"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

subota, 31. ožujka 2018.

Na području Ljubuškog u dvije prometne nesreće ozlijeđene tri osobe

U petak u 19.50 sati dogodila se prometna nezgoda u Ljubuškom, u mjestu Miletina.

Kako javlja Civilna zaštita ŽZH, u prometnoj nesreći jedna osoba je povrijeđena, a pričinjena je manja materijalna šteta.

Isti dan u 20:05 sati dogodila se još jedna prometna nezgoda na području Ljubuškog, u Vitinskoj ulici kod plantaže.

U prometnoj nesreći ozlijeđene su dvije osobe, a pričinjena je manja materijalna šteta.

Jabuka.tv

petak, 30. ožujka 2018.

General Glasnović posjetio branitelje: Politika je određivanje prioriteta, ako to nije HVO, ako to nisu Hrvati u BiH, zaboga što radimo ovdje

General Željko Glasnović danas je došao pružiti podršku "Zaboravljenim braniteljima" koji već 32 dana borave u “šatoru istine” u blizini GP Bijača, gdje prosvjeduju zbog neispunjenja zahtjeva koje su uputili Parlamentu FBiH.

Iščekujući generala branitelji su se postrojili ispred šatora, a oko 14 sati Glasnović je stigao pred šator pozdravljajući prisutne.

"Ja sam gledao vaše zahtjeve, tražite da ljudi koji su nezaposleni i branitelji, da imaju nešto, da mogu živjet od nečega, to je prirodno", rekao je Glasnović.

"Ako mogu financirati 40 tisuća mirovina u Srbiji, mogu riješiti HVO, to je za mene jednostavna stvar. Politika je određivanje prioriteta, ako to nije HVO, ako to nisu Hrvati u BiH, zaboga što radimo ovdje. Ja ne raspoređujem državni proračun, da jesam ja bih na drugi način to riješio", rekao je, među ostalim, Glasnović, koji je u nekoliko navrata braniteljima poručio da moraju biti složni, te da ustraju do kraja.

"Mi nismo ratna plemena, ima nas premalo da se podijelimo na 1500 raznih braniteljskih udruga", dodao je Glasnović. 

U audio zapisu poslušajte obraćanje generala Glasnovića braniteljima na Bijači, te što je predsjednik UZB Drago Grbavac izjavio za Radio Ljubuški LINK

četvrtak, 29. ožujka 2018.

FOTO&VIDEO: Beton zamijeniše asfaltom

Nakon pisanja našeg portala o "sanaciji cesta" i rasipanju betona po ljubuškim selima koje je izazvalo dosta pažnje i odjeka u javnosti pri čemu je lokalno stanovništvo pozivalo na prosvjed, preoravanje ceste i podnošenje kaznenih prijava protiv izvođača radova, dok su u ostatku Hercegovine Ljubušaci prozvani "betonaši", reagirali su i odgovorni.

Naime, Ljubušaci zaduženi za održavanje cesta tijekom srijede radili su "popravni ispit". Uklonjene su izbočine na cesti rađene razbacivanjem betona prije nekoliko dana, a oštećeni dijelovi ceste sanirani su asfaltom pa je sada prometovanje kroz Šipovaču i Vojniće dosta olakšano, mada još uvijek daleko od ugodnog.

Bitno da je asfalt u cesti, a betonske iskopine pored valjda ostadoše kao spomenici betoniranju ceste.



srijeda, 28. ožujka 2018.

Odabrani učenici koji će nastupiti na Dječjem festivalu “Na jedrima glazbe” Ljubuški 2018.

Nakon audicije održane 21. ožujka 2018., objavljena su imena učenika koji će nastupiti na Dječjem festivalu „Na jedrima glazbe“ Ljubuški 2018.

To su:
1. Marija Herceg 
2. Josipa Prskalo i Zorica Šaravanja
3. Katarina Lasić
4. Manuela Ševo
5. Sanda Sadiković
6. Karlo Šaravanja
7. Matej i Petar Jelić
8. Ivan Zadro
9. Matija Vukšić
10. Marija Pejić
11. Gabriela Marinović
12. Manuela Zovak
13. Tadea Mišetić

Organizatori su zahvalili svima na vremenu i upornosti, uz poruku: "Svi ste bili jako simpatični i raspjevani. Kao što ste vidjeli, konkurencija je bila velika, zato se ne smijete obeshrabriti i rastužiti ako niste prošli. Budite uporni i vježbajte, a mi vas radosno očekujemo i iduće godine!"

Organizatori su uputili i obavijest za one koji su odabrani, roditeljski sastanak i prva proba održat će se 4. travnja (srijeda) u 17:30 u Glazbenoj školi Ljubuški. Dolazak na roditeljski sastanak i probu je obvezan.

Odjel društvenih djelatnosti Općine Ljubuški

Radio Ljubuški

Ljubuški nema električnu energiju sukladno standardima 21. stoljeća

Nedavne nešto niže temperature i potom jaka bura, po tko zna koji put, razotkrili su i pokazali sve slabosti i nedostatke električne mreže i probleme s napajanjem električnom energijom na području općine Ljubuški.

Više sela i prigradskih naselja ostajalo je razmjerno dulje vrijeme bez struje, što je bilo osobito neugodno za građane koji se griju na struju, a osim toga, nisu mogli obavljati neke poslove s uređajima na struju, a bilo je šteta i na hladnjacima, zamrzivačima i ledenicama.

Više je primjera koji to potvrđuju, a među njima je slučaj nestanka električne energije u prigradskom naselju Pregrađu, gdje se nalazi veće postrojenje s trafostanicama, te u dva-tri sela koja se vežu uz taj čvor. Na telefonski upit za informacije u pogonu Grude, opskrbno područje Jug, zašto toliko dugo nema struje u Pregrađu i kad će doći, rečeno nam je kako se radi o kvaru na podzemnom električnom kabelu u samom naselju te se čeka dolazak posebnog vozila iz Mostara koje će pronaći mjesto kvara. 

- Imao sam sastanak u Elektroprivredi HZ HB gdje sam dobio uvjeravanja. S jedne strane pričaju mi o velikim ulaganjima u Ljubuškom, a čini mi se da, što se više ulaže, kod nas su niskonaponska mreža i problemi u opskrbi stanovništva sve veći i veći. Pa bih, osim ovog aludiranja i pisanja, predložio da se upravi Elektroprivrede uputi jedan dopis i zamoli da na neku od idućih sjednica dođe netko od odgovornih iz Elektroprivrede i odgovori na masu ovih pitanja jer uistinu dolazimo do kritične točke. U 21. smo stoljeću, a nije zgodno kad toliko uređaja i toliko potreba bude uskraćeno - odgovorio je na zastupničko pitanje općinski načelnik Nevenko Barbarić.

Ivan Kaleb / Večernji list



utorak, 27. ožujka 2018.

"Ljubuški rani" prodavati će se u supermarketima, uskoro i promocija

"Nadamo se i ove godine uspješnoj sezoni te pretpostavljamo da ćemo pobrati oko 6.000 t ljubuškog ranog krumpira", rekao je za Agroklub.ba Dubravko Vukojević direktor poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje".

Rani krumpir se već dugi niz godina sadi u selima oko Ljubuškog. "Veoma je kvalitetan proizvod - crvena zemlja, topla klima i ručna obrada doprinose finoći okusa", objašnjava Vukojević.

Brendiranje proizvoda

Obzirom na njegovo veoma rano prispijeće, Vukojević kaže kako je konkurentan na lokalnom tržištu jer među prvima može biti na bosanskohercegovačkim trpezama. Stoga ne čudi potez udruge da brendiraju krumpir po kojemu je poznat ovaj kraj.

"Ovaj visokovrijedni proizvod želimo učiniti dostupnim kupcima u Bosni i Hercegovini, odvojiti ga od mase ranog krumpira nepoznatog porijekla poslaganog u hrpama u supermarketima i učiniti ga prepoznatljivim našim kupcima. Stoga smo se odlučili brendirati ga te upakirati u novo ruho, unikatne gajbice", rekao je Vukojević.

