"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

utorak, 31. listopada 2017.

U Ljubuškom obilježen blagdan Svih svetih i Dušni dan

U povodu predstojećih blagdana, Svih svetih i Dušnog dana, danas je u crkvi svete Kate u Ljubuškom služena sveta misa zadušnica za sve poginule i umrle branitelje ljubuške općine.

U nazočnosti predstavnika vlasti općine Ljubuški i Županije ZH-e, te obitelji poginulih, braniteljskih udruga i ostalog vjerničkog puka misno slavlje predvodio je fra Dario Dodig, humački gvardijan, a pjevao je zbor crkve svete Kate.

Nakon svete mise na trgu iza zgrade Općine kod spomenika žrtvama svih ratova položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a molitvu za poginule izmolio je fra Dario Dodig.

Mile Kraljević / Radio Ljubuški

Torcida dočekala pritvorenog Ljubušaka

Navijač Hajduka iz Ljubuškog priveden je u Koprivnici jer je na ulazu na tribinu napuhao 1,57, dobio je zabranu odlaska na utakmice Hajduka godinu dana i uvjetno 15 dana zatvora u slučaju da prekrši zabranu ili ponovi prekršaj. 

Nije napravio nikakav incident, nije se opirao uhićenju i nikada ranije nije kažnjavan. Nije se žalio na sinkopu. Samo je popio par piva za vrijeme 7 sati vožnje od Ljubuškog do Koprivnice. Morao je prenoćiti u policijskoj stanici.

U zemlji gdje višestruke ubojice sjede u ložama i slobodno šetaju ulicama problem su navijači koji su popili par piva.

Momak je inače po zanimaju mesar, a prijatelji su mu priredili dostojan doček. Ovim putem zahvaljuje torcidašici iz Zagreba koja mu je pomogla da se vrati doma.

Hajdučke vijesti

ponedjeljak, 30. listopada 2017.

Hercegovina se letovima povezuje s Düsseldorfom i Stuttgartom

Grad Mostar je putem Facebook glasovanja 'You wote – We fly', koje je provela zračna kompanija Eurowings, izabran za novo odredište te kompanije za 2018. godinu.

S tim u svezi, Grad Mostar su u ponedjeljak posjetili predstavnici Eurowingsa, Ivan Oreč, menadžer za razvoj mreže i Markus Leopold, regionalni menadžer njemačke aviokompanije.

Kako je najavljeno iz Mostara će se moći letjeti u Düsseldorf i Stuttgart, a kako je izjavio gradonačelnik Mostara, Grad će snositi troškove promotivnog leta za pripadnike 'sedme sile'. Kako je rečeno na press konferenciji Eurowings očekuje u godinu dana 60.000 putnika, a u samoj kampanji glasalo oko 100.000 ljudi, dok je cijelu kampanju pratilo oko 7 milijuna korisnika društvenih mreža. 

Letovi počinju od 16. svibnja, dva puta tjedno - srijedom i nedjeljom za Düsseldorf, te srijedom i subotom za Stuttgart. Cijena karte će biti od 39 eura. Linije iz Mostara će donijeti i 45 novih radnih mjesta.

Bljesak.info

četvrtak, 26. listopada 2017.

Svi sveti i Dušni dan - raspored svetih misa

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) svetkovina je u Rimokatoličkoj Crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu. Slavi se 1. studenog. 

Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. 

Papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu. U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa. 

Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan. Obilježava se dan nakon Svih svetih, 2. studenog. Obilježava se i u Engleskoj Crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama. 

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunya, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311. 

Španjolska je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu. 

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne. 

U našoj župi ovi blagdani će se obilježiti svetim misama na grobljima sljedećim rasporedom župnog ureda Šipovača-Vojnići:

Datum
Mjesto (groblje)
Vrijeme
1. 11.
SV. IVAN (Vojnići)
   9,00
1. 11.
JURINA L. (Šipovača)
11,00
1. 11.
KAŠČE
14,30
2. 11.
BANJA
9,00
2.11.
VODICE
9,00
2. 11.
DOLE
10,00
2. 11.
GRAČINA (Vojnići)
11,00
2. 11.
GREDA
11,00

Župa Šipovača-Vojnići

ZHŽ dijeli 200.000 KM malim poduzetnicima

S ciljem poticaja malih poduzetnika Vlada Zapadnohercegovačke županije podijelit će 200.000 konvertibilnih maraka.

Naime, na posljednjoj sjednici vlade Zapadnohercegovačke županije usvojena je Odluka o donošenju programa utroška sredstava za poticanje razvoja malog gospodarstva županije Zapadnohercegovačke županije za 2017. godinu, piše Večernji list BiH.

Bespovratna sredstva

Riječ je o bespovratnim sredstvima,a namijenjena su za izgradnju, razvoj i unaprijeđenje poduzetničkih zona, zatim za poticaj novoosnovanim subjektima malog gospodarstva koji ne posluju duže od 12 mjeseci od dana objave javnog poziva , a prema kvalifikaciji djelatnosti razvrstani su u prerađivačku industriju, građevinarstvo, informacije i komunikacije. Pored navedenog sredstva su namijenjena i za unaprijeđenje rada udruge poslodavaca i visokoškolskih ustanova koje potiču aktivnosti za podizanje konkurentnosti malog gospodarstva. U Odluci usvojenoj na Vladi Zh županije navodi se i tko može biti korisnik ovog poticaja. Uz jedinice lokalne samouprave , za sredstva mogu aplicirati mala gospodarstva definirana zakonom o poticaju razvoja malog gospodarstva koji su registrirani na području Županije i nemaju neizmirenih obaveza prema Žuipaniji kao i nepodmirenih obaveza na ime javnih davanja koje prati Porezna uprava. Pravo na ovu vrstu poticaja imaju i udruge poslodavaca i sveučilišta (visokoškolske ustanove) kojima je suosnivač Županija , a koja u svom programu/ projektu imaju za cilj povećanje konkurentnosti malog gospodarstva na području Županije , edukaciju, istraživanje i inovacije. Kada je riječ o raspodijeli iznosa, on će se dijeliti na tri dijela. Za izgradnju i unaprijeđenje poduzetničkih zona u Zapadnohercegovačkoj županiji planirano je 80.000 konvertibilnih maraka.

Javni poziv

Za poticaj novoosnovanim subjektima malog gospodarstva koji ne posluju duže od 12 mjeseci do dana objave javnog poziv, a prema klasifikaciji djelatnosti razvrstani su u prerađivačku industriju, građevinarstvo, informacije i komunikacije u iznosu od 80.000 konvertibilnih maraka. Iznos od 40.000 konvertibilnih maraka planiran je za unaprijeđenje rada udruga poslodavaca i visokoškolskih ustanova koje potiču aktivnosti za podizanje konkurentnosti malog gospodarstva. U odluci se navodi i kako korisnici poticaja moraju namijenski utrošiti sva sredstva. “Ukoliko se utvrdi da je korisnik odobrena sredstva nenamijenski utrošio ili odustao od programa/projekta dužan je odobrena sredstva vratiti u proračun ZH županije u roku od 15 dana od dana primitka pisanog zahtijeva za povrat, te iduće tri godine gubi pravo na poticaj Ministarstva gospodarstva ZH županije”, stoji u Odluci Vlade ZH županije. Također korisnik koji ostvari pravo na bilo koju od mjera iz Programa ne smije najmanje dvije godine prenijeti gospodarsko društvo/ obrt na drugu osobu.

Večernji list

utorak, 24. listopada 2017.

