"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

subota, 31. kolovoza 2013.

Održan protest pred Domom zdravlja zbog zatvaranja rodilišta

Oko dvije stotine ljubušaka danas se okupilo ispred Doma zdravlja Ljubuški da izrazi svoje nezadovoljstvo zbog zatvaranja rodilišta nakon 50 godina njegovog rada. Svi su potpisali peticiju protiv zatvaranja rodilišta u organizaciji udruge Agape.

Skupu se obratila gđa Tonka Mlinarević koja je pročitala kratki apel u kojem stoji:
«Ovim okupljanjem izražavamo nezadovoljstvo povodom zatvaranja rodilišta koje je dugi niz godina bilo u funkciji u našem gradu! Vjerujemo da nije svatko učinio sve da se ovo ne dogodi, a to je sve što želimo! Voljni smo pokrenuti bilo kakve akcije prikupljanja novca, ukoliko je uopće riječ o nedostatku sredstava. Tražimo objašnjenje razloga zatvaranja rodilišta i razloge neaktivnosti da se bilo što pokrene kako do ovoga ne bi došlo! Rodilište je od vitalnog interesa i za grad i za županiju i nadamo se da će ovaj prosvjed pokazati koliko se ova odluka ne slaže sa interesima ljubuških građana. 
Ovo je prilika i početak da se građani javno očituju i izraze nezadovoljstvo povodom bilo kakve odluke za budućnost grada i njih samih. Nadamo se da će ovo doći do odgovornih i da će svim srcem nastojati da se ipak ne stavi ključ u bravu ljubuškog rodilišta».

Od obnašatelja vlasti u općini Ljubuški nitko nije nazočio prosvjedu, pa tako niti direktor Doma zdravlja Srećko Matić. Nije bilo niti pedijatara, ginekologa i ostalih liječnika, koji bi po ovom pitanju imali što za reći.

Jedna nam je gospođa prišla i rekla: «Vidite nema puno ljubuških majki, ja ih znam mnogo koji ovo podržavaju, ali se ustručavaju doći na ovaj prosvjed, a same će se upitati kada bude još gore zašto».

Znakovito je da je skupu nazočio velikih broj mlađih osoba, ali jedan broj onih iz političkog miljea. Iz županijske vlasti bilo je i ministara i zastupnika u Skupštini (HDZ1990) koji su donijeli ovu odluku, koji nisu spriječili pripremu i realizaciju zatvaranja rodilišta, ali niti o tome informirali javnost da se ljubuško rodilište zatvara. Ova odluka je prošla i Vladu ŽZH i općinske institucije, ali izgleda da borba za javno dobro ima dvije strane medalje – šutnju i dva lica, koja se upotrebljavaju prema političkoj potrebi.

petak, 30. kolovoza 2013.

Poziv na prosvjed protiv zatvaranja rodilišta u Ljubuškom

Udruga mladih Agape poziva na mirni građanski prosvjed ispred Doma Zdravlja u Ljubuškom zbog ljubuškog rodilišta koje se stavlja izvan funkcije.

"Nakon 50 godina rada rodilište pri Domu Zdravlja u Ljubuškom od 01.09. ove godine stavlja se izvan funkcije. Nedostatak obrazloženja zatvaranja rodilišta čini ovaj događaj u najmanju ruku nepravednim za ljubušku javnost.
 
Sve koji izražavaju negodovanje povodom ovog postupka pozivamo u subotu 31.08.2013. godine u 13.30 sati na mirni građanski prosvjed ispred Doma Zdravlja u Ljubuškom kako bi barem pokazali da u ovom gradu ne prolazi sve bez borbe i reakcija ljubuških građana."
Udruga mladih Agape
Dođite na prosvjed i ne dopustite da Ljubuški dugoročno ostane bez rodilišta da bi upravo vi, vaše supruge, sestre ili kćeri danas-sutra rađale svoju djecu u svome Ljubuškom!

srijeda, 28. kolovoza 2013.

Dvadeset godina od utemeljenja HR Herceg-Bosne

28. kolovoza dan je kada se, u ovim, za hrvatski narod u BiH, teškim povijesnim trenucima, prisjećamo dana ponosa i slave kada je utemeljena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, kamen temeljac obrane hrvatskog identiteta u očuvanju hrvatske opstojnosti na ovim prostorima.

Dana 28. kolovoza 1993. godine, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine donose Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini. Odluka o utemeljenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u potpunosti, je konzistentna s navedenim planom, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.

Od 28. kolovoza 1993. godine, utemeljena je i Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne, koju je činilo 15 ministarstava s ovlastima prostora pod kontrolom HVO-a:
Jadranko Prlić - predsjednik Vlade
Jozo Marić - ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa
Krešimir Zubak - ministar pravosuđa i uprave
Jozo Martinović - potpredsjednik Vlade i ministar financija
Ivan Čuljak - potpredsjednik Vlade
Valentin Ćorić - ministar unutarnjih poslova
Perica Jukić - potpredsjednik Vlade i ministar obrane
Zulfo Robović - ministar obnove i razvitka
Ilija Kožulj - ministar prometa i veza
Ivan Bagarić - ministar zdravstva
Ilija Žuljević - ministar rada, socijalne skrbi i obitelji
Mile Akmadžić - ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose
Vladimir Šoljić - ministar energetike, industrije i rudarstva
Ilija Krezo - ministar trgovine, turizma i poduzetništva
Marko Božanović - ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Herceg-Bosna je imala ogroman značaj u osiguranju svih segmenata života u ratnim uvjetima, u vremenu kada iz Sarajeva nije bilo ni telefonskog poziva, a niti pomoći i taj posao je uspješno obavljen. U kratkom vremenu, bile su osposobljene porušene prometnice, uspostavljen energetski te PTT sustav, sustav zdravstva, školstva i socijalne skrbi. U najsloženijim ratnim uvjetima gdje se pomoć nije mogla osigurati redovito, organizirana je čak i jesenska sjetva u enlavama u središnjoj Bosni (Lašvanska i Lepenička dolina, Žepče, Usora) i tako su osigurane osnovne namirnice za život. Ostavljen je dojam da je taj sustav u cijelosti funkcionirao, iako to u ratnim okolnostima nije ni približno odgovaralo stvarnom stanju. U takvoj situaciji dojam da vlast funkcionira makar to i ne bilo tako, unosilo je sigurnost.
 