Prodaja u supermarketima

Osim što su odlučili brendirati krumpir, planiraju krumpir prodavati u supermarketima.

Krumpir će biti upakiran u unikatne gajbice

"U pregovorima smo s najvećim supermarketima u BiH gdje će, nadamo se, naši kupci po prvi put imati priliku već početkom svibnja kupiti pravi Ljubuški rani u bijelim brendiranim gajbicama. Promociju pakiranja i brenda planiramo uraditi u svibnju, najvjerojatnije 17. svibnja, na trgu u Ljubuškom", rekao je Vukojević.

Poljoprivredna zadruga "Plodovi zemlje"

Poljoprivredna zadruga "Plodovi zemlje" iz Ljubuškog osnovana je 2011. godine i trenutno broji 187 udruženih poljoprivrednih proizvođača. Pored krumpira čiji je plod prvi na trpezama širom Bosne i Hercegovine, proizvode još i paradajz, mladi luk, bijeli luk, kupus i lubenicu.

Jedinstveni geografski položaj i klimatski uvjeti daju specifičan okus svim proizvodima pa su za Ljubuški rani osigurali i certifikat o zaštiti oznake geografskog porijekla.

Da bi sve svoje proizvode mogli plasirati na lokalno, regionalno i svjetsko tržište, svi su članovi, preko zadruge, uredno zavedeni u fitosanitarni registar.

S. Čović / Agroklub



General Željko Glasnović u petak stiže u "Šator istine"

Zaboravljeni branitelji su već nebrojeno puta istaknuli kako neće odustati od svojih zahtjeva, objedinjenih u dokumentu nazvanom braniteljska Rezolucija. Traže, naime, objavu braniteljskog registra, uvođenje braniteljskog dodatka i ukidanje financiranja svih braniteljskih udruga.

Za blagdane u šatoru

I dok nitko od vladajućih ne reagira po ovom pitanju, branitelji će, kako kažu, i dalje mirno prosvjedovati. Po svemu sudeći, najustrajniji su članovi ljubuške podružnice UZB. Već skoro 30 dana borave u „šatoru istine“ podignutom u blizini GP Bijača, iščekujući rješenje problema koji ih već godinama muče.

Na naš upit hoće li i predstojeći blagdan Uskrs provesti u šatoru, dali su potvrdan odgovor.

Tim povodom, u ponedjeljak je održan izvanredni skup povjerenika UZB, podružnica Ljubuški, Čapljina i Grude. Uslijedila je, potom, dvosatna blokada ulaza na autocestu i same autoceste. Razgovarano je i o aktivnostima te planovima kroz Veliki tjedan.

Hodočašće u Velikom tjednu

„U četvrtak planiramo hodočastiti do crkve sv. Ante na Humcu, a u petak će se jedna skupina branitelja svojim vozilima uputiti i do međugorskog svetišta“, kazao je za Dnevni list Darinko Boto, predsjednik ljubuške podružnice UZB.

Za petak je najavio i posjet generala Željka Glasnovića.

„Točna je informacija da će nas posjetiti i podršku nam dati general Glasnović. Svoj dolazak je najavio u petak oko 12 sati, čemu se iznimno radujemo“, poručio je Boto.

Potporu im daju i brojni sugrađani i prijatelji, doduše neki od njih to čine diskretno i anonimno.

„Pojedinci kao da strahuju od politike, iako mi uporno ponavljamo kako s politikom nemamo ništa. Očito politika ima nešto s nama“, mišljenja su branitelji.

ponedjeljak, 26. ožujka 2018.

PUSTOŠI ZEMLJA LJUBUŠKA: Sve manji broj djece u školskim klupama

Tri osnovne škole u općini Ljubuški - Marka Marulića, Ivane Brlić Mažuranić i Tina Ujevića Vitina podnijele su Općinskom vijeću Ljubuški redovita izvješća o radu u prošloj i programima rada u ovoj školskoj godini, piše Večernji list BiH

Manje djece

U velikom broju podataka, koji govore i svjedoče o stanju u školama, njihovom obrazovnom i odgojnom radu, uvjetima i različitim dodatnim aktivnostima, jest i brojno stanje učenika. Trenutačno najveći broj učenika ima gradska škola Marka Marulića - 889, zatim prigradska škola Ivane Brlić Mažuranić na Humcu - 598 i na trećem mjestu Tina Ujevića u Vitini - 504. Dakle, ukupno je u općini Ljubuški u ovoj školskoj godini 1991 pučkoškolac. No, godinu ranije bilo ih je više. U Marka Marulića 897, tj. više za 8, u Ivane Brlić Mažuranić 620, više za 22, i u Tina Ujevića 553, više za 49. Znači da je lani Ljubuški imao 79 osnovnoškolaca više. Najveći manjak bilježi Osnovna škola Tina Ujevića u Vitini. Od tih 49 učenika manje, najveći manjak je u školi u Vitini, za 29, potom u školi u Klobuku za 15, u Grabu za 4, u Vojnićima za 3, u Dolama za 1, dok se u Šipovači broj učenika povećao za 2, u Veljacima za 1, a u Grljevićima je stanje isto kao i lani. No, vitinska škola ima specifičan položaj, nalazi se uz granični prostor prema Vrgorcu i, iz različitih razloga, jedan broj roditelja šalje svoju djecu u školu u Vrgorac. Ali, nije to jedini uzrok smanjenja, značajan dio je posljedica odlaska roditelja trbuhom za kruhom u inozemstvo. - Uzroka je više. Djeca odlaze u Vrgorac, idu s roditeljima u inozemstvo, uglavnom u Njemačku i manjim dijelom u Irsku, zatim obitelji iz sela i učenici iz područnih škola sele se u Ljubuški, a i općenito je poznato da se rađa manje djece. Mislim da je od tih 49 učenika, otprilike 40% njih otišlo u inozemstvo, dakle njih oko 20. Ako obitelji koje su otišle imaju po troje djece, pet obitelji znači da je već 15 učenika manje - kaže Ivana Ćorluka, voditeljica smjene u OŠ Tina Ujevića u Vitini. - U Vrgorac najviše idu djeca iz Graba, Veljaka i Šipovače. Imamo i slučajeva da se obitelji vraćaju. Jedna obitelj s četvero djece iz Vitine, od kojih dvoje ide u školu, bila je jedno polugodište u Njemačkoj, nisu se mogli priviknuti, posebice djeca, i vratili su se za Božić. Otac je ostao, oni su se vratili.

Neki se i vraćaju

Upravo smo iz Općine dobili podatak da se za upis u prvi razred u 2018./2019. školskoj godini prijavilo 42 djece, a lani ih se prijavilo 61. Ne znamo koliko će njih od tih 42 ići u našu školu - dodaje Kornelija Biško, ravnateljica OŠ Tina Ujevića Vitina. U OŠ Ivane Brlić Mažuranić manje je učenika za jedan razredni odjel. Prije tri dana u Njemačku je otišao jedan učenik devetog razreda sa svojom mamom, ali ima i drugih razloga zbog kojih se broj smanjuje. - Može se reći da je to najčešći razlog, ali ima i prelazaka u drugu školu. Primjerice, prošle godine smo u Vašarovićima trebali imati odjel prvog razreda od dva učenika, no oni su se preselili u grad i upisali se u OŠ Marka Marulića, tako da prvi put u Vašarovićima nemamo prvog razreda. Isto tako, prošle godine ovdje u matičnoj školi imali smo tri odjela prvog razreda, a ove godine imamo dva. Na sreću, neke obitelji se vraćaju. Razgovarala sam s kolegama, ravnateljicom i ravnateljem, i kod njih ima primjera da su ljudi otišli, s dvoje ili troje djece, i nakon nekoliko mjeseci vratili se. Kažu da se nisu mogli snaći, da im je bilo jako teško. Mama koja je prije tri dana otišla sa svojim sinom rekla je: “Molim vas, ostavite nam mjesto ako se budemo vratili”, boji se da se neće moći snaći. Ljudi idu u neizvjesnost, nije to nimalo lako - objašnjava Danijela Planinić, ravnateljica OŠ Ivane Brlić Mažuranić.

