"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

srijeda, 30. studenoga 2016.

Pogledajte gdje u Ljubuškom neće biti struje od 1. do 5. prosinca

JP „Elektroprivreda HZ HB“ - Distribucija električne energije - DP Jug - Pogon Grude - Poslovnica "Elektro-Ljubuški", obavještava cijenjene potrošače da će zbog planiranih radova doći do prekida u isporuci električne energije u dane:

1.prosinca (četvrtak) u vremenu od 9.30 do 15.30 u mjestima Hardomilje Žabar,D.Vitaljina, Bijača, dio Zvirića.

2.prosinca( petak) u vremenu od 9.00 do 11.00 sati u mjestima Vitina, Otok, G.vrilo, Majić mala, Uljevina, Brljica, Klobuk - Kapel mala, Drače, Pržine, Osoje, Šiljevište, Dabrnja, Rudikovica, Čuljkove njive i Zastražnica

2.prosinca (petak) od 11.00 do 14.oo sati u Pregrađe, Ligat, Staje, Trseljevina, Studenci, Crnopod, Cerno, Miletina, Stubica i Zvirići.

5.prosinca (ponedjeljak) od 9.00 do 11.00 Humac- novo groblje, Ruljaš Brod, Grabovnik, Veljaci, Šipovača, Vojnići, Dole i Greda.

Iz Elektroprivrede se unaprijed zahvaljuju potrošačima na razumijevanju.

Radio Ljubuški

utorak, 29. studenoga 2016.

Započelo cijepljenje protiv gripe u ŽZH

Zavod za javno zdravstvo Županije Zapadnohercegovačke u suradnji sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke osigurao je besplatno cjepivo protiv sezonske gripe za cijepljenje rizičnih skupina pučanstva. 

U rizičnu populaciju spadaju osobe starije od 65 godina, kronični bolesnici, bolesnici s malignim oboljenjima te zdravstveni djelatnici, a za iste je osigurano 1.500 doza cjepiva namijenjenog zaštiti od tipova virusa koji se očekuju u sezoni 2016/2017.

Cijepljenje protiv sezonske gripe za navedene kategorije, započet će u ponedjeljak, 28. studenoga 2016. godine u prostorijama Higijensko-epidemioloških službi Domova zdravlja na području Zapadnohercegovačke županije.

ZZOZZH

Osuđivana klevetnica Štefica Galić unitaristima: "Prolazim kalvariju od hercegbosanskog terora"

Glavna i odgovorna urednica portala Tačno.net, Štefica Galić često je izložena verbalnim napadima i prijetnjama zbog principijelnih i kritičkih stavova. U julu 2012. godine u Ljubuškom ju je brutalno fizički napala Vera Dedić koja je, godinu dana kasnije, odlukom Općinskog suda u Ljubuškom proglašena krivom zbog nasilja, vrijeđanja i zlostavljanja.

Posljednji put izvrijeđena je polovinom decembra ove godine, i to u policijskoj stanici u Mostaru, kada je pokušala prijaviti da su nepoznata lica izvjesila zastave protivustavne Hrvatske Republike Herceg-Bosne, i to u centru Mostara.

Galić u intervjuu za novinsku agenciju Patria objašnjava kroz šta sve prolazi njena porodica i ona nakon što se javno suprodstavila politici HDZ-a. 

PATRIA: Policiji ste nedavno išli prijaviti postavljanje zastava tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne na ulicama Mostara. Te zastave su protivustavne. Kasnije ste ispričali da su vas izvrijeđali u policijskoj stanici. Kako se završio taj slučaj?

GALIĆ: Prilikom nedavnog obilježavanja morbidne 25. godišnjice Herceg-Bosne u Mostaru, vatromet na Humu, paradržavne zastave na ulicama, slavio se zločin uz podršku hrvatske države i njenog rukovodstva. Te zastave su za mene sinonim konc logora, etničkog čišćenja, zločina, rata, smrti... U ime te zastave i te tvorevine sam gledala kako trpaju na kamione i odvoze moje komšije muslimane u logore Heliodrom, Dretelj... slušala vriskove prebijanih zatvorenika, ispraćala prijatelje na groblja ili u svijet jednog po jednog. Gledala sam kako se ruši svijet, crkve, džamije, mostovi... Zastava i grb HRHB proglašeni su neustavnim, presudama Ustavnog suda FBiH od 20.11.1997. i 19.02.1998. (Sl.Novine FBIH br 24/98, str. 712-714), a presudu je potpisao predsjednik Ustavnog suda FBiH Mirko Bošković, te je potvrđena kao obilježje ratnih zločina u presudi Haškog tribunala u slučaju Prlić i šestorka iz 2012. To očito ne smeta Čoviću i HDZ-u da je neometano obilježavaju a da njene zabranjene zastave ističu u javnim institucijama.

Pokušala sam doznati po čijem su nalogu postavljene te tražila informacije od institucija, Gradskog vijeća, komunalnog poduzeća, policije i raznih inspekcija, svi su rekli da s time nemaju ništa. Otišla sam u MUP HNK da podnesem krivičnu prijavu protiv nepoznatog počinitelja koji je neovlašteno postavio te zastave. U policiji su bili doslovno zgranuti mojim zahtjevom. Odbili su primiti prijavu s obrazloženjem da to za njih nije krivično djelo, da je to zastava hrvatskog naroda a ne hercegbosanska, pri čemu me je policajac D. Vidović nazvao kučkom i gotovo fizički nasrnuo na mene. Prijavila sam uvrede policijskih službenika unutrašnjoj kontroli MUP-a, a Tužiteljstvu HNK podnijela krivičnu prijavu koju smo potpisali Sergio Šotrić i ja. NVO i građani širom BiH, Hrvatske i Srbije pokrenuli su i peticiju protiv otvorene fašizacije u društvu, pozivajući nadležne institucije da spriječe javnu promociju ratnih zločinaca koji su svojom ideologijom proizveli bratoubilački rat.

Iako HDZ potpuno kontroliše policiju i sudstvo u HNK i uprkos našem poraznom iskustvu u tome, želim vjerovati da će Ured za profesionalne standarde MUP-a provesti istragu kao i Tužilaštvo HNK.

Prilikom obilježavanja Dana državnosti BiH, na Partizanskom groblju u Mostaru, kao i svake godine policijske snage su čuvale građane koji su došli položiti cvijeće palim borcima od huligana koji napadaju kamenicama, bocama, bakljama... Među „čuvarima“ je bio i policajac Vidović koji me je vrijeđao u MUP-u. Čak je krenuo prema meni, došao do auta u kojem sam sjedila i otvorio vrata. Ko će nas zaštititi od ovakvih „čuvara“?

Tragikomično je i abnormalno i to da u jednom dijelu Mostara stoje hb-zastave a u drugom dijelu bh. zastave za Dan državnosti BiH, dok Čović licemjerno drži govor na prijemu u Sarajevu tim povodom. Nažalost, to je naša realnost.

PATRIA: U Republici Srpskoj ima nekoliko grupa i pojedinaca koji ukazuju na korumpiranu vlast u ovom bh. entitetu. U Federaciji, uslovno rečeno sa bošnjačkom većinom, kritičari mnogo otvorenije govore o vlasti. U dijelu Federacije sa hrvatskom većinom skoro da niko otvoreno ne govori protiv HDZ-a. Vaš medij Tacno.net i Vi ste među rijetkim 'buntovnicima'. Nedavno je na kuću novinara Tihomira Bradvice u Ljubuškom bačena bomba zbog razotkrivanja svih oblika devijantnih društvenih pojava. Povrijeđena mu je majka. Koliko se teško suprotstaviti HDZBiH, posebno ako živite u nekim gradu u Hercegovini?

GALIĆ: Svaka pobuna protiv ovog sistema na čijem je čelu nacikleptokratska klika HDZ BiH, ili nekog drugog predznaka svejedno, plaća se. Građani su u strahu, mediji nisu slobodni, potpuno su u službi politike ili kapitala. Ono što sam ja doživjela svjedoči tomu. Bradvica ili Karamatić također. Neće policija ni pokušati pronaći krivce, naprotiv. To će biti tako dok god budemo šutjeli o njihovom kriminalu, korupciji i nacimafijama na svim instancama vlasti.

