"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

utorak, 30. rujna 2014.

Kup BiH: NK Sloga – HŠK Zrinjski 2:3

U prvoj utakmici 1/8 finala Kupa Zrinjski je kao gost s 3:2 svladao Slogu iz Ljubuškog.
U prvih 20. minuta dominacija Plemića. Zrinjski je nekoliko puta opasno zaprijetio preko Kordića, Đurića i Simeunovića. Nakon početne inicijative gostiju, Sloga je u dva navrata zaprijetila preko Jelčića i Glavine, ali u prvom poluvremenu mreže su ostale netaknute.

U nastavku utakmice Zrinjski dolazi do prednosti. Simeunović je ubacio sa strane, Kordić šutirao glavom, a na odbijenu loptu natrčao Pehar i pogodio za 0:1. Na 1:1 poravnao je Serdarević u 60. minuti nakon slabe reakcije obrane Zrinjskog. Na 1:2 povisio je Katanec u 65. minuti nakon kornera Crnova. Sloga ponovno poravnava rezultat u 73. minuti. Strijelac za 2:2 bio je Gil Badillo. U 78. minuti napadač domaćih Jelčić nije iskoristio odličnu priliku kada je sam izašao ispred Dujkovića i šutirao pored gola.U 93. minuti pobjedu Plemićima donosi Muminović za konačnih 2:3.

NK Sloga: Pehar, Puljić, Petrović, Serdarević(73', Kraljević), Jelčić(83', Velić), Glavina, Grgić, Gil Badillo, Pažin(55', Bratić), Karabatić i Brajković.

HŠK Zrinjski:  Dujković, Radulović, Radeljić, Simeunović(55',Crnov), Kordić, Pehar, Blaić, Stojanović, Petrak, Katanec(77', Muminović) i Đurić.


ponedjeljak, 29. rujna 2014.

Jesensko vađenje krumpira u Šipovači i Vojnićima

"Okrenulo se vrime", rekli bi stariji za ovu godinu koja je po mnogo čemu specifična, a najviše po vremenskim (ne)prilikama. A kako se "okrenulo vrime", tako se i poljodjelcima Šipovače i Vojnića "okrenuli datumi" vađenja krumpira.

Iako se krumpir počeo vaditi još u travnju, što zbog vremenskih (ne)prilika, što zbog loše cijene, te velikih količina posađenog krumpira, dobar broj poljodjelaca ovog kraja tek je ovih dana krenuo sa "krumpirmanijom".

Jedan od njih je i Zoran Bebek kojeg smo zatekli u vađenju krumpira. Na upit o vađenje krumpira u ovako kasno doba, Bebek je kazao da mu se nije isplatilo to činiti u lipnju i srpnju zbog niske cijene, pa je to odgodio za jesen. Kako kaže, sadašnja cijena se kreće oko 0,7 KM po kilogramu, baš kako je i pretpostavio da će biti u ovo doba. Ima još 3 duluma, pa će tako i u listopadu vaditi krumpire. Bebek dodaje da nema puno oštećenih krumpira tako da je zadovoljan s nabirom. S njim se slaže i Srećko Bebek, koji je 50-ak metara dalje također vadio krumpir.

Do sada je malo tko vadio krumpire u rujnu, a kamoli u listopadu. Prema jednoj priči, u neka davna vremena stanovnici Like vadili su krumpir krajem listopada jer su ljudi vjerovali da ako bi se rano iskopao, odnosno ako „nije ozebao“ u zemlji, da bi sagnjio. Robujući tome, krumpire se vadili u kasnu jesen, a da bi promrzle prste malo zagrijali ložili su od cime vatru.

Međutim, ako i idućih godina ne bude izvoza pa bude niska cijena krumpira, sigurno je da će se poljodjelci odlučivati na čekanje cijene i da ćemo sve češće svjedočiti vađenju krumpira u jesenje dane.




Najzorniji prikaz teškog stanja prodaje mladog krumpira je pjesma slavne Šuplje Stine koju poljodjelci kad im je najteže zapjevaju:

Sveti bane

Sveti bane od grada Trogira
šta će biti od naših krumpira?
Sveti bane svečeva si roda,
pa mi kaži kome bi ja krumpir proda.
Da ga kopam za Bosanca il' Ćuliću da ga dam,
niska mu je cijena, prodaje mu nema.

Sad ćeš bane čuti samo grije,
krumpir nam u zemlji gnjije.
Već zelena cima vene,
nikako prodaja da krene
Sveti bane od grada Trogira
šta će biti od naših krumpira?

Jadan čovik, jadno došlo vrime -
ori zemlju, kupi sime
i gnojivo dodaj
i na kraju krumpir ne prodaj.
Sveti bane od grada Trogira
šta će biti od naših krumpira?

Održan sastanak članova Banjskog groblja: uskoro ugradnja elektro-priključka, ništa od gradnje mrtvačnice?!

Članovi Banjskog groblja održali su još jedan sastanak, ujedno treći u manje od mjesec dana. Neke od tema o kojima se raspravljalo i dogovaralo bile su: ugradnja elektro-priključka, gradnja mrtvačnice, te problem neplaćanja naknade za održavanje groblja.

Odbor je izvijestio prisutne da se većina mještana odazvala akciji prikupljanja novčanih sredstava za elektro-priključak, te da ova akcija još nije završena, a ugradnja elektro-priključka trebala bi početi uskoro.

Razgovaralo se i o gradnji mrtvačnice, a mještanima je predstavljena nova skica mrtvačnice koja bi trebala biti površine 50-ak kvadratnih metara.

Tema koja je izazvala žučnu raspravu bila je o problemu neplaćanje naknade za održavanje groblja. I ovaj put, kao i prethodna dva, temu su otvorili sami mještani, jer dio odbora konstantno ovaj glavni problem Banjskog groblja preskače.

Većina se složila da taj problem treba riješiti, pa su na idući sastanak odlučili pozvati grobara kako bi našli rješenja za isplatu dugovanja. Podsjećamo, nekolicina ukopnika već 14 godina (otkada je angažiran grobar) ne plaća godišnju naknadu za održavanje groblja. Kako ti ukopnici, odnosno dio njih, odbija svako rješenje za plaćanje duga grobaru, sigurno je da će se teško doći do rješenja.

Podsjećamo, na biranju odbora za groblje, sa "neplatišama" je dogovoreno kako će oni svake godine davati duplu naknadu dok ne izrefaju zaostale dugove. Ni to se ne bi uspjeli dogovoriti da "neplatiše" nisu željele imati svoga predstavnika u odboru koji će zastupati njihove interese. Međutim, gotovo dvije godine je prošlo, a ništa se nije promijenilo: tko je plaća - plaća i dalje, tko nije do tada - nije ni od tada.

Zbog toga dio članova odbora ali i ostalih mještana ukopnika uopće ne dolazi na sastanke dok se ne riješi taj problem jer smatraju da nemaju što dogovarati sa onima koji ne poštuju dogovore, a oni članovi odbora koji dolaze stalno preskaču ovaj problem.