SVETO VAZMENO TRODNEVLJE: RASPORED BOGOSLUŽJA


RASPORED BOGOSLUŽJA 

VELIKI ČETVRTAK: 18,00

Misa večere Gospodnje
Nakon večernjeg bogoslužja pozivaju se vjernici da dio noći do 24,00 provedu u molitvi i klanjanju pred Presvetim Sakramentom

 VELIKI PETAK: 18,00

Obredi Velikog petka

 VELIKA SUBOTA: 20,00

Vazmeno bdjenje


USKRS – NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA:

 DOLE: 9,30

ŽUPNA CRKVA: 11,00

KAŠČE: 14,30

Župa Šipovača-Vojnići

PROMETNA NESREĆA: Ozlijeđena četvorica Ljubušaka

Četiri osobe su ozlijeđene u prometnoj nesreći koja se dogodila u petak na cesti Mostar – Čitluk u mjestu Sretnice.

''23.03.2018. godine dogodila se prometna nesreća u mjestu Sretnice u kojoj je sudjelovao K.P. (1995) iz Ljubuškog s vozilom marke Audi. Teške tjelesne ozlijede zadobili su putnici u vozilu I.V. (1998), S.B. (1996) i Z.V. (2000), svi iz Ljubuškog. Vozač K.P. zadobio je lake tjelesne ozlijede'', navedeno je u izvještaju policije.

Izvršen je očevid nesreće, te su poduzete sve potrebne mjere.

subota, 24. ožujka 2018.

U KRUMPIRE I SMILJE?: "Turisti žele doći raditi na selo"

"Agroturizam ima ogromni potencijal i u ovom trenutku on je nedovoljno iskorišten. Uvjereni smo da uz dobru priču, dobar rad, zalaganje, svih partnera možemo doprinijeti da se sela razvijaju, da se ljudi vrate na domaćinstva koja su zapuštena", rekao je Nebojša Zlatković na konferenciji koja se održava u Mostaru u sklopu projekta "Next destination Balkans: Agriturism Landscapes Development (LANDS)", koji se implementira u sklopu Erasmus+.

Zlatković, koordinator projekta Lands, rekao je kako je ovaj projekt nastao u suradnji više europskih zemalja: Grčke, Slovačke, Rumunjske, Slovenije, Republike Srbije i Bosne i Hercegovine. Riječ je o projektu koji se bazira na razvoju agroturizma iz paketa Erasmus+.


Povratak na selo



"Shvatili smo da je nužno da se uradi nešto, naročito u Srbiji i BiH da se pokrenu mladi, da se spriječe migracije, a jedan od načina da to učinimo je da mladima damo perspektivu za budućnost", rekao je Zlatković.


Zlatković smatra kako je suština cijelog projekta povratak na selo u kojemu bi se živjelo od agroturizma.


"Život u gradu nije nešto što je Bogom dano, nešto da ne može drugačije. Živjeti na selu ima svoje prednosti i svoje nedostatke. Potpuno je drugačiji život u odnosu na grad, ali na selu se može živjeti bolje nego u gradu. U svijetu je poznato da bogati ljudi žive izvan gradova, a kod nas je kontra i to je suština", rekao je Zlatković.



Ahmed Džubur: Turisti žele raditi na gospodarstvu


Domaćin konferencije, dekan Agromediteranskog fakulteta u Mostaru prof. dr. Ahmed Džubur se slaže kako agroturizam ima veliki potencijal. Rekao je kako BiH, konkretno Hercegovina ima izvanredne resurse, te kako se navedenim projektom želi dati poticaj razvoju agroturizma.


"Aduti agroturizma su izvanredni, ekološki, prirodni potencijali, izvanredna prirodna ljepota pejsaža, mogućnost da se formiraju novi kapaciteti jer je ovdje poenta da nije dovoljno suvremenom globalnom europskom gostu ponuditi samo smještaj i dobru hranu, već se želi ponuditi jako puno sadržaja. Na agroruralnim gazdinstvima koja imaju ljekovito aromatično bilje da se ponudi sve to i sudjelovanje u berbi lavande, ružmarina, kadulje u samom procesu proizvodnje eteričnih ulja ili ako su u pitanju voćarska gazdinstva strani turisti su izuzetno zainteresirani za neke berbe", rekao je Džubur.


Rekao je kako se takvi vidovi agroturizma već primjenjuju u dolini Neretve gdje turisti beru mandarine ili Hercegovini gdje turisti beru trešnje.


"Svi poslovi na agroruralnim gazdinstvima su srce agroturizma", smatra Džubur.



Sami sebi kočnica


Nesagledive mogućnosti agroturizma vidi i Stjepan Primorac predsjednik Turističkog klastera Hercegovina i predsjednik Udruženja za turizam pri Gospodarskoj komori FBiH.


"Potencijali agroturizma su ogromni. Činjenica je da imamo zemlju koja ima nezagađenu prirodu. Hrana kod nas ima prirodan okus, na Zapadu su zaboravili kako izgleda prirodan miris mesa, to se kod nas još može naći", rekao je Primorac.


Dodao je kako BiH ima jedan od najbitnijih resursa za budućnost, vodne rezerve koje ne koristimo dovoljno. Kaže kako je BiH zanimljiva turistima iz svijeta, ali ističe kako nas "ego dovodi do toga da smo sami sebi kočnica i prepreka".

Zaključio je kako se više može poraditi na polju enologije, da se u svijetu prave brendovi od žilavke i blatine, a ne da svaki vinar potencira samo svoje ime.

S. Čović / Agroklub

četvrtak, 22. ožujka 2018.

Ljubušaci organizirano na prosvjed protiv Istanbulske konvencije

“Prosvjedno okupljanje u organizaciji građanske inicijative “Hrvatska protiv Istanbulske konvencije održava” se u subotu, 24. 3. u 11 sati na Trgu žrtava fašizma, a od tamo ćemo otići na trg svetog Marka, pred Vladu i Sabor. Kroz prosvjeda dajemo priliku hrvatskim građanima da kažu što misle o ratifikaciji Istanbulske, koja je iznad hrvatskih zakona i u analizi koristi i šteta – donosi više štete” rekla je gđa Rozalija Bartolić ispred inicijative, piše Narod.hr.

Događaj možete pratiti i na Facebooku ovdje.

Dr. Viktorija Kaleb istaknula je da se svi slažu “da žene treba zaštiti najviše moguće. Skoro 48 mjera koje Istanbulska konvencija predviđa za zaštitu žrtava već su sa siječnjem ove godine unesene u hrvatske zakone.”

“Protivimo se ratifikaciji Istanbulske konvencije jer nameće rodnu ideologiju, pokušava redefinirati identitet hrvatskog naroda, donosi ogromne ekonomske obaveze – da se iz proračuna izdvaja milijarda kuna za udruge, donosi nadzor tijela koje nije reprezentativno – GREVI-ja, koje će odlučivati o zakonima i obrazovanju u Republici Hrvatskoj.

Brojne udruge, intelektualci, Vijeće HAZU za obrazovanje i školstvo, HBK, druge vjerske zajednice – široki raspon ljudi u društvu se protivi Istanbulskoj konvenciji – i ne može se svesti da ne znaju čitati – mi znamo čitati. Zato pozivamo sve hrvatske građane da sljedeću subotu, 24. 3. u 11 sati dođu na Trg žrtava fašizma na prosvjed Hrvatska protiv ratifikacije Istanbulske konvencije. “, rekla je dr. Kaleb, prenosi Narod.hr.

Organizatori subotnjeg prosvjeda navode brojne gradove u Hrvatskoj i Herceg-Bosni u kojima će se organizirati prijevoz protivnika Istanbulske konvencije na prosvjed u Zagreb.

Na popisu je naveden i Ljubuški te kontakt broj 063 813 606 na koji se zainteresirani mogu javiti.
Cjelokupan popis pogledajte OVDJE.