Sva ova borba dovela me je bukvalno na rub egzistencije. Od fizičkih i verbalnih napada i odlaska iz Ljubuškog, trajna borba sa nacionalistima, predrasudama, neimaštinom i ljudskom glupošću, jad je koji me prati. Danas imam 53 godine, bez doma sam i bukvalno razbaštinjena, od suđenja bez kraja uvijek na koncu izgubljenoga, od ovrha koje neprestano pristižu u nepravednim političkim presudama, da ne govorim o familiji koja me se gotovo odrekla, o težini koju su ponijela moja djeca zbog svega, o izgubljenoj vjeri u ljude i pravdu, o prijetnjama kojih je bezbroj a nemate ih kome prijaviti, o kretanju koje se potpuno sužava na jedan dio grada...

Ipak imam svoje prijatelje s kojima se družim, koji su sa mnom u svemu, i sretna sam na svoj način. To je cijena koju sam platila dižući glas protiv ovoga što danas sebi tepa da je hrvatska vlast. Znajući kako sam prošla, ne čudim se ljudima koji su u startu odustali.

PATRIA: Vaši tekstovi promoviraju demokratske vrijednosti, slobodu govora, kritičko mišljenje, ideju pravednosti i jednakosti, zaštite ljudskih prava. Kritizirate sve forme nacionalizma i šovinizma. Borite se protiv etničkih i religijskih netrpeljivosti i kontrole medija. Da li su oglašivači u BiH spremni finansirati takve novinare i medije?

GALIĆ: Ni slučajno. Mi nikada nemamo reklama niti vjerujem da ćemo ih imati. Naprotiv, imamo samo nevolja, prijetnje, napade. Upravo smo večeras blokirali jedan od jačih dos napada. Stalno smo na udaru. Oglašivači se oglašavaju kod podobnih. Čast mi je biti nepodobna.

PATRIA: HDZ BiH je pobijedio na Lokalnim izborima 2. oktobra među hrvatskim glasačima. Pobijedili su u oko 70 posto općina. Od HDZ 1990 izgubili su Kupres, Prozor-Ramu, Domaljevac-Šamac. Tijesno je bilo u Ljubuškom, Čitluku, Livnu, Usori... Da su izbori bili fer i korektni, iz HDZ-a 1990 procjenjuju da bi dobili još oko osam načelničkih pozicija. To nije malo. U Livnu su članovi biračkih odbora otvoreno priznali da su krali za HDZ BiH. I ništa se nije desilo nakon toga. Nije bilo oduzimanja mandata ili ponavljanja izbora.

GALIĆ: HDZ je od devedesetih konstantno na vlasti u svim kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom, i na gotovo svim višim razinama vlasti, a  pritom stalno kukaju o ugroženosti Hrvata u ovoj državi. Temeljna ljudska prava Hrvata najdrastičnije se krše u kantonima u kojima HDZ BiH ima apsolutnu vlast i gotovo stoprocentno hrvatsko stanovništvo. Pa onda ko je kriv za to?

Samo primjer Stoca vam sve govori. Kako je moguće da probosanske stranke već dvadeset godina dopuštaju politički teror HDZ-a u Stocu i da nije bilo Nerina Dizdara i njegove hrabrosti ne bismo znali šta se svih ovih godina uopće događalo tamo. Agresivni su i ne odstupaju od ideje da će vladati zauvijek. Bahati su, ne boje se niti poštuju zakon ove zemlje ni birače. Ovdje vlada mentalno i institucionalno nasilje uz svjesno manipuliranje stvarnošću i uvjerenjima ljudi. Krivi smo mi. Vidimo a šutimo. Čak i kad progovorimo izostaje reakcije sistema. Prodali smo se u bescjenje najgorima. Onda smo ih i zaslužili.

PATRIA: Znači li to da je HDZ-ova dominacija ipak vještačka, koja se održava samo uz pomoć ogromne infrastrukture koju imaju, kao što se na taj način na vlasti održavaju SDA i SNSD?

GALIĆ: Možda je HDZ-ova dominacija vještačka ali ideologija HDZ-a na kojoj je nastala i Hercegbosna, nažalost nije. Opasna je. HDZ 1990 nije nikakva opozicija ma koliko se političkom Sarajevu to činilo. U čemu se važnom ne slažu politike HDZ BiH i HDZ 1990? Nema suštinske razlike. Statistički podaci i zdrav razum govore nam protiv regularnosti izbora ovdje. Građani uporno biraju iste likove uprkos lažima i neispunjenim obećanjima, uprkos sve većem siromaštvu nasuprot sve većem bogatstvu onih koji se samoproglašavaju čuvarima njihovih nacionalnih interesa a koje uporno biraju. Ko bi normalan glasao za te ljude ponovo? Prof.dr. Esad Bajtal je to sjajno rekao: “Ako su ovo validni, valjani rezultati, onda nešto s narodom nije uredu. Odnosno, i drugačije govoreći, ako je narod uredu, onda izborni rezultati logički i statistički postaju upitni.”

PATRIA: Ogromno bogatstvo su prigrabili lideri HDZ-a, SDA, SNSD-a..., i to je vidljivo. Zbog čega običan narod ne reaguje na hacijende tih lidera, promjene tokova rijeka, brojne palate po morskoj obali i u Zagrebu?

GALIĆ: Istraživački novinari su  toliko puta istraživali i pisali o imovini bh. političara, građanima to nije važno jer odmah svak u svom getu uključi kukanje o ugroženosti i opasnosti od drugih. Nečasno, jadno i neljudski. Nemaju odvažnosti uhvatiti se ukoštac s problemima, pokušati iznaći neko ozbiljno rješenje nego kao i sve kukavice kriju se iza imaginarne nacionalne ugroze.

Strah je suština svega. Neobrazovanost masa, slijepo vjerovanje glasu vođe... Ponižavajuće je kako se vladajući etnodemagozi odnose prema svojim biračima. Koliko im vjeruju iako vide da je sve upravo suprotno. Ne promišljaju niti kritički gledaju na sve što se događa oko njih. To je fenomen. Tužno je gledati sve to, iako u cijelom svijetu su slične manipulacije. U uređenim društvima javnost bar ne dozvoljava tako otvoreno i bez odgovornosti bahato ponašanje svojih političara. Ljudi ne razmišljaju svojom glavom nego podliježu propagandi onih kojima je cilj samo vlastita korist. Pojava je univerzalna i rasprostranjena po cijeloj zemaljskoj kugli.

Imam penziju od 320 KM penzije, pola su mi već zaplijenili

PATRIA: Zbog  filma o mužu Neđi i vama koji ste spašavali komšije Bošnjake da ne odu u logor Heliodrom tokom rata, morali ste napustiti Ljubuški 2014. Bili ste izloženi napadima, i to u dvorištvu franjevačkog samostana i crkve Sv. Ante na Humcu. Jesu li oni koji javno zagovaraju podjele manjina ili većina u Hercegovini.

GALIĆ: Oni koji zagovaraju podjele su apsolutno većina u Hercegovini. Zašto? Nema ni jedan medij ni institucija u Hercegovini koji suštinski propituje ratnu politiku devedesetih, odgovornosti za zločine, etnička čišćenja i logore. Naprotiv, oni su u svim strukturama vlasti ovdje i u Hrvatskoj, falsificirajući povijest i kukavički bježeći pravdi.

Ja sam prošla i još uvijek prolazim kalvariju od hercegbosanskog terora zbog ispričane priče o tome. Da, moja napadačica je kažnjena, simbolično ali ipak kažnjena. Ali zato sam izgubila 5 presuda za klevetu od strane Čovićevih dilera mržnje u Ljubuškom i Širokom Brijegu. Dok oni dobijaju finansijsku potporu ili diplomatska mjesta, mada im svaka zemlja odbija gostoprimstvo, meni su zaplijenili polovinu porodične  penzije koja je iznosila 320 KM; sad živim od 160 KM i čekam još četiri pljenidbe. Ali nemaju mi više šta zaplijeniti, jer nemam više ništa osim lovačkog psa Mrvice, koja živi sa mnom u Mostaru, u tuđoj kući. Tako se kažnjava svaka donkihotska pobuna protiv njih. 

PATRIA

Božić kakav je nekad bio

Božićni popusti, božićne akcije, božićni pokloni, djed Božićnjak, bijeli Božić, snijeg, praporci, sobovi, jelke, zvončići, sve su ovo ključne riječi koje se danas vežu uz Božić i koje stvaraju sliku našeg Božića u Hrvatskoj, ili našeg Božića u Dalmaciji.