Sve ovo je dovelo do toga da mještani drže da dio članova odbora nema ni legalitet ni legitimitet, pa ih stoga većinu ne zanima niti će sudjelovati u radu istog po pitanju mrtvačnice dok svi ukopnici ne podmire dugovanja prema grobaru.

Sigurno je da će idući sastanak na kojem bi trebao sudjelovati i grobar biti najzanimljiviji do sada. Sastanak je zakazan za nedjelju, 5. listopada s početkom u 14 sati.

nedjelja, 28. rujna 2014.

Priopćenje za javnost Udruge dragovoljaca i organizatora otpora Hrvatskih oružanih snaga - UDOOHOS

Prisiljeni smo oglasiti se ovim priopćenjem za javnost, a zbog sustavnog i politički usmjeravanja zloupotrebljavanja Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskoga rata. U "Službenim novinama Federacije BiH" broj. 74/2014. objavljena je Odluka vlade FBiH broj.1604/2014 od 26. kolovoza 2014. a kojom Odlukom, vlada na prijedlog federalnog ministarstva branitelja, daje suglasnost na "Pregled naziva komandi, jedinica i sastava ABiH, HVO-a i HOS-a, sa formacijskim dužnostima i formacijskim činovima u jedinicama ranga bataljona i više."

Mi, članovi UDOOHOS ( bivši pripadnici ratnog stožera i postrojbi hrvatskih oružanih snaga u Hercegovini) kategorički tvrdimo da je navedena Odluka vlade FBiH, činjenični i povijesni falsifikat, te da je u pitanju krivotvorina, čiji je cilj, osim prekrajanja povijesti, i verificirati dosadašnje prevare vezane za rješavanje statusa bivših pripadnika HOS-a Hercegovine kao i omogućavanje po političkoj podobnosti, uvođenja u prava novih "ratnih zapovjednika" a kroz vid dobro osmišljene političke korupcije.

Apsolutno podržavamo trajna rješavanja statusa nekadašnjih pripadnika HOS-a Hercegovine, ali temeljem stvarnih obnašanja dužnosti, a nikako sukladno odluci vlade FBiH koja je u dijelu koji se tiče organizacije i ustroja HOS-a Hercegovine, kreirana po potrebama koalicijskih partnera aktualne federalne vlade. 

Po nama zasada dostupnim podacima, većina osoba koje su uvedene u prava kao bivši zapovjednici hrvatskih oružanih snaga Hercegovine, nisu bili niti pripadnici a kamoli zapovjednici ili časnici u ovim postrojbama. Svjedoci smo da su danas neki od tih lažnih pukovnika/umirovljenika na listama za predstojeće izbore, a pojedini čak i u revizorskim timovima ministra Heleza. O dokazanim zloupotrebama u više navrata smo obavijestili ministra Zukana Heleza i glavnog inspektora u ministarstvu branitelja, Omera Bašića, koji ne da nisu spriječili navedeni organizirani kriminal, nego su naprotiv aktivno doprinijeli omogućavanju nastavka izigravanja zakona i uvođenja u prava Izmišljenih "ratnih zapovjednika" čiji je "dokaz" o obnašanju zapovjedne dužnosti, stranačka iskaznica, stranke članice trenutne vlade FBiH. 

Udruga UDOOHOS, uložiti će maksimalne napore u zaštiti i uvođenju u trajna prava istinskih ratnih zapovjednika hrvatskih oružanih snaga Hercegovine, ali isto tako ustrajati i u zahtjevima za izvođenje iz prava, za političke potrebe "proizvedenih" lažnih zapovjednika HOS-a. Također ćemo podržavati sve pojedinačne napore svojih članova, koji su usmjereni na dokazivanje istine i rješavanje navedene problematike. U svojim aktivnostima koristiti ćemo sva pravna i legalna sredstva , a ujedno pozivamo nadležne institucije (policiju i tužiteljstva) da istraže i sankcioniraju ovaj politički organizirani kriminal. Mi kao udruga stojimo ima na raspolaganju.

Predsjedništvo UDOOHOS

Vruća šipovačka jesen: Uništeni plakati HDZ-a 1990, SPP-a i Hrvatskog Saveza HKDU-HRAST

Kampanja pred opće izbore u Bosni i Hercegovini nije ni ušla u završnu fazu, a već kipi šipovački politički lonac. Naime, pored standardnih metoda udara na političke protivnike, u Šipovači je ovih dana na snazi faza trganja plakata.

Na nekoliko lokacija u par navrata uništavani su plakati HDZ-a 1990, SPP-a i Hrvatskog Saveza HKDU-HRAST.

Vandalskim činom uklanjanja i trganja plakata, pojedinci su pokazali nedostatak demokracije i tolerancije i samim time na kojoj su civilizacijskoj razini. Ovakvi postupci ne nanose štetu samo političkim strankama, nego su i civilizacijski korak natrag.

Od nadležnih organa očekujemo da poduzmu zakonske mjere protiv svih koji svojim djelovanjem narušavaju legalitet kampanje, a od političkih aktivista da na kulturan i civiliziran način vode predizbornu kampanju. Također, od njih očekujemo da, prema zakonu, nakon izbora uklone preostale plakate (ako ih u međuvremenu ne uklone politički protivnici).



utorak, 23. rujna 2014.

Igor Bebek: Južno-hercegovački proizvođači mladog krumpira pred zidom

Procjene su bile da će se ulazak Hrvatske u EU nepovoljno odraziti na južno-hercegovačku poljoprivredu u prvom redu povrtlarstvo. Posebice se to odnosilo na proizvodnju mladog krumpira koja je desetljećima bila orijentirana na hrvatsko tržište. Naime, BiH se ne nalazi na listi zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz.

Na upit, što se od predviđanja obistinilo Igor Bebek iz Šipovače, poljoprivredni proizvođač i vlasnik izvozne tvrtke „Borna“ kaže:
„Na krumpir je praktično uslijedio embargo, nemamo potrebne „papire“ za izvoz u EU. U Hrvatsku smo uz krumpir, izvozili i drugo povrće – rajčice, paprike, krastavce, bijeli luk…, međutim i kod tih roba nismo više konkurentni. Hrvatsko tržište sada se opskrbljuje iz drugih dijelova EU. Praktično smo osuđeni na čekanje, pa ako nečega nema u EU, onda možemo interventno uskočiti. Ove godine to su povremeno bile rajčice, paprike i krastavci, ali u to se ne može pouzdati. Mi nemamo siguran otkup, nemamo ugovore, nemamo ništa“.

-Pokušalo se s izvozom mladih krumpira u Rusiju, kakva su vaša iskustva?

-Godinama sam preko tvrtke izvozio krumpire, pa kako smo se našli pred zidom EU, probao sam prema Rusiji. Uz pomoć kooperanata, Udruge poljodjelaca i ostalih, uspjeli smo se organizirati, pribaviti potrebne potvrde i na rusko tržište otpremiti dva tegljača. Put je trajao šest dana, a svakom je poznato da je mladi krumpir roba koja ne može dugo stajati. Ipak, roba se na odredištu rasprodala, međutim više nismo bili konkurentni, pa su dalje narudžbe izostale.