PU Ljubuški zaplijenila marihuanu

Policijski službenici OKP-a PU Ljubuški su radeći po zavedenoj akciji "OPIJAT VII" došli do pouzdanih operativnoh podataka da osoba L.P. (36) iz mjesta Studenci, općina Ljubuški, u svojoj obiteljskoj kući posjeduje opojnu drogu tipa "Marihuana".

Nakon prikupljenih operativnih podataka s kojima je upoznat dežurni Županijski tužitelj ŽT ŽZH, policijski službenici PU Ljubuški su nakon dobivene Naredbe za pretres obiteljske kuće i drugih prostorija od strane suca za prethodni postupak Općinskog suda u Ljubuškom, pristupili pretresu istih i tom prilikom u obiteljskoj kući pronašli zelenu, suhu, biljnu smjesu koja svojim izgledom i mirisom asocira na opojni drogu "Marihuanu" (cca 500 grama) koja je uz potvrdu o privremenom izuzimanju predmeta i izuzeta.

L.P. (36) lišen je slobode te je nad istim u prostorujama PU Ljubuški otvorena kriminalistička obrada. O svim poduzetim mjerama i radnjama bit će izvješteni Općinski sud u Ljubuškom kao i Županijsko tužiteljstvo ŽZH u Širokom Brijegu kojem će biti dostavljeno odgovarajuće Izvješće o počinjenom kaznenom djelu, priopćeno je iz MUP-a ŽZH.

ponedjeljak, 23. listopada 2017.

MI ČEKAMO SVOJ DAN – UMIRE LI STARA HERCEGOVINA?

Podsjetnik:
(Nove jugoslavenske vlasti čim su došli na vlas u svibnju 1945. godine, promijenili su ime Široki Brijeg u Lištica. Lištica je ime rijeke koja protječe kroz grad Široki Brijeg. Svi oni koji su, namjerno ili navikom u razgovoru koristili ime Široki Brijeg, bili su hapšeni, ispitivani i kažnjavani. Da bi se na neki način novim vlastima dalo do znanja da Hrvati Hercegovine nisu zadovoljni promjenom imena Široki Brijeg u novo ime Lištica, iz prkosa vlastima, Ozni/Udbi pjevala se je pjesma: “Oj Široki prediše ti ime, pa se nemam ponositi čime!”. Otporaš.)

Široki – zabranjeno ime

Nad rijeku Lišticu nadvilo se golemo brdo, na blagom vrhu kojega dominira crkva s dva znamenita zvonika; uokolo nekoliko kamenih zgrada, koje, gledajući iz daljine, djeluju kao srednjovjekovne palače: veličanstveno. To je Široki Brijeg. Utaman (uzalud, mo.) ćete ga tražiti u službenim dokumentima ili zemljopisnim kartama: danas se zove Lištica

Daleko bi me odvelo pisanje o Širokom Brijegu – o nasilnom brisanju njegova imena, o spaljivanju klerika i fratara od partizana 1945. godine, uopće o poratnom nasilju, progonu, ubijanju i tragediji Hrvata u Hercegovini. (Poznati su Hercegovački Križari u borbi za Hrvatsku Državu, poimenice Vinko Škrobo. Poznata je i pjesma koju su Oznaši/Udbaši izmislili protiv gore spomenute pjesme o Širokom Brijegu: “Vinko Škrobo tko te hrani, ubit će te partizani”. Poznata je i ona Moše Pijade službena izjava Politbiroa i KPJ da se zapadnoj Hercegovini, gnjezdu ustaštva ne smije dati nikakova pomoć iz državnog proračun/budžeta. Mo. Otporaš.)

Široki Brijeg spada po broju pučanstva u najveću, a po imovinskom stanju najsiromašniju općinu u Hercegovini. Industrije gotovo nema. Tu se ništa nije gradilo ni investiralo. Mnogo se obećavalo, a još više tražilo: za puteve, škole, elektrifikaciju. To se uglavnom ne spominje, a ako se o tome piše, veličaju zasluge režima (još će reći da je njihovo djelo asfaltiranje cesta od Čitluka do černa, ili od Humca preko Vašarevića, Orovlja do Vrgorca.)Nedavno je, doduše, podignuta metalnatvornica, u kojoj će se, vele zaposliti oko 200 radnika. Što je time riješeno? Ništa. Trenutno radi u inozemstvu oko 4.200 Širokobriježana, a više od 3.000 njih traži zaposlenje.

U drugim općinama stanje nije bolje: iz grudske, čitlučke i posuške općine radi oko 9.000 ljudi u zapadnoeuropskim zemljama. Toliko, ako ne i više, ima nezaposlenih. Što više, na području tih komuna gotovo i nema mogućnosti za zaposlenje. Dvije otkupne stanice duhana (u Grudama i na Čitluku) i još nedovršena tvornica izmedju Gruda i Sovića – pružat će posao za 300-400 radnika, pretežno ženskih. Tvornica plastike na Posušju (zaposleno oko 150 radnika) nakon zatvaranja i zatim protjerivanja inžinjera Pere Majića nema izgleda da se održi, pogotovo od kad je (po direktivi Petra Oruča, bivšeg udbaša, sada člana CK BiH) za direktora postavljen kapetan Mirko Djerek. Mjesečni dohodci iznose 80-90 tisuća dinara (ili 110 njemačkih maraka).

Protunarodno gospodarstvo – opustjela sela

Pod normalnim okolnostima – ističu Ljubušaci – mi bismo mogli pristojno živjeti od voća, povrća i duhana. Država, medjutim, nepokazuje nimalo interesa ni za seljaka ni za unapredjenje poljoprivrede. naprotiv: porezi i nameti stalno rastu, a voće i povrće nitko neotkupljuje: Na drugoj strani troškovi života porasli su u zadnje 3 godineza 85 posto, dok cijene agrarnim proizvodima neprestano stagniraju ili padaju; seljacima se ne isplati zemlju obradjivati. Zato listom odlaze na rad u tudjinu. Neka sela potpuno su opustjela; nigdje mlada čovjeka: samo nejaka djeca i stara čeljad. Iz Ljubuške općine radi u inozemstvu 4.400 radnika, a toliko ih otprilike čeka na posao. Dvije novosagradjene tvornice (“Famosova” i “Sokolova”), uz postojeću “plantaru” i otkupni stanicu duhana, pružit će kakvo-takvo zaposlenje za 700-800 radnika. Drugim riječima: iskrsne li jača nestašica posla u Njemačkoj, ostat će 90 posto bez posla. na ilici, ili kako ovdje vele: na ledini. Dodje li zaista do naglog povratkla tolikog svijeta, nastat će strašna situacija u čitavoj Hercegovini. I socijalna i politička.

O ljudima zbilja nitko ne vodi računa. Svatko se snalazi kako znade u imije. Mnogi su preselili ili sele u gradove (Zagreb, Split, Dubrovnik, Mostar i dr.), gdje postaje bolji uvjeti za rad i školovanje djece. Mladi zaziru od tudjine. Rijetki sanjaju o odlasku u Ameriku ili Australiju. Hrvatska napokon postaje najprivlačnije točka. Imaju li povratnici olakšica? naprotiv, niz gorućih problema sili “gajstarbajtere” da ostanu u tudjini: pitanje zaposlenja, stanovi, lokacije i visoke carinske pristojbe.

“Ej, što ne puca?!”

“Situacija bi bila”, veli mi Radišćanin, “mnogo bolja da imamo carinske povlastice, ili da nam je prokleta država omogućila ulaganje deviza u obrt, u radnje. Ovako, čitave smo uštedjevine sasuli u kućetine. A što ćeš od prazne kuće?