Monika Beus prva violina Hrvatske
FOTO&VIDEO: "Cestari" rasipali beton po ljubuškim selima
Značenje i uloga: Trebaju li nam lokalni mediji?

FOTO: "Moje Kašče, svo u snijegu bijelom..."

Na drugi dan proljeća u Kašču je počeo padati snijeg.

Snijeg je stvorio i tanji bijeli pokrivač, pa se preporučuje oprez pri vožnji u ovakvim vremenskim uvjetima. 

"Raskos i bogatstvo ne znače ti nista, kada nisi kraj onog ognjišta..."

"Nigdje nema te ljepote, odmora za dušu ..."




srijeda, 21. ožujka 2018.

Monika Beus prva violina Hrvatske

Monika Beus iz Šipovače najbolja je violinistica Hrvatske u svojoj kategoriji.

Mlada učenica Glazbene škole Makarska, nakon što je pobijedila na nedavno održanom regionalnom natjecanju, još jednim odličnim nastupom osvojila je prvo mjesto i prvu nagradu u disciplini violina - III. kategorija (15 godina i mlađi) na 56. hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa održanom na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga.

U jakoj konkurenciji mladih hrvatskih violinističkih nada, s ocjenom 99,52 Monika je bila najbolja.



Njezin nastup pratio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

- Jeste li vidjeli koju osobnost i energiju ima, a ima samo 13 godina. Zamislite za pet godina što će raditi u Olimpiji u Parizu. Izdrži i sve je dobro, a mi ćemo pomoć koliko možemo - rekao je u izjavi za medije Bandić.

utorak, 20. ožujka 2018.

FOTO&VIDEO: "Cestari" rasipali beton po ljubuškim selima

Proljeće je godišnje doba u kojem se u većem dijelu svijeta najviše radi na prometnoj infrastrukturi. Tako je i kod nas.

Naime, Ljubušaci zaduženi za održavanje lokalnih cesta s prvim danom proljeća "silovito" su krenuli u krpljenje lokalnih prometnica pa su tako posjetili i Šipovaču.

Iako je nekoliko dionica ceste kroz Šipovaču puno vode zbog obilnih padalina i mada mnogobrojne rupe na cesti koje su pod vodom nisu niti lako uočljive to nije smetalo odgovornima za održavanje cesta da se angažiraju oko betoniranja nekad asfaltne ceste. Jer, nema se vremena za dangubljenje. 

Pripremljene 2-3 lopate, čizme i teretno vozilo s karoserijom betona kojeg nebo natapa kišom i sanacija je mogla započeti.

Nema valjka, nema mašine za rezanje, nema asfalta. Našim "cestarima" to nije ni bitno, oni su umjetnici sanacija lokalnih prometnica, a ionako već godinama cestu (neki će reći:"A i nas") zapljuskuju betonom.

Ovom prilikom obaviještavamo vozače da ubuduće voze mnogo opreznije - i dalje je veliki broj rupa na cesti, a s ovom tzv. sanacijom nastale su i brojne izbočine od razbacivanja betona koji ionako prouzroči još veća oštećenja.

Za nadati se kako nam nikad više ovi i ovakvi "majstori" neće krpiti cestu, te da će oni koji su nam poslali njih i beton ubuduće održavati cestu kako to i priliči struci.

O kakvom se "saniranju ceste" radi pogledajte na fotografijama i video uratku.





ponedjeljak, 19. ožujka 2018.

Branitelji nakon blokade autoceste obustavili prometnicu na Žabaru

Nakon 20 dana čekanja i života u šatoru, blokirali smo autoput blizu Graničnog prijelaza Bijača, izjavio je za N1 Drago Grbavac iz Udruge 'Zaboravljeni branitelji HVO-a'.

Grbavac je istakao da su demobilisani borci HVO-a koji su se odlučili na blokadu autoputa A-1 Zvirovići-Bijača u koordinaciji sa bivšim pripadnicima Armije BiH.

"Tražimo svoja tri prava koja smo predali u Parlament - registar branitelja, prestanak financiranja udruga i borački dodatak. Od toga ne odustajemo", rekao je.

On je istaknuo da je demobiliziranim braniteljima žao jer smetaju vozačima na cesti, ali da jednostavno više nemaju druge opcije.

"Parlament na čelu sa vodstvom krši poslovnik i zakon, a prekoračenje ovlasti je kažnjivo djelo. Ovo je jedini način da skrenemo pažnju javnosti da Parlament ne želi riješiti probleme najčasnijih sinova BiH. Ne želimo nemire, ne želimo ništa rušiti, ali želimo svoja prava", dodao je.

Član udruge 'Zaboravljeni branitelji' je istaknuo da je nepojmljivo da danas ima više braniteljaa nego ih je završilo rat.

"Mi od registra ne odustajemo, želimo da ga objave javno i da je svakome dostupan, a ne da je dostupan samo nekim povlaštenima i institucijama. Nije istina da će se povećati financijska ulaganja u branitlejsku populaciju, već će novca i ostati. Imamo šator uz autocestu, tu su ljudi već 20 dana. Ovo je samo posljedica, a uzrok je u Parlamentu.", javlja N1

Nakon završenog prosvjeda, normalizirano je prometovanje na autoputu A-1 Zvirovići-Bijača, priopćeno je iz BIHAMK-a

Međutim, prosvjednici su se nakon blokade autoceste uputili prema Žabaru obustavivši promet, a oko 10.20 intervenirala je i policija.

Kako mediji javljaju, jedna osoba je privedena, a branitelji su se okupili pred PU Ljubuški.


Grbavac: Naredne korake nećemo otkrivati

petak, 16. ožujka 2018.

Popis djece za upis u 1. razred osnovne škole

Odsjek društvenih djelatnosti općine Ljubuški vrši popis djece za upis u 1. razred osnovne škole u školskoj 2018./2019.godini.

Prijave za popis vršit će se u zgradi Općine u sobi broj 25 i traju od 19.ožujka (ponedjeljak) do 23.ožujka (petak) 2018.godine.

U popis se obvezno prijavljuju djeca koja do 31.kolovoza 2018.godine navršavaju 6 (šest) godina.

Prilikom prijave roditelj je obvezan za dijete pokazati rodni list.

Izvor: Odsjek društvenih djelatnosti općine Ljubuški

Radio Ljubuški


Značenje i uloga: Trebaju li nam lokalni mediji?

Već prije nešto više od jednog desetljeća i razvojem prvenstveno intraneta, u BiH je bilo nezamislivo da će svako veće mjesto ili grad imati na desetine online medija, a skoro svako selo svoju ‘službenu’ web stranicu ili lokalni portal.

Tiskani mediji zbog skupe proizvodnje sve više gube u utrci prisutnosti u medijskom prostoru, kao i radio, dok ‘smartphone’ ima skoro svatko.

Zahvaljujući upravo tome, baš svaki od skoro 3,8 milijardi korisnika interneta na planeti Zemlji, mogu znati što se događa u, na primjer, malim hercegovačkim mjestima Šipovača, Veljacima ili Vitini.

Važnost lokalnih medija često je zanemarivana jer mnogi smatraju kako donose “manje važne” novosti, zbivanja iz lokalne zajednice, jer se ne bave “visokom politikom” ili globalno zastupljenim vijestima.

To je potpuno pogrešno.

Često smo u položaju da znamo što je izjavio novi američki predsjednik, što mu je odgovorio ruski, što se dogodilo u Francuskoj ili Njemačkoj, a ne znamo što se događa u našem malom mjestu. Organizira li se akcija čišćenja korita mjesne rječice, jesu li uspjeli prinosi lokalnih poljoprivrednika, što iniciraju ljudi u našoj, maloj lokalnoj zajednici?

Lokalni mediji često su vrlo vjerodostojna medijska slika lokalne zajednice u kojoj djeluju ali i jedan od zadnjih bastiona tzv. pozitivnih, dobrih vijesti u sveopćoj prisutnosti žutila, ‘trash vijesti’. Često vrlo hrabro izvješćuju i o negativnim društvenim pojavama, pa čak i o kriminalu, korupciji iz svojih lokalnih zajednica, na čemu im mogu pozavidjeti i mnogi novinari iz većih medijskih kuća.

