrima gospodarstva i financija Dariju Sesaru i Toniju Kraljeviću, što su poljoprivrednike stavili među prioritete. 

- Svi znamo kako je ova godina bila posebno teška za poljoprivrednike u ovom dijelu BiH jer smo u proljeće imali elementarnu nepogodu koja je uništila velik dio nasada, zbog čega nam uplata poticaja u vrijeme kada se nabavljaju sjeme krumpira i ostali materijal potreban za sadnju znači jako puno - kazao je Vukojević. 

Naglašava kako je ova odluka Vlade Zapadnohercegovačke županije naišla na veliko odobrenje poljoprivrednika te da bi ubuduće trebalo uvesti praksu da isplata poticaja bude krajem godine, naravno, ako za to ima sredstava. Vukojević je istaknuo i kako s ovim sazivom Vlade ZHŽ-a imaju partnerski odnos.

Objasnio je i sredstva koja su namijenjena za izgradnju skladišno-distributivnoga centra za povrće. 

- Zadruga “Plodovi zemlje”, u suradnji s Vladom ZHŽ-a, Općinom Ljubuški i stranim partnerima, gradi sabirno-distributivni centar koji će se nalaziti u poslovnoj zoni “Zvirići” te će nam omogućiti bržu i bolju prodaju proizvedenoga povrća, odnosno prodaju bez nakupaca. To je jedini spas za poljoprivrednu proizvodnju  u BiH - kaže Vukojević podsjetivši na činjenicu kako je ljubuški mladi krumpir već prepoznat na tržištu Europske unije gdje, zbog ranog sazrijevanja, nema konkurenciju.

 - Sabirni centar će služiti i za druge vrste povrća, a projektom GIZ-a već je osigurana izrada idejnoga projektnoga rješenja - zaključio je Vukojević.
Marija Medić Bošnjak / Večernji list

VEZANO: Dubravko Vukojević: Poljoprivrednici, kojih je sve manje, ostali zakinuti za 400.000 KM

četvrtak, 21. prosinca 2017.

Najava: Druženje uz bakalar na Badnji dan u Ljubuškom

Općina Ljubuški i HKD Napredak, podružnica Ljubuški bogat predblagdanski program u našoj općini završavaju tradicionalnim druženjem na Badnji dan.

Pozivamo vas u nedjelju, 24. prosinca 2017. godine u 12.30 sati na Trg dr. Franje Tuđmana, gdje ćemo se u ugodnoj blagdanskoj atmosferi okrijepiti ukusnim bakalarom te dobrom kapljicom vina, a hranu i nazočne blagoslovit će humački gvardijan fra Dario Dodig.

Želimo Vam sretan Božić i uspješnu novu 2018. godinu!

Općina Ljubuški i HKD Napredak
Radio Ljubuški

ponedjeljak, 18. prosinca 2017.

FOTO: "Zaboravljeni branitelji" Ljubuškog prosvjedovali ispred HDZ-a BiH

''Tražimo da Zakon o razvojačenim braniteljima uđe u parlamentarnu proceduru'', poručio je Vlado Marušić iz Udruge Zaboravljeni branitelji s prosvjeda branitelja održanog ispred središnjice HDZ BiH u Mostaru.

Marušić je rekao kako bi donošenje takvog Zakona riješilo kompletnu braniteljsku skrb. ''Prošlo je više od godinu dana otkad smo završili javnu raspravu o Zakonu o razvojačenim braniteljima koja mora riješiti i završiti sveukupnu braniteljsku skrb. Smatram da je Zakon o razvojačenim braniteljima dobar, međutim nakon javne rasprave taj zakon nije ugledao svjetlo dana, niti je došao u parlamentarnu proceduru'', rekao je Marušić.

Mladen Begić ministar branitelja ŽZH je rekao da branitelji traže sjednicu o braniteljima, prije sjednice o Proračunu. ''Ako prođe Proračun i ne stave nas u Proračun, mi nemamo nikakve šanse'', rekao je Begić. Rekao je da traže da se napravi registar branitelja, te je istaknuo kako su protiv ''lažnih ljudi i lažnih invalida''. ''Branitelja se više rađa, nego umire. Ljudi umiru, a nisu dobili nikakvih prava'', smatra Begić.