Dana 9. ožujka 1996. Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne na tijela vlasti Federacije Bosne i Hercegovine. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u Federaciji BiH. U svibnju 1996. godine, na sjednici Predsjedničkog vijeća reorganizirana je Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te ju je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta 14. kolovoza 1996. godine.


subota, 24. kolovoza 2013.

Šipovčan Ante Grbavac drugi na svijetu

Hrvatska muška rukometna reprezentacija do 19 godina osvojila je srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu koje se održavalo u Mađarskoj, naši mladići su u finalu izgubili od Danaca sa 26:32 (25:25, 12:12) i to nakon produžetaka.

Danska je vodila većim dijelom utakmice, ali Hrvatska okreće rezultat, te je tijekom prvih trideset minuta imala i tri razlike prednosti. No, u nastavku su Danci zagospodarili parketom. Preuzeli su vodstvo i činilo se da neće biti šokantne završnice. Ipak, u zadnjih desetak minuta Hrvatska kreće u munjeviti lov za Dancima.

Iako je Danska imala tri razlike šest minuta prije kraja, te dva razlike uoči posljednje dvije minute, Hrvatska je uhvatila potpuni priključak, te izjednačila na 25-25 golom našeg Ante Grbavca koji utakmicu odvodi u produžetke. Deset sekundi prije kraja regularnog dijela Hrvatska je imala loptu i priliku za pobjedu, ali priliku nisu iskoristili.

No, taj je lov očito umorio Hrvate koji su u produžecima zabili samo jednom, a Danci čak sedam pogodaka za konačni rezultat 26:32.

Naš Ante Grbavac "Lama", Šipovčan po ocu, Kaščanin po majci, je jedan od najboljih mladih igrača svijeta, što je i potvrdio sa svoja četiri pogotka u finalu i čak osam pogodaka u polufinalu protiv Njemačke. Ponikao je u Izviđačevoj rukometnoj akademiji a trenutačno igra za Zrinjski iz Mostara.

četvrtak, 22. kolovoza 2013.

Nakon 50 godina Ljubuški ostaje bez rodilišta

Ljubuško rodilište stavlja se izvan funkcije od 1. rujna ove godine, vijest je koja se brzinom munje proširila ulicama Ljubuškog te mnoge buduće majke ostavila zatečene. Informaciju nam je potvrdio i ravnatelj Doma zdravlja Ljubuški Srećko Matić.

“Sukladno rješenju županijskog ministra zdravstva od 5. kolovoza 2013. godine, ljubuško rodilište stavlja se izvan funkcije. Naime, ministar zdravstva je ustvrdio da nisu ispunjeni uvjeti u ljubuškom rodilištu što se tiče prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenoj ustanovi što je propisano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH broj 46/10 i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Zapadnohercegovačke županije broj 3/13 kojim je točno propisana djelatnost Doma zdravlja”, kazao je Matić za Dnevni nadalje ističući da šira javnost, najvjerojatnije zbog nedovoljne informiranosti, ovo stavljanje rodilišta izvan funkcije smatra zatvaranjem u konačnici, što za njega zasigurno nije.
“Ništa se ne zatvara, nego se stavlja izvan funkcije do osiguranja uvjeta propisanih zakonom”, pojasnio je ravnatelj Matić .

Moraju u druge bolnice

Međutim, za ljubuške majke to znači samo jedno, a to je da će stavljanjem ljubuškog rodilišta izvan funkcije biti prisiljene putovati do udaljenih bolnica u Mostaru i Splitu ili će pred kraj trudnoće, potpuno zdrave, ležati u bolnicama i čekati početak porođaja. Sve to, mišljenja su žene, povećat će broj indukcija porođaja kao i vrlo skupog prijevoza do bolnica.

“Po zakonu, Odjel ginekologije bi trebao imati operacijsku dvoranu koja ispunjava uvjete prostora i opremu za kiruršku dvoranu osim pokretnog rendgena, sobu za porode, sobu za porod infektivnih rodilja,..itd. Dok rađaonica mora imati instrumentarij za ginekološki pregled i pregled trudnica, ultrazvučni aparat, mikroskop, rektoskop, amnioskop, citoskop, instrumente za male ginekološke zahvate i elektrokauter, pribor za normalni porođaj i instrumentarij za operativno dovršenje abnormalnih porođaja, obvezno vakum respirator, opremu za reanimaciju i opskrbu novorođenčadi, instrumentarij za laparatomiju i veće vaginalne operacije, aparat za endotrahijalnu anesteziju, kisik u bocama u svim prostorijama, kardiograf i detektor otkucaja srca djeteta te inkubator za nedonoščad na odjelu porodiljstva”, nabrojao je Matić ističući da u svakom slučaju ne dolazi do konačnog zatvaranja rodilišta koji pri ljubuškom Domu zdravlja djeluje skoro 50 godina.