Novinari koji rade u lokalnim medijima nerijetko su novinari-volonteri, a rad u ovim medijima često je i opasniji, posebno u društvu u kojem još uvijek vlada mišljenje da se novinara može napasti ili pretući jer - se usudio.

Stoga je opravdano zaključiti da među lokalnim medijima današnjice uistinu postoji pluralizam i da svaki od njih ima svoje čitatelje, često i tisuće njih.

Značaj lokalnih medija vrlo često prepoznaje i lokalna zajednica koja financijski pomaže njihov rad. Ta je podrška vrlo važna za njihov opstanak i egzistenciju sve dok ista nije bilo kako uvjetovana ograničavanjem medijske slobode, objektivnosti i njihovog rada.

Međutim, s obzirom da se radi o manjim, lokalnim medijima, veća je i mogućnost političkog i drugih pritisaka kako bi se, utjecajem na čitateljstvo, ostvarili određeni ciljevi. Ovo je veliko pitanje ne samo kada je riječ o lokalnim, nego i velikim (privatnima, a često i javnim) medijima.

No, unatoč svemu, pluralizam koji postoji u lokalnim medijima u BiH često se može mjeriti i s onim u razvijenim zemljama i potrebni su u lokalnim zajednicama.

Istodobno, lokalna zajednica stoga bi trebala još više podržavati njihov rad, a neželjene kritike prihvaćati kao vlastiti korektiv u odgovornosti za opći boljitak društva kojem služe i u kojem djeluju.

No, zar to nije znak da već zazirem u zonu utopije?

Vera Soldo / BHN Bulletin E-journalist

Ovaj tekst je originalno objavljen u četvrtom izdanju specijalnog biltena Udruge BH Novinari, koji se realizira u okviru projekta “Mediji i javni ugled”, kao doprinos javnoj raspravi o temi transparentnosti medijskog vlasništva i zagovaranju donošenja zakona za unapređenje medijskog prostora i tržišta informacija u BiH. Bilten možete preuzeti ovdje.

četvrtak, 15. ožujka 2018.

Grbavac: Naredne korake nećemo otkrivati

Nakon dvosatnog proširenog sastanka pripadnika demobiliziranih boraca Armije RBiH i branitelja HVO-a u znak opomene da neće odustati od svojih zahtijeva na desetak minuta danas je oko 13 sati došlo do blokiranmja saobraćaja u Alipašinoj ulici.

Pripadnici demobiliziranih boraca i branitelja sutra će ponovno u Parlament podnijeti zahtijev za vanrednu sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i "ovog puta poručujemo Salki Bukvareviću da nećemo pristati na ovaj zakon koji on pokušava da ugura u parlamentarnu proceduru i ako dođe do te sjednice na koju on želi da uvrsti taj svoj zakon mi ćemo i tada blokirati Parlament i mi smo čvrsto odlučili da idemo do kraja, znači, ne odustajemo od sva tri zahtijeva", saznat će se od Nazila Velića, demobiliziranog borca Armije BiH.

Drago Grbavac, predsjednik Udruge/udruženja zaboravljenih branitelja/boraca BiH, kazao je da naredne korake neće otkrivati.

Kad je riječ o zahtijevima, podsjećamo da se radi o onima koji se odnose na objavu registra boraca, boračkog dodatka i ukidanja financiranja boračkih udruženja.

Što se tiče blokada puteva, čulo se, od njih se neće odustati.

srijeda, 14. ožujka 2018.

Na tržište stiže "LJUBUŠKI RANI"

Ljubuški poljoprivrednici predstavili su novi vizualni identitet u procesu brendiranja ljubuškog ranog krumpira.

"Do sada ste ga nebrojeno puta viđali nabacanog u hrpama ili u malo boljem slučaju u drvenim gajbicama vaših marketa ili piljara i konzumirali, pitajući se čiji je i otkuda je stigao tako rano, da li je stvarno iz Hercegovine ili ne. A sada, nema greške! Stiže stvarni Ljubuški rani!", objavljeno je na Facebook stranici posvećenoj brendiranju ovog ljubuškog proizvoda.

"Ljubuški Rani" tako će se pakirati u kartonsku ambalažu s prepoznatljivim dizajnom koji će ga razlikovati od ostalih krumpira koji se trenutačno nalaze na tržištu.

"Cilj brendiranja 'Ljubuškog Ranog' je zajednički nastup na tržištu kako bi se postigla tržišna prepoznatljivost i ostvarili bolji uvjeti prodaje.

Stvaranju vizualnog identiteta prethodile su temeljite pripreme, a u svemu su pomogli šira zajednica i međunarodne razvojne agencije aktivne u BiH,

Zahvaljujući njima, po prvi put, pod svojim stvarnim identitetom; predstavljen je u novom ruhu, brendiran - Ljubuški rani!

"Kupnjom ovog jedinstvenog domaćeg superkvalitetnog proizvoda podržimo 187 malih i udruženih proizvođača i gazdinstava i neka nam je sa srećom", poručili su iz Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog, koja je osnovana 2011. godine.

"Pored krumpira čiji je plod prvi na trpezama širom Bosne i Hercegovine, proizvodimo još i paradajz, mladi luk, bijeli luk, kupus i lubenicu. Jedinstveni geografski položaj i klimatski uvjeti daju specifičan okus svim našim proizvodima pa smo za naš Ljubuški Rani osigurali i certifikat o zaštiti oznake geografskog porijekla. Da bi sve svoje proizvode mogli plasirati na lokalno, regionalno i svjetsko tržište, svi su članovi, preko zadruge, uredno zavedeni u fitosanitarni registar", navode iz Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog.

Radio Ljubuški

VIDEO / ŽEPIĆ: Šušak je Graniću rekao da ne potpisuje sporazum u kojem nema Herceg Bosne

Akademik Božo Žepić kazao je da uzroke sadašnjeg položaja Hrvata u BiH treba tražiti u onom što se događalo u vrijeme potpisivanja Washingtonskog sporazuma i onima koji su tada pregovarali i dogovarali rješenja u ime Hrvata, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Sudjelujući u sinoćnjoem političkom magazinu Argumenti Naše tv Žepić je naveo konkretan primjer koji pokazuje tko je i kako odlučivao u ime Hrvata.

- Mate Granić, (bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske, op hms) je pregovarao u Washingtonu o uspostavi Federacije BiH. Dobio je na papiru rješenje prema kojem nema više hrvatskog entiteta, nema više Herceg Bosne. Zvao je iz Washingtona, nije dobio Tuđmana, nego Gojka Šuška i rekao mu- ovdje nema hrvatskog entiteta, Herceg Bosne, na što mu je Šušak kazao: Pa promjeni to, založi se.

Granić mu je na to rekao: Princip je uzmi ili ostavi.- Ja to ne bih prihvatio niti bi potpisao, odgovorio mu je Šušak.- Ti ne bi, a ja bih i potpisao sam, odgovorio je Granić, kazao je Žepić, podsjećajući kako to sve piše u Granićevoj knjizi.

Mate Granič, inače je aktualni savjetnik predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.

Akademik Žepić je kazao kako smatra da je za Bosnu i Hercegovinu najbolje riješenje da se ona transformira u uniju triju republika.

HMS

NAŠA TV

ponedjeljak, 12. ožujka 2018.

Sjeverozapadni dio općine noć proveo u mraku, prosvjedi sve izgledniji

Mještani Šipovače, Vojnića i okolnih sela proteklu noć su proveli u potpunom mraku, bez dotoka električne energije.

Naime, sinoć je došlo do nestanka struje, a do pisanja ovih redaka djelatnici EP HZHB mještanima navedenih mjesta još uvijek nisu osigurali dotok električne energije.

Učestali nestanci struje u sjeverozapadnom dijelu općine su već duži niz godina veliki problem za lokalno stanovništvo, ali izgleda ne i za vodeće i odgovorne osobe u EP HZHB i ljubuškoj poslovnici, koji su dalekovod „zaboravili“, zapustili i prepustili prirodi i vremenu.