Petar Ereš iz ljubuške podružnice udruge ''Zaboravljeni branitelji'' rekao je kako je ovaj mirni prosvjed samo upozorenje, te kako ne predstavlja realnu snagu koju imaju branitelji. Pozvao je Dragana Lukača, direktora FUP-a, da radi svoj posao, te da spriječi korupciju i kriminal kad je u pitanju braniteljska populacija. Nadam se da će doći apel i da će se neke stvari pokrenuti, da donekle zaustavi nepravdu koja i danas traje'', rekao je Ereš.

Prije najavljenog prosvjeda, policija je legitimirala vođe mirnog prosvjeda. Organizatori prosvjeda su u ranijem priopćenju naveli da je rukovodstvo UZB/Borci BiH pozvalo sve svoje članove ispred komponente Armije BiH da također iskažu svoje nezadovoljstvo pred središnjicama stranaka vladajuće koalicije SDA i SBB u Sarajevu.

Razlog prosvjednog okupljanja je nepoštivanja potpisane i ovjerene riječi od strane prvog čovjeka HDZBiH Dragana Čovića, navedeno je ranije u priopćenju.

Bljesak.info





FOTO: Oslobođenje / Bljesak.info / Klix.ba

subota, 16. prosinca 2017.

FOTO: Poplavljena Šipovača, voda u kućama


Po drugi put ove jeseni Šipovača je pod vodom. Velike količine padalina prouzručile su izlijevanje Vrančuše te vode iz korita Banje i Luka.

Nabujale Luke su poplavile lokalnu cestu pa je zaselak Banja ostao prometno odsječen od ostatka Šipovače i do ovog dijela sela zasad se može samo preko Vojnića, dok je voda prodrla i u nekoliko kuća.

Ovaj kraj tijekom jutra posjetili su pripadnici Odjela civilne-protupožarne zaštite općine Ljubuški i direktor JP "Parkovi" Vedran Markotić, koji su s mještanima obašli poplavljeno područje s ciljem rješavanja problema izlijevanja nabujalih voda Šipovače.


petak, 15. prosinca 2017.

U prometnoj nesreći poginula žena

Jedna ženska osoba smrtno je stradala u prometnoj nesreći koja se dogodila u petak nešto prije 8.00 sati kod Ljubuškog.

”U prometnoj nesreći koja se dogodila na regionalnoj cesti R-423 Zvirići – Prud, općina Ljubuški, smrtno je stradala Marija G. (1964.) iz Metkovića koja je upravljala automobilom VW Polo hrvatskih registracijskih oznaka”, izjavio je za Bljesak.info glasnogovornik MUP-a Županije Zapadnohercegovačke Dražan Bošnjak dodavši da je najvjerojatnije bila riječ o samoslijetanju.

Za vrijeme trajanja očevida, kojeg su izvršili policijski pripadnici Policijske uprave Ljubuški, promet je bio obustavljen, a dežurni liječnik Doma zdravlja Ljubuški konstatirao je smrt.

Riječ je o šestoj osobi koja je smrtno stradala u prometnim nesrećama u 2017. godini na području Županije Zapadnohercegovačke.

Bljesak.info

Štand općine Ljubuški izazvao velik interes na sajmu u Sarajevu

U četvrtak, 14. prosinca u centru Skenderija svečano je otvoren 4. Sajam privrede, poljoprivrede, zanatstva i roba široke potrošnje.

Sajam će trajati do subote, 16. prosinca, a cilj Sajma je, po riječima organizatora, razviti senzibilitet potrošača prema domaćim proizvodima, te njihovom kupovinom podržati njihovu proizvodnju.

Brojni izlagači i posjetitelji i iz cijele BiH, ali iz susjednih zemalja Crne Gore i Hrvatske nazočili su svečanom otvaranju Sajma koji je otvoren za posjetitelje sva tri dana od 10 do 18 sati.