Sreo sam dosta povratnika. Neki su se priličito snašli. Glavnina nije. Jedan kaže: “Uzmi, eto, to posrano “Oslobođenje”. Piše: “U Ljubuškome otvorena radna mjesta čekaju na povratnike”. A nas stotine nezaposlenih! Čekam osam mjeseci – ništa. Kada dodješ na biro rada, službenici posprdno pitaju: “Što Švabe žele?” (Tako zovu povratnike iz Njemačke.) Pitaš funkcionare, oni užimaju remenima, i jedvo čekaju da te se riješe. Mi smo zadnja rupa na svirali. Ej, što ne puca?!”

Brojni su se nakon povratka bili osamostalili. najviše kao autoprevoznici. Ali nisu dugo izdržali. Treba istaknuti dvije drastične mjere: ograničenje tonaže (na 5 tona), i trostruko povišenje poreza. Tako je država došla do 300-350 teretnih kola, koje su joj vlasnici morali prodati po neznatnoj cijeni. Obrtnici su, pored poreza, izloženi pritisku samovolji inspektora, udbaša i moćnijih partijaca, koji ucjenama i prijetnjama, poput mafije, stavljaju privatnike pred alternativu: ili dijeliti s njima zaradu ili ključ u bravu. Posebno je poglavlje korupcija. Ništa bez mita: ni upisa djeteta na zanat, ni stipendije, ni zaposlenja, ni vozačke dozvole, pa ni liječenja u bolinici. Posrednici su obično bivši funcionari, oficiri, udbaši. Oni imaju svuda veze.

Milicajci prodaju pištolje

Rade Vukojević i Ivan Lasić-Gorankić (Mostarska Udba) izvlače od “gastarbajtera” novac na vrlo odvratan način: Ljude pozovu u Udbu i jednostavno im uzmu pasoše: “dok se vaš slučaj ne rasvjetli”. Postupak – to naglase da dotičnoga još više uplaše – može trajati mjesecima. Sada, nakon pripreme, žrtvi prilaže posredinci (Pero Lovčević, Krešo Šimić, Praljak, Granić) i nude usluge, naime “čupanje pasoša”. Cijena: 2000 njem. maraka. Milicajci su tijekom 1970., 1971. i 1972. (Grude, Ružići, Tihaljina, Drinovci) zaplijenili više od 200 raznih pištolja, koje su, noću, prerušeni u civilna odjela, prodavali seljacima u Posušju i Ljubuškome po 300-400 maraka po komadu. Udbaški glavešina Čima (Mostar) isposlovao je 1969. Zvonku Iličiću iz Gruda pismenu garanciji za slobodan povratak kući: Čima je za uzvrat dobio 1000 maraka u gotovu, magnetofon, sat i još neke “sitnice”. (Iličić je 1964. g. pobjegao u Njemačku zbog osude na 4 godine zatvora za pronevjeru. Dugo bi smo mogli nizati najrazličitije primjere ucijena i pljačke. Trebali bi, uz spomenute, imenovati Krešu Buntića, Dedića, Mirzu, Grahovca, Matišu Mikulića, Zečića i neke druge okrutne i beskrupulozne tipove.

Stojim tako u centru Čitluka i promatram povorke “gastarbajtera”. Tmurni. Odlaze natrag. Djevojčića šapće ocu: “Nemoj nas, tata, ostaviti ko Frane svoje!” Ispred autobusa prolazi bivši šef milicije, negda strah i trepet ovoga kraja. Postidjen. Netko mu naglas doviknu: Gagro hoćeš li duhana, dodji!”

Ganga prkosno sori:
Mene moja naučila mati,
pjevaj sine živili hrvati!..

Gagro nešto smrmlja u sebi pa odjuri bez riječi, gonjem oštrim pogledima prezira i sažaljenje. tako ovdje časte izdajice.

Eksplozivno stanje

Hercegovina se mijenja, obnavlja, modernizira. To su rezultati rada u Njemačkoj. Mijenjaju se, doduše, i odnosi medju ljudima i nastaju nova shvaćanja. Umire stara Hercegovina, ustupa pomalo mjesto novoj, bez gange i gusala, u kojoj sve važniji postaje povac. “Odkad se podje u Njemačku, nesta pjesme, muškadija postade sebična i zlobna, a ženskadija – grom u njih puko: stide se starih običaja i seljačkog porijekla”, govori stariji Hercegovac.

Prolazeći kroz sela sreo sam dosta učitelja, pravnika, nastavnika, agronoma i kvalificiranih radnika. Bezposleni. A koliko tek ima mladih koji nemaju mogućnosti nastaviti školovanje. S njima raste nemir. I opasnost. “Idite iz ovog krša kud bilo” kažem grupi Širokobriježana.

“Jok. Mi čekamo svoj Dan…”
“Kakav dan?” upitah.
Jedan mi izmedju njih otresito odbrusi:
“Nosi te djavo – bolje ti je!”
“Ma naš sam, momci, zaboga!”
“Naš! Hrvat, što li?”
Potvrdih: “Da”.
“Iko, daj mu politra crnoga!”

Razgovor prekida ganga:
Oj Široki, prediše ti ime,
pa se nemam ponositi čime.

“Pitaš: kakav dan, a?” poče drugi, nastavnik. “Dan kad ne bude kažnjavanja zatvorom zbog pjevanja pjesme Jelačiću, zbog nošenja hrvatskog grba; dan kad nas neće suditi tri-četiri godine robije (kao Marinka Hercega iz Klobuka) ako položimo kitu cvijeća na ćaćin grob.”

Za moj stol sjede pet mladića i jedna cura. “I ne samo to”, nastavi plavi momak. “Vidite ovo: prema popisu iz 1971. u Hercegovini ime nešto oko 17 posto Srba. Ili? )Ostali šute.) Usprkos tome oni drže sva unosnija mjesta i sve ključne položaje. Većina misli da tako mora biti, da oni imaju prirodno pravo na vlast i privilegije, zar ne? Zato i nemaju razumijevanja za nas. kažu da je u prošloj godini u Mostaru zaposleno 35 pravnika i nastavnika, od – dva Hrvata.”

Gostioničar obrisa stol, zboreći: “Ljudi, tiše?” Nitko se na njegove riječi ne obazire. Razgovor teče dalje: “Varaju se ako misle (a misle) da smo poslušna raja s kojom se mogu igrati. naše strpljenje ima granica. Mi znamo bolje umirati nego živjeti.” “Istina je, ubaci netko, no prekide ga glas iza drugog stola: “Ne presjecaj čovjeka kad tako lijepo propovjeda.” Onda nazdravljajući završi: “Gastarbajteri! Ima ih koliko hoćeš što tamo nisu ništa naučili. Dobro veli narodna: Kenjci u Rim, kenjci iz Rima – samo godinu stariji…”

Udba mijenja samo metodu

Sloboda, pravda – te su riječi davno protjerane iz Hercegovine. Ovdje se teror nastavlja. Nisam vjerovao dok nisam vidio kako je golem strah, kako su izraziti i surovi prizori nasilja. Svuda. “Ako je bilo nedosljednosti u provodjenju nacionalne politike, to je bilo u prvom redu prema Hrvatima u Zapadnoj Hercegovini. To moram otvoreno priznati i kao Srbin i kao komunista” (Cvijetan Matijević.)