Gdje je Bog u Božiću? Gdje su Hrvatska i Dalmacija u našem današnjem Božiću? 

U svojoj kultnoj ''oporuci'' pokojni barba Ljubo Stipišić Delmata poručio nam je da se ''probudimo iz tuđeg sna i vratimo sebi dok još imamo kome“. Nitko nije bolje definirao naš problem od njega; Živimo tuđe snove!

Hrvate je netko definitivno nečim opio i uspavao tuđim snom. U tom snu Hrvati su se odrekli ne samo svog Boga, svog Božića, nego i sve one tradicije koju je on nosio sa sobom. Nekadašnji njegovi sibmoli: Sveta obitelj, mali Isus, Božićne kolende i drugi, potpuno su iščezli s naše dalekovidnice i ne vide se više ni iz daleka. Čak se i Njegovo ime izostavlja u čestitanju i ne spominje, već se kaže ''Sretni blagdani''

Zanimljiv smo mi narod. Vrlo zanimljiv. Odbaciti svoje tako lako i prihvatiti tuđe još lakše. Odbaciti svoju baštinu, svoju stvarnost, a prihvatiti tuđe bajke, tuđe snove.

Kada jednom zaboravimo na svoje običaje, kada nestane mirisa djetinjstva i sjećanja starih, kad izgubimo vjeru u Boga i osjećaj za baštinu, a potrošimo bajke i probudimo se iz tuđih snova, tko ćemo biti? Kome ćemo se vratiti?

Dalmacijanews.hr

160 učenika se učlanilo u Knjižnicu Ljubuški

Knjižnica, kao središte koje svim žiteljima općine Ljubuški otvara svoja vrata u svijet znanja, informacija i kulture, raznovrsnom knjižničnom građom te bogatim programima – posljednji u nizu tribina „sv. Kata zaštitnica Ljubuškog“, nastoji osigurati sadržaje za sve ukuse i dobne skupine. Ipak, ljubav prema knjigama, čitanju, kulturnim manifestacijama i različitim umjetničkim izričajima razvija se od najranije dobi.

Upravo poradi navedenog Knjižnica Ljubuški organizirala je akciju „Čitaj i ti“ u okviru koje su se učenici trećih razreda osnovnih škola s područja općine Ljubuški, tijekom studenog, mogli besplatno učlaniti u knjižnicu. Akcija je urodila plodom. Naime, učlanilo se 160 učenika što je znatno veći broj naspram prethodnim godinama, a ima i najavljenih skupnih posjeta učenika knjižnici te s pravom očekujemo da će broj učlanjenih učenika značajno porasti.

Naglasili bismo da je cilj akcije promicanje čitanja kod učenika osnovnih škola te razvijanje ljubavi prema knjizi kao izvoru znanja. Ujedno, jedan od ciljeva ovog projekta razvijanje je navike korištenja knjižnice i njezinih sadržaja tijekom cijelog života, potičući pri tome kod djece naviku i uživanje u čitanju, kao i osiguravanje osnovnih uvjeta za cjeloživotno učenje.

Akcija je privukla i ostale učenike te su knjižnicu u četvrtak posjetili i učenici IV. a, IV. b i IV. c razreda OŠ Marka Marulića u pratnji učiteljica Marijane Miloš, Lidije Dugandžić i Marine Dugandžić.

Ujedno, ovom prigodom bismo istaknuli da se tijekom listopada u Knjižnicu Ljubuški, u okviru besplatnog učlanjivanja umirovljenika upriličenog povodom Međunarodnog dana starijih osoba, učlanilo 30 umirovljenika.

ponedjeljak, 28. studenoga 2016.

Ljubuški dobiva zapadnu obilaznicu

Teretni promet uskoro će u potpunosti biti premješten iz središta općine Ljubuški.

Naime, središte ljubuške općine u skoroj budućnosti trebalo bi se nalaziti među tri kružna toka, koja će omogućiti brži prolazak kroz ovu općinu, te u značajnoj mjeri smanjiti gužvu na gradskim prometnicama. Dva kružna toka već su završena, a gradnja trećeg planirana je u sklopu zapadne obilaznice. Prema riječima načelnika općine Ljubuški Nevenka Barbarića, krajem ove ili početkom iduće godine očekuje se završetak projektne dokumentacije za zapadnu obilaznicu.

Idejno rješenje

“Riječ je o vrlo važnoj prometnici za općinu Ljubuški i vjerujem kako ćemo već iduće godine krenuti u samu investiciju. Radi se o jednom jako lijepom rješenju te bi se u konačnici Ljubuški nalazio među tri kružna toka”, kazao je načelnik Barbarić.

Naglašava kako je već izrađeno idejno rješenje ove obilaznice. "Trasa obilaznice planirana je od novog kružnog toka na Humcu, nastavila bi se rubom plantaže te bi izišla na Vitinsku ulicu, odnosno kod Džajinih kuća, gdje bi se napravio još jedan kružni tok", navodi načelnik Barbarić. Važno je naglasiti kako je projektom obuhvaćena i rasvjeta, kao i izrada nogostupa cijelom dužine obilaznice.

Završetkom istočne obilaznice, gdje su radovi već u tijeku, i realizacijom planirane zapadne napravila bi se i velika šetnica oko Ljubuškog.

Barbarić naglašava kako bi se realizacijom ovog projekta riješio dugogodišnji problem prolaska teretnog prometa kroz samo središte općine jer, realno, za to i nema uvjeta, te bi se dobila mogućnost kvalitetnije regulacije prometa kroz grad.

"Kvalitetnija regulacija prometa kroz samo središte općine podrazumijeva izmjenu jednog dijela ulica, koje su sada dvosmjerne, u jednosmjerne, što bi opet osiguralo dodatna parkirališna mjesta kojih nam sada nedostaje", kaže načelnik općine Ljubuški.

Ideja iz 1972.

Zanimljivo je spomenuti kako je ideja o zapadnoj obilaznici stara gotovo pedeset godina. "Zapadna obilaznica planirana je još 1972., doduš, malo drugačijom trasom nego sada. Tada je bilo planirano da obilaznica prelazi preko Trebižata te da se u sklopu nje gradi novi most, što je sada neizvedivo, ali i nepotrebno", kaže Barbarić.

Ističe kako će zapadna obilaznica biti duga svega kilometar i 700 metara. Predračunska vrijednost je oko 3,5 milijuna KM. "Jasno, tek kad se uradi projektna dokumentacija, imat ćemo preciznije elemente glede potrebnih sredstava", kaže Barbarić. Na pitanje hoće li biti problema s eksproprijacijom, Barbarić navodi kako vjeruje da će se naći rešenje. "Imamo samo jednu spornu lokaciju, pomoćni objekt. Još nismo razgovarali s vlasnikom, ali mislim da ćemo uspjeti postići dogovor. Također, u trasu ulazi i dio tkaonice koji ćemo platiti, plantaže koja je svakako državno zemljište i dio privatnih posjeda gdje su već obavljeni razgovori s vlasnicima", zaključio je Barbarić.

Marija Medić Bošnjak /  Večernji list

nedjelja, 27. studenoga 2016.

Mladi, ugledajte se na Dodiga: Bio je bez love, na dnu, razbijao pehare, a onda je odlučio ustati

"Ovo sam doživio prvi put u životu i vjerojatno više nikad neću. Da nije bilo ovakvih navijača, bilo bi puno teže", u suzama je govorio Ivan Dodig nakon pobjede s ponajboljim prijateljem Marinom Čilićem protiv Argentinaca drugog dana Davis Cupa.

Ivan zna koliko može biti teško. Kad bole leđa, kao u meču protiv Del Potra i Mayera, ali i kad nakon mečeva i turnira spavaš na kolodvorima, u automobilu i zračnim lukama jer štediš novac da opet možeš ići na turnir. Novca nije bilo, sluha iz bosanskohercegovačkog teniskog saveza još manje, pa je Dodig jedva spajao kraj s krajem te pauzirao dvije godine u juniorskim, najvažnijim godinama.

To je bio prvi put kad je razmišljao o prekidu karijere.

'Da sam prestao igrati, za dva dana bih opet uzeo reket'

"Presudila je volja, uz sav trud i najbliže ljude oko mene koji su mi bili podrška. Da sam prestao igrati tenis, za dva dana bih opet uzeo reket. Ne mogu ja bez toga", rekao je Dodig, koji je tek s 19 godina postao profesionalac.