Trasa dalekovoda zarasla, uništeni stupovi i neadekvatni vodovi koji su postavljeni još za vrijeme bivše države 60-ih godina prošlog stoljeća pokazuju koliko ljubuški „elektro-foteljaši“ vode brigu o korisnicima te infrastrukturi tvrtke.

Zbog čestih prekida u dotoku električne energije, nedavno je ispred četiri mjesne zajednice (Dole-Greda, Vojnići, Šipovača-Kašče i Veljaci) dostavljen dopis odgovornima, no bez konkretnog učinka osim obećanja da će se planirati rekonstrukcija sporne trase dalekovoda, a koja se ionako već godinama spominje.

Mještanima je dozlogrdilo svako malo ostajati bez struje pa su sve češći i glasniji prijedlozi te sve jača volja za prosvjedima i potpunom obustavom plaćanja računa kako bi se konačno ovaj problem riješio.

nedjelja, 11. ožujka 2018.

Pogledajte Veljacki Cirkuz @veljacki_cirkuz

Dok su sunčanu subotu većina poljoprivrednika ljubuškog kraja koristila za sadnju krumpira Radio Ljubuški donio je jednu simpatičnu priču „Muke po poljoprivredi u Hercegovini“, svakodnevnu borbu poljoprivrednika kako bi se od zemlje i truda uspjelo preživjeti.

Muke poljoprivrednika izgleda nisu posve ubile pozitivan duh mladih koji su ostali živjeti na selu.

Kako na duhovit način prikazati svakodnevicu pokazuje nam primjer nekolicine mladih iz sela Veljaci koji su svoju duhovitost odlučili podijeliti na društvenoj mreži Instagram otvorivši profil pod imenom „ veljacki_cirkuz“.

Koristeći zanimljivu aplikaciju, o cijenama otkupa povrća, izboru sadnog krumpira, traženju pomoći pri sadnji, problemima s vošom, štetom od leda, vječnoj dvojbi jerla ili carera i ostalim problemima naših poljoprivrednika progovaraju mnogi poznati likovi.

Koristeći kratke opće poznate video klipove tako su u virtualnom svijetu oživjeli mještani Veljaka, Šipovače , Vojnića, Orahovlja , a česta tema im je naravno Veletržnica u Čapljini.

O čemu i o kome sve cirkuzaju ovi mladi Veljačani možete pogledati sami

Zanimljive priče mladih Veljačana pogledajte na linku: https://www.pictaramphotos.com/u/verlja

Radio Ljubuški

Vojnićani i Klobučani pomjeraju mrginje

Na temelju članka 46. Poslovnika Općinskog vijeća Ljubuški ("Sl. glasnik općine Ljubuški", broj 4/08), sazivam

XVI. SJEDNICU OPĆINSKOG VIJEĆA LJUBUŠKI za 12. ožujka 2018. godine (ponedjeljak) s početkom u 10,00 sati i predlažem slijedeći: 

Dnevni red:

1. Usvajanje zapisnika s XIV. sjednice Općinskog vijeća,
2. Informacija o radu za 2017. godinu i Plan rada za 2018. godinu SSŠ „Ruđera Boškovića“ Ljubuški,
3. Informacija o radu za 2017. godinu i Plan rada za 2018. godinu Gimnazije Ljubuški,
4. Izvješće o radu za 2017. godinu i Plan rada za 2018. godinu Osnovne škole „Marka Marulića“ Ljubuški,
5. Izvješće o radu za 2017. godinu i Plan rada za 2018. godinu Osnovne škole „IB Mažuranić“ Humac,
6. Izvješće o radu za 2017. godinu i Plan rada za 2018. godinu Osnovne škole „Tina Ujevića“ Vitina,
7. Izvješće o radu za 2017. godinu i Plan rada za 2018. godinu Osnovne glazbene škole Ljubuški,
8. Aktualni sat (vijećnička pitanja, sugestije, prijedlozi i ostalo)
9. Prijedlog Zaključka o izvršenju Proračuna općine Ljubuški za 2017. godinu,
10. Prijedlog Odluke o promjeni granica između naseljenog mjesta Klobuk i naseljenog mjesta Vojnići,
11. Prijedlog Zaključka o prodaji stanova na k.č. br. 499/1 u K.O. Ljubuški,
12. Prijedlog Zaključka o dodjeli na korištenje poslovne zgrade,
13. Prijedlog Odluke o proširenju djelatnosti JP „Parkovi“ d.o.o. Ljubuški i promjeni poslovne adrese sjedišta društva JP „Parkovi“ d.o.o. Ljubuški,
14. Prijedlog Odluke o određivanju građevnog zemljišta u državnom vlasništvu,
15. Prijedlog Zaključka o prodaji neizgrađenog građevinskog zemljišta, 
16. Prijedlog Odluke o visini naknade za pogodnosti gradskog građevnog zemljišta – renti,
17. Prijedlog Odluke o prosječnoj konačnoj građevinskoj cijeni iz prethodne godine m2 korisne stambene površine u općini Ljubuški,
18. Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o provođenju Urbanističkog plana grada Ljubuški,
19. Prijedlog Zaključka o usvajanju Izvješća o radu za razdoblje od 06. travnja do 31. prosinca 2017. godinu Povjerenstva za socijalnu zaštitu i inkluziju Općine Ljubuški,

Sjednica će se održati u prostorijama Gradske vijećnice Ljubuški.

PREDSJEDNIK,
Tihomir Kvesić

Ljubuski.ba

AUDICIJA: Dječji festival “Na jedrima glazbe” 2018.

Draga djeco, svi vi koji volite i znate lijepo pjevati!

Prijavite se na audiciju za Dječji festival "Na jedrima glazbe" koja će se održati u srijedu, 14. ožujka u Osnovnoj glazbenoj školi u Ljubuškom (kod crkve sv. Kate) po sljedećem rasporedu: učenici OŠ Marka Marulića od 17:30 do 18:30, učenici OŠ Ivane Brlić Mažuranić i OŠ Tina Ujevića do 18:30 do 19:30 sati.

Dobro uvježbajte dvije pjesme, prikladnog teksta, s kojima biste željeli nastupiti na Dječjem festivalu (jedna može biti strana).

DJEČJI FESTIVAL "NA JEDRIMA GLAZBE"

utorak, 6. ožujka 2018.

Grbavac: Imamo podršku i ostajemo na ulici

Prosvjedi bivših pripadnika Armije RBiH i HVO-a, koji su između ostalog uključivali blokade prometnica u nekoliko velikih gradova u Federaciji BiH, obilježili su prošli tjedan i podijelili bosanskohercegovačku javnost, javlja Al Jazeera.

Tri su ključna zahtjeva onih koji prosvjeduju ovih dana: objavljivanje jedinstvenog registra, ukidanje financiranja veteranskih udruženja i novčani dodatak. 

Federalni premijer poručuje da su zahtjevi visoko postavljeni i da ih Vlada ne može ispuniti.

Resorni ministar tvrdi da se sva zakonom predviđena prava u potpunosti i na vrijeme ispunjavaju. 

O ovoj temi na Al Jazeeri u emisiji Kontrasti govorili su predsjednik Udruge „Zaboravljeni branitelji – borci BiH“ Drago Grbavac i Šerif Patković, predsjednik Saveza dobitnika najvećih ratnih priznanja.

- Ustrajati ćemo u našim zahtjevima. Imamo podršku i ostajemo na ulici. Registar branitelja je kamen spoticanja - poručio je Drago Grbavac u gostovanju na Al Jazeeri.



Monika Beus prva violina regionalnog natjecanja

Šipovčanka Monika Beus, učenica Glazbene škole Makarska, osvojila je prvo mjesto i prvu nagradu u disciplini violina - III. kategorija (15 godina i mlađi) na regionalnom dijelu 56. hrvatskog natjecanja učenika i studenata glazbe i plesa održanog u Zadru u organizaciji Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga.