Što se zapravo izmjenilo s odlaskom Rankovića? Udba – koja je “pripadala samo jednoj (srpskoj) naciji” (Niko Jurinčić, član CK BiH – dobiva nekoliko Hrvata: Antu Miljasa (jedan od onih koji je 29 i 30 travnja 1969. godine ispitivao Iliju Stanića o ubojstvu maksa Luburića. To ispitivanje Ilije Stanića je snimljeno na vrpcu i može se naći na internetu. Mo. Otporaš.) postavlja za šefa republičke, a jerku Bradicu za šefa mostarske Udbe. Stari djelomično odlaze u mirovinu. U “službu bezbjednosti” stupaju mladi kadrovi gluho i slijepo odani partiji. Mijenja li se time odnos prema Hrvatima? Daleko od toga. Udba mijenja jedino metodu i stil djelovanja, postaje nešto “tiša”, izbjegavajući agresivan nastup na javnim mjestima.

Ovdje je, uostalom, i 1971. protekla tiho. bez hajke, iako su preko noći padali predsjednici općina (Pero Anić, marinčić), bacani na ulicu nastavnici, pravnici, odvjetnici, dok su desetci lišeni slobode i strpani u tamnice. Koliko ljudi čami po zatvorima? Broj osudjenih u posljednje četiri godine stoji približno ovako:

Ljubuški 75
Široko Brijeg 70
Čitluk 40
Grude 55
Posušje 60

(Režimske novine registriraju samo teže slučajeve, lakiše prešućuju. Za ostale općine nema podataka.) Tu Udba još uvijek vodi istrage, ucijenjuje i kupuje svjedoke i odredjuje visinu kazne. A sudovi? Oni joj služe za pravno pokriće zločina. Treba li primjera?

Nagrade lažnim svjedocima

Prigodom sudjenja prof. Ivanu Aliloviću u Mostaru 1971. SUP je platio Vištici za lažno svjedočenje 3 milijuna dinara. Konzul Olujić (Freiburg – Njemačka) tražio je čak medju gastarbajterima “svjedoke” koji bi nastupili na sudjenju protiv Miljenka Pehara u Mostaru 1973. Nagrada: “svjedok” je mogao uvesti jedna osobna i jedna teretna kola bez carine. Nitko nije pristao. Pa ipak, Pehara osudiše na 13 godina strogog zatvora na temelju Olujićeve informacije mostarskoj Udbi.

Poznat je slučaj Miljenka Hrkača. Osudjen triput na smrt. Vrhovni sud Srbije (bez obrazloženja) pretvara mu smrtnu kaznu na 14 godina robije. Što je po srijedi? rade Vukojević (Hrkačev istražitelj) obećava mu kuću na moru ako uzme na sebe (jer se ništa nije moglo dokazati) da je podmetnuo bombe u beogradskom kinu “25 oktobar”. “Ja sam pristao”, branio se Hrkać na sudu, “da odglumim onako kako su me u Mostaru nagovarali”. Uzalud je uvjeravao sud da je nevin, da je mnoge (medju njima i brata Božu) ni krive ni dužne “upleo u atentat”, uzalud je tvrdio da ne pozna Kovačića i da s Antom Penavićem nema veze: “meni su rekli tako u Mostaru, pitajte…”

Medjutim, počelo se otvoreno govoriti o Hrkaćevoj nevinosti. Škandal izbija na javu. O tome je i beogradski NIN pisao. Što sad? Udba (da bi privremeno zataškala stvar) traži u Njemačkoj svjedoka. Nikola Potonjak (konzul iz Stuttgarta) pronašao je Mirka Mlinarevića (on je u to vrijeme trebao odgovarati pred sudom zbog silovanja Ane Mikulić) koji za dvosobni stan u Zemunu – lažno svjedoči protiv Hrkača.

Nasilja ne slamaju vjeru u Hrvata

Evo još ovo: u srpnju 1972. kada je upalo 19 gerilaca u hrvatsku, savezna Udba iz Beograda odvela je u noći Ivana Miličevića iz Radišića kod Ljubuškog (koji je upravo došao u posjet kući iz Australije), i od njega su tražili da nastupi kao svjedok protiv nekih gradjana. Odbio je. Ubili su ga u mostarskoj Ćelovini. (Tko o tome želi nešto više saznati, kliknite na nepoznata strana bugojanske akcije, mo.) Njegovoj obitelji su rekli: “Prilikom sprovodjenja iz Mostara za sarajevo Ivan je iskočio iz voza u Neretvu.” Tijelo nigda nije pronadjeno.


Nigdje valjda sudovi nisu toliko okrutni kao u Hercegovini. Nigdje ni osveta strašnije ne divlja, i nigdje Udba ne gazi surovije ljudsko dostojanstvo nego u ovim krajevima. teror je bio i ostao jedino riješenje, jedini put uklanjanja nacionalne diskriminacije i socijalne nepravde, jedini oblik razgovora i dodira sa ljudima.

Ali time je postignut suprotan učinak: režim krvavom silom nije skršio ovaj narod niti je uništio duh otpora. A i neće, i ne može. Odviše je tvrda vjera u Hrvatsku u svijesti tog naroda.

I.Š.

(Prepisao Mile Boban za Kamenjar.com, Otporaš iz Nove Hrvatske br. 6. 1975., st. 12/13. 22 listopada 2017. Pisac ovog opis se je potpisao inicijalima sa I.Š. Bez obzira tkoje autor ovog opisa, lijepo je i slikovito opisao život hercegovačkih Hrvata, njihovu vrlinu, upornost, odanost prema svome hrvatskome narodu; kao i prkos neprijatelju. Mile Boban, otporaš.)

Kamenjar.com

Obavijest ljubuškim poljoprivrednicima koji su pretrpjeli štetu od mraza

Obavještavamo poljoprivredne proizvođače sa područja Općine Ljubuški koji su pretrpjeli i uredno prijavili štetu, nastalu kao posljedica prirodne nesreće uzrokovane mrazom dana 21. - 23. travnja 2017. godine, da u što skorije vrijeme dostave brojeve žiro računa, kako bi se obavile potrebne predradnje za isplatu nastalih šteta.

Potvrdu banke sa navedenim transakcijskim žiro računom, potrebno je dostaviti u prostorije Općine Ljubuški, zgrada gdje se nalazi općinska vijećnica, ured broj 8 u kojem je smješten i registar poljoprivrednih gospodarstava.

Za sve daljnje informacije možete nas kontaktirati na broj 039/835-556 u vremenu od 07.30 do 15.30 sati.

Općina Ljubuški
Služba za civilnu i protupožarnu zaštitu

Zašto i kome smetaju križevi na Kuli?

Kažu da grad možeš doživjeti u punom smislu te riječi kroz pogled s visine odakle možeš obuhvatiti okom cijelu panoramu koja diše u nizini i prostire se u svojoj ljepoti i raskoši kao na dlanu.

Naime, baš iz tog razloga mnogi dolaze na kulu hercega Stjepana Kosače ponad Ljubuškog i uživaju u prekrasnom pogledu koji nas svaki put ostavi bez daha.

Ali, ako se uputite prema kuli hercega Stjepana jedan će vas pogled ostaviti bez daha jer su zasad nepoznati vandali uništili križ koji označava stajalište na Križnom putu koja se nalazi ispred Kule. Ove postaje Križnog puta od crkve na Mostarskim Vratima do Kule inicirao je i postavio fra Nikola Rosančić za vrijeme boravka i vođenja Frame na Humcu i oni su već postali prepoznatljiv detalj na putu prema Kuli.

Križ je nama vjernicima kao spomen, putokaz, vodilja, kao znak pobjede i ponosa, ali i prkosa pa se takav pogled na uništene križeve teško briše iz sjećanja.