Kako ističu organizatori, na ovaj način Sarajevo se pridružuje svjetskom trendu promocije pozitivnog odnosa prema poduzetništvu.

Ove godine i općina Ljubuški predstavila je dio bogate ponude koja je pobudila veliko zanimanje posjetitelja prvog dana. Kako štand općine Ljubuški nudi neke proizvode kojih nema na ostalim „tezgama“ ne treba čuditi interes za npr. maslinovo ulje, vino, suhomesnate proizvode, itd.

Nastup Ljubuškog je plod zalaganja nekolicine entuzijasta iz Ljubuškog, a svesrdno je podržan od Općine, JP Parkovi i nekolicine gospodarstvenika. I, ako se po jutru poznaje dan onda je nastup Općine na Sajmu – pun pogodak.

Mile Kraljević / Radio Ljubuški

srijeda, 13. prosinca 2017.

Uspješan nastup karatista Klobuka

Održano je peto kolo Karate lige Hercegovina gdje je nastupilo 9 klubova te 190 natjecatelja. Kk Klobuk je ostvarilo sljedeci rezultat.

Prvo mjesto: Leo Čuljak, Mihaela Barbarić, Andela Čuljak, Iva Herceg i Marin Petrović,

Drugo mjesto: Ante Herceg

Treće mjesto: Marko Barbarić i David Čuljak

KK Klobuk

ponedjeljak, 11. prosinca 2017.

Dodjela prskalica i sjemenskog krumpira za članove poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ u okviru projekta Dijaspora za razvoj

Danas je u Veljacima, upriličena dodjela prskalica i sjemenskog krumpira za članove poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“, koji su nabavljeni u okviru provedbe projekta Dijaspora za razvoj.

Ukupna vrijednost nabave 4255 prskalica iznosi 49.138,00 KM, od čega financijski doprinos projektnog fonda iznosi 43.128,73 KM, a sufinanciranje Općine Ljubuški, sa sudjelovanjem od 25% od iznosa projektnog fonda, iznosi 6.009,27 BAM. Ukupna vrijednost nabave sjemenskog krumpira iznosi 10.562,00 KM, od čega je iz sredstava projektnog fonda izdvojeno 8.250,00 KM, dok sudjelovanje Općine Ljubuški od 25% iznosi 2.312,00 KM.

Projekt „Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini: Dijaspora za razvoj“ ima za cilj doprinijeti poboljšanju socio-ekonomskih prilika za muškarce i žene u Bosni i Hercegovini kroz snažniju suradnju s dijasporom. Dijaspora za razvoj je projekt Vlade Švicarske i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u partnerstvu sa UNDP BiH i IOM BiH.

Poslušajte što su u prigodi dodjele prskalica i sjemenskog krumpira u Veljacima za Radio Ljubuški kazali načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić i direktor poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ Dubravko VukojevićLINK

Radio Ljubuški


nedjelja, 10. prosinca 2017.

Prva pobjeda košarkaša Ljubuškog

Košarkaši Ljubuškog ostvarili su prvu ovosezonsku pobjedu u Ligi Herceg-Bosne.

Ljubušaci su na svom parketu u okviru 8. kola svladali momčad Tomislava iz Tomislavgrada rezultatom 71:69. Po četvrtinama je bilo 17:23, 25:17, 21:17 i 8:12.

Sastav Marina Bubala do pobjede su predvodili Antonio Vukadinović i Marko Prskalo s po 19 koševa. Dvocifreni broj koševa postigli su još Dragan Džajić (13) i Dragan Pervan (10). Mario Škegro upisao je 6, a Mateo Barbarić i Mladen Gašpar pridodali su još po dva koša.

U narednom kolu Ljubušaci idu u goste Livnu.

BOŽIĆNA ISPOVIJED U ŽUPI: RASPORED

ISPOVIJEDI STARIH I BOLESNIH

Ponedjeljak, 11. prosinca:
– 9,00: Banja i Mala Šipovača

Utorak, 12. prosinca:
– 9,00: Velika Šipovača
– 14,00: Dom “Grubišić”

Četvrtak, 14. prosinca:
– 9,00: Vojnići (od mosta do Ive Ćutuk ž. + Grge).