Odličnim nastupom i osvajanjem prve nagrade mlada violinistica plasirala se na državno natjecanje.

Uz Moniku, na regionalnom dijelu natjecanja nastupilo je još 14 učenika Glazbene škole Makarska u više kategorija. Ukupno su učenici ove škole osvojili sedam prvih, sedam drugih i jednu treću nagradu. 

Državno natjecanje će se održati od 17. do 24. ožujka na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

ponedjeljak, 5. ožujka 2018.

Ratni dokumenti Armije BiH i HVO-a: U ratu 275 tisuća, u ‘mirnodopskom’ Registru 570 tisuća branitelja

Prosvjedi razvojačenih branitelja i dalje se nastavljaju, Vlada FBiH sada je dodatno poljuljana i tvrdi da nema novca za ispunjenje njihovih zahtjeva, dok resornom ministru Salki Bukvareviću prosvjednici poručuju kako najgore tek dolazi.

Od samog početka razvojačeni branitelji tvrde kako ih je, danas već ostarjele i bolesne, domovina zaboravila, da su na rubu očaja zbog siromaštva i neimaštine. Traže braniteljski dodatak, koji bi prosječno iznosio oko 300 KM, objavu registra branitelja kao i formiranje jedinstvenih braniteljskih udruga, što bi značilo ukidanje većine od sadašnjih 1.601 braniteljske udruge koliko ih ima u FBiH.

Ratni dokumenti neumoljivo pokazuju nešto drugo

Prosvjednici tvrde i da su im uskraćena prava, te da ista, na uštrb njih, uživa oko 150.000 lažnih branitelja preko neke od naknada. Na pitanje otkuda i kako se dostigla brojka od skoro 600 tisuća
branitelja, točnije 570.000 u registru kojim raspolaže mjerodavno federalno ministarstvo, svakako će ‘vruće pitanje’ na koje još nema jasnog odgovora.

Za podsjetiti je da je slična situacija i u susjednoj Hrvatskoj gdje je objavljeni registar branitelja brojao 504.663 branitelja, dok se za vrijeme predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana spominjala brojka od 350.000.

Zbog osjetljivosti teme, ali i činjenice da se mijenjao broj ljudstva na obje strane, vrlo je teško utvrditi točno brojno stanje.

No, Dnevni list ekskluzivno donosi presjek brojnog stanja Armije RBiH i to na dan 1. studenog 1994. godine, kao i pregled brojnog stanja HVO-a na dan 3. srpnja 1995. Dobro je napomenuti da je ovaj dokument uvršten u dokazni materijal tijekom suđenja hrvatskoj šestorci u predmetu ‘Prlić i ostali’.



Naime, prema tabelarnom izvješću tadašnjeg Sektora opskrbe, nabave i proizvodnje, a kojeg potpisuje tadašnji načelnik Financijske uprave Pere Majić, pregled brojnog stanja na dan 3. srpnja 1995. godine iznosio je ukupno 45.819 ljudi. Točnije: ZP Tomislavgrad – 5.800, ZP Mostar – 7.420, ZP Orašje – 7.152, ZP Vitez – 12.975, 10 TRP – 723, VP – 1.924, VP (djelatni) – 377, ‘Ludvig Pavlović’ – 280, 1.Gardijska brigada – 1.414, 2. Gardijska brigada – 1.494, 3. Gardijska brigada – 1.436, 4. Gardijska brigada – 838, 22. Div. odred – 221, Inž.pont.bojne – 413 i Djelatni sastav – 3.352 ljudi.

Što se tiče brojnog stanja kod Armije RBiH, prema službenom dokumentu od 14. studenog 1994. godine, stanje na dan 1. studenog bilo je 229.543 ljudi. Isto nije potpuno jer neke od manjih postrojbi nisu dostavile podatke. No, riječ je o manjem broju.


Zbog nejasnog preslika nije zahvalno nagađati o točnim brojkama te presliku prilažemo na uvid. Zanimljivo je nacionalna struktura pripadnika Armije RBiH: muslimana je bilo 213.747, Srba 2.132,
Hrvata čak 7.715, a ostalih 3.686. Armija RBiH tada je brojila 5.962 žene.

Sprega političkog, liječničkog i dijela nekadašnjeg vojnog lobija 

Inače, tema lažnih ratnih vojnih invalida i lažnih branitelja godinama je aktualna i uvijek uzburka nezadovoljne duhove, ali i one koji su na sumnjiv način stekli statuse i privilegije.

Podsjetimo samo na novinarsko-istraživački tekst, novinara Nermina Bise, a rađenog uz podršku SCOOP-a, Organizacije za istraživačko novinarstvo na Jugozapadnom Balkanu, koji je nakon mjeseci rada istražio i na vlastitoj koži se uvjerio kako se postaje “teški ratni vojni invalid” i to uz pomoć Ureda za braniteljsko invalidsku zaštitu, lažnih liječničkih nalaza, a sve ‘potkovano’ s
nešto više od 5.000 KM i uz jedan od zaključaka da braniteljske udruge ne žele na sebe preuzeti odgovornost u otkrivanju lažnih invalida i branitelja u svojim redovima.

Ovaj istraživački tekst novinar Bise je radio već prije sedam godina. Predsjednik Jedinstvene organizacije boraca Armije BiH iz Stoca, Nedžad Pehilj, tada mu je kazao:
“U Jedinstvenoj organizaciji boraca (JOB) Općine Stolac znamo za desetine slučajeva prijevara, jer imamo precizne podatke o učešću u redovima Armije BiH. Među invalidima su dezerteri i ljudi koji nisu ni vidjeli vojnu odoru, ili su bili pozadinci. Što je najgore, istinski stradalnici ispaštaju i njima se ukidaju invalidnine, a lažni invalidi se šepure. To je nepravda”.

Puno drukčije zasigurno nije i kada je riječ o ‘hrvatskoj komponenti’. No, ono što se može zasigurno tvrditi je da se ovaj problem nikada neće riješiti zbog snažne sprege političkog, liječničkog ali i dijela nekadašnjeg vojnog lobija koji su omogućili nevjerojatnu eskalaciju korisnika nekog od braniteljskih prava.

U ovom vrtlogu često su i istinski branitelji-stradalnici bili prinuđeni posegnuti za istim metodama kako bi ostvarili prava koja zapravo – zaslužuju.

Vojno sposobni u Njemačkoj i Austriji, a djeca nose municiju

Od seoskih straža od 180.000 bojovnika

Zapovjednik Brigade kralj Tomislav, tada pukovnik Željko Glasnović, u svom otvorenom pismu od 1. lipnja 1993. godine upućenom ministru obrane RH Gojku Šušku, generalu Slobodanu Praljku i generalu Janku Bobetku apelira na nedostatak ljudstva i, kako piše, nizak stupanj mobilizacije. “…Veći broj općina formirao je takoreći ‘seoske straže’ čija je borbena učinkovitost i spremnost na najnižoj razini. Pojedine općine mobilizirale su u navedene postrojbe 10% ili više od ukupnog pučanstva, a neke smo od 1% do 5%… Dok je većina našeg sposobnog ljudstva (ili najsposobnijeg) u Njemačkoj, Austriji, Hrvatskoj i drugdje, djeca od 13 ili 14 godine nose streljivo na Bokševici…”

Glasnović traži i kazne za dezertere:”Da HVO u što skorije vrijeme denira kaznenu politiku (odredbe) koje se odnose na dezertere (izbjegavanje obveza u obrani domovine)…da se odredi način, ultimatum dezerterima za povratak te da i Vlada RH pomogne u rješavanju ovih problema, npr. oni koji su ilegalno u Hrvatskoj da se vraćaju, uskraćivanje izdavanja domovnica, putovnica i sl.”, piše
Glasnović ističući kako, ukoliko se tako nastavi, neće se moći izdržati sa deset puta jačim neprijateljem.