Ne mogu potvrditi ima li ovo uništavanje križa nacionalnu ili vjersku pozadinu i osuđujem ovo neljudsko i bezbožno djelo. Ali se samo pitam: „Što nam taj netko ovim činom želi poručiti? Kome smeta naša vjera? Kome smetaju naše vrijednosti i svetinja?“

Ana Bubalo / Ljportal

nedjelja, 22. listopada 2017.

Kardinal:"Preci nisu uzalud ginuli za domovinu, ostajmo vjerni korijenima"

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić pozvao je u subotu Hrvate katolike u toj zemlji da ostaju vjerni svojim korijenima i ne napuštaju stoljetnu domovinu tijekom mise na tradicionalnom Molitvenom danu za Domovinu, koji se održava na ostacima srednjovjekovnog kraljevskog grada Bobovca u središnjoj Bosni.

Zahvala na dar domovine

“Ovdje smo došli istaknuti kako ne želimo zaboraviti korijene. Jedno je gdje sam se rodio, a drugo gdje sam odrastao”, rekao je kardinal Puljić u propovijedi. Potaknuo je nazočne na ljubav prema svojoj domovini, te upozorio kako se preko medija nameću kompleksi ljudima da se srame vlastitog podrijetla. 
“To pospješuju mediji i moderno digitalno vrijeme koje nam često nameće komplekse”, rekao je nadbiskup. Pri tom je podsjetio kako su se njihovi preci “mučili i ginuli za rodnu grudu”.

 
 “Zahvaljujemo Bogu za dar domovine i molimo za njezinu stabilnost i sretniju budućnost”, moto je ovogodišnjega okupljanja na koji je u subotu podsjetio kardinal Puljić.
Molitveni dan za Domovinu započeo je tradicionalnim okupljanjem hodočasnika kod rijeke Bukovice podno uzvišenja Bobovca, nakon čega su svi okupljeni u koloni, predvođeni vojnicima koji su nosili zastave Vatikana, BiH, Republike Hrvatske i hrvatske sastavnice Oružanih snaga BiH, krenuli k ostacima nekoliko kilometara udaljene srednjovjekovne utvrde.

Vojni biskup u BiH mons. Tomo Vukšić izrazio je u pozdravnom govoru značenje mira za ova područja, ali i za uspostavu trajnog i pravednog mira. 
“Kao vjernici znamo također, da se mir tvori na različite načine, a naročito molitvom, i da se tako postaje čak sinovima Božjim. Pa, hajdemo moliti, da postojeći nesavršen mir postane pravedan! Da dragi Bog prosvijetli pameti svim protivnicima mira i molitve te da blagoslovi sve mirotvorce, kako se nikada ne bi umorili u svojim plemenitim nastojanjima izgradnje društvene sloge, poštivanja ljudskih prava i razumijevanja među ljudima i narodima”, rekao je biskup Vukšić. Pozdravio je izaslanstvo Vojnog ordinarijata u RH koje je predvodio vojni biskup mons. Jure Bogdan, a s njima je bila i Počasna zaštitna bojna, u prepoznatljivim povijesnim odorama, te službeno izaslanstvo Oružanih snaga RH.

Povijesna utvrda

Obilježavanju Dana molitve za Domovinu nazočili su i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, zapovjednik snaga EUFOR-a u BiH Anton Waldner te predstavnici policijskih i drugih službi u kojima rade Hrvati katolici u BiH. 
Molitveni pohod Bobovcu pokrenuo je kardinal Vinko Puljić 2002. godine u znak sjećanja na dan smrti posljednje bosanske kraljice Katarine Kosača 25. listopada 1478. Od tada do danas održava se na ostacima povijesne utvrde bosanskih i hrvatskih vladara Kotromanića.

Večernji list

subota, 21. listopada 2017.

VIDEO: Navijači Sarajeva raketama gađali publiku, dron nosio zastavu Herceg-Bosne

Derbi susret 12. kola Premijer lige BiH između Zrinjskog i Sarajeva pamtit će se i po incidentu sarajevskih navijača na Stadionu pod Bijelim Brijegom, ali i po dronu koji je nosio zastavu Herceg-Bosne.

U 36. minuti kada je Sarajevo povelo golom Kuzmanovića, gostujući navijači 'Horde zla' su bacali pirotehnička sredstva na donji dio tribine gdje se nalazilo dosta djece s roditeljima.

Zanimljivo, na ovaj incident policija nije reagirala...

Susret je obilježio i dron koji je uletio na stadion i koji je nosio zastavu Herceg-Bosne što je domaća publika nagradila velikim ovacijama.

I dok su mnogi bh. portali osudili ovu, kako oni navode, nacionalističku metodu navijanja, ne pitaju se što radi ratna zastava Bošnjaka pored transparenata sarajevskih navijača.

Prvi.tv

petak, 20. listopada 2017.

PRESKUP ZA EU: Izvoz krumpira - neiskorištena prilika

Poljoprivrednici iz BiH nemaju puno koristi od dozvole za izvoz krumpira u zemlje EU, a što pokazuju i službeni podaci prema kojima je izvoz ove povrtarske kulture na zanemarivom razini.

Za devet mjeseci ove godine iz BiH su izvezena 943.954 kilograma krumpira vrijednog 203.719 maraka, a što je 700.000 KM manje nego za cijelu prošlu godinu, kada je u zemlje Europske unije izvezeno 1,43 miliona kilograma, čija je vrijednost bila 900.550 KM.

Većina krumpira 2016. završila je u susjednoj Hrvatskoj, u koju su ove godine izvezena tek 1.604 kilograma, čija je vrijednost prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH 1.470 KM.

Kada je ukupan izvoz za ovu godinu u pitanju, on je ostvaren u iznosu od 1,35 miliona maraka, a po vrijednosti najviše je izvezeno u Norvešku (371.889 KM), Crnu Goru (369.653 KM) i Makedoniju (356.183 KM), dok je najznačajniji EU uvoznik bila Mađarska, koja je uvezla 600 tona krumpira iz BiH vrijednog 98.358 maraka.

"Prilika stoljeća", kako je to najavljivano 2015. godine kada je stigla dozvola za izvoz, prema riječima onih koji su dobro upućeni u ovu oblast, nije iskorištena iz više razloga.

Prema riječima Brane Mastala, predsjednika Udruge povrtlara RS, u pitanju je klasična računica, prema kojoj se domaći krumpir trgovcima u EU nije isplatio.

"Prošle godine njegova cijena po kilogramu je bila 18 pfeninga, a ove 40, i to je jedan od glavnih razloga, a trgovce zanimaju samo zarada i financijski efekt. On je ove godine jednostavno bio skup", kazao je Mastalo.

Pojašnjava kako je na visoku cijenu najviše uticala suša, koja je za 40 posto umanjila prinose, te činjenica da su zasijane površine pod krumpirom znatno manje nego prošle godine, kada su ga brojni proizvođači morali baciti na otpad jer je došlo do hiperprodukcije.

"Procjene su da ga čak neće biti ni za naše potrebe", kazao je Mastalo.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača RS, smatra kako za krumpir iz BiH u zemljamama EU nema mjesta jer one nemaju tradiciju kupovine proizvoda iz južne Europe.

"Te zemlje imaju visoke standarde i mogu sebi priuštiti i skuplje organske proizvode, tako da sigurno gledaju je li neki proizvod dolazi iz Francuske ili iz BiH", kazao je Marinković.