“Ovo iziskuje malo veća sredstva i ovo treba rješavati na većoj razini. Želimo li da ZHŽ ima rodilište koje će biti stacionirano u Ljubuškom? Ako želimo, Zavod za javno zdravstvo i resorno ministarstvo trebaju osigurati potrebne uvjete”, kazao je ravnatelj Matić.
Prema njegovim riječima, vođeni su određeni razgovori što se tiče osiguravanja zadovoljavajućih zakonskih uvjeta u ljubuškom rodilištu, ali on još nije dobio precizne odgovore.
“Ako bude razumijevanja, volje ili pak promjene zakona, nadam se i ponovnom otvaranju rodilišta”, rekao je Matić.

Nezainteresiranost vlasti

Ono što zasigurno Ljubušake zanima jest gdje su do sada bile lokalne i županijske vlasti i što su dosad napravile kako bi njihovo rodilište opstalo?

Jer priča o 'nedostatku uvjeta' nije od jučer i o njegovom mogućem zatvaranju govori se već godinama. Zar se za uređenje jedinog rodilišta u ZHŽ-u stvarno nisu mogla naći potrebna sredstva? Zar se rodilišta u manjim gradovima stvarno ne isplate? Zašto tih nekoliko stotina djece godišnje i njihove majke koje su ih, umjesto u Mostaru, odlučivale na svijet donijeti u svome gradu, nisu bili prioritet? Sve su ovo pitanja koja posljednjih dana možemo čuti na ljubuškim ulicama

R. Puljić / Dnevni list

srijeda, 14. kolovoza 2013.

Šipovača vjerna tradiciji: koliko utakmica - toliko poraza

Pet utakmica, pet poraza, gol razlika 5:26, 0 bodova, posljednje mjesto u skupini - učinak je Šipovače na ovogodišnjem turniru u Ljubuškom.

Krenimo redom:
Prvu utakmicu OTPISANI su igrali sa ekipom Humca u kojoj se deklasirani rezultatom 1:9. Ovaj rezultat nije neočekivan pošto je Šipovača već odavno navikla na debakle koji im se dese u prvom kolu jer "prvi put je najteže".
Nakon debakla u prvoj utakmici, izbornik Drago Vukojević "Ćuro" mijenja taktiku odlučujući se za obrambenu igru koju OTPISANI uvježbavaju u slobodnim danima između dva kola na igralištu Luke. Da je odličan taktičar dokazao je u utakmici drugog kola protiv ekipe Ljubuški II. Tri minute prije kraja Šipovača je imala odličan rezultat 1:1. Onda je uslijedio neshvatljiv potez igrača koji su prestali sa igrom da bi sucu pokazali kako se sudi, što su protivnici iskoristili zabivši za vodstvo. U sljedeće dvije minute momčad prima još dva gola i gubi utakmicu rezultatom 1:4, a golman i kapetan Željko Bebek lomi prst pa ekipa nastavlja turnir sa rezervnim golmanom.
Sljedeći protivnik bio je Ljubuški I. U čvrstoj utakmici spretnija je bila momčad protivnika koja pobjeđuje rezultatom 0:3 iako je Šipovača imala barem duplo više udaraca u okvir gola i inicijativu u većem dijelu susreta.
Nakon tri poraza uslijedilo je odmjeravanje snaga sa Orahovljem. U ovoj utakmici izbornik Ćuro se odlučuje na dosad neviđenu i nadasve zanimljivu taktiku dijeleći igrače na dvije ekipe koju su međusobne radile "hokejaške" izmjene, dajući tako minutažu i jokerima s klupe. Rezultat ove utakmice je glasio 2:6 za Orahovlje.
Šipovača je u posljednjem kolu igrala sa Lipnom protiv kojeg je izgubila 1:4. Ovo kolo će se pamtiti po, blago rečeno, čudnim rezultatima: Ljubuški II - Orahovlje 12:0, Ljubuški I - Humac 14:1 (op.a. o prolazu dalje odlučivala bolja gol razlika između dva ljubuška predstavnika).

OTPISANI su ostvarili loš rezultat na ovogodišnjem turniru, ali veseli činjenica da se momčad pomladila u odnosu na prethodne godine igračima koji bi u budućnosti trebali biti okosnica momčadi.

Ovim putem momčad zahvaljiva svim sponzorima koji su podržali njen nastup, a to su: etno selo Kadulja, bravarija Bebek, Vrt, Žito, trgovina A-plus, trgovina Šito, I.B. Borna, glazbena grupa Šuplja Stina, Anonymos Revolucionare, te ostali mnogobrojni sponzori koji su željeli ostati anonimni.

Sastav ekipe:

igrači - Željko Bebek, Slaven Bebek, Ivan Bebek, Ante Bebek, Mirko Bebek, Slaven Bebek, Milan Bebek, Nikola Ćutuk, Blago Živkušić, Matej Živkušić, Branimir Vukojević, Dario Grbavac, Ivan Grbavac

predstavnik ekipe - Gento Herceg

izbornik - Drago Vukojević "Ćuro"

ponedjeljak, 12. kolovoza 2013.

Veterani Vojnića nemoćni protiv mladih malonogometaša

Na igralištu u Vojnićima jučer je odigrana zanimljiva malonogometna utakmica u kojoj su snage odmjerili veterani i mladi. Pred oko 150 gledatelja koji su bodrili svoje timove, veterani su teško stradali rezultatom 4:9 (2:1). Iako je krajnji rezultat samo u prvom poluvremenu bio neizvjestan, utakmica je obilovala atraktivnim potezima i požrtvovnom borbom do samoga kraja.