Što razvojačeni branitelji žele Rezolucijom 

Moglo bi se kazati da je sve počelo Rezolucijom Vijećabranitelja/branilaca, donesenom 14. studenog 2015. godine. Ista je upućena zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Federacije, županija i općina, a u interesu rješavanja statusa razvojačenih branitelja i ispravljanja diskriminatorskog odnosa prema onima koji nisu ostvarili svoja prava, a po osnovu Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji. U istoj se pozivaju sve političke stranke, sve udruge, organizacije i saveze koji tretiraju problematiku branitelja na području BiH da podrže Rezoluciju.

Rezolucijom se traži:
-Mjesečni braniteljski dodatak za svaki mjesec proveden u obrani RBiH, a koji u ukupnom mjesečnom iznosu ne može biti manji od minimalne mirovine u FBiH.

-Donošenje zakona o jedinstvenom registru pripadnika Oružanih snaga RBiH i korisnika prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zaštite, koristeći preciznu ratnu evidenciju svih braniteljskih kategorija.

-Provesti u cijelosti Zakon o pravima branitelja i članova njihovih
obitelji.

-Uvesti Ministarstvo branitelja u svim županijama F BiH, ukinuti
Uprave i ‘ZA’ u nazivima ministarstava.

-Uvesti moratorij na nanciranje iz proračuna FBiH, županija i općina svim udrugama, organizacijama i savezima koji tretiraju problematiku branitelja do formiranje jedne, jedinstvene cjeline svih kategorija branitelja na području cijele FBiH.

Rezoluciju su potpisali i hrvatska i bošnjačka braniteljska udruženja. Od Rezolucije ali i prvih prosvjeda razvojačenih branitelja, održanog u svibnju 2016. godine prvenstveno su se ogradile tzv. temeljne braniteljske udruge (i bošnjačke i hrvatske): Odjel za branitelja HVO-a i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora kao i Odbor za branitelje i udruge iz Domovinskog rata HDZ-a BiH. U ovom odboru su i dva ministra za branitelje Mladen Begić (ŽZH) i Oliver Soldo (HNŽ), kao i predsjednica Udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja HVO-a H-B Jasna Zlomislić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a HB Nikica Tomić, predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a H-B Lazar Martinović i predsjednik Udruge HVIDR-a HVO-a HB Dragan Radić.

Ni s bošnjačke strane tzv. temeljne udruge nisu podržale razvojačene – Šerif Patković, predsjednik Saveza udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja FBiH (Armija) kao ni Samir Sulejmanović iz Saveza demobiliziranih boraca. Svojedobno je Sulejmanović kazao: “Savez demobiliziranih neće ni na koji način sudjelovati na prosvjedima koji se najavljuju putem pojedinaca i neformalnih grupa”.

Nikica Tomić, predsjednik Udruge veterana i branitelja HVO-a također je tada potvrdio da ova udruga ne želi sudjelovati u prosvjedima “ni pod razno”.
“Ni po razno ne sudjelujemo niti ih organiziramo prosvjede. Mi smo u ovom trenutku zadovoljni”, kazao je Tomić.

No danas, barem na ‘hrvatskoj strani’ stvari stoje nešto drukčije – u svibnju prošle godine predstavnike Udruge Zaboravljeni branitelji primio je predsjednik HNS-a i HDZ BiH Dragan Čović
obećavši im pomoć. Nakon toga stvari se počinju mijenjati: Odbor za branitelje HNS-a mijenja stav i od “neformalne skupine”, kako ih se do tada zvalo, zaboravljeni-razvojačeni ‘postaju’ branitelji
HVO-a kojima “treba pomoći”. Za sada u pitanju su samo riječi.

Javnosti i branitelji obmanuti za Registar branitelja

Federalni ministar za pitanja branitelja i invalida obrambenooslobodilačkog rata Salko Bukvarević (SDA) dugo je najavljivao objavu registra branitelja. No 29. siječnja uistinu je i predstavljen Registar korisnika braniteljsko-invalidske zaštite, ali to nije bilo ono što se očekivalo jer je isti dostupan samo u službene svrhe, a zahvaljujući tzv. pristupnim kodovima, uvid u Registar imaju samo
predsjednik i potpredsjednici F BiH, premijer i dopremijeri kao i županijski ministri. Javnosti su ostali uskraćeni ovi podatci, ali se nije propustilo kazati da je jedinstvenim registrom branitelja ujedno ispunjena obveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Javnost ne zna koliko, kako, zašto.

Jedini koji je odbio preuzeti pristupne kodove bio je potpredsjednik F BiH Milan Dunović koji je čak napisao i priopćenje za javnost u kojem je istaknuo da se “od Vlade Federacije BiH i Ministarstva za pitanje branitelja nitko nije tražio Registar kojim se na raspolaganje, i to samo institucijama, stavljaju podaci o korisnicima određenih naknada”

Dunović je tada istaknuo kako su svi branitelji obmanuti. Konačno je došlo vrijeme, ministre Bukvareviću, da saznamo ima li među korisnicima certikata,
koje su dobili kao demobilizirani borci, i onih koji u ratu nisu, ni dana jednog, bili u Bosni i Hercegovini. Dajte da konačno i jednom za sva vremena spoznamo – koliko lažnih branitelja postoji? Ja sam zaista istinski zainteresiran, a vjerujem i većina drugih demobiliziranih branitelja, da konačno
saznamo tko su nam bili suborci; ali ne oni stvarni (jer njih već poznajemo), već oni lažni, koji su bili samo borci na papiru, a dobiše papire – certikate kao i pravi branitelji. Jednostavno, svi želimo Jedinstveni registar branitelja, a ne Registar korisnika boračko-invalidske zaštite.

Iz tog razloga odbijam da preuzmem pristupne kodove, jer ne želim sudjelovati u dovođenju branitelja i cjelokupne javnosti u zabludu. I za kraj, jedno pitanje za ministra – zašto pristup ovom, nazovimo ga Registru, ne date medijima već samo nositeljima izvršne vlasti? Pa tu je riječ, gospodine Bukvareviću, o proračunskom novcu, te ne smije biti nikakvih tajni pred građanima ove države”, poručio je Dunović.

Jedan od pravdanja nemogućnosti javne objave Registra branitelja je i stav Agencije za zaštitu osobnih podataka prema kojem se krši zakon o osobnim podatcima. Međutim, slično je bilo i u susjednoj Republici Hrvatskoj gdje je objava registra branitelja godinama bila tabu tema, sve do konačne objave i dostupnosti javnosti u prosincu 2012. godine za mandata Predraga Freda Matića (SDP).

Međutim, aktualni ministar branitelja Tomo Medved (HDZ) isti je ugasio smatrajući da Registar “nema smisla” te da “sami branitelji od javnog registra nemaju ništa”.

Brojke o braniteljima ministra Bukvarevića

Ministar branitelja Salko Bukvarević u javnost je izišao sa zanimljivim brojkama:
– 570.000 osoba tijekom agresije na BIH bilo je angažirano u oružanim formacijama Armiji RBiH, MUP-u RBiH, HVO-u i MUP-a HRHB, uključujući i uposlene u vojnim bolnicama i namjenskoj industriji

– 390.000 pripadnika bilo je angažirano u Armiji RBiH i MUP-u RBiH

– 180.000 pripadnika bilo je angažirano u HVO-u i MUP-u HR HB

– 95.000 osoba koristi neki od oblika socijalnih davanja za bivše branitelje, koja se isplaćuju braniteljima FBiH

– 48.000 ratnih vojnih invalida dobiva naknadu

– 42.000 članova obitelji dobiva naknadu

– 5.000 dobitnika ratnih priznanja dobiva naknadu

– 34.000 osoba iskoristilo je pravo na prijevremeno, povoljnije
umirovljenje

– kao i 100.000 korisnika prava po osnovu Zakona o dopunskim pravima (zdravstvenu zaštitu za demobilizirane branitelje koji ne ostvaruju zdravstvenu zaštitu po nekoj drugoj osnovi, nabavku ortopedskih pomagala za ratne vojne invalide, banjsko liječenje, obavljanje pripravničkog staža, te projekte zapošljavanja braniteljskih kategorija)

V. Soldo / Dnevni list