Na upit, može li se iduće godine, izvoz za Rusiju organizirati ranije, Igor Bebek kaže:
„Upravo to su nam savjetovali brokeri, pokušati ranije i iskoristiti embargo EU prema Rusiji. Ipak pošto je to za nas novo i nepoznato tržište ne bih polagao velike nade prema Rusiji. Previše je šest dana puta. Zatim trebalo bi i sortiment mijenjati, da krumpir prilikom transporta, izložen svjetlosti ne zeleni…

-Veći ste proizvođač, gdje ste plasirali svoju robu?

-Jedan dio otpremio sam upravo za Rusiju, a ostalo na domaćem tržištu koje je skučeno, izloženo domaćoj, pa konkurenciji sivog tržišta, uvozničkih lobija… Uspio sam robu prodati, završiti godinu, koju treba što prije zaboraviti i krenuti u novu.

-Kako ići u novu kad zadati okviri ostaju isti?

-Koliko mi je poznato, unatoč nekim obećanjima od izvoza u EU, za sada, nema ništa. Ipak mi se pripremamo vadimo fito brojeve i slično, ostalo je na institucijama. S aspekta proizvođača, s aspekta izvoznika mladog krumpira, nemam savjeta – što i kako dalje? Bez izvoza proizvodnja gubi smisao, ali gdje i kome robu prodati“, pita se ovaj specifični proizvođač.

Uglavnom, ulazak Hrvatske u EU, očito se višestruko negativno odrazio na južno- hercegovačku poljoprivredu, trenutačne cijene su relativno postojane zahvaljujući poplavama i velikim štetama u Bosni, da toga nije, situacija bi s plasmanom, bila još gora.
D. Musa / Lj::portal

Dvije godine od povijesnog prosvjeda u Šipovači

Dvije godine je prošlo od prvog povijesnog prosvjeda koji se održao na tlu Šipovače.

Prosvjed je organizirala mladež Šipovače sa njenim mještanima, te tajnom organizacijom ANONYMOS REVOLUCIONARE zbog isključenja električne energije na igralištu Luke.

Akteri događaja prosvjedom su pokazali vijećnicima Vijeća MZ da neće dopustiti da igralište Luke propadne kao i Popovača - nekadašnji ponos sela. Prosvjedu je prisustovalo oko stotinjak učesnika koji su svojim automobilima blokirali promet pored igrališta Luke.

I umjesto da su osigurali u najbržem mogućem roku rasvjetu na igralištu, većinu vijećnika problem rasvjete nije zanimao dok se nije održao prosvjed. Tada na scenu stupa član vodstva MZ koji prosvjednike prijavljuje policiji pokušavajući diktatorskim metodama preplašiti mlade.

Srećom, mladi se nisu pokorili i nisu dopustili da diktatura prevlada nad njima - nastavili su se boriti za igralište raznim akcijama, a jedna od njih je bila odigravanje noćne utakmice.

Pola godine je trajala borba za igralište između mladeži i seoskih "glavara". Tek kada su najavili nove prosvjede, Vijeće MZ je brzinom munje reagiralo i omogućilo povratak električne energije na igralište (mladež Šipovače uspjela - rasvjeta na igralištu upaljena).

Ova borba mladih Šipovčana može poslužiti za primjer i starijima te društvu u cjelini. Odlučno su se borili za svoje igralište, te protiv pokušaja nametanja diktature i USPJELI!

A kako je bilo na prosvjedu pogledajte OVDJE.

Kronologija događaja:
7. rujna 2012. - igralište Luke ostalo bez rasvjete
23. rujna 2012. - prosvjed i blokada ceste ispred igrališta
25. rujna 2012. - prosvjednici na ispitivanju u PU Ljubuški
26. rujna 2012. - na pojedinim lokalnim portalima Vijeće MZ iznosi razne neutemeljene optužbe i neistine s pokušajem blaćenja prosvjednika, a tekst potpisuje "ured za informiranje MZ Šipovača-Kašče", koji ne postoji, niti je ikada postojao
4. siječnja 2013. - odigravanje noćne utakmice pod svjetlima automobila
5. veljače 2013. - potpisan ugovor Vijeća MZ i Elektroprivrede HZ HB
10. ožujka 2013. - mladež najavljuje novi prosvjed i prometnu blokadu Šipovače
11. ožujka 2013. - priključena rasvjeta na igralištu Luke



ponedjeljak, 22. rujna 2014.

Uspješan nastup šipovačkih karatista za KK Ljubuški

U subotu 20.09.2014. karate klub Ljubuški nastupio je na 2. međunarodnom turniru u Čitluku u okviru manifestacije ''Dani berbe grožđa''.
Turnir je karate Savez uvrstio u skupinu izbornih turnira, što je rezultiralo s oko 670 prijavljenih natjecatelja iz 71 kluba BiH, Hrvatske, Crne Gore i Austrije.

Karate klub Ljubuški je nastupio sa 10 natjecatelja i osvojili 6 odličja:

- Mladen Vukojević 1. mjesto
- Elena Boras, 2 mjesto
- Filip Bebek, 3. mjesto
- Franjo Miletić, 3. mjesto
- Jakov Bebek, 3 mjesto
- Grgo Tolić, 3. mjesto.

Zapažen nastup imali su Leonarda Škrobo, Daniel Bebek, Anamarija Boras i Iva Grbavac ali ovaj put su ostali bez odličja.

nedjelja, 21. rujna 2014.

RUŽA ZNA, ALI TAJI: Tko je ubio Antu Paradžika? (VIDEO)

Da je živ, Ante Paradžik sada bi imao 71 godinu. Nije ju doživio jer je 21. rujna 1991. netko odlučio da mora umrijeti. Tko je odlučio da Ante Paradžik, potpredsjednik Hrvatske stranke prava i glavni organizator Hrvatskih obrambenih snaga u Domovinskom ratu, bude ubijen? Odgovor, navodno, zna Ruža Tomašić koja će se ovih dana pojaviti na Općinskom sudu u Zagrebu kako bi kao krunski svjedok iznijela svoja saznanja o mučkom ubojstvu velikog Hrvata, Paradžika.

Dobroslav Paraga svojednobno je putem medija vrlo teško teretio Ružu Tomašić kada je kazao kako ona prikriva nalogodavce atentata na pokojnog začetnika HOS-a:

"Na moju tvrdnju da je za ubojstvo Ante Paradžika kriv Franjo Tuđman, Ruža Tomašić kazala je da je to ubojstvo odgovaralo samo meni. Zato ću pred hrvatskom javnošću istaknuti sljedeće... U rujnu 1991. na poziv Željka Šelendića s kojim sam surađivao u obrani RH, odazvao sam se i u društvu Ante Paradžika i drugih došao u njegovu trgovinu namještajem u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. U to vrijeme, u sporednoj sobi dočekala nas je Ruža Tomašić koja je u to vrijeme bila šefica osobne straže predsjednika Tuđmana. Tom prigodom kazala je meni i Paradžiku da je Tuđman izdao nalog da nas se likvidira, da se pripazimo koliko možemo i zamolila nas je da nikome ne govorimo o ovom sastanku. Paradžik je dva tjedna nakon njenih riječi ubijen. Umjesto da Ruža pomogne DORH-u da se kazne preživjeli organizatori zločina, ona nedužnu krv Ante Paradžika prebacuje na mene koji sam i sam trebao biti ubijen ", tvrdio je Paraga, koji ju je tom prilikom pozvao na testiranje poligrafom, a koji je ona odbila.