U prvom poluvremenu dominirali su veterani te su na odmor otišli sa prednošću od jednog gola (2:1). Željni da publici dokažu kako ih još uvijek vrijeme pregazilo nije, veterani daju sve od sebe te publika uživa u njihovoj igri. Ponajbolji igrač u njihovim redovima bio je Ozrenko Džajić "Đole" koji je publiku bacao u trans svojim čarobnim driblinzima. Driblao je Đole kao u svojim najboljim godinama, te je driblinzima izluđivao protivnike koji nisu imali rješenje za njegovu igru.

U drugom poluvremenu potpuno drugačija slika na terenu - mladi nemilosrdno trpaju mrežu veterana koji potpuno iznemogli čekaju kraj utakmice, te osvajaju večeru na račun starijih.

Veterani će ubuduće morati raditi malo više na kondiciji žele li se mladima revanširati za poraz.

Sastav timova:

VETERANI: Josip Džajić, Ozrenko Džajić "Đole", Zdravko Džajić, Slađan Mucić, Blaž Ćutuk

MLADI:  Mijo Čuljak, Ante Mucić, Ante Mucić, Mirko Ćutuk, Antonio Ćutuk

subota, 10. kolovoza 2013.

Pobjegao kad mu se vatra koju je zapalio izmakla kontroli

Pored ljubuške policije, koja se učestalim dolascima "udomaćila" u Šipovači, ovih dana i vatrogasce sve češće viđamo u našem mjestu.

Ovaj put gorilo je na području Podumca prema lokalitetu Baraćuša. Brzom intervencijom vatrogasaca i mještana, požar nije zahvatio šumu pa se nije desila katastrofa. U izjavi vatrogasaca, suhozid je bio prepreka vatri da se ne proširi na šumu. Da se to dogodilo, samo bi olujna kiša mogla suzbiti vatrenu stihiju uz par kanadera iz Hrvatske, a posljedice za biljne i životinjski svijet bile bi nesagledive.

Po riječima mještanina Grge Živkušića, koji je bio očevidac događaja, ovaj požar je izazvan ljudskom rukom a "žigač" je njegov prezimenjak Jozo Živkušić koji je, kako nam je Grgo kazao, paleći čistio svoje zemljište, ali kad se vatra izmakla kontroli, pobjegao je sa mjesta događaja. O ovome događaju je obaviještena policijska uprava Ljubuški.

Zahvaljujući Grgi koji je na vrijeme zvao vatrogasce spriječena je katastrofa neviđenih razmjera.

petak, 9. kolovoza 2013.

Dole: proslava sv. Dominika

Na spomendan svetoga Dominika, u četvrtak 8. kolovoza, misno slavlje u filijalnoj crkvi u Dolama posvećenoj tom prezbiteru i utemeljitelju Reda propovjednika, predvodio je vlč. don Ivan Perić, župnik župa Ilići i Cim, u koncelebraciji sa župnikom vlč. don Jozom Čirkom.

Don Ivan je u svojoj homiliji prikazao život sv. Dominika te posebno istaknuo kako su vremena u kojima je djelovao sv. Dominik i današnja vremena vrlo slična. Razne hereze i krivovjerja koja su bila tada, sada u jednom drugom obliku javljaju se i u naše vrijeme. No, način “borbe” protiv tih krivovjerja i hereza za sv. Dominika bio je naviještanje Radosne vijesti, obrazovanje i ustrojavanje školstva i poučavanje puka, a ne na silu kako se to nekada radilo.

Liturgijsko pjevanje predvodila je skupina mladih iz župnoga zbora.

Na kraju sv. mise župnik don Jozo je zahvalio svim mještanima Dola koji su se potrudili da crkva i okoliš budu očišćeni te pozvao odseljene mještane da ne zaborave svoje rodno mjesto i da pomažu u održavanju crkvenih objekata u svojim mogućnostima.


  

četvrtak, 8. kolovoza 2013.

Danas 85. godišnjica smrti Stjepana Radića

Danas se obilježava 85. godina od smrti Stjepana Radića, utemeljitelja Hrvatske seljačke stranke.

Dana 20. lipnja 1928. godine, revolverskim hicima, dvorski agent i zastupnik Radikalne stranke Puniša Račić na mjestu usmrćuje zastupnike HSS-a Pavla Radića i Đuru Basaričeka, smrtno ranjava Stjepana Radića te ranjava Ivana Granđu i Ivana Pernara. Ivan Granđa, seljak, zastupnik iz sela Šašinovca, sjedio je u zastupničkoj klupi pored Stjepana Radića i ranjen je u lijevu ruku kada je, u momentu atentata, svojim tijelom zaštitio Stjepana Radića i tako ga spasio od neposredne smrti. Dr. Ivan Pernar je pogođen s dva metka.

Prvi Račićev metak pogađa ga u ruku a drugi nepuni centimetar ispod srca, tri milimetra ispod žile kucavice nakon kojeg pada pod klupu i tako je izbjegao treći mu namjenjen metak. Taj drugi revolverski metak Pernar je u tijelu nosio do kraja života. Atentat na narodne zastupnike u beogradskoj skupštini u Hrvatskoj je doživljen kao napad na cijeli hrvatski narod te su uslijedili prosvjedi diljem Hrvatske. Na onima u Zagrebu bilo je oko 100.000 demonstranata, a žandamerija i policija ubili su trojicu, ranili 60 i uhitili 120 demonstranata, piše SEEbiz.

Stjepan Radić rodio se u selu Desno Trebarjevo pokraj Siska 1871. godine, kao deveto od jedanaestero djece, u obitelji siromašnoga seljaka Imbre i Ane (Jane, rođene Posilović). Od rođenja je patio od prevelike kratkovidnosti koja se s godinama pogoršavala te je u kasnijim godinama života bio gotovo slijep. Prvi put bio je uhićen početkom svibnja 1889. godine u Zagrebu i to zato što je na izvedbi opere Nikola Šubić Zrinski u kazalištu stojeći u parteru, dva put uzviknuo: "Slava Zrinjskomu, dolje tiranin Héderváry".