"Osim obitelji nisam imao nikoga iza sebe. Nikakvu podršku saveza ili bilo kakvih struktura. Nije to lako, gledaš oko sebe igrače koji u pratnji imaju trenera, kondicijskog trenera, masera, psihologa. Na njima je samo bilo da igraju, ostalo su imali. Kad je bilo najteže, nisam imao ni za sendvič. Igrao sam samo turnire u blizini jer nisam imao novca za putovanja", prisjetio se jednom Ivan.

Tek sa 19 godina je krenuo u profesionalce, a karijera mu se počela mijenjati kad je 2006. uzeo hrvatsko državljanstvo. Počeo je igrati više turnira, ušao je u Top 500 i polako se uspinjao na ljestvici. 

Ali bilo je teško, jako teško. Kako je krenuo nije se činilo da će jednog dana dogurati do 29. igrača na svijetu i jednog od najboljih igrača parova na Touru. Da će na računu imati pet milijuna dolara i da će vući Hrvatsku prema naslovu pobjednika Davis Cupa.

Pehar u zid bio je prekretnica

Prosječne prve sezone i jako puno futuresa i challengera s povremenim bljeskovima. Sve do kraja sezone 2009. i "onog" turnira u danskom Koldingu, kad je prvi put pokazao svoj, pa recimo, vatreni temperament. 

Cijeli tjedan se svađao sa sucima, čak i s gledateljima. Svega mu je bilo dosta. Namučio se Dodig, triput je morao pobjeđivati u tri seta da dođe do finala, a tamo - cirkus. Njegov protivnik, Britanac Alex Bogdanović je kasnije rekao da to nikada nije vidio. Nakon što je dobio drugi set, Dodig je krenuo u svlačionicu na pauzu. Na putu do tunela nešto je dobacio linijskoj sutkinji. 

Kad se vratio iz svlačionice, glavni sudac mu je rekao da ga mora opomenuti, a nakon desetak minuta rasprave sa supervizorom turnira, Ivana je diskvalificirao. Na proglašenju pobjednika, Dodig se potpuno izgubio. Zavitlao je pehar za drugo mjesto u zid i izašao iz dvorane. 

To je bio drugi put kad je razmišljao o kraju karijere. Netko drugi možda bi poslao sve u onu stvar i ostavio se tenisa, ali ne i Dodig.

"Danas mi je krivo zbog toga. Ali, da nisam razbio taj trofej, danas ne bih bio tu gdje jesam. Morao sam izbaciti sve frustracije iz sebe, svašta mi se motalo glavom", rekao je dvije godine kasnije u jednom intervjuu.

I, stvarno, to je bila prekretnica.

'Shvatio da može protiv najboljih'

Sljedeću sezonu Dodig je otvorio plasman u glavni ždrijeb Australian Opena gdje je u 1. kolu dobio velikog Juana Carlosa Ferrera. Bio je to meč, koji mu je usmjerio karijeru.

"To je bio jedan od ključnih trenutaka u karijeri. Shvatio sam da mogu protiv najboljih. To mi je dalo strašno puno samopouzdanja", rekao je Ivan.

Do kraja sezone plasirat će se u glavni turnir još dva Grand Slama, a 2011. će osvojiti Zagreb, prvi i jedini turnir u karijeri. Iste godine će, u međuvremenu, preokrenuti 1:6, 1:3 protiv Rafaela Nadala, tada 2. na ljestvici i slaviti 1:6, 7:6, 7:6 u Montrealu i predstaviti se svijetu.

Godine 2013. će doći do renkinga karijere, ali i sve više početi igrati parove u čemu će se pokazati kao jedan najbolji na svijetu. Velike zasluge za to idu i Brazilcu Marcelu Melu, s kojim se Ivan "našao".

Postali su veliki prijatelji, ali i veliki zafrkanti. Godine 2013. igrali su finale Wimbledona i osvojili Šangaj, a 2015. otišli su do kraja u Roland Garrosu. A kad god bi trebalo, povukao bi Hrvatsku u Davis Cupu.

Ivan došao, Ivan pobijedio

S Karlovićem 2012. protiv Japana, sa Škugorom 2013. protiv Brazila i prijatelja Marcela Mela i ove godine s Čilićem, Škugorom... Ma, s bilo kime. Tko god bi se našao u paru s Dodigom ove godine u Davis Cupu, slavio bi. Svakog od njih bi dizao, svakoga bodrio i svakoga činio boljim igračem u paru.

Sa Škugorom je riješio Belgijce, sa Čilićem ''izvjesne'' Amerikance Boba i Mikea Bryana usred SAD-a, pa u polufinalu Herberta i Mahuta, ponajbolji svjetski par. 

Ivan došao, Ivan pobijedio. Tko će mu zamjeriti što je na ATP-u u Münchenu ove godine podsjetio na stare dane, podivljao na suca pa ga onda mrtav-hladan pitao "Hoćeš da ti se poserem na terenu?". Tu i tamo svi puknemo, samo nas ne snimaju uvijek kamere.

Danas je 31-godišnji Dodig obiteljski čovjek, sretno oženjen tri godine i otac dvoje djece.

"Najteži posao je odgoj djece. Neću ih na ništa prisiljavati, podržavati ću ih u onome što oni žele, a ne ja", kaže Dodig

'Oduvijek sam želio igrati za Hrvatsku'

Neće otići u povijest kao jedan od najboljih igrača, ali sigurno je bio i ostao jedan od najboljih koje smo imali. Uvijek u sjeni nekog prvog hrvatskog reketa, ali uvijek tu kad je najpotrebnije. Za Hrvatsku je uvijek igrao kad mu je zdravlje dopuštalo.

"Oduvijek sam želio igrati za Hrvatsku. Igrom slučaja sam se duže zadržao u BiH, ali čim se ukazala prilika, nisam dvojio ni sekunde", rekao je svojedobno Međugorac.

Sa suzama u očima odveo je Hrvatsku na korak do još jednog naslova u Davis Cupu. Kako god završili nedjeljni mečevi, opet je od toliko Hrvata u Areni, ali i pred malim ekranima izmamio:

"Čovječe, pa ovaj Dodig je stvarno legenda".

Mlađi, ugledajte se na njega

Točno to. Legenda. Jan DeWitt, na čijoj akademiji je Dodig jedno vrijeme igrao je prije nekoliko godina rekao:

"Imao je jako težak početak i puno teških trenutaka u kojima je gubio razum. Ali Ivan Dodig je idealan primjer mladim igračima kako nikada ne treba odustajati, čak ni kad je najteže. On je tip koji je puno puta bio na dnu, ali je uvijek ustao".

On je naš Ivan Grozni? 

Ma, kakvi.

Ivan Lavljeg Srca.

Stjepan Mati / Index.hr

subota, 26. studenoga 2016.

VIDEO: Ćilan Živkušić: Privodili su me prava zdrava, državu i sve institucije vode ljudi koji nisu od struke

Na jučer održanom prosvjedu u Širokom Brijegu, koji se održao u znak potpore obitelji Soldo, a u organizaciji udruge Zaboravljeni branitelji ŽZH, nazočnima se obratio i Ćilan Živkušić.

"Najprije da pozdravim ovaj uvaženi skup u našem krševitom gradu mučeniku, a i mi smo sami mučenici ovdje što dolazimo i okupljamo se. Imamo svoje razloge, imamo svoju istinu, imamo svoj pravac kojim idemo i budite uvjereni da ćemo u tome ustrajati", rekao je na početku svog obraćanja, a potom je kazao i što misli o vodećim ljudima MUP-a ŽZH.

"Oni ništa neće napraviti jerbo nisu sposobni ništa napraviti. Dragi građani, to su vam 'sekultate' Dragana Čovića", budite u to uvjereni. To vam govori Ćilan Živkušić, zaboravljeni branitelj", u svom stilu kazao je ovaj borac za prava braniteljske populacije te nastavio:

"Trideset puta su me priveli u policijsku postaju u Ljubuškom, prava zdrava. Nikome nanio bol, ni uvredu, ni napad, ni prijetnju, ni ništa", zavapio je Živkušić.

"Oni samo mijenjaju fotelje iz godine u godinu. Samo se u krug vrte isto kao kad lovački pas goni zeca oko grudine", bio je slikovit šipovački aktivist koji je na kraju obraćanja zaključio da "državu i sve institucije vode ljudi koji nisu od struke".