"Ružo, recite istinu!"

Ružina saznanja o počiniteljima i nalogodavcima intrigiraju mnoge, pa je tako lani udruga Croatorum na adresu Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević poslala pismo u kojem od predsjednice Ruže Tomašić zahtjevaju da javno progovori o tome tko je nalogodavac ubojstva.

"Pozivamo Vas da u duhu domoljublja i pravaštva napokon javno iznesete istinu o kojoj se šuti godinama, istinu o kojoj Vi šutite godinama. Hrvatski narod ima pravo znati tko su nalogodavci atentata na Antu Paradžika, prvog načelnika Ratnog stožera HOS-a i dopredsjednika HSP-a. Gospođo Tomašić mi znamo da Vi znate, obavite svoju dužnost Hrvatskog domoljuba i ne štitite krvnike istinskog domoljuba i Hrvata", kazano je iz ove domoljubne organizacije.

Korak dalje otišao je Dražen Keleminec koji je Ružu Tomašić nazvao udbinom doušnicom kodnog imena "Bosanka” a koja je znala od prvog trenutka tko su ubojice Ante Paradžika.

Pitanje je hoće li se Ruža odazvati Općinskom sudu i ako se pojavi, hoćemo li od nje doznati detalje o likvidaciji Ante Paradžika. Ne otkrije li Ruža svoja saznanja, o smrti Paradžika i dalje će biti poznato samo da je poginuo je u nemilosrdnoj pucnjavi policajaca, 21. rujna 1991. godine na blokadnom punkru “Jež 2” u Sesvetama. Policajci su tada na auto u kojem je sjedio Paradžik iz kalašnjikova ispucali oko 60 metaka, međutim, onaj koji mu je probio plućno krilo bio je koban. Umro je na licu mjesta, a policajci koji su ga usmrtili dobili su simbolične kazne nakon čega ih je Franjo Tuđman abolirao, a neki od njih i danas rade u policiji.


subota, 20. rujna 2014.

Poziv na predizborni skup HDZ 1990 u Šipovači

Poštovani, pozivam Vas na predizborni skup HDZ 1990 Ljubuški koji će se održati dana 21. 9. 2014. godine na školskom igralištu u Šipovači s početkom u 17:00 sati.
U nadi Vašeg dolaska, srdačno Vas pozdravljam!

Dobroslav Bukmir

*** sponzorirani članak

četvrtak, 18. rujna 2014.

Da se ne zaboravi: Ludvig Pavlović "Lutko"

Ludvig Pavlović "Lutko" (10. travnja 1951. - 18. rujna 1991.), hrvatski iseljenički aktivist, pripadnik Bugojanske skupine i časnik Hrvatske vojske. Poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u Studenim Vrilima kod Posušja pred rat u Bosni i Hercegovini.

Pavlović je rođen u Vitini kod Ljubuškog 10. travnja 1951. Kako mu je dan rođenja padao na dan osnivanja Nezavisne Države Hrvatske, u matične knjige vlasti su mu dan rođenja upisale 9. travnja, dok mu u krsnom listu stoji točan nadnevak rođenja. Sa 16 godina odlazi na rad u Njemačku gdje je živio s dvjema sestrama. Sa 17 godina se povezao s Hrvatskim revolucionarnim bratstvom čije je sjedište bilo u Karlsruhu.

Bio je najmlađi pripadnik Bugojanske skupine, najvećeg poraza UDBE, koja je organizirana s ciljem da sruši komunistički režim nakon sloma Hrvatskog proljeća. Skupinu je činilo 19 pripadnika iseljeništva. Dva mjeseca vodili su borbe s Teritorijalnom obranom JNA, pričuvnom milicijom i civilnom zaštitom. U prvom sukobu poginuo je jedan pripadnik skupine, nakon čega su se grupirali u dvije skupine s ciljem da se prebace u Hrvatsku. Pavlović je s Vladom Miletićem, pripadnikom skupine, krenuo prema Livnu, ali ih je izdao milicajac, po narodnosti Hrvat, kod kojega su tražili vodu. Pri prijelazu prometnice za Grahovo upali su u zasjedu pričuvnog sastava milicije u kojoj je poginuo Miletić, a Pavlović ranjen, zajedno s dvojicom milicajaca. U toj akciji je uhićen. U borbama je poginulo ukupno 15 pripadnika Bugojanske skupine, a ostala četvorica, zajedno s Pavlovićem, su zarobljena. Vojni sud u Sarajevu ga je nakon uhićenja, zajedno s drugim pripadnicima skupine, Mirkom Vlasnovićem, Đurom Horvatom i Vejsilom Keškićem, osudio na smrt 21. prosinca 1972. Njegova obitelj nije bila svjesna njegovih djelatnosti, pa niti smrtne kazne. Zbog njegove malodobnosti smanjena mi je kazna na osam godina samice i 12 godina strogog zatvora. Ostala trojica pripadnika skupine su strijeljana nakon izricanja presude. List Oslobođenje je lažno objavilo fotografije ubijenog Pavlovića i Miletića. Nakon ovoga, Pavlovićeva obitelj bila je maltretirana od strane komunističkog režima. Milicija i službenici SDS-a su im upadali kuću i mlatili ih. Tek 1973. Pavlovićev brat Iko je od školskog kolege saznao da mu je brat živ, a dozvolu za posjet u Zenicu obitelj mu je dobila tek 1974. Unatoč tome bili su spriječeni da posjete Pavlovića u zatvoru. Njegov brat i otac susreli su se s njim tek 1976. Otac mu je u više navrata pretučen u zgradi Službe državne sigurnosti u Mostaru zbog čega je 1980. umro. Pavlovićev brat Iko je pri jednom pokušaju spašavanja oca dobio udarac kundakom nakon čega su mu pukle glasnice kada je imao 16 godina. Iku su nastavili maltretirati i kasnije, te je i on odvođen u zgradu SDS-a. Zbog maltretiranja se zajedno s obitelji preselio u Njemačku. Pavlović je sedam i pol godina samice odslužio u Zenici, nakon čega je premješten u Sremsku Mitrovicu, gdje je ponovno bio u samici osam mjeseci zbog tuče s Željkom Ražnjatovićem Arkanom, kasnijim časnikom Vojske RS-a. Zatvorski upravitelj, Crnogorac po narodnosti, 1990. je tražio od Pavlovićeve obitelji 10 000 njemačkih maraka za premještanje Pavlovića u Lipovac u Hrvatskoj. Novac je upravitelju dostavljen 2. studenog, a Pavlović je privremeno pušten na slobodu 23. prosinca.