Od 1902. godine pa sve do 1906. godine, glavni je urednik mjesečnika Hrvatska misao. S bratom Antunom, Benjaminom Šuperinom, Svetimirom Korporićem, Milanom Krištofom i Ivanom Gmajnerom krajem 1904. godine osniva političku stranku, HPSS (Hrvatska pučka seljačka stranka).

Iste godine Radić se kandidirao u petrinjskom izbornom kotaru no nije pobijedio zbog toga što je visok imovinski cenz isključio najveći dio seljaka s izbora. Godine 1905. na prvoj glavnoj godišnjoj skupštini HPSS-a u Zagrebu, Stjepan Radić je jednoglasno izabran za predsjednika stranke.Na izborima za Hrvatski državni sabor 1906. godine HPSS doživljava neuspjeh ali već 1911. godine dobiva osam mandata. U Hrvatski državni sabor prvi puta Radić je izabran 1908. godine u izbornom kotaru Ludbreg iako je tada bio u zatvoru a 1910. godine ponovno je izabran u Ludbregu. Godine 1912. u doba Cuvajeva komesarijata ponovno je u zatvoru.

I u novoj državi Radić je podvrgnut strogome nadzoru upravnih organa vlasti, žandarmerije, policije i vojske te je proganjan, kažnjavan, suđen i zatvaran. U veljači 1919. godine obraća se Mirovnoj konferenciji u Parizu Memorandumom u kome zahtijeva za hrvatski narod pravo na samodređenje i izražava želju da Hrvatska svojom slobodnom voljom stupi u ravnopravnu federativnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom.

Od ožujka 1919. do studenoga 1920. godine ponovno je u zatvoru ili pod istragom. Prvi put u novoj državi Stjepan Radić bio je uhićen 25. ožujka 1919. godine i to po izravnom nalogu iz Beograda (a Marija Radić i njihova kći Mira također bile su, tijekom rujna, uhićene i zadržane u zatvoru petnaestak dana kako bi se vršio pritisak na Radića). Tada su uhićeni i prvaci Hrvatske stranke prava dr. Josip Pazman i dr. Vladimir Prebeg te bivši narodni zastupnik Dragutin Hrvoj a uz obrazloženje tih uhićenja navedeno je: "Uapšenje je uslijedilo radi njihova djelovanja u inozemstvu, kojim se silno otešćava položaj kraljevstva SHS na mirovnoj konferenciji i teško ugrožava interes države". Bio je to jedan od prvih poteza karađorđevićevskih vlasti u svrhu onemogućivaja oporbe u novoj državi. Radić je bio uhićen iako je kao narodni zastupnik imao imunitet nepovrjedivosti. Stjepan Radić u zatvoru je bio isprva, oko dva mjeseca, u samici te je trpio često razna maltretiranja i zlostavljanja. Marija Radić uputila je početkom siječnja 1920. godine molbu banu Tomljenoviću tražeći puštanje svoga muža iz zatvora ali nije dobila nikakav odgovor onda je 26. veljače uputila još jednu molbu novome hrvatskome banu Matku Laginji opisavši Radićev položaj u zatvoru i tražeći neka se bar to promijeni. Radić je u pritvoru ostao najduže od svih uhićenika i pušten je 27. veljače na intervenciju novoga hrvatskog bana Matka Laginje a protivno volji regenta Aleksandra Karađorđevića, beogradske vlade i Svetozara Pribićevića. Godine 1920. njegova stranka mijenja naziv u HRSS (Hrvatska republikanska seljačka stranka). Dvadesetih godina Radić i njegova stranka bili su u oštroj oporbi režimu.

Stjepan Radić umro je 8. kolovoza 1928. godine, od posljedica ranjavanja a njegovo tijelo položeno je na odar u Hrvatskom seljačkom domu u Zagrebu, na Zrinjevcu, gdje je bio četiri dana kako bi mu narod iskazao posljednju počast.

Sahranjen je 12. kolovoza 1928. godine, u Zagrebu, na Mirogoju. Bio je to vjerojatno najveći pogreb u hrvatskoj povijesti kojemu je nazočilo preko 100 tisuća građana.

srijeda, 7. kolovoza 2013.

U Širokom Brijegu od 26. do 31. kolovoza Mediteranski filmski festival

14. Mediteran Film Festival, koji će se održati u Širokom Brijegu u periodu od 26. do 31. kolovoza 2013. godine, uz generalno sponzorstvo HT Eroneta, najstariji je festival dokumentarnog filma u regiji, obzirom da se na njemu natječu isključivo dokumentarni filmovi. Ovaj festival krasi jedinstvena atmosfera mješavine turizma, zabave i filma, te je kao takav za kratko vrijeme postao ljubimac filmskih radnika i publike.

Posjetitelji festivala moći će sudjelovati u nagradnoj igri i kvizu, a HT Eronet u suradnji sa tvrtkom Mobis electronic nagradit će i publiku. Naime, svi posjetitelji imat će mogućnost ocijeniti filmove te time odlučiti koji će biti dobitnik nagrade publike. Jedan od najsretnijih posjetitelja bit će nagrađen mobilnim uređajem Nokia Lumia 820.

U natjecateljskom programu u okviru dokumentarnog filma Mediteran Film Festivala, bit će prikazana 22 dokumentarna filma, od kojih su već neki bili nagrađivani na velikim festivalima. Ove godine po prvi put MFF svoju službenu kategoriju dijeli na kratkometražni i dugometražni dokumentarni film, a filmovi će se boriti za Grand prix MFF projektor u kategoriji dugometražnog filma, MFF projektor u kategoriji kratkometražnog filma, dok treću nagradu tradicionalno dodjeljuje publika.