Video izvor: YouTube

petak, 25. studenoga 2016.

Prosvjed u Širokom Brijegu: Zatražene ostavke i žurno rješenje slučaja

Na Trgu širokobrijeških žrtava u Širokom Brijegu održan je miran prosvjed u znak potpore obitelji Mile Solde, mladića koji je prije više od 45 dana teško ozlijeđen na rođendanskoj zabavi.

Prosvjed, koji je organizirala Udruga zaboravljeni branitelji ŽZH počeo je u simboličkih ”pet do dvanaest”, a na središnjem gradskom trgu okupilo se oko 500 ljudi. Na pozornici se izmijenilo nekoliko govornika, a članovi spomenute Udruge zatražili su ostavke načelnika Policijske uprave Široki Brijeg Pere Kožula te odgovornoga županijskoga tužitelja Tužiteljstva ŽZH.

Građani su tijekom prosvjeda skandirali ”istina” i ”ostavke”. Branitelji su zatražili da se okupljenima obrati gradonačelnik Širokoga Brijega Miro Kraljević, što je on i učinio. Prosvjednici su ga izviždali prilikom izlaska na binu, dok je njegov govor bio u nekoliko navrata prekidan zvižducima i uzvicima. Kraljević je ponovio da dijeli odgovornost kao roditelj i kao gradonačelnik te je pozvao nadležna tijela da odrade svoj posao, ističući da on ne bježi od odgovornosti.

Također, obratili su se roditelji Mile Solde, Sarafin i Ana, koji su se, između ostaloga, zahvalili svima na dolasku i potpori.

Djevojčica Marija Soldo pročitala je emotivno pismo u ime obitelji Zeljko-Babić u kojem je kazala da je ovo samo jedna u nizu od nedaća koja je pogodila ovu obitelj te je kritizirala Gimnaziju fra Dominika Mandića i gradonačelnika Miru Kraljevića zbog zakašnjele reakcije i šutnje. Također, upućene su kritike na rad policije i drugih institucija civilne vlasti.

Podsjećamo, 17-godišnji Mile Soldo je, kako tvrdi on i njegovi roditelji, pretučen na rođendanskoj zabavi. Ničega spornoga što je dovelo do nezgode sa zabave se ne sjeća, kao ni 21 svjedok kojega je ispitala policija.

Policija njegov slučaj vodi kao nezgodu. Osobe s rođendana tvrde kako je na mladića pao gol, međutim ozljede upućuju na to da je gol trebao pasti nekoliko puta da bi mu zadao ozljede koje je Mile imao.

Udruga zaboravljeni branitelji na kraju su kazali da neće stati u otkrivanju istine dok se slučaj ne riješi.

Prosvjednici su se mirno razišli u 12.30 sati.




Jabuka.tv

ponedjeljak, 21. studenoga 2016.

VIDEO: Vjernici u Veljacima obilježili svetkovinu Gospe od Zdravlja

U Veljacima, najstarijoj župi u Hercegovini, slavi se blagdan zaštitnice župne crkve, Gospe od zdravlja.

Od 1958. godine, kada je sagrađena crkva u Veljacima, vjernici slave dan Gospe od zdravlja. Ovo je važan datum za veljačke župljane jer, dok je Sveti Ilija zaštitnik župe, Gospa od zdravlja ima snažniji duhovni karakter, te je puno bliža vjernicima

Ususret blagdanu upriličena je trodnevna priprava koja je uz krunicu i mise uključivala klanjanja te molitvene susrete.

Župu Pohođenja Blažene Djevice Marije na današnji blagdan posjetio je veliki broj vjernika. Misno slavlje predvodio je fra Marinko Šakota.


NAŠA TV

Pokrenuta liga mlađih kategorija Zapadno-hercegovačke županije

Na incijativu klubova iz Zapadno-hercegovačke županije HNK Grude, NK Široki Brijeg, HŠK Posušje i NK Sloge Ljubuški pokrenuta je kvalitetna liga djece u dvije kategorije.

Liga je pokrenuta sa ciljem razvijanja mladih igrača u dvije dobne skupine U-8 i U-10. 

Cilj lige je kroz utakmice i zajednička druženja djece da se poboljša suradnja između klubova i da se kroz međusobna druženja i utakmice djeca razvijaju na jedan pravilan način.

Liga je zamišljena na način da svaki vikend drugi klub koji sudjeluje bude domaćin natjecanja.

U međusobnom dogovoru organizatora lige, rezultati međusobnih utakmica kao i strijelci se službeno ne bilježe da bi se skinio pritisak svega toga sa djece i da se djeca razvijaju na pravilan način neopterećena stvarima koje su nevažne za ove dobne skupine.

Liga je počela zajedničkim druženjem ovaj vikend u Širokom Brijegu u kampu Musa-Karačić i to je bio probni test za proljeće kada se liga nastavlja na velikim terenima.

Dok je zimsko razdoblje liga će se održavati u dvoranama.

Što se tiče današnjeg druženja u kampu Musa-Karačić sve pohvale za domaćina NK Široki Brijeg, danas je ovdje bilo oko 150 djece naravno dosta i roditelja te je druženje je proteklo u lijepom ozračju i djeca su uživala. Poslužilo nas je i vrijeme, tako da što se tiče svega za prvi put je bilo na dosta visokom nivou. Naravno treba vremena da se sve uhoda i mislimo da ćemo iz vikenda u vikend dizati kvalitetu lige. Cilj svega je razvijanje i odgoj mladih igrača kroz kvalitetne utakmice - rekao je trener HNK Grude Josip Ćutuk.

I trener NK Široki Brijeg Tomislav Markić izrazio je veliko zadovoljstvo što je sama liga pokrenuta prvenstveno radi kvalitetnog razvijanja igrača kroz utakmice i druženja. Smatra da je ovo veliki dobitak jer se ne gleda prvenstveno rezultat već razvoj igrača. 

Istog mišljenja su i treneri Posušja i Ljubuškog kao i šef škole nogometa NK Široki Brijeg Toni Karačić koji su izrazili zadovoljstvo početkom ovakve lige.

Kako je protekao prvi dan lige pogledajte u našoj velikoj galeriji!

Hercegovina.info

Konstituirajuća sjednica OV Ljubuški: Tihomir Kvesić novi - stari predsjednik

Tihomir Kvesić iz HDZ-a BiH je novi-stari predsjednik Općinskog vijeća Ljubuški.

Novi dopredsjednik je Petar Pero Majić iz HNL-a.

Tako su, tajnim glasovanjem, odlučili ljubuški općinski vijećnici na današnjoj konstituirajućoj sjednici Općinskoga vijeća Ljubuški. 

Kvesić je kao jedini kandidat za predsjednika Općinskog vijeća dobio 15 glasova, šest glasova je bilo protiv, a tri listića su bila nevažeća. 

Na današnjoj konstituirajućoj sjednici novog saziva Općinskog vijeća Ljubuški zajedničkim davanjem i pojedinačnim potpisivanjem izjave svečano su prisegnula 24 vijećnika od ukupno 25, koliko ih čini saziv Općinskog vijeća Ljubuški, jer je odustajanjem vijećnika Ivana Jelčića iz HDZ-a BIH ostalo jedno slobodno mjesto na čiju se zamjenu čeka odluka SIP BIH.

Općinsko vijeće u novom sazivu ima 25 vijećnika i to:

Hrvatska demokratska zajednica BIH: Ivan Kraljević,Tihomir Kvesić,Mile Pilatić,Eduard Bebić,Markan Medić,Deni Milčević,Željko Keža,Igor Vukojević,Anđelko Čolak,Mirjana Džajić,Miro Grgić,Alen Boras,Miro Ćutuk,Ranko Čolak i Tomislav Pavlović i zamjena za Ivana Jelčića.

HDZ 1990 –Hrvatski savez HKDU HRAST :Dobroslav Bukmir,Ante Pavlović,Željko Dragičević, Radoslav Radišić i Zdravko Herceg.

HSP-HPB : Ivica Miličević i Dijana Čuvalo 

Neovisni kandidat: Marija Herceg

Hrvatska nezavisna lista: Petar Majić.