Dodaje kako je na snazi pogrešna politika uvoza i dozvola za uvoz svih poljoprivrednih proizvoda u BiH.

"Apelirali smo da se uvede sistem reciprociteta, te da se i mi ponašamo prema drugima kao i oni prema nama", kazao je on i ukazao na potrebu edukacije potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda.

I Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH, nedavno je priznao kako je dobijanje dozvole za izvoz u zemlje EU bio veliki uspjeh, ali da je propuštena velika šansa jer je BiH jedna od rijetkih trećih zemalja kojima je izvoz odobren.

Izvoz krumpira za 2017. godinu

Zemlja izvoza    Količina (kg)     Vrijednost (KM)
Norveška            410.514               371.889
Crna Gora           1.325.000           369.653
Makedonija         1.554.200            356.183
Mađarska            600.000                 98.358
Rumunija            284.600                 75.897
Srbija           293.266                        58.352
Slovenija            44.000                   17.211
Njemačka            13.750                  10.781
Hrvatska             1.604                       1.470
--------------------------------------------------------------
UKUPNO:          4.526.934           1.359.798

Poziv Udruge umirovljenika Ljubuški na prosvjed u Sarajevu

Udruga umirovljenika Ljubuški poziva sve umirovljenike na prosvjed koji će se održati u Sarajevu ispred zgrade Vlade dana 25.10.2017.godine.

Prosvjed se održava radi povećanja mirovina i potpuno novog zakona o mirovinama.

Za sve koji žele ići u Sarajevo na prosvjed, Udruga će osigurati autobus i dnevnicu.

Polazak je ispred Udruge umirovljenika Ljubuški 25.10.2017.godine u 6:00 sati.

Zainteresirani za odlazak trebaju se što prije javiti u prostorije Udruge, a sve detaljnije informacije možete dobiti na broj: 039/ 834-061 u vremenu od 7 do 14 sati.

Radio Ljubuški

četvrtak, 19. listopada 2017.

Svjedok Tužiteljstva na suđenju Ljubušacima: "Izvodili me, tukli me, nagonili me da lajem kao ćuko"

Senad Bilal je posvjedočio da je krajem listopada 1993. prebačen u zatvor u Ljubuški, gdje je upravnik bio Ivica Kraljević. Naveo je da je u zatvoru bilo više od deset stražara, među kojim su bili Stojan Odak, Nedo Matić, Vice Bebek, te izvjesni Miloš i Radišić. Stražari su, prema njegovom kazivanju, maltretirali zatvorenike.

“Najviše se isticao Stojan Odak i Nedeljko Matić po maltretiraju, mučenju i zlostavljanju”, rekao je svjedok dodavši da ga je Nedo jedne prilike udario.

Svjedok je kazao da je tokom zatočeništva izvođen na radove, ali da ga Odak nije nikad udario.

Za zločine počinjene u Ljubuškom optuženi su Ivan Kraljević, Mate Jelčić, Slavko Skender, Stojan Odak, Vice Bebek, Vinko Radišić i Dragan Miloš.

Prema optužnici, Kraljević, Jelčić i Skender su u različitim periodima od rujna 1993. do ožujka 1994. godine bili upravnici Vojno-istražnog zatvora (VIZ), koji se nalazio u zgradi policije u Ljubuškom i u kojem je bilo zatvoreno više od 100 osoba bošnjačke nacionalnosti. Ostali optuženi su bili stražari.

Na teret im je stavljeno da su zatočene civile i ratne zarobljenike držali u neuslovnim prostorijama, dozvoljavali njihovo maltretiranje, davali im vrlo malo hrane te ih odvodili na prinudne radove.

Svjedok Enes Gutošić je kazao da je u prosincu 1993. doveden u zatvor u Ljubuškom gdje je tučen.

“Izvodili me, tukli me, nagonili me da lajem kao ćuko… Jedan dan su me izvodili sedam do osam puta i gazali”, izjavio je svjedok, dodavši da je više puta bio tjeran da “goni zeca i lisicu”.

Gutošić je naveo da mu je Dragan Miloš udario šamar, Odak “ganjao”, dok ga je Bebek tjerao da “goni zeca, lisicu i laje kao ker”.

Odbrana Bebeka je konstatirala da u ranijim izjavama svjedok nije spominjao optuženog. Svjedok je rekao da ga je Vinko tjerao da laje, radi sklekove, te mu “prinosio pištolj”.

Suđenje će se nastaviti 26. listopada.

Detektor.ba


srijeda, 18. listopada 2017.

"Ganga je himna Hercegovine"

Udruga za očuvanje kulturne baštine i istobiti "Davorija“ iz Gruda, u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru organizirala je predstavljanje knjige i nosača zvuka "GANGA – S izvora glas" autora Ante Kraljevića.

Predstavljanje je upriličeno u srijedu 18. listopada, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Uz gangaške izvedbe s područja Gruda, Širokog Brijega i Mostara, o ovome djelu, uz autora knjige, govorila je pročelnica Studija glazbene umjetnosti na Sveučilištu u Mostaru Lidija Vladić-Mandarić, zatim profesor na Sveučilištu u Mostaru Marko Tokić, snimatelj nosača zvuka Tomislav Matković i urednik knjige Jure Miloš.

''U nedostatku kvalitetne literature o gangi, ova knjiga predstavlja sveobuhvatan zapis o gangi, njezinu podrijetlu, sadržaju, ali i osvrt o prošlosti i budućnosti gange'', rekao je ranije Miloš u razgovoru za Bljesak.info.

''Ganga je izvorno pjevanje nastalo na ovom prostoru, na potezu Imotski – Posušje – Grude, odakle se širilo na druga područja. Dakle, ganga je himna Hercegovine, identitet naroda koji obitava na ovom prostoru'', naglasio je Miloš.


Bljesak.info


Osnovano Zdravstveno vijeće općine Ljubuški

Na temelju Odluke o osnivanju Zdravstvenog vijeća Općine Ljubuški broj:01-02-1110/17, od 2.6.2017. godine i javnog poziva objavljenog 26.06.2017., načelnik Općine Ljubuški donio je Rješenje o imenovanju Zdravstvenog vijeća Općine Ljubuški.

Zdravstveno vijeće broji 9 članova, a čine ga:
  • Stipe Bubalo, predsjednik i član ispred Općine Ljubuški
  • Damir Kozina, član ispred Općine Ljubuški
  • Stanka Bašić, član ispred pacijenata
  • Tamara Boras, član ispred pacijenata
  • Antonio Radić, član ispred pacijenata
  • Mirna Bubalo, ispred udruge mladih
  • Dominika Matić, član ispred zdravstvene ustanove
  • Ivan Matić, član ispred zdravstvenog udruženja
  • Ivan Bebek, član ispred Crvenog križa

Nadležnosti Zdravstvenog vijeća su: planira, predlaže, prati i vrednuje provođenje zdravstvene zaštite na području Općine, daje mišljenje na planove i programe zdravstvene zaštite na području Općine, te predlaže mjere za poboljšanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite na području Općine, prati povrede pojedinačnih prava pacijenata na području Općine, predlaže poduzimanje mjera za zaštitu i unaprjeđenje prava pacijenata na području Općine itd.

Informativnu kampanju i zagovaračke aktivnosti vezano za značaj formiranja zdravstvenih vijeća, Mreža Naše društvo realizirala je na području cijele ŽZH, ali još uvijek čekamo da se načelnicima Posušja, Ljubuškog i Širokog Brijega pridruži i načelnik Gruda, kao i županijski ministra zdravstva, koji još uvijek nisu ispunili svoju zakonsku obvezu i formirali zdravstvena vijeća u okvirima svojih nadležnosti.

ponedjeljak, 16. listopada 2017.