Članovi žirija 14. Mediteran Film Festivala u okviru kratkometražnog dokumentarnog filma su: Tomislav Ćavar, predsjednik Udruge za promicanje vizualne kulture ‘’Ćavarovo Brdo Pictures’’ iz Širokog Brijega, Jelena Jindra urednica i voditeljica na Trećem programu HTV-a iz Rijeke i Lucy Eagleson, članica spotrskog odjela NBC-a i Mpower Production-a koja dolazi iz Escondida u Kaliforniji.

Članovi žirija 14. Mediteran Film Festivala u okviru dugometražnog filma su: Nedžad Begović, poznati bh. redatelj i član Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine, Dean Šoša urednik Trećeg programa na HTV-u i Sergio Oksman, redatelj i producent iz Brazila koji je na 13. MFF-u osvojio drugu nagradu žirija za film ‘’Priča o Modlinovima’’.
 

utorak, 6. kolovoza 2013.

Šuplja Stina na prvom ovogodišnjem nastupu oduševila fanove novim hitovima

Stražar Beba, Luče moje, Gumar, Banja Luka, Druže Ćelo, Heineken, Selektor Ćuro, samo su neke od pjesama kojima je megapopularna Šuplja Stina "zapalila" mnogobrojnu publiku na svom prvom ovogodišnjem nastupu.
Subotnjim nastupom, kojem je domaćin bio Ivan Grbavac "Ćibić", Šuplja Stina je premijerno otpjevala pet novih hitova te je tako oduševila sve svoje fanove koji su mjesecima čekali nove hitove.

Narodno veselje započelo je tradicionalnom himnom, zatim su otpjevali pjesmu specijalno pripremljenu za mladoženju, a onda su na red došli novi hitovi koji su fanove bacili u delirij.
Nakon par novih hitova, slijedilo je uručivanje POTVRDE najboljem studentu LJUBAVNE AKADEMIJE. Nagradu je dobio Damir Bebek "BEBA".

Nakon kratke pauze, uslijedila je pjesma "ŠIPOVAČA" - specijalno urađena za sve odseljene Šipovčane diljem svijeta koji su fanovi Šuplje Stine i čitatelji našeg portala. Zatim je uslijedila nagradna igra čiji su sponzori bili: sušiona pršuta "Bura", Karlovačka pivovara, duvanska industrija "Šipovača", pizzeria AS te zaštitarska tvrtka "ŠORO FAJT" sa sjedištem u Švračijem selu u Šipovači. Uručena je i specijalna nagrada, a njezin sretni dobitnik je Damir Bebek "BEBA", kojem je to bila druga po redu nagrada. Ovaj put je nagrađen polovnom felgom i gumom. Kada su nagrade otišle u ruke sretnih dobitnika, grupa je nastavila sa novim i starim hitovima do ranih jutarnjih sati.

Iako je grupa imala problema sa razglasom, to je nije spriječilo da publiku "baci u delirij". Šuplja Stina je ponos Šipovače već 27 godina. Svih tih godina grupa uveseljava mještane Šipovače ali i cijele župe svojim nastupima, pa ovim putem apeliramo Vijeću MZ da grupi osigura jedan razglas čija cijena ne premašiva niti trideseti dio salda računa MZ Šipovača-Kašče. Vijećnici, barem ovaj put ne dijelite selo na zaselke i učinite dobru stvar za cijelu mjesnu zajednicu - nabavite razglas koji bi bio multifunkcionalan i kojeg bi po potrebi koristili svi mještani mjesne zajednice.

Pred sam kraj nastupa, Šuplja Stina je najavila koncert koji će se održati na Malu Gospu tamo gdje je sve počelo, ispred škole u Šipovači, a glavni frontmen Vešo je odluku grupe u svom stilu obrazložio:"Kod izvora je voda najčistija".

Foto i video:


 

ponedjeljak, 5. kolovoza 2013.

Utihnula NOĆ ŠIPOVČANA ?

Jučer ujutro na oglasnim pločama diljem Šipovače osvanula je neuobičajena osmrtnica kojom se mještani obavještavaju da je NOĆ ŠIPOVČANA "utihnula". Osmrtnica je izazvala tugu - mnogi su s nevjericom gledali, padale su i suze za "pokojnicom", te je jučerašnje jutro bilo jutro tuge u Šipovači. Dok su jedni tugovali, drugi se smijali humorističnoj osmrtnici, treći su bili bijesni te je jedan od njih brzinom munje uklonio većinu osmrtnica.

Koji je motiv i kakva poruka se prenijela mještanima ovom osmrtnicom procijenite sami.

nedjelja, 4. kolovoza 2013.

Asfaltiranje ulica u Vojnićima - urota Ćutuka protiv Džajića ?

Manija zvana asfaltiranje iz Šipovače se proširila u susjedne Vojniće. Naši susjedi na veliko rade na uređenju dviju ulicu koje bi se trebale uskoro asfaltirati.
Iako je uređenje ulica uvijek pozitivna stvar u mjestima gdje makadam i beton čine većinu "prometnica", to nije slučaj sa Šipovačom i Vojnićima. U Šipovači je asfaltiranje jedne ulice upitno zbog nezadovoljstva jednog dijela mještana, dok je u Vojnićima cijelo selo "pod opsadom". Pogađate, problem je nastupio kada je raspodjela asfaltiranja došla na red.