Dnevni red današnje sjednice Vijeća:
1.Imenovanje Povjerenstva za izbor i imenovanja,
2.Imenovanje Povjerenstva za tajno glasovanje,
3.Izbor predsjednika Općinskog vijeća Ljubuški,
4.Izbor zamjenika predsjednika Općinskog vijeća Ljubuški,
5.Formalno utvrđivanje – konstatiranje da se razrješuju dužnosti radi isteka mandata, slijedeći dužnosnici i radna tijela iz prošlog saziva Općinskog vijeća:
a) Predsjednik Općinskog vijeća Ljubuški,
b) Zamjenik predsjednika Općinskog vijeća Ljubuški,
c) Povjerenstvo za izbor i imenovanje,
d) Povjerenstvo za tajno glasovanje.

Dnevni red sjednice je usvojen jednoglasno a za sve točke dnevnog reda, odnosno predložena povjerenstva vijećnici su održali konzultacije prije održavanja, te su sva predložena imena članova usvojena jednoglasno.

Sukladno Pravilniku OV pristupilo se tajnom glasovanju za izbor predsjednika i dopredsjednika OV pri čemu je sa 15 glasova za, 6 glasova protiv i 3 nevažeća listića za novog – starog predsjednika OV Ljubuški izabran Tihomir Kvesić iz reda HDZ-a BIH, te sa 16 glasova za,7 protiv i 1 nevažećim za dopredsjednika OV Ljubuški izabran Petar Majić iz HNL-a.

Cjelovita snimka sjednice i foto zapis - LINK

Bjanka Medić / Radio Ljubuški

NAŠA TV

subota, 19. studenoga 2016.

Ljubušaci treći na turniru Herceg-Bosne

U organizaciji Županijskoga nogometnog saveza Zapadnohercegovačke županije u Širokom Brijegu održan je tradicionalni 13. nogometni turnir općina i gradova Zapadnohercegovačke županije.

Tradicija

Turnir je, također po tradiciji, održan u čast Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne te Dana sjećanja na žrtve Grada heroja – Vukovara. Turnir se svake godine održava u drugoj općini, a ovogodišnji je organiziran je u Širokom Brijegu na igralištu s umjetnom travom SC Musa – Karačić na Blatu. Pobjednici su ovaj put bili mlađi kadeti Širokoga Brijega, koje vodi trener Robert Lončar. Širokobriježani su u polufinalu svladali selekciju Gruda trenera Josipa Ćutuka (4:1). U drugoj polufinalnoj utakmici Posušje (trener Leo Slišković) nadigralo je selekciju Ljubuškog 2:0 (trener Miro Vučić).

Tijesna pobjeda

U utakmici za treće mjesto Ljubuški je tijesno (1:0) svladao Grude, dok je u finalnom susretu Široki Brijeg nadigrao Posušje 2:0. Osim pobjedničkog pehara u momčadskoj konkurenciji, Širokobriježani su “pokupili” i sve pojedinačne nagrade. Za najboljeg igrača turnira proglašen je njihov igrač Mate Lasić. Njegov suigrač Andrej Drlje najbolji je strijelac turnira s tri pogotka, dok je Petar Zovko proglašen za najboljeg vratara. Finale se igralo pred oko 150 gledatelja, uz dobro suđenje Franje Jelića.

Večernji list

U Ljubuškom obilježen 7. Dan sjećanja

Jučer je u Ljubuškom, u organizaciji Općine Ljubuški, Samostana Sv. Ante Humac Ljubuški i navijačke skupine „Skauti'' Ljubuški na prigodan način obilježen 7. Dan sjećanja.

Ovo je sedma godina za redom da se u Ljubuškom organiziraju Dani sjećanja na Vukovar, Škabrnju, Trusinu, Uzdol, Grabovicu, Posavinu kao i na sva mjesta gdje je stradao hrvatski vojnik, hrvatski čovjek, a takvih mjesta, na žalost, ima puno.  

Cijeli dan Ljubušaci su palili svijeće kod Spomenika ljubuškim žrtvama na Trgu domovinske zahvalnosti, a u 13 sati začula su se zvona sa Ljubuških crkava koja su obilježila početak predaje preostalih vukovarskih branitelja.

Večernji program započeo je svetom misom za sve žrtve Domovinskog rata i svih proteklih ratova u crkvi sv. Kate u Ljubuškom koju je predvodio humački gvardijan fra Dario Dodig.

Sudionici su se nakon mise u mimohodu, s upaljenim svijećama i uz molitvu koju je predmolio fra Dario, uputili na Trg gdje su položili svijeće.

Obilježavanje 7. Dana sjećanja u Ljubuškom završeno je kratkim prigodnim programom koji su izveli učenici Gimnazije Ljubuški.

Više fotografija pogledajte OVDJE
Radio Ljubuški

Naša TV

petak, 18. studenoga 2016.

Sretan vam dan Herceg-Bosne

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenog 1991. godine.

U njen sastav ušle su općine: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

Imala je za cilj zaštititi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini od velikosrpske agresije i ostanka u krnjoj Jugoslaviji. Danas, 25 godina nakon utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, evidentno je kako je tog dana probuđena nacionalna svijest i nacionalno pravo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, i upravo je taj dan najvažniji datum u novijoj povijesti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna je bila jamac prava hrvatskog naroda na Bosnu i Hercegovinu, suverenost i jednakopravnost u Bosni i Hercegovini, i kao takva se našla na udaru međunarodnih i unutarnjih silnica koje nisu željele Bosnu i Hercegovinu kao državu tri jednakopravna, konstitutivna i suverena naroda.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine. Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994. godine.

18. studenoga također se obilježava Dan Županije Zapadnohercegovačke i Dan Općine Grude u spomen na Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.

Zalud heroji povijest pišu kad nađu se oni što istinu brišu
da Herceg-Bosna sinove je dala, a danas joj nema ni riječi hvala!



četvrtak, 17. studenoga 2016.

Hrvatski dužnosnici iz vremena Herceg Bosne pozvali na preustroj BiH

Nekadašnji dužnosnici Hrvatske zajednice i Hrvatske republike Herceg Bosne pozvali su u srijedu u Mostaru, na obilježavanju 25. obljetnice njezina utemeljenja, koje se zbilo istoga dana kada je pao Vukovar, na provedbu reformi u zemlji koje bi dovele Hrvate u jednakopravan položaj u odnosu na Bošnjake i Srbe koji ih majoriziraju.

Okupljeni nekadašnji ministri u vladi Herceg Bosne, koja je 1996. integrirana u institucije entiteta Federacije BiH, prihvatili su zaključke u kojima potiču na ustavne promjene u BiH.

"Stanje u kojem se nalazi BiH, nekoherentna i nefunkcionalna, zastoj u svim segmentima i neravnopravna pozicija hrvatskog naroda, najbolje govori da su ideje i stavovi koje je zastupala Herceg Bosna danas vrlo aktualni. Herceg Bosna ostaje trajna inspiracija, zalog i obveza današnjim i budućim generacijama hrvatskih političara na planu izgradnje BiH kao države tri jednakopravna konstitutivna naroda", rekao je nekadašnji ministar u vladi Herceg Bosne i predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić.

Ljubić, koji je i saborski zastupnik, pri tome se založio da se te promjene provedu na načelima federalizma, subsidijarnosti, decentralizacije i legitimnog zastupanja, koje je rezolucijom utvrdio Europski parlament u veljači 2014. 

"Što prije treba početi u dobroj vjeri te pregovore o preustroju BiH s ciljem izgradnje stabilne, funkcionalne i prosperitetne BiH kako bi sutra postala zemlja članica EU i NATO-a", dodao je Ljubić.

Sadašnji predsjednik udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a nekadašnji ministar obrane Vlado Šoljić ocijenio je kako je hrvatsko samoorganiziranje Herceg Bosne bilo apsolutno opravdano s obzirom da je bošnjačko vodstvo u Sarajevu nakon napada na selo Ravno smatralo kako to nije 'naš rat'. Upitan o inicijativi za preustroj BiH Šoljić je pojasnio kako je ključno zadovoljiti interese Hrvata koji žele samo biti jednakopravni s druga dva naroda.

"Za mene je pravedno da Hrvati budu jednakopravni s druga dva naroda, a koji je to model kao u Švicarskoj ili Belgiji to je za mene posve svejedno", pojasnio je Šoljić.

Nekadašnji potpredsjednik vlade i ministar financija Drago Bilandžija, koji je prognan na početku hrvatsko-bošnjačkog rata iz Travnika, ocijenio je da Hrvati ne bi opstali u BiH da nije bilo Herceg Bosne.