Nakon što je pušten iz zatvora Pavlović se vratio u rodno selo. Uskoro se ponovno vratio u zatvor u Lipovac, da bi, na Uskrs, bio ponovno uvjetno pušten. U to vrijeme ratno stanje bilo je u Vukovaru i Ravnom. Pavlović se odmah povezao s hrvatskim političkim vodstvom i počinje organizirati obranu u Hercegovini. Pavlovićev brat Iko je u suradnji s iseljeništvom u Njemačkoj pakirao oružje u pakete Crvenog križa i slao ih u Zagreb. U noći s 14. na 15. rujan Pavlović je sudjelovao u operaciji Zelena tabla - Male Bare u Pločama gdje su hrvatske snage zaplijenile znatnu količinu oružja JNA.

Pavlović je poginuo 18. rujna 1991. u Studenim Vrilima na cesti između Tomislavgrada i Posušja pod nerazjašnjenim okolnostima na današnji dan prije točno 23. godine.

Svete mise prigodom početka nove školske godine u župi Šipovača-Vojnići

U nedjelju, 14. rujna, u župnoj crkvi Presvetoga Srca Isusova, kao i u filijalnoj crkvi sv. Dominika, slavljene su sv. mise prigodom početka nove školske i vjeronaučne godine.
Od najmanjih do najvećih na sv. misi u župnoj crkvi
Đaci sa župnikom don Jozom na sv. misi u Dolama
Zazvali smo Duha Svetoga da nam bude na pomoći u novoj školskoj i vjeronaučnoj godini, kako bi nam dao snagu da se lakše nosimo s poteškoćama koje će doći pred nas. Svete mise predslavio je župnik don Jozo, koji je prisutnima uputio prigodnu riječ pozvavši sve da ozbiljno shvate svoje obveze i da marljivim radom uspješno dočekaju kraj školske godine.

srijeda, 17. rujna 2014.

HRVATI NA IZBORIMA NEMAJU PUNO IZBORA

Predizborna kampanja je počela, što možemo očekivati i što napraviti kako se ne bi dogodila nova platforma ili alijansa i kako ne bi ponovno pet bilo jedna trećina od sedamnaest??? Najgore u svemu je to što je vrijeme pokazalo da Hrvati na izborima nemaju puno izbora, te je uz ostale probleme,koji se tiču slabog izlaska dijaspore i Hrvata u BiH i ovo jedan od većih problema. Obzirom na razne mahinacije navedene dolje u tekstu, kojim se glasovi Hrvata obezvrijeđuju, važnost ovih, Općih izbora je po nas Hrvate itekako bitna. Dajmo sve od sebe da se čuje i naš glas.

Na općim izborima mjesec dana kasnije birat će se državna, entitetska i županijska vlast. Za kampanju se političari pripremaju na različite načine. Smišljaju se slogani, retuširaju kandidati, uvježbavaju govori. Među političarima ima dosta i onih koji žele preuzeti vlast na prljav način. Jedino im je oružje diskreditiranje i podmetanje. Od njih su prljaviji samo “lešinari izbora”. Žive od otimačine hrvatskih pozicija.

Naime, svi manje-više znaju kako se Hrvatima izbornim inženjeringom bira član Predsjedništva BiH. No, to je “laka prehlada” u odnosu na izbor federalnog Doma naroda. On se rijetko objašnjava jer je veoma kompliciran. Jedva ga razumiju politički analitičari. Diskriminirajući ustroj Doma naroda u Federaciji BiH je najveći izvor političkih problema u BiH. Evo samo djelića priče. Koji ilustrira kako je legalizirana pljačka Hrvata. Bez kazne!

Dom naroda se do 2000. sastojao od 60 zastupnika. Po 30 Hrvata i Bošnjaka. Odluke su se donosile natpolovičnom većinom svakog od nacionalnih klubova. Međutim, “sarajevski” stratezi su uz blagoslov međunarodne zajednice smislili plan kako razvlastiti Hrvate. Uz hrvatski i bošnjački klub, dodali su i srpski, plus sedam “ostalih”. Nacionalne klubove su smanjili s 30 na 17. Za imenovanje predsjednika, a time posredno i Vlade Federacije, umjesto polovine, potrebna je jedna trećina. Dakle, šest izaslanika iz hrvatskog kluba. Time je omogućeno da se simboličnom manjinom može izabrati vlast.Štoviše, izaslanici ne moraju biti Hrvati. Dovoljno se tako predstaviti.

Tendenciozno je određen i broj izaslanika koje daje svaka od 10 županija. Primjerice, Goražde i ta županija, u kojoj slovom i brojem ima desetak Hrvata, daju jednog izaslanika, koliko i cijela Posavina u kojoj je četrdesetak tisuća Hrvata. Stotinjak tisuća Hrvata iz zapadne Hercegovine u Domu naroda predstavljaju samo dva izaslanika. Dakle, glas u Goraždu vrijedi nekoliko tisuća puta više nego u Širokom Brijegu. Ovo najzornije pokazuje kako je obespravljena hrvatska većina.

“Lešinarima izbora” ovakvim pravilima ostavljen je širok prostor za ulov. U potrazi za plijenom ne trebaju se iscrpljivati u većinski hrvatskim, nego u bošnjačkim županijama. Ako proguraju na izborima po jednoga Hrvata iz Goražda, Bihaća, Sarajeva, Tuzle i dva iz Zenice, eto ih šest. Imaju kapitalce za jednu trećinu hrvatskog kluba. Receptom smišljenim u kuhinji bošnjačkog SDP-a, mogu uspostaviti vlast bez legitimnih Hrvata. I upravljati političkim procesima i stotinama milijuna maraka. Uzalud je što će Hrvati okupljeni oko Hrvatskog narodnog sabora imati 90 posto glasova. Čak i da dobiju 100 posto hrvatskih glasova, teoretski mogu imati samo 11 od 17 izaslanika. Ne znače ništa jer bošnjačke stranke sa svojih šest Hrvata mogu upravljati Domom.

Na posljednjim izborima su tako, ignorirajući volju hrvatskih birača, postavili za predsjednika Federacije Živka Budimira. A on, koji je imao svega dvije tisuće glasova, dobio je mandat za uspostavu Vlade. Čak tada nisu imali ni šest, već pet Hrvata. Međunarodna zajednica im je priskočila u pomoć izračunavši kako je trećina od 17 pet (?!). Vlada Federacije odlučuje o svim vitalnim pitanjima i gospodari novcem. Ovo je zapravo najvažnije tijelo. Daleko važnije od člana Predsjedništva BiH. Za ove četiri godine razvlastili su Hrvate u svim javnim poduzećima i osiromašili županije. Pronađu li se opet oni koji će za “šaku dolara” dati legitimitet vlasti, Hrvati bi u idućem razdoblju bili potpuno gospodarski iscrpljeni i politički marginalizirani. Stoga, prije ustavnih promjena treba inzistirati na promjeni Izbornog zakona. Koji bi uvažavao volju birača. To je važnije od priče o trećem entitetu.