HUL Ljubuški svojim lovcima zabranila odlazak na obljetnicu Lovačkog saveza H-B

Lovački savez Herceg-Bosne, posebnom svečanošću u nedjelju je obilježio četvrt stoljeća od utemeljenja. Na svečanosti su sudjelovali predstavnci svih od ukupno 43 članice – lovačke udruge, osim jedne – Hrvatske udruge lovaca Kravica (HULK) Ljubuški.

HULK Kravica svojim lovcima zabranila odlazak na obljetnicu Lovačkog saveza H-B

U redovima lovaca izostanak ljubuških lovaca protumačen je skandaloznim. “Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Udruge čiji je predsjednik Marijo Herceg, većinskim glasovanjem donijeta je odluka da HULK Ljubuški neće sudjelovati na obilježavanju 25. svečane obljetnice utemeljenja Lovačkog saveza Herceg-Bosne. Također je naglašeno da, ukoliko bilo koji član udruge nazoči ovoj svečanosti, da će biti strogo sankcioniran”, kazao je jedan od članova Upravnog odbora za Dnevni list, a koji je želio ostati anoniman.

On kaže da je ova odluka njegove Udruge naišla na zgražanje brojnih lovaca, a posebice nekolicine bivših hrvatskih branitelja koji smatraju da je Lovački savez Herceg-Bosne i njegovo članstvo jedan od stupova hrvatskog nacionalnog identiteta u BiH.

S druge strane, kao jedan od objašnjenja za ovakvu odluku o nedolasku na obilježavanje obljetnice Lovačkog saveza H-B i stroge sankcije članovima koji se usude otići, navodi se ‘nedolazak predsjednika lovačkog saveza na lovačku večeru HULK Kravica’.

Iz samog vrha Lovačkog saveza Herceg-Bosne ističu kako će se “s ovim problemom morati uskoro podrobnije pozabaviti”. Kako Dnevni list doznaje, zbog ovakve skandalozne odluke predsjednik ljubuške udruge lovaca uskoro bi se mogao naći pred sudom časti.

Provjerava se zakonitost poslovanja i povrjede nadležnosti u HULK Kravica

Inače, ovo nije prvi skandal koji već duže vrijeme potresa ljubušku udrugu lovaca gdje “svatko sve zna ali se nitko ne usudi javno istupiti”.

Kako Dnevni list doznaje, Ministarstvo pravosuđa i uprave Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) kao i županijsko Ministarstvo gospodarstva, sukladno Zakonu o udrugama i fondacijama i Zakona o upravnom postupku, već je poduzelo mjere u cilju provjere zakonitosti poslovanja ove udruge kao i povrjede nadležnosti ali i prava samih članova Udruge.

Naime, prema prijavama pojedinih članova Udruge, postoje opravdane sumnje u zakonitosti donošenja odluka koje su u suprotnosti s pravnim aktima Udruge, Statutom hrvatske udruge lovaca Kravica Ljubuški, kao i Pravilnikom o radu Stegovnog suda i Poslovnikom o radu Udruge.

Zašto ljubuški “hrabi lovci” šute?

“Udruga je privatizirana od jednog čovjeka i nekoliko njemu odanih ljudi kojim isti manipulira. Nadamo se da će Lovački savez Herceg-Bosne konačno tomu stati na kraj, a udrugu i lovstvo vratiti na onu razinu i čast koju zaslužuje. Naša udruga se pobratimila sa lovačkom udrugom iz Grahova, a članove se sprječava i prijeti im se ukoliko odu na obilježavalje obljetnice Lovačkog saveza i poklone se poginulim hrvatskim domoljubima. Ovakvo stanje u udruzi je i pouka u budićem izboru prvog čovjeka HULK Kravica”, kažu ljubuški lovci.

Za sada nije poznato je li ijedan ljubuški lovac otišao na obljetnicu obilježavanja Lovačkog saveza Herceg-Bosne, pa čak i pod prijetnjom sankcijama. Ukoliko nije, čini se da im hrabrost ipak nije jača strana, a možda i zaslužuju vodstvo koje trenutačno imaju.

Republikainfo.com / Dnevni list

nedjelja, 15. listopada 2017.

Svjetski dan žena na selu

Svake godine 15. listopada se obilježava SVJETSKI DAN ŽENA NA SELU. Ideja o danu potekla je na konferenciji Ujedinjenih Naroda posvećenoj ženama, u Pekingu, u rujnu 1995. Njihova važna uloga u proizvodnji i osiguranju hrane utjecala je na odluku da se „Svjetski dan žena sa sela“ odredi 15. listopad, dan prije Svjetskog dana hrane. Svrha dana i cilj projekta je promovirati u javnosti žene iz seoskih sredina i senzibilizirati zajednicu o njihovoj važnoj ali nepriznatoj ulozi u društvu.

Žene na selu velika su grupa stanovništva cijelog svijeta, a pogotovo siromašnih zemalja čije su potrebe i problemi gotovo "nevidljivi", iako su brojni i određeni različitim faktorima koji uzrokuju višestruku marginalizaciju. Na selu živi 1,6 milijardi žena i predstavljaju četvrtinu ukupnog svjetskog stanovništva.

Seoske žene, iako učestvuju u proizvodnji 60 do 80 posto hrane koja se uzgaja posjeduju samo 2% zemlje i ostvaruju samo 1% svih poljoprivrednih primanja, što govori o njihovom izuzetno teškom položaju.

Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena je 2016. godine donio Opću preporuku o pravima žena u ruralnim područjima u kojoj se pojašnjavaju obveze država stranaka.

Sukladno Općoj preporuci, države stranke trebale bi uspostaviti poticajni institucionalni, zakonski i politički okvir da bi osigurale da ruralni razvoj, poljoprivredne i vodne politike, uključujući i one koje se odnose na šumarstvo, stočarstvo, ribarstvo i akvakulturu, budu rodno osjetljivi te da imaju primjeren proračun. Države stranke trebale bi osigurati integraciju i uvođenje rodne perspektive u sve politike, strategije, planove i programe poljoprivrednog i ruralnog razvoja omogućavajući ženama u ruralnim područjima da djeluju i budu vidljive kao dionici, donositeljice odluka i korisnice.

Također, države stranke trebale bi prikupljati, analizirati, koristiti i objavljivati podatke o situaciji žena u ruralnim područjima raščlanjene po spolu, dobi, zemljopisnom položaju, invalidnosti te socijalno-ekonomskom statusu, statusu manjina ili drugom statusu.

NA 18. izboru najuzornije hrvatske seoske žene u subotu u Karlovcu, supokroviteljica izbora, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir naglasila je ulogu žene u ruralnom području jer seoska žena brine o obitelji, čuva tradiciju i okoliš, radi u poljoprivredi i neprocjenjivo je vrijedna za svoj OPG, razvoj poduzetništva, održivi i cjelokupni gospodarski razvoj.

srijeda, 11. listopada 2017.

NAJVIŠE U ZHŽ: U Ljubuškom 11 razvoda

Od početka godine u Hercegovini u pojedinim mjestima službeno nije zabilježen niti jedan razvod. 

Niti jedan razvod od siječnja do srpnja tako nije zabilježen u Čapljini, Čitluku, Konjicu, Neumu, Prozoru, Ravnom, Stocu, Bosanskom Grahovu, Drvaru i Glamoču.