"Gdje god je postojala i funkcionirala Herceg Bosna i Hrvatsko vijeće obrane, obranjen je hrvatski narod, a Hrvati su opstali i ostali", pojasnio je Bilandžija.

Nekadašnji ministar u vladi Herceg Bosne Ilija Kožulj izvijestio je da je upućeno pismo nekadašnjim dužnosnicima Jadranku Prliću, Bruni Stojiću i Valentinu Ćoriću, koji se nalaze u haškome pritvoru. U njemu je izraženo očekivanje da će žalbeno vijeće Haaškog tribunala objektivno ocijeniti sve dokaze te odbaciti tvrdnje o postojanju zajedničkog zločinačkog pothvata jer je, kako se navodi, "inkriminacija činjenično neutemeljena" te se njome nastoji kriminalizirati sve Hrvate u BiH.

Tijekom dana hrvatski dužnosnici će u sklopu 25. obljetnice utemeljenja Herceg Bosne položiti vijence pred središnjim spomen obilježjem u Mostaru i zapaliti svijeće, nazočiti svečanoj akademiji te sudjelovati na promociji knjige haaškog optuženika Valentina Ćorića Pomet u glavu.

Hrvatska zajednica Herceg Bosna osnovana je 18. studenog 1991. godine u Grudama, istoga dana kada je i pao hrvatski grad heroj Vukovar. Herceg Bosna je utemeljena kako bi se Hrvati obranili od nastupajuće agresije. U mirovnim pregovorima u Washingtonu 1994. godine predstavnici Hrvata i Bošnjaka su ime institucija Herceg Bosna i nekadašnje Republike BiH potpisali uspostavu hrvatsko-bošnjačke federacije, dok je Daytonskim sporazumom potvrđena BiH u sadašnjim granicama s dva entiteta, Republikom Srpskom i Federacijom BiH.

Oštećena je i druga ploča obiteljske grobnice Artuković u Klobuku

Na groblju Borasovac u Klobuku kod Ljubuškog dogodio se po drugi put, prema svemu sudeći, vandalski čin, piše Večernji list BiH.

Netko je na još nepoznati način oštetio, odnosno razbio i drugu nadgrobnu mramornu ploču obiteljske grobnice Ivana Frane Artukovića.

O svemu je izvještena policija pa se očekuje otkrivanje počinitelja i njihovih motiva.

Večernji list


U ponedjeljak konstituirajuća sjednica OV Ljubuški

Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE 
ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA 
OPĆINA LJUBUŠKI 
OPĆINSKO VIJEĆE
Broj:01-05-2-7/16 
Ljubuški, 15.11.2016.godine
Na temelju članka 18. Poslovnika Općinskog vijeća Ljubuški ("Sl. glasnik općine Ljubuški", broj 4/08), sazivam

PRVU-KONSTITUIRAJUĆU SJEDNICU OPĆINSKOG VIJEĆA LJUBUŠKI za (ponedjeljak) 21. studenog 2016. godine s početkom u 9,00 sati i predlažem sljedeće:

Predočavanje Općinskom vijeću Ljubuški Odluke Izbornog povjerenstva BiH o potvrđivanju i objavi rezultata Lokalnih izbora u BiH 2016. godine, koji su održani 02. listopada 2016. godine za Općinsko vijeće Ljubuški, preuzimanje dužnosti vijećnika zajedničkim davanjem i pojedinačnim potpisivanjem svečane prisege.

Za sjednicu se predlaže slijedeći:

Dnevni red:

1. Imenovanje Povjerenstva za izbor i imenovanja,
2. Imenovanje Povjerenstva za tajno glasovanje,
3. Izbor predsjednika Općinskog vijeća Ljubuški,
4. Izbor zamjenika predsjednika Općinskog vijeća Ljubuški,
5. Formalno utvrđivanje – konstatiranje da se razrješuju dužnosti radi isteka mandata, slijedeći dužnosnici i radna tijela iz prošlog saziva Općinskog vijeća:
a) Predsjednik Općinskog vijeća Ljubuški,
b) Zamjenik predsjednika Općinskog vijeća Ljubuški,
c) Povjerenstvo za izbor i imenovanje,
d) Povjerenstvo za tajno glasovanje.

Sjednica će se održati u prostorijama Gradske vijećnice Ljubuški.

Po ovlaštenju,
Predsjednik prethodnog saziva
Tihomir Kvesić
Ljubuški.ba

ZHŽ i druge hrvatske županije ne isplaćuju dječji doplatak

Alarmantan je podatak da se u čak pet od deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine ne isplaćuje dječji doplatak, rečeno je u Tesliću, na radionici za medije iz Bosne i Hercegovine koju su organizirale Ujedinjeni narodi u Bosni i Hercegovini, odnosno Komunikacijska grupa UN-a, javlja Anadolu Agency (AA)

Dječji doplatak ne isplaćuju Unsko-sanska, Posavska, Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka i Hercegbosanska županija. 

Istovremeno, tamo gdje se on i isplaćuje uglavnom se radi o skromnim iznosima kao što je primjer u Zeničko-dobojskoj županiji od svega 14,60 KM mjesečno. Naknada za dječji doplatak u Vrhbosanskoj županiji iznosi 33 KM mjesečno. 

Naglašeno je kako novca ima u proračunima, ali kako on nije na odgovarajući način raspoređen. 

U Federaciji BiH se radi na donošenju pet zakona koji bi trebali da doprinesu poboljšanju stanja u tom entitetu. Radi se o zakonima o osnovama socijalne zaštite, zaštiti obitelji sa djecom, socijalnim uslugama, djelatnosti socijalnog rada i udomiteljstva. 

U RS-u su već donesena nova zakonska rješenja iz oblasti socijalne zaštite, a radi se i na onom o dječjoj zaštiti. 

Ujedinjeni narodi su postavili 17 ciljeva koji bi se trebali realizirati do 2030. godine koji imaju za cilj učiniti svijet boljim mjestom za život.  Glavni segmenti odnose se na stvaranje boljeg i pravednijeg svijeta bez siromaštva, svijeta u kojem svi imaju jednaka prava i mogućnosti u kojima niko nije zaboravljen, te svijeta u kojem razvoj potiče očuvanje okoliša. 

Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini, odnosno Komunikacijska grupa UN-a, organizirala je radionicu za medije iz Bosne i Hercegovine u želji da promovira ključne koncepte i značaj ciljeva održivog razvoja. 

Iz Komunikacijske grupe UN-a u BiH navode kako razumijevanje važnosti svake od navedenih tema ne bi bilo moguće bez adekvatne podrške predstavnika i predstavnica medija.

Federalna.ba / AA

Tokić: Herceg Bosna je težnja i želja hrvatskog naroda

Prof. dr. sc. Marko Tokić održao je predavanje na temu „Herceg-Bosna Kako i zašto“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru koje je organizirao Klub povijesti Filipa Lastrića.

Prof. Tokić je kronološki objasnio događaje za vrijeme Domovinskog rata te predstavio važne činjenice o nastanku i raspadu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne odnosno Hrvatske republike Herceg-Bosne.

Predavanje je počeo opisom položaja Hrvata u BiH od davnina te preko položaja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji došao do teme Herceg Bosne.

„Herceg-Bosna je nastala kao dio mirovnog plana i naravno, kao težnja i želja Hrvatskog naroda. U BiH, za vrijeme rata, su postojala tri improvizirana slučaja vlasti, od kojeg je jedino Herceg-Bosna bila najupravljivija, najbolja i najkorektnija u svemu s najmanje ratnih zločina“, objasnio je Tokić.

Cilj ovog predavanja je upoznavanje mlađih generacija s prošlošću Hrvata u Domovinskom ratu.

„U Klubu smo se dogovorili da obilježimo dan osnutka Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, kako bi pokazali da mislimo na heroje tog vremena koji nisu više s nama. Kao predavača smo odabrali profesora Tokića jer se on uvijek sa sjetom prisjeća tog doba“, rekla je Valentina Vujević, zamjenica predsjednika Kluba studenata povijesti Filipa Lastrića.

U teškoj prometnoj nesreći na Hardomilju smrtno stradala jedna osoba

Danas oko 10 sati, u mjestu Hardomilje u općini Ljubuški, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je smrtno stradala jedna osoba, doznaje portal Grude Online

Neslužbeno se doznaje da je do nesreće došlo tako što je kamion udario u osobni automobil marke Opel, koji se uključivao u promet. Osobnim automobilom je upravljao muškarac koji je od zadobivenih ozljeda preminuo na licu mjesta. 