Petak, 15. prosinca:
– 9,00: Vojnići (od Mirka Ćutuka) i Vodice.
– 14,00: Greda (sv. misa i ispovijed)

Ponedjeljak, 18. prosinca:
– 9,00: Dole

OSTALI
Utorak, 19. prosinca:
– 16,00: Dole (ispovijed za sve)
– 17,00: Župna crkva (ispovijed za sve)

petak, 8. prosinca 2017.

Našeg krumpira nije bilo na tržnicama Europske unije

Službeni podaci ukazuju kako je ovogodišnji izvoz krumpira iz naše zemlje u EU na zanemarivoj razini.

Iz BiH je u tekućoj godini za deset mjeseci na tržište EU izvezeno krumpira u ukupnoj vrijednosti od 203.719 KM ili 944 tone krompira.

To je za 696.831 KM ili blizu 3.200 tona krumpira manje nego u istom razdoblju prošle godine.

S obzirom na to da je istovremeno iz EU uvezeno krumpira u vrijednosti od 6,6 milijuna KM ili 7.856 tona i manji je za 1.997.832 KM nego u istom razdoblju prošle godine, vanjskotrgovinska razmjena krumpira sa EU rezultira deficitom od 6,4 milijuna KM.

Odluka o izvozu krumpira koja je donesena još 2015. godine, svojevremeno je zvučala kao vjetar u leđa bh. proizvođačima, posebno u kontekstu izvoza mladog krumpira koji se ne može skladištiti. Pa, ipak, na mjesto otklonjene prepreke za izvoz ove povrtlarske kulture, došlo je ove godine do preklapanja niza negativnih efekata, što se na kraju odrazilo u izvoznim količinama.

Mraz u travnju

„Za evidentni pad izvoza mladog krumpira koji se sadi vrlo rano tako da završava vegetaciju prije početka ekstremno visokih temperatura, postoji više razloga, a to su prije svega bili nepovoljni agroekološki uvjeti ekstremnog mraza, a jedan od velikih problema bila je i cijena koja je ove godine bila izrazito niska“, rekao je za Business magazine Mario Beus, šef Odjela za biljnu proizvodnju pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Iako je početak poljoprivredne sezone bio obećavajući, mraz i niske temperature zabilježene krajem travnja uništile su većinu zasada na području Ljubuškog.

“Imali već dobre najave, ali nam je nezapamćen mraz 22. travnja uništio rani krumpir koji dolazi u prvih pet mjeseci, tako da doslovno nismo imali šta izvesti. Konkretno, u Ljubuškom uništeno je više od 60 posto zasada te je obim štete 3.000 - 4.000 tona krumpira namijenjenog za izvoz u vrijednosti blizu 2,5 milijuna KM “, rekao je za Business magazine Dubravko Vukojević, predsjednik Udruge poljodjelaca Zapadnohercegovačke županije.

Kako kaže Brane Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, mraz nije jedini razlog za pad izvoza te je u pitanju klasična računica prema kojoj se domaći krumpir trgovcima u EU nije isplatio. Naime, kada su poljoprivrednici mladi krumpir trebali vaditi iz zemlje i staviti ga na tržište, dogodio se mraz, a nedostatak količina robe analogno se reflektirao na cijene.

„U našoj zemlji su maloprodajne cijene mladog krumpira oko 1,5 KM, a cijena u šestom mjesecu može spasti na 60 feninga. Međutim, kada u tom mjesecu nemamo šta kopati, to su velike štete od kojih se poljoprivrednici mogu teško oporaviti, a kada krumpira u koji su poljoprivrednici mnogo uložili nedostaje, logično je da je njegova cijena veća. Rani krumpir u EU se u trgovinama nudi po cijeni oko jednog eura ili dvije KM i građanima taj krumpir nikada nije jeftin. Poljoprivrednici, međutim, krumpir uvijek proizvode po niskim cijenama. Ljubuški krumpir, recimo u Nizozemskoj, otkupljuju od naših seljaka po cijeni od 12 eurocenti. Pa, ipak, prekupci i trgovci su ti koji formiraju maloprodajne cijene u trgovinama, kalkulirajući u cijenu troškove prijevoza, visoke marže i sl. Divljanje cijena krumpira na tržištu ne mogu objasniti“, rekao je Vukojević.