Kada bi Hrvatima bilo omogućeno pošteno glasovanje, preko noći bi se demokratizirali. Ovako su prisiljeni na samozaštitu homogeniziranjem oko “stožerne stranke”. Ne dogode li se izborne (i ustavne) promjene, Hrvati će na svakim izborima dobivati stotine novih Sejdi Bajramovića. Samo oni sada imaju mjesta pod ovakvim krovom (bošnjačkog) Doma naroda. Tamo Hrvate danas predstavlja marginalni HSP. Za izdaju legitimni Hrvati nisu bili spremni. Zato su podstanari u vlastitoj državi. Bez svoga doma.

utorak, 16. rujna 2014.

Petar Majić: Treba zabraniti političko djelovanje po školama

Zamjenik predsjednika Hrvatske Nezavisne Liste (HNL) i nositelj te stranke za Skupštinu Zapadnohercegovačke županije Petar Majić kao primarni cilj unutar njihove mlade političke stranke utemeljene 23. svibnja 2014. godine u Tomislavgradu navodi okupljanje u svim županijama čestitih, školovanih i nekompromitiranih ljudi. 

"Uz predsjednika stranke Josipa Perića mi smo otvoreni za suradnju sa svim drugim strankama kojima je cilj BiH kao pravna i demokratski uređena država, bez obzira na predznak“, za Fenu je kazao Majić. 

Svoju predizbornu kampanju će bazirati prvenstveno na gospodarstvo te stvaranje preduvjeta za ulaganje i otvaranje novih proizvodnih radnih mjesta. 

Po njemu treba poticati i stimulirati ljude koji se zaista bave poljoprivrednom djelatnošću, a sankcionirati sve one koji mešetarenjem uz pomoć vlasti otimaju stimulacije i poticaje onima koji bi od istih stvorili novu vrijednost. 

U njihovom programu stoji i reforma školstva gdje Majić naglašava da u sektoru obrazovanja treba voditi računa o kvaliteti programa, interesu učenika, potrebama gospodarstva i povesti računa o zbrinjavanju viška prosvjetnih djelatnika. 

"Zakonski treba zabraniti političko djelovanje po školama“, u svezi sa školstvom naglasio je Majić. 

Kao učesnik Domovinskog rata zalagat će se za vraćanje izgubljenih prava braniteljima dok će za one koji su protupravno stekli ta prava tražiti izvođenje iz istih. 

Dotakao se i odnosa prema euroatlanskim integracijama i EU odnosno ulazak BiH u EU, gdje kaže da je to jedini način na koji se može spriječiti iseljavanje Hrvata iz BiH, te omogućiti Hrvatima iz BiH ulazak u matičnu državu bez carina.

ponedjeljak, 15. rujna 2014.

Odgovor Radija Ljubuški na optužbe Radoslava Radišića

Na izjavu Radoslava Radišića (HDZ 1990): "Nije HDZ BiH vlasnik Radija Ljubuški, već općina!" koju je dao za portal Ljubuški.info, reagirao je v.d. ravnatelja Radija Ljubuški Drago Vukojević.
Odgovor prenosimo u cijelosti:
Poštovani gospodine Radišić, 
ostali smo ne malo iznenađeni, začuđeni, pa i zaprepašteni Vašom izjavom Vašem omiljenom internet portalu, a u kojoj ste optužili Radio Ljubuški da naš novinar Mile Kraljević nije, po dosadašnjoj praksi, nakon 21. sjednice Općinskog vijeća Ljubuški htio uzeti izjave predsjednika klubova oporbenih stranaka.
U nastavku te izjave, nastavili ste „blatiti“ Radio Ljubuški iako držimo da to ničim nismo zaslužili . 
Ako je taj portal ispravno prenio Vašu izjavu moramo konstatirati da, osim „blaćenja“ ne govorite ni istinu. Naime, naš novinar Mile Kraljević nije uzeo izjavu ni od predsjednika vladajućih klubova u Vijeću, a ne samo oporbenih kako Vi tvrdite. Nije uzeo izjavu predstavnika ni jedne političke stranke. 
No, najprije da pojasnimo cijelu situaciju. Naime, Radio Ljubuški prakticira poslije svake sjednice Općinskoga vijeća uzeti izjave predstavnika političkih stranaka u kojoj se oni kratko osvrnu na tu sjednicu. Vi vrlo dobro znate da tu ni jedna stranka nikad nije bila privilegirana, imala ona jednog ili dvanaest vijećnika, bila ona vladajuća ili oporbena. Držimo, kako za te izjave i nema neke posebne potrebe jer je najbolje da naši slušatelji sami donesu zaključke o sjednici Vijeća preslušavajući sjednicu, za što imaju priliku izravno u našem eteru, ali i na našoj web stranici, tako da kada god žele mogu preslušati sjednicu koju žele i sami donijeti zaključak. Međutim, da bi ih zainteresirali za sjednicu, uveli smo praksu "uzimanja" izjava koje nikada i ničim nismo ograničavali. Mišljenja smo da ni ovaj put naše slušatelje nismo ničim zakinuli jer su imali prigodu poslušati sjednicu na našim valovima, a integralni snimak je postavljen na našu web stranicu i mogu je poslušati kad god žele i sami donijeti zaključke kakve žele.

S obzirom da je 12.9. 2014. počela predizborna kampanja i da su na snagu stupila pravila Regulatorne agencije za komunikacije (CRA), što Vi vrlo dobro znate, odlučili smo da poslije spomenute sjednice ne uzimamo izjave predstavnika političkih stranaka koje su zastupljene u Općinskom vijeću, ni vladajućih ni oporbenih, kako ne bi imali moguće prigovore drugih političkih subjekata, koji ne participiraju u Općinskom vijeću Ljubuški, ali imaju ista prava, i pravo na isto vrijeme u našem programu kao i prije spomenute stranke. A takvih je političkih subjekata, na prostoru koji svojim signalom pokriva Radio Ljubuški preko trideset. I, što mislite da smo mi uzeli spomenute izjave pa se susreli sa prigovorom tridesetak političkih subjekata, kako ih Radio Ljubuški zapostavlja u svom programu. Vjerujemo, da u stvarnosti ne bi bilo ni jednog prigovora, ali uvijek je moguće da netko traži "dlaku u jajetu", kao što je ovaj put tražite Vi gospodine Radišiću.
Ovaj put smo umjesto izjava predstavnika političkih stranaka uzeli izjavu načelnika Barbarića, koji je dao svoj osvrt na sjednicu kao načelnik, a ne kao predstavnik stranke kojoj pripada. Mislimo da je izjava sasvim korektna i u skladu s pravilima CRA i da ničim nismo povrijedili ta pravila. Uredništvo Radija je ocijenilo kako bi to u ovom trenutku programski bilo najkorektnije. Pitamo se što bi Vi rekli da načelnik Barbarić komentira svaku sjednicu Vijeća, iako bi to bilo normalno. Bi li nas u tom slučaju poslije svake sjednice napadali kako od vladajućih uzimamo dvije izjave, a od Vas samo jednu. Pitamo Vas i to, je li po Vama privilegiranje vladajućih to, da u velikoj većini slučajeva, poslije svake sjednice imamo po tri ili četiri oporbena komentara sjednice, a po jedan vladajuće većine i tko je tu privilegiran.