Na mjestu nesreće su pripadnici PU Ljubuški i županijski tužitelj, a promet prema GP Bijača je u potpunosti obustavljen.

Grude Online

srijeda, 16. studenoga 2016.

Ljubuški: Trgovačka domišljatost za prodaju masti

Utisnuta među dvije gajbe reklama za svinjsku mast na ljubuškoj tržnici detalj je koji može privući pozornost samo namjenskim kupcima ili ponekom ljubitelju pikanterija.

Reklama je zaista originalna. Jest da odudara od standarda, zapravo, ona ih ruši. Preopširna je, ali prodavač, koji je očito i proizvođač, uz tajanstven osmijeh kaže da je sve napisano istina, pa zato i treba stajati "crno na bijelo". A to crno na bijelo odudara od poznatih marketinških standarda tipa kratko, jasno, jezgrovito!

U ovom slučaju naglasak nije na jezgrovitosti nego na "obrazložljivosti". Prodavač - proizvođač je svaki detalj koji smatra važnim posebice obrazložio pa je na kupcu da sam zaključi. Iza naslova za koji su izabrana krupnija slova stoji jasna poruka da je svinjska mast "zdrava hrana i lijek", uz za potrošača vrlo bitan detalj "nesoljena i čista".

Nesoljena mast može se koristiti za meleme koji u narodnoj medicini služe, recimo, za snižavanje "vatre", što znači temperature. Potom slijedi, od ostalih sadržaja izdvojena, ali jasna poruka - proizvedeno u kućnoj radinosti. Novi važan detalj ove priručne reklame je poruka kupcu da su "svinje hranjene samo ekološki uzgojenim vlastitim žitaricama i povrćem".

Cijena, za razliku od težine, nije navedena, kaže prodavač kako ovisi o količini, ali je zato tu upozorenje - količine ograničene.

D. Musa / Večernji list

petak, 11. studenoga 2016.

KAŽU:'BIT ĆE BOLJE": Općina Ljubuški ulaže u rekonstrukciju dionice Veljaci - Šipovača

Veljaci - Šipovača, Vitina - Gljevići, Mostarska Vrata - Radišići, Proboj - Radišići, samo su dio prometnica u čiju će rekonstrukciju i popravke Općina Ljubuški ulagati u predstojećem razdoblju. 

Prema riječima načelnika općine Ljubuški Nevenka Barbarića, u iduće tri-četiri godine cilj je popraviti kvalitetu glavnih lokalnih cesta, u koje spadaju i gore navedene. Među prioritetnim projektima koji se planiraju realizirati iduće godine je i obnova nekoliko gradskih ulica. “Ulica 4. brigade ‘Stjepan Radić’ (od MUP-a do zgrade Općine) među prioritetima je. Plan je bio da u ovoj godini uredimo tu ulicu, međutim, nismo stigli. Nastavit ćemo tijekom ove godine raditi dio nogostupa, ali će ulica tek u proljeće iduće godine u potpunosti biti završena”, kazao je Barbarić. 

Dodaje kako su radovi planirani i u Ulici hrvatskih branitelja, i to na potezu od Osnovne škole Marka Marulića do Srednjoškolskog centra. “Zatim, novi izgled dobit će i ostatak Ulice Petra Barbarića, koja je već dijelom rekonstruirana. Preostali dio od kafića ‘Centar’ do buduće obilaznice iduće će se godine odraditi”, navodi Barbarić. Zanimljivo je spomenuti kako općina Ljubuški ima oko 430 kilometara lokalnih cesta, od čega je 320 kilometara tzv. nerazvrstanih cesta te 80 kilometara poljskih putova, što je ukupno 510 kilometara. Usporedbe radi, tolika je cestovna udaljenost od Ljubuškog do Zagreba. Održavanje svih tih kilometara financira se iz općinskog proračuna.

“Gradske, ulice, lokalne ceste i poljski putovi su isključivo na upravljanju i održavanju općinama, odnosno Općini Ljubuški. Radi se o cestovnoj mreži koju financiramo namjenskim sredstava u visini od oko 400.000 KM svake godine”, kaže Barbarić. On je podsjetio da je među vrjednijim projektima svakako i rekonstrukcija Ulice hrvatskih kraljeva, odnosno istočna obilaznica gdje su radovi započeli ove godine, a trebali bi biti završeni do kraja 2017. “Ove godine izvršavamo otprilike polovinu radova na nogostupu, rasvjeti i drvoredu, a planiramo iduće godine završiti radove. Ukupna vrijednost prvog dijela radova je 350.000 KM, od čega su 180.000 KM sredstva Cesta Federacije BiH, Općine Ljubuški 70.000 KM, te JP Parkova 100.000 KM”, ističe Barbarić. Dodaje kako je drugi dio radova koji je planiran iduće godine iste vrijednosti te da će se financirati po istom modelu kao i prvi dio.

Načelnik Ljubuškog se ovom prilikom osvrnuo i na činjenicu kako je u posljednjih desetak godina, uključujući i 2016. u lokalne ceste uloženo punih 10 milijuna KM. Samo u razdoblju od 2006. do 2015. u lokalne ceste uloženo je 8,263.905 KM, od čega je iz proračuna ljubuške općine izdvojeno 6,993.905 KM. Prema podacima iz Općine Ljubuški, u istom razdoblju se od cestovne naknade u općinski proračun slilo svega 1,789.632 KM, dok su prihodi od neizravnih poreza iznosili 2520 KM. “U razdoblju od 2006. do 2015. asfaltirano ili rekonstruirano je ukupno 125 km cesta na području općine Ljubuški”, navodi načelnik Barbarić. Zaključuje kako je prije jedanaest godina na području općine bilo oko 75 kilometara neasfaltnih cesta, dok ih je danas oko 35 kilometara.

Večernji list

četvrtak, 10. studenoga 2016.

NAJAVA: Dani otvorenih vrata za promociju besplatne pravne pomoći u Općini Ljubuški

Sutra, 11.11.2016. godine, u organizaciji Antikorupcijske mreže ACCOUNT, čiji je član i Centar za građansku suradnju Livno, održati će u prostorijama Općine Ljubuški (šalter sala) Dane otvorenih vrata, tijekom kojih će biti promovirana besplatna pravna pomoć za prijavitelje korupcije

te promoviranje Strategije-Antikorupcijski plan Općine Ljubuški, koji je trenutno još uvijek u izradi. Info pult će biti postavljen u razdoblju od 11:00 do 13:00 sati. Također, pozivamo sve građane da posjete info pult na kojem osim informacija o besplatnoj pravnoj pomoći, mogu dobiti i ispuniti obrasce za prijavu korupcije.

Suradnja općina i nevladinog sektora se, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID), realizira u okviru aktivnosti Antikorupcijske mreže u BiH – ACCOUNT, koja okuplja preko 70 organizacija civilnog društva u BiH.

Lj::portal

srijeda, 9. studenoga 2016.

OGLAS: Sadnice smilja za proljetnu sadnju

Povoljno prodajem sadnice smilja za proljetnu sadnju.

Treba vam 500, 5.000, 10.000 ili možda 200.000 sadnica?

Javite se i naručite ih već danas.

Vrhunski sadni materijal!

Kotakt: 063 / 054 - 465

ponedjeljak, 7. studenoga 2016.

FOTO: Obilježena 22.godišnjica pogibije brigadira Ante Primorca

Danas je u Kupresu na prigodan način obilježena 22. godišnjica pogibije brigadira Ante Primorca.

Kod spomen obilježja vijence su položili i svijeće zapalili: obitelj pokojnog Ante Primorca, udruga PPN Ludvig Pavlović, predstavnici općine Ljubuški na čelu s načelnikom općine Nevenkom Barbarićem i predsjednikom Općinskoga vijeća Tihomirom Kvesićem, predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata općine Ljubuški, rodbina, prijatelji i suborci.

Nakon polaganja vijenaca u crkvi u Šuici služena je sveta misa za pokojnog Antu koju je predvodio fra Mate Logara.

Jučer je na mjesnom groblju u Kašču služena sveta misa za pokojnog Antu, koji je rođen i pokopan u tom malom mjestu.

U fotogaleriji donosimo nekoliko fotografija preuzetih sa facebook stranice PPN „Ludvig Pavlović“

Radio Ljubuški