Naime, našem portalu se obratio mještanin Vojnića - javnosti poznat kao DON CORLEONE, koji je odlučio javno progovoriti o najnovijim zbivanjima u njegovom selu.
Po njegovim riječima, MZ Vojnići je od više razine vlasti dobila otprilike 700 m asfalta koje su vijećnici MZ trebali raspodijeliti u dvije ulice koje vode prema njivama i groblju Gračini. Te ulice se nalaze na različitim stranama sela - istočnoj i zapadnoj.
Kako nam govori ogorčeni DON CORLEONE, zapadni dio Vojnića (prema Šipovači) je drastično oštećen od istočnog dijela sela, jer je, kako kaže, raspodjela izvršena na sljedeći način: zapadni dio - 100 metara asfalta, a istočni dio čak 600 metara asfalta. Za ovakvu raspodjelu, mještani zapadnog dijela Vojnića krive vijećnike MZ, ali i ostale političare, među kojima ima i onih koji pripadaju zapadnom dijelu, koji su, kako navodi, stavili svoje osobne i stranačke interese ispred interesa svoga dijela sela.
On tvrdi da su njegovi susjedi uvjereni u urotu Ćutuka klana protiv Džajića, te kaziva: "Vijeće MZ, skupa sa pojedinim političarima našeg sela, godinama radi na štetu ovog dijela sela i tome će uskoro doći kraj. Svim raspoloživim sredstvima i načinima ćemo se boriti protiv nepravde koja nam se godinama nanosi od strane Ćutuka klana. Neka ih bude stid i sramota svojih postupaka, a sa ovim problemom će biti upoznate više razine vlasti, jer sa ovakvim Vijećem MZ, naša strana je osuđena na propast".

DON CORLEONE se sa svojim susjedima odlučio boriti protiv nepravde baš kao i svoj imenjak iz romana, slavni junak DON QUIJOTE. Njegova borba s "vjetrenjačama" je otpočela.

petak, 2. kolovoza 2013.

Dvije ulice asfaltirane, u trećoj mogući prosvjedi

Nakon mnoštva obećanja o asfaltiranju ulica, nakon bezbroj puta prolongiranja datuma izvršenja obećanja, konačno se krenulo u realizaciju asfaltiranja ulica u Šipovači.
Od tri ulice koje su već odavno na općinskoj mapi dionica koje čekaju asfalt, dvije ulice u Velikoj Šipovači su asfaltirane dok je treća ulica kroz staru Banju još uvijek "na čekanju".

Podsjećamo, asfaltiranje ove tri ulice općinske vlasti su obećale još prošle godine. Nakon što rečeno nije učinjeno, načelnik je krajem godine obećao asfaltiranje početkom ovog proljeća a kao krivca neispunjenog obećanja naveo je izvođača radova s kojim je raskinut ugovor. I nakon još jednog obećanja, rečeno opet nije učinjeno, ali stiglo je opet novo obećanje - na jednoj od sjednica OV-a, načelnik je obećao konačno asfaltiranje početkom petog mjeseca. Mještani Šipovače koji žive u ovim trima ulicama s nestrpljenjem su iščekivali radove svojih ulica te ih konačno ovih dana i dočekali.

I dok su jedni mještani čekali i napokon dočekali, drugi mještani se cijelo vrijeme ne slažu sa zacrtanim planom asfaltiranja te svakodnevno negoduju.

Naime, mještani Podumca (zapadnog dijela Banje) nisu zadovoljni planom asfaltiranja kojeg su sačinili članovi Vijeća MZ jer će, kako navode, po sadašnjem planu asfaltiranja biti zakinuti.

Podumac sa pravom negoduje, jer je ova ulica jedna od najprometnijih ulica te nikome nije jasno zašto su članovi Vijeća MZ odlučili da se ova ulica ne asfaltira u cijelosti. Iako je od općinskih vlasti određena "metraža", većini mještana je, blago rečeno, čudna zamisao ovakvog plana asfaltiranja, jer bi neasfaltirano ostalo otprilike samo 150 metara ulice.

Moglo se pronaći načina da se ovaj problem riješi da je bilo imalo volje kod odgovornih. A zašto to nije tako, mnogi odgovor pronalaze u mogućoj uroti protiv Podumca i različitim teorijama zavjere.

Asfaltiranje ove ulice predviđeno je za ponedjeljak, ali su radovi pod velikim upitnikom jer mještani Podumca najavljuju blokiranje cijele ulice. Navodno, blokirana bi bila oba ulaza u ulicu dok god ne otpočme asfaltiranje spornih dionice.

Hoće li mještanima Podumca biti udovoljeno, hoće li biti asfaltirana cijela ulica ili će ona biti blokirana bit će poznato u ponedjeljak.


 

FOTO: Popovača dobila golove i mreže



četvrtak, 1. kolovoza 2013.

Drevna Troja ipak u Hercegovini ?

Smrću Salinasa Pricea, meksičkog hotelijera, diplomiranog filologa, s homerološkim ambicijama utihnula je priča o postojanju drvene Troje u Gabeli, čapljinskom pitoresknom selu s bogatim arheološkim nalazištima. Poslije više od 30 godina u ovom mjestu na ulazu u ušće Neretve, od sjećanja na ovog simpatičnog meksičkog amiga, zaljubljenika u povijest, ostale su samo njegove tri knjige: "Homerova slijepa publika" (1985.), "Atlas Homerove geografije" (1992.), "Homerski šapati" (2006.) koje je izdavao tamošnji turistički ured. Smrt ga je zatekla na završetku četvrte knjige, čiju je promociju planirao održati upravo u Gabeli, mjestu za koje tvrdio da su u njemu hrabri Ahilej i Hektor vodili odlučujuće borbe za osvajanje mitskog grada Troje. Njegov dugogodišnji hercegovački domaćin Dragan Bradvica s velikim simpatijama prisjeća se meksičkog homerologa kojeg je zadnji put u Gabeli dočekao 2010. godine.