O špekulacijama u medijima da krumpir iz BiH u zemljama EU nema mjesta jer te zemlje nemaju tradiciju kupovine proizvoda iz južne Europe, a imaju visoke standarde i mogu sebi priuštiti i skuplje organske proizvode pa pomno gledaju da li neki proizvod dolazi iz Francuske ili iz BiH – Mastalo je ukratko prokomentirao da krumpir proizveden u FBiH odgovara standardima i zahtjevima kupaca u EU, što potvrđuje činjenica da se već duži niz godina izvozi na ovo vrlo zahtjevno tržište.

Kap u moru

Kada sagledamo razloge, nije ispravno zaključiti da je u ovom smislu propuštana velika šansa jer je BiH jedna od rijetkih trećih zemalja kojima je izvoz krumpira u EU odobren.

“BiH je dobila dozvolu za izvoz mladog krumpira u zemlje EU, a ta dozvola po pitanju količina nije ograničena. Što se tiče iskorištenosti dozvole postoji dosta prostora da se ta proizvodnja poveća ukoliko se nađe njena ekonomska isplativost”, rekao je Beus.

Poljoprivrednici su zahvalni na dozvoli i čekaju bolje vremenske uvjete naredne godine.

“Dozvola nam se isplatila, ali nismo imali robe koju bi izvezli. Samo godinu dana prije nego što je Hrvatska ušla u EU, na to tržište smo iz Ljubuškog izveli blizu 3.000 tona krumpira. Da nismo dobili dozvolu za izvoz, doslovno bi ostali bez ikakvog tržišta“, rekao je Vukojević.

Država je pred vremenskim prilikama nemoćna, pa ipak, sredstva za pomoć poljoprivrednicima u ovim situacijama su nedostatna.

“Proglašeno je stanje elementarne nepogode i Općina Ljubuški izdvojila je neka sredstva kako bi nadoknadila štetu koju je mraz prouzrokovao poljoprivrednicima. Sredinom studenog je FBiH izdvojila 100.000 KM za našu općinu, ali taj iznos je „kap u moru““, dodao je Vukojević.

 Radio Ljubuški / Business-magazine.ba


četvrtak, 7. prosinca 2017.

Životna priča posljednjega vrgoračkog kovača i samardžije: Jurine ruke iskovale su stotine motika i kosirića, ali njegovo najveće dostignuće ipak je zvonik crkve Velike Gospe


Kad nekog od imotskog Slivna do ljubuških sela Dola i Grede upitate tko vam je gradio i pokrivao kuću, više-manje odgovor je isti, to je Jure Grljušić iz Mijaca.

Skromnog i samozatajnog brku, kojeg prijatelji od milja zovu Jure Jovin, već pola godine nagovaramo da iziđe sa svojom pričom u medije, no on je od toga bježao kao vrag od tamjana. Nekako smo ga ipak "slomili" jer Jure nije obični meštar, on je jedan od posljednjih vrgoračkih kovača, ali i zadnji dalmatinski samardžija. Taj 62-godišnjak aktivan je i u svim radnim akcijama u selu, ali i po gradilištima. Snagu i energiju, kaže, crpi iz vjere, svake nedjelje je na svetoj misi.

– Počeo sam sa 17 godina graditi kuću uz pokojnog oca. Nije tada bilo miješalica, sve se trebalo raditi ručno. Prvu kuću sam zašalovao i podigao u Lukovima iznad Stilja, i tako je sve krenulo. Koja je tajna toga? Nema je, jednostavno, Bog te stvori za nešto ili ne stvori, no uz upornost i volju, čovjek ipak sve na kraju može naučiti. Neki dan smo navečer sjedili i brojili kuće koje sam podigao i pokrio samo ovdje u okolici. Znate do kojeg broja smo došli? Do 58, a tu ne računamo one na Pelješcu i u Makarskoj. Ma, nema mjesta od Istre do Dubrovnika u kojem nisam bio i pokrivao kuće. Mislim da je konačni broj više stotina.