Pa sve i da smo nešto pogriješili, a nismo, umjesto da gospodine Radišiću porazgovarate s uredništvom Radija Ljubuški i pitate u čemu je problem, da zajednički vidimo jesmo li pogriješili, zajednički to razmotrimo i procijenimo, ako treba i ispričamo Vam se, Vi ste "brže bolje otrčali“ blatiti nas po lokalnim Internet portalima.
S pravom se pitamo gospodine Radišiću što će biti ukoliko Vaša cijenjena stranka ne poluči očekivani rezultat na predstojećim izborima. Je li ovo traženje određenog alibija, i hoće li i za to biti kriv i odgovoran Radio Ljubuški. Ili se, ne daj Bože, radi o određenom političkom pritisku na Radio Ljubuški?
Hoće li ta "neuzeta" izjava, koja obično traje minut ili dva, biti presudna u ovoj predizbornoj kampanji?

Nije nam jasno, kako je sad ta izjava dobila toliko na važnosti. Kako to nije zasmetalo predstavnicima ni jedne druge političke stranke nego upravo Vama gospodine Radišiću?
Gospodine Radišiću molimo Vas da i nama, ali i cjelokupnoj ljubuškoj javnosti odgovorite je li ikad Vaša cijenjena stranka tražila nešto od Radija Ljubuški, a da Vam nismo udovoljili? Jeste li nas zvali na neki događaj a da ga nismo popratili? Jeste li imali neku akciju, a da je nismo popratili, ako ste nas o tome obavijestili? Jesmo li Vas ikad ičim uvrijedili, ucijenili ili u bilo čemu bili nekorektni? Jesmo li Vam ikad, izvan predizborne kampanje, kada smo to prisiljeni učiniti, išta naplatili? Ne samo Vama, već bilo kojem drugom političkom subjektu bio on vladajući ili oporbeni.

Unatoč, takvih, po našem mišljenju dobrih odnosa s Vašom cijenjenom strankom, gospodine Radišiću iskoristili ste prvu prigodu koja Vam se nije učinila po volji kako bi „oblatili i popljuvali“ Radio Ljubuški. Nije fer i korektno gospodine Radišiću.
Od kuda to sada gospodine Radišiću da smo mi HDZ-ov, a ne općinski Radio. Je li to samo zbog ovih „neuzetih“ izjava ili postoji još nešto?
Poznato nam je da su predizborne političke kampanje vrlo često „prljave“. Ali pitamo se zar ste Vi ovu morali početi na „prljav“ način baš na račun Radija Ljubuški, koji po našem mišljenju to ničim nije zaslužio. Pa, mi smo i susjedi gospodine Radišiću. Vaša cijenjena stranka i Radio Ljubuški su podstanari u istoj zgradi. Dijeli nas samo nekoliko stepenica. Zar je bilo teško prijeći te stepenice i razgovarati o određenim problemima, ako oni postoje? Čini ste da ste Vi izabrali drugi način. Mi pak držimo da samo razgovorima možemo doći do određenih kvalitetnih rješenja na obostranu i svekoliku korist. Ako želite razmišljati slično stojimo Vam na raspolaganju.

Posljednje što želimo je prepirati se s bilo kime po medijima i Internet portalima. Međutim, unatoč svemu, nećemo Vam previše zamjeriti, ali smo zbog cjelokupne javnosti morali odgovoriti na Vaše napade.
Na kraju Vas najiskrenije pozdravljamo u nadi da ćemo buduće eventualne nesporazume rješavati na drugačije i kvalitetnije načine. 
v.d.ravnatelja Radija Ljubuški
Drago Vukojević

nedjelja, 14. rujna 2014.

Nakon 16 godina Mirjana Lučić-Baroni osvojila turnir: U finalu Quebeca pobijedila Venus Williams

Mirjana Lučić-Baroni pobjednica je WTA turnira u Quebecu, ona je u finalu svladala Amerikanku Venus Williams u dva seta (6-4, 6-3) nakon sat i 23 minute igre.

To je njen prvi osvojeni turnir nakon 1998. godine i slavlja u Bolu na Braču. Mirjana je tako ušla u povijest kao tenisačica s najvećim razmakom između dvije titule. Dosad je rekord držala Japanka Kimiko Date s 13 godina razmaka.

Bio je ovo treći međusobni susret Lučić-Baroni i Venus Williams i prva pobjeda naše igračice. U prethodna je dva meča ukupno osvojila šest gemova.

Lučić-Baroni je u Quebecu nastavila s odličnim igrama s kojima je započela prije gotovo mjesec dana u kvalifikacijama US Opena. U New Yorku je stigla do 4. kola ostvarivši šest pobjeda prije poraza od Caroline Wozniacki, da bi u Quebecu ostvarila pet pobjeda.

Fantastičan je to uspjeh za 32-godišnju Hercegovku, koja se na velika vrata vratila tenisu.

Popis članova biračkih odbora u Šipovači i Vojnićima

Općinsko izborno povjerenstvo Ljubuški, temeljem članka 2. 13. stavak 1. točka 3. i članka 2. 19. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ( "Službeni glasnik BiH", broj: 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13 i 7/14), a sukladno odredbama Naputka o utvrđivanju kvalifikacija i postupka imenovanja članova biračkih odbora ("Službeni glasnik BiH", broj: 37/14) na sjednici održanoj 12. rujna, povodom imenovanja članova biračkih odbora za osnovnu izbornu jedinicu 171A, Ljubuški, jednoglasno je donijelo: Rješenje o imenovanju članova biračkih odbora za Opće izbore 2014. godine.
Popis članova biračkih odbora u Vojnićima i Šipovači

   
 