Prvi put došao 1967.

"To je bio sjajan čovjek", počinje priču Dragan Bradvica o čovjeku koji je 1985. godine podigao globalnu medijsku prašinu tvrdnjom da Troja nije u Maloj Aziji nego u Zapadnoj Hercegovini, što je nakon međugorskih ukazanja naišlo na sarkazam struktura vlasti, medija i struke bivše Jugoslavije.

"Salinas je, a to malo tko zna, u Gabelu dolazio više puta prije nego što je objavio prvu knjigu 1985. i iznio svoju hipotezu o Troji. Bio je prvi put 1967. u Gabeli, potom 1976. i onda je 1985. došao i objavio djelo "Homerova slijepa publika", što je tada bila svjetska senzacija", prisjeća se Bradvica, čiji turistički ured krase fotografije s Meksikancem koji je barem na nekoliko godina malu Gabelu mapirao na arheološku kartu svijeta. Tih osamdesetih godina prošlog stoljeća, u svijet je poslana teza da je mitska Troja obuhvaćala područje od rijeke Cetine na istoku do Dubrovnika na jugozapadu i na sjeveru do Ivan planine, dakle cijela Hercegovina i dio Dalmacije. Također, tadašnja Troja obuhvaća i otoke Brač, Hvar, Korčulu, Mljet, Lokrum i druge, kao i poluotok Pelješac. Pristaše ove teorije smatraju da je upravo otok Brač drevni Lezbos. Čak je tada iznesena jedna možda za današnje prilike "iščašena" argumentacija da je na ovom jadranskom otoku i danas omjer pet žena na jednog muškarca. Na početku knjige, kada neprijatelj dolazi s Helisponta s jedne strane, Trojanci idu preko zemlje Arimoja, a Arimojci dolaze s druge strane, odnosno iz Čapljine. U ovom slučaju, Arimojci su u stvari Dalmati.
Price nije odustao od svoje tvrdnje da su drevni Trojanci živjeli na ovim prostorima i u knjigama je nastojao to dokazati. "Ilios i Troja su tu u vašem naselju i odmah krenite u arheološka iskopavanja kako bi se sve to i potvrdilo", kazao je Price brojnim mještanima koji su se, kao i prije 30 godina, okupili oko meksičkog povjesničara ne bi li čuli neku novu potvrdu starih mitova. U svojim knjigama i predavanjima tvrdio je da su "Ilijada" i "Odiseja", drevni epovi mitskog pisca Homera, u stvari geografske karte, samo s tom razlikom da su to karte koje nisu u slikama, kao moderne, nego opisne zemljopisne karte. Dakle, karte u riječima.

Hercegovci kao Trojanci

Pored mnogih lingvističkih sličnosti u nazivima rijeka i brda oko Gabele, Price kao dokaz svojoj tvrdnji navodi i identičnost hercegovačkih plesova s plesovima koji se pripisuju Trojancima. Iako njegovu teoriju znanstvena javnost nikada nije prihvatila pa čak ni ozbiljnije razmatrala, Price je bio do kraja odlučan u tvrdnji da su drugi u krivu, a da je jedino on detektirao sadržaj drevnih Homerovih spisa. Uzgred, Price sumnja da je legendarni slijepi pjesnik Homer uopće ikada i postojao. Naime, on smatra da su "Ilijada" i "Odiseja" narodne priče koje se samo pripisuju nepostojećem piscu. Godinu dana nakon njegove smrti i tri godine od njegova zadnjeg dolaska u Gabelu, Troju gotovo nitko i ne spominje. Drvene zidine za koje je Price mislio da vuku podrijetlo iz vremena starih Grka danas rijetko tko posjećuje. Posljednja organizirana turistička tura po povijesnim ostacima Gabele, prema tvrdnjama D. Bradvice, organizirana je prošle godine.

"Tada su došli turisti iz Slovenije i nešto iz drugih država", tvrdi Bradvica s nostalgijom se prisjećajući dana kada su arheološke lokalitete obilazili turisti iz cijelog svijeta. Nada se da će na zaboravljenu Gabelu i Troju svjetlo zanimanja ponovno baciti nova Priceova knjiga koju je pisao do smrti.

Kopirao Vučetića?!

"Pregovaramo s njegovom kćeri. Moguće je da knjiga s novim detaljima o Troji ugleda svjetlo dana iduće godine, no ništa još nije sigurno", otkriva nam Bradvica, direktor Turističkog ureda Gabela. U ovoj knjizi pokojni Salinas Price produbljuje svoju temeljnu hipotezu da zemljopisne informacije o Ilijadi i Odiseji jasno upućuju na to da je Trojanski rat bio u dolini Neretve. Negova teorija u vrijeme komunizma naišla je tada na oštru kritiku akademika Benca, utjecajnog arheologa čiji je rad respektirala i tadašnja nomenklatura u Jugoslaviji. Među brojnim kritikama na račun tvrdnji Salinasa Price je i ona da je plagirao dugogodišnji predani rad Aristida Vučetića, pripadnika jedne od najuglednijih dubrovačkih srbokatoličkih obitelji te punca filozofa i gljivara Ivana Fochta.

No, kako god bilo, Gabeljanima nedostaje ovaj simpatični amigo, s homerološkim ambicijama.

Roberto Salinas Price rođen je u Ciudad de Mexicu 1936. godine, a školovao se u SAD-u, gdje je na koledžu St. John u Anapolisu diplomirao filologiju. Do sada je objavio djela "Homerova slijepa publika" (1985.), "Atlas Homerove geografije" (1992.), "Homerski šapati" (2006.). Smrt ga je zatekla na završetku četvrte knjige.