U promatranom razdoblju u Hercegovini su se ukupno razvela 53 para. Najviše razvoda zabilježeno je u Mostaru, čak 25. Gledano po županijama najviše razvoda zabilježeno je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji 28, od čega je kao što smo naveli 25 u Mostaru, te tri u Jablanici. Potom slijedi Županija Zapadnohercegovačka s 21 razvodom. U ovoj županiji je u svakom mjestu zabilježen razvod.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku najmanje razvoda je registrirano u Hercegbosanskoj županiji. U ovoj županiji zabilježen je po jedan razvod u Tomislavgradu i Kupresu, te dva u Livnu.

U Mostaru sklopljeno više brakova nego u HBŽ-u

Iako ova županija ima najmanje razvoda, u njoj se ljudi čini se i najmanje vjenčanju. U promatranom razdoblju zaključena su 149 braka, a najviše u Livnu (75) i Tomislavgradu (53).

U ŽZH-u je sklopljeno ukupno 220 brakova. U ovoj županiji po razvodima prednjači Ljubuški (11), a slijedi ga Široki Brijeg (5).

U HNŽ-u je daleko najviše zaključenih brakova, čak 543. Najviše zaključenih brakova je u Mostaru čak 269. Zanimljivo da je u Mostaru sklopljeno više brakova nego u cijelom HBŽ-u. Nakon Mostara po broju zaključenih brakova slijede Konjic (74), Čitluk (56), Čapljina (47).

Niti se žene, niti se razvode

Ravno je specifična općina po razvodima i po sklapanju brakova. Naime, prema ovim podacima u ovoj općini od početka godine niti jedan brak nije sklopljen, a nitko se nije ni razveo.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku Hercegbosanska županija Razvodi (4) - Kupres 1, Livno 2 i Tomislavgrad 1 Zaključeni brakovi - 149 Županija Zapadnohercegovačka Razvodi (21) - Široki Brijeg 5, Grude 4, Ljubuški 11, Posušje 1 Zaključeni brakovi – 220 Hercegovačko-neretvanska županija Razvodi (28) - Mostar 25, Jablanica 3 Zaključeni brakovi - 543

Bljesak.info

Ana-Maria Nosić izabrana za dopredsjednicu Mladih HKD Napredak

HKD Napredak dobio je svoju organizaciju Mladih HKD Napredak.

Naime, u Zagrebu je od 6. do 8. listopada 2017. godine upriličena Osnivačka skupština organizacije Mladih HKD Napredak koja okuplja mlade iz svih napretkovih podružnica diljem Europe. Za predsjednika je imenovan Robert Petrović, dosadašnji predsjednik Napretkove udruge mladih u Tuzli.

Za dopredsjednicu je imenovana Ana-Maria Nosić iz Ljubuškog, rizničarka je Anita Divković iz Beča dok je za tajnika imenovan Ivan Marinić iz Busovače.

Također, imenovano je i pet članova Upravnog odbora: Ivan Duvnjak – Tešanj, Ema Tomić- Lukavac, Ivana Jurić – Beč, Ivana Šaravanja – Ljubuški, Daria Doko – Čapljina.

U Nadzorni odbor Organizacije mladih HKD Napredak imenovani su: Valentina Marić – Busovača, Mario Mijatović – Tuzla te Lucija Mihotić – Beč.

Tijekom svog obraćanja mladima Robert Petrović je naglasio da će Napretkova novoosnovana organizacija mladih biti posvećena radu i potrebama novih generacija.

„Ja zaista želim biti na usluzi svima ponaosob. Radostan sam što je HKD Napredak dobilo jednu ovakvu organizaciju jer Napredak stipendira toliko mladih ljudi, veliki broj mladih je uključen u Napredak. Mi svakodnevno volontiramo u našim podružnicama. Također, mnogi mladi ljudi, koji su ranijih godina bili pri Napretku, danas su ugledni članovi našeg društva, a mnogo toga su postigli upravo zahvaljujući ovom kultunom društvu koje, zaista mogu reći, mnogo radi. Mnogo je konkretnih projekata u koje smo mi uključeni“, rekao je Petrović te posebno naglasio da su svi mladi ljudi dobro došli.

„Napretkova organizacija mladih nikada se neće voditi jednosmjernim politikama. Napredak je oduvijek usmjeren na pemetne ljude bez obzira koje su nacinalnosti ili političkog opredjeljenja. Napredak je oduvijek svima pružao zaštitu, ali i poticao talentirane mlade ljude, bilo stipendijama ili uvijek otvorenim vratima, da ustraju u svojim ciljevima obrazovanja. Mi se moramo ugledati na istaknute umjetnike i znanstvenike koji su bili stipendisti HKD Napredak poput Ive Andrića, Vladimira Preloga, Ismeta Mujezinovića i mnogih drugih poručio je Robert.

HKD Napredak danas se suočava, kao i brojni mladi ljudi, s velikim izazovom – kako zadržati mlade da ne odlaze iz svoje zemlje. Međutim, predsjednik HKD Napredak Franjo Topić mladima je rekao: „Ljudi moraju znati da veliki svijet počiva na samo dva stupa, a to su rad i dobra organizacija. Jer gdje god da bili ljudi će vam dati dobre plače samo ako ih zaradite. Također, ljudi moraju znati da niti jedan pesimist ništa nije napravio u životu. Od kuknjave nemate ništa u životu, a upravo kukanje je postalo jedna od glavnih oznaka našeg društva, kukanje se uvuklo u mentalitet ljudi.“

Također, često se u medijima govori o položaju Hrvata u BiH posebno među mladima: „Mi sada imamo 96 osnovnih škola i 46 srednjih škola. Imamo Sveučilište u Mostaru i još dva privatna hrvatska katolička sveučilišta. Izdajemo četiri vjerska lista te dva dnevna lista. Imamo više od 300 hrvatskih kulturno-umjetničkih društava… mi imamo mogućnost da živimo, a Napredak to pokazuje svakodnevno“, rekao je prof dr. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak te poslao posebnu poruku mladima:

„Volontirajte! Jer vaše je samo ono što drugima dajete. Na ovaj svijet ništa niste donijeli niti ćete išta s ovog svijeta ponijeti. Ne trebamo zagovarati siromaštvo, ali trebamo zagovarati mjeru u svemu. Mjera je božanska kategorija jer nikada novaca ne možete zaraditi koliko možete potrošiti. I zapamtite misao jednog filozofa Burkea i time se vodite kako biste činili dobro: „Sve što je potrebno za trijumf zla jeste da dobri ljudi ne učine ništa.“ Ja vas zato potičem da činite dobro i uvijek budete optimisti“, poručio je prof. Topić mladima.

Treba naglasiti i da je HKD Napredak osnovano s ciljem stipendiranja i pomaganja đaka i studenata. Od utemeljenja 1902. pa do 1949. godine kad su ga komunističke vlasti zabranile, Napredak je odškolovao oko 16.000 đaka i studenata. I nakon obnove 1990. godine osnovna djelatnost Napretka je ostala pomoć studentima te je Napredak u proteklih 27 godina stipendirao tisuće studenata i đaka.

Tijekom konferencije i osnivačke Skupštine mladih održano je niz predavanja i radionica. Predavanja o važnosti volontiranja i činjenja dobra među ljudima, kao i o važnosti obrazovanja održao je istaknuti profesor i humanitarac Dejan Nemčić. Mladima se obratio i prof. dr. Dražen Vikić – Topić znanstvenik i također veliki humanitarac. Vrlo zanimljive radionice o volonterizmu kao i načinima apliciranja na projekte održala je Anita Šimić Kasumović.