No, najponosniji sam na izgradnju zvonika crkve Velike Gospe u svojim Mijacima, te izgradnju spomen-obilježja stradalim mještanima od komunističkog režima. To je moj poklon selu – kazuje nam Grljušić.

Život, ali i posao, odveo ga je i u druge vode. Dva kovača ostala su samo na području Vrgoračke krajine, a jedan od njih je i majstor Jure. Kad nekom treba motika, kosirić ili mašklin, svi znaju gdje treba otići i kome se javiti.

– Muka me gurnula u kovače, kao zidar i pokrivač trebao sam imati non-stop spreman alat. I tako ja krenem u kovače, 1983. godine. Naručio nakovanj iz Korčule, i evo do danas pravim motike, kosiriće, maškline... A da dokažem sebi da nešto vrijedim i u ovom zanatu, napravio sam i kosu za sijeno. Tu se vidi jesi li meštar ili nisi, jer čelik treba iskovati na milimetar. Došao sam do spirale od mercedesa, to vam je najbolji materijal za kovati kose, kao i cijev od lovačke puške, i na kraju sam uspio – veli Jure. Zanimalo nas je može li se danas živjeti od toga zanata, s obzirom da sve manje ljudi poseže za motikom.

– Može, tko se tome ozbiljno posveti. No, opasan je ovo zanat, nitko od kovača ne dočeka starost. Uglavnom, većina dobije rak pluća. Kad se posvetim tome, dnevno mogu napraviti dva kosirića, a to vam dođe 400 kuna. Samo što više nema ljudi zainteresiranih za ove stvari, mlade to ne zanima, a stari izumiru. Tako nestaju i kovači – ističe Grljušić.

Dok smo gledali motike i maškline koji čekaju svoje kupce, Jure je uz smiješak pošao do konobe i izvadio jedan samar.

– To vam ja isto radim, u Dalmaciji smo ostali samo nas dvojica, ja i jedan čovjek s Brača. Počeo sam ih raditi sa 17-18 godina; koliko sam ih dosad napravio, ni sam ne znam. Mislim da bi se mogli poredati od Mijaca do Vrgorca. Prije je svaka kuća imala magare, mazgu ili konja, a danas nema nitko. Evo, ove godine sam ih napravio samo pet-šest, ali to je ništa kako je to nekad išlo. Oko jednog samara ima posla tjedan dana, pravim ih od kostele, nisu jeftini. Jedan dođe 300 eura – kazuje Grljušić.

U Mijacima se dijete nije rodilo ima dva desetljeća, a naš meštar Jure nije se ženio, tako da svoje znanje nema na koga prenijeti. A ono nešto starijih momaka to ne zanima. Šteta, jer malo je ostalo tako svestranih ljudi, s toliko znanja.

Mate Primorac Slobodna Dalmacija 

Vrgorski gradonačelnik Ante Pranić postao saborski zastupnik MOST-a

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić upravo je postao zastupnik MOST-a u Hrvatskom saboru. On će na tom mjestu zamijeniti bivšeg omiškog gradonačelnika Ivana Kovačića koji je zamrznuo svoj mandat. 

Ovo imenovanje povlači za sobom nekoliko promjena u dosadašnjem radu gradonačelnika Vrgorca. On će odsad biti volonterski gradonačelnik s plaćom u Saboru, dok će mu plaća u Gradu biti ukinuta. Ponedjeljkom i utorkom će biti u Vrgorcu, a subotom će uvesti uredovni dan za građane. Tijekom trajanja saborskih sjednica, u Zagrebu će boraviti srijedom, četvrtkom i petkom. Isto tako, zamrznut će svoj mandat vijećnika Splitsko-dalmatinske županije i tu ulazi njegova zamjena.