Ime i prezime Spol Birački odbor Pozicija Politička organizcija
VOJNIĆI-DOLE-GREDA
TEREZA ŽIVKUŠIĆ F 171A012 Predsjednik 01190 > STRANKA DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE
IVAN BRKIĆ M 171A012 Zamjenik predsjednika 01190 > STRANKA DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE
ZVONIMIR TOLJ M 171A012 Član biračkog odbora 01182 > SBB - FAHRUDIN RADONČIĆ
SREĆKO BRKIĆ M 171A012 Zamjenik člana biračkog odbora 01182 > SBB - FAHRUDIN RADONČIĆ
VID ĆUTUK M 171A012 Član biračkog odbora 01691 > CERIĆ MUSTAFA
DRAGANA RAŠIĆ F 171A012 Član biračkog odbora 01721 > STRANKA PRAVDE I POVJERENJA
STIPE DŽAJIĆ M 171A012 Zamjenik člana biračkog odbora 01721 > STRANKA PRAVDE I POVJERENJA
FILIP DUGANDŽIĆ M 171A012 Član biračkog odbora 01714 > HRVATSKI SAVEZ HKDU - HRAST
ANTE MUCIĆ M 171A012 Zamjenik člana biračkog odbora 01714 > HRVATSKI SAVEZ HKDU - HRAST
FRANJO BORAS M 171A012 Zamjenik člana biračkog odbora 01691 > CERIĆ MUSTAFA
TONI DUGANDŽIĆ M 171A012 Član biračkog odbora 01270 > HSS STJEPANA RADIĆA
ANITA PAVLOVIĆ F 171A012 Zamjenik člana biračkog odbora 01270 > HSS STJEPANA RADIĆA
ŠIPOVAČA-KAŠČE
MILE ŽIVKUŠIĆ M 171A016 Član biračkog odbora 00001 > BPS-SEFER HALILOVIĆ
VLADIMIR VUKOJEVIĆ M 171A016 Zamjenik člana biračkog odbora 00001 > BPS-SEFER HALILOVIĆ
IVICA PRIMORAC M 171A016 Član biračkog odbora 01755 > SNAGA BIH - HSP BIH-DSI
JASMINKA BUKMIR F 171A016 Član biračkog odbora 01687 > UNIJA SOCIJALDEMOKRATA-UNIJA ZA SVE NAS
SUZANA BUKMIR F 171A016 Zamjenik člana biračkog odbora 01687 > UNIJA SOCIJALDEMOKRATA-UNIJA ZA SVE NAS
PREDRAG PRIMORAC M 171A016 Zamjenik člana biračkog odbora 01755 > SNAGA BIH - HSP BIH-DSI
MILIVOJ ŠKORPUT M 171A016 Predsjednik 00520 > BOSANSKOHERCEGOVAČKA NARODNA STRANKA - BNS
LIDIJA ŠKORPUT F 171A016 Zamjenik predsjednika 00520 > BOSANSKOHERCEGOVAČKA NARODNA STRANKA - BNS
ANTE RAŠIĆ M 171A016 Član biračkog odbora 01188 > POSAVSKA STRANKA
JOSIP GAŠPAR M 171A016 Zamjenik člana biračkog odbora 01188 > POSAVSKA STRANKA




subota, 13. rujna 2014.

Ljubuška publika oduševljena izvedbom biblijskog mjuzikla

Premijerna izvedba mjuzikla "Josip i kričave boje njegovih snova" izvedena je jučer u Ljubuškom. Gradskom športskom dvoranom orio se gromoglasan pljesak podrške brojnim glumcima, pjevačima, plesačima i volonterima, koji su se neumorno pripremali za ovaj veličanstveni spektakl, na koji je ljubuška publika ponosna!

Udruga mladih Agape zaslužna je za glazbeno - scenski spektakl u kojem je sudjelovalo oko 150 izvođača. Upravo su članovi ove udruge pozvali međunarodno priznatog američkog kazališnog redatelja, glumca i plesača Richarda Monteza, koji je pružio priliku mladima iz Ljubuškog i okolice da budu dio ovog šarolikog broadwayskog mjuzikla.

Ovaj glazbeni komad trajao je oko sat i pol vremena, uz puno plesa, glume i igre, nezaboravnih pjesama i raznovrsnih kostima, a ljubuškoj publici prikazan je u dva termina.

O mjuziklu:

"Josip i kričave boje njegovih snova" jedan je od najpoznatijih mjuzikala svih vremena, zasigurno i zato što je glazbu napisao Andrew Lloyd Webber (poznat po mjuziklima Mačke, Fantom Opere, Isus Krist Superstar, Evita itd.), jedan od nejuglednijih skladatelja ovog žanra, a tekst Tim Rice (poznat po scenariju za Disneyev animirani film "Kralj Lavova"). Na Broadwayu je do sada izveden čak 749 puta, a međunarodno kazalište CornerstoneArts, u režiji Richarda Monteza, uspješno ga je izvelo u preko dvadeset zemalja diljem svijeta.

četvrtak, 11. rujna 2014.

Šipovača Portal dvije godine sa vama

Na današnji dan prije dvije godine Šipovača Portal je krenuo sa radom i danas proslavlja svoj drugi rođendan. 

Početak Šipovača Portala

Šipovača je malo mjesto sa velikim brojem iseljenika koji nisu zaboravili svoj rodni kraj. Njihova želja za informiranošću o događajima iz svog rodnog mjesta i želja samih mještana za pokretanje lokalnog informatora, te njihovi mnogobrojni prijedlozi o pokretanju ovog portala koji su nam pristizali na facebook profil potakli su nas da krenemo u taj projekt. Njihovu, odnosno vašu ideju, smo pretvorili u djelo kojem danas proslavljamo drugi rođendan.

Napredak
Razvoj i napredak portala išao je dobro, čak i bolje nego smo se nadali. Zanimanje za Šipovača Portal brzo je raslo, vijest o njegovu pokretanju brzo se širila, ne samo među mještanima Šipovače i odseljenim Šipovčanima, nego i među cjelokupnim stanovništvom naše općine. Naše postove redovito preuzimaju različiti mediji, što je dokaz kvalitetnih vijesti i brzog napretka portala.

Resursi
Za svaki uspješan rad, potrebni su veliki resursi. Od motivacije, volje, snage, želje, strpljenja, poštovanja, pa sve do novca. Koliko čega je utrošeno u našem dosadašnjem radu, bilo bi neprimjereno ovim povodom pričati. Na trenutke bi moglo izgledati kao neka “kuknjava i samosažaljenje”, ali mi se ne žalimo, stvaramo iz onoga što imamo, koliko možemo.

Pohvale
Tijekom dosadašnjeg rada, na naš mail, te putem društvenih mreža, stizale su nam mnogobrojne pohvale i zahvalne čitatelja iz Šipovače, Hrvatske, Njemačke, SAD-a, Argentine i ostalih zemalja svijeta, a posebno od onih u dijaspori, koji su nam neizmjerno zahvaljivali na pričama i vijestima, kojima smo im, kako ističu, približili zavičaj, a time donijeli i olakšanje u duši na nekim dalekim meridijanima.
Sve ovo nam je veliki poticaj da nastavimo sa dobrim radom i da još više damo od sebe.

Posjećenost i statistika
Uspješnost nekog internet portala mjeri se prema njegovoj posjećenosti. Posjećenost našeg i vašeg portala varira ovisno o količini postova koje objavimo, te prema njihova sadržaju. Donosimo statistiku posjećenosti portala po zemljama svijeta - top 10 zemalja koje čitaju Šipovača Portal.

Čitanost portala po zemljama svijeta:
Bosna i Hercegovina
Hrvatska
Njemačka
SAD
Kanada
Australija
Srbija
Nizozemska
Francuska
Argentina 

Zahvala
Na kraju ovog pregleda naše prve godine, HVALA svima vama koji nas čitate, vjerujete u nas i cijenite rezultate našeg rada, Vaša podrška nam puno znači i ona je glavni podstrek za naš daljnji rad i napredak. Iako nas mnogi žele ušutkati, IDEMO DALJE!