Kako je naglasio Pranić, u Saboru će se boriti za interese Vrgorca i Dalmacije, pogotovo za projekt tunela i spojne ceste Ravča-Drvenik. Ali kako je oporbeni saborski zastupnik, tek je za vidjeti koliko će u tome biti uspješan. O imenovanju Pranić još kaže:

- Ovo je za mene veliki izazov, biti će naporno, ali imam odličan tim ljudi u gradu tako da ne sumnjam da ćemo uspjeti sve odraditi kako treba. Ivan Kovačić je prošao isto što i ja na lokalnoj razini, dao je svoj maksimum za lokalnu i nacionalnu politiku, a sada mene čeka borba u Hrvatskom saboru za napredak Dalmacije ali i za promjene na nacionalnom planu. Želim da mladi ljudi, moji vršnjaci, ostanu u Hrvatskoj, zaključuje Pranić.

Prigodom imenovanja izjavu je dao i čelnik MOST-a Božo Petrov.

- Vizija Mosta oduvijek je bila da bude platforma koja će omogućiti nezavisnim gradonačelnicima priliku za djelovanje i borbu za svoje lokalne samouprave. Posebno bi mjesto trebali imati izborni pobjednici a budući da u X. izbornoj jedinici na listi Mosta imamo upravo jednog takvog, mladog i uspješnog nezavisnog gradonačelnika Vrgorca, Ivan Kovačič mu je odlučio ustupiti svoje mjesto u Saboru. Mladi ljudi poput Ante Pranića budućnost su treće opcije na hrvatskoj političkoj sceni, ali i budućnost Hrvatske“, izjavio je Petrov.

On je nakon Vedrana Lendića (SDP) i Borisa Matkovića (HDZ), treći saborski zastupnik u neovisnoj Hrvatskoj sa stalnim boravkom u Vrgorcu.

Branko Radonić Kronika.hr

petak, 1. prosinca 2017.

Otvoren Društveni centar

U općini Ljubuški otvoren je Društveni centar, do sada 19. društveni centar od planiranih 24 u BiH, a u sklopu projekta”Jačanje uloge mjesnih zajednica u BIH”. Ovaj projekt je zajednički projekt Vlade Švicarske i Vlade Švedske koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP BiH) u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, Ministarstvom pravde Federacije BiH, Vladom Brčko Distrikta i oba entitetska saveza općina i gradova. Ukupna vrijednost projekta je 14,5 miliona KM.

„U našem projektu se pridaje izuzetna pažnja aktivizmu građana, za koji smatramo da predstavlja važan dio procesa revitalizacije mjesnih zajednica u BiH. U tom smislu su, kao projektna inicijativa, u saradnji sa partnerskim jedinicama lokalne samouprave, formirani Društveni centri koji svojim modernim sadržajima omogućuju mnoge aktivnosti koje treba da potaknu građane na veće sudjelovanje u razvojnim inicijativama u svojim sredinama. Naš projekt će promovirati Društveni centar u Ljubuškom i putem svojih mnogobrojnih obuka koje organiziramoza građanemjesnih zajednica“, kazala je Majda Ganibegović, UNDP voditeljica projekta.

Ukupna vrijednost građevinskih radova, dodijeljenog namještaja i informatičke opreme za Društveni centar u Ljubuškomiznosi 20,215.38KM.

„Zahvaljujemo se predstavnicima UNDP-a, Vladi Švedske i Vladi Švicarske što pomažu našu općinu kroz projekt „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BIH“. Rezultat ove suradnje jeste i otvaranje ovog Društvenog centra, koji će omogućiti građanima Ljubuškog veće sudjelovanje u društvenom životu. Također zahvaljujem na podršci pri realizaciji infrastrukturnih projekata u šest mjesnih zajednice sa područja općine Ljubuški. Nadamo se, da ćemo ovako uspješnu suradnju ostvariti i u budućem periodu“, kazao je Nevenko Barbarić, načelnik općine Ljubuški .

Uspješna suradnja Općine Ljubuški i UNDP-a traje već godinama i želio bih istaknuti da sam iznimno ponosan na realizirane projekte od kojih bi pored ovog spomenuo projekte „Integriranog lokalnog razvoja ( ILDP III), i projekt „Dijaspora za razvoj“ čija je realizacija u tijeku.

Ljportal.com