"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

utorak, 31. siječnja 2017.

NK Sloga: Očekuju se pojačanja u svim redovima, Grbavac prema Zagrebu

Ljubuška Sloga s pripremama za proljetni dio prvenstva u Drugoj ligi FBiH krenula je jučer pod vodstvom Slavka Limova.

Ove zime na Babovcu će biti veoma prometno, a sastav uvelike izmijenjen u odnosu na jesenas. Nekoliko igrača odlučilo je okušati se u inozemstvu pa tako rubriku „odlasci“ zasad čine: Dragan Jelavić, Viktor Vučić, Marko Sopta, Josip Galić i Ivan Grbavac. Trojica potonjih će u klubove iz Hrvatske - mladi Sopta će u trećeligaša Neretvanac iz Opuzena gdje su treneri bivši Slogaši Damir Vučić i Ante Strinić, Galić u Hrvace, dok će Grbavac put Zagreba.

Rubrika „dolasci“ zasad je prazna ali u klubu najavljuju da će podno kule Herceg Stjepana stići velik broj pojačanja.

- Pojačati ćemo se u svim linijama, Planiramo dovesti dva starija iskusna igrača, te šest-sedam kvalitetnih mladih nogometaša iz regije - kaže Limov.

Na početku prošle sezone Sloga je bila ambiciozan prvoligaš no vrlo brzo crno-žuti su se našli u nepovoljnoj poziciji i, kao što obično biva s novim klubovima lige, prvoligaški status nisu uspjeli očuvati, a igrački kadar postajao je sve tanji što se odrazilo i na tekuću sezonu pa je tako jesenas priliku dobilo nekoliko kadeta i juniora koji su uz prinove postali okosnica ekipe.

Uz neiskustvo i neuigranost nije se moglo više od tri pobjede i jedan remi iz 14 susreta što je klub dovelo do borbe za ostanak s Ramom i Kupresom.

- Bodovno ne možemo biti zadovoljni, ali s obzirom na to da smo kasno ljetos počeli s treninzima i u teškim uvjetima, mislim da smo uspjeli u onome što smo zamislili, a to je da ne budemo zadnji te da sa našim mladim igračima izguramo polusezonu za ostanak kluba u natjecanju. Uz pojačanja možemo do ostanka - smatra strateg Sloge.

Do početka prvenstva Ljubušaci će odigrati najmanje četiri test susreta.

M. Bebek / Sportske novosti / Radio Ljubuški

Krenula sadnja krumpira u Šipovači i Vojnićima

Poljodjelci Šipovače i Vojnića krenuli su sa sadnjom krumpira.

Iako je ova zima oštrija nego inače, povoljne vremenske prilike proteklih dana izmamile su proizvođače krumpira na njive 'carstva mladog krumpira', kako se popularno naziva ovaj sjeverozapadni dio općine Ljubuški.

Ovogodišnja sadnja krenula je ranije nego inače i premda postoji opasnost od slane i ledova, zbog čega poljodjelci nemali broj puta pretrpe velike štete u ožujku i travnju, Šipovčane i Vojnićane više brine plasman ljubuškog mladog krumpira na tržište i njegova prodajna cijena.

Kako je svaka godina sve teža, neki od njih su prestali i razmišljati o profitu, a poljodjelstvom se bave zato što smatraju da drugog izbora nemaju.

"Nema nam koristi od zamaranja time što nas očekuje prilikom prodaje. Na nama je da radimo, a bit će kako bude", kaže Ivan Bebek iz šipovačkog zaselka Banja, koji će ove godine posaditi 1.300 kg krumpira.

Poljoprivredna sezona je počela, a koliko će ona biti isplativa zavisi, između ostalog, i od vodstva poljodjelskih udruga i zadruga na kojima je da izbore zaštitu domaće proizvodnje te plasman na tržište.


ponedjeljak, 30. siječnja 2017.

Dragan Primorac: Spoznaja da drugom možeš pomoći je privilegij koji se ne smije zlorabiti

Uspješan čovjek je onaj koji može napraviti čvrst temelj od cigli koje su drugi bacili na njega

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u BiH i Školska knjiga d.d organiziraju 2. veljače, u Akademiji nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu, predstavljanje knjige „Forenzična analiza DNA: Interdisciplinarni pristup“.

Urednici knjige su  prof. dr. Dragan Primorac i prof. dr. Mosess Schanfield. Prof. Dragan Primorac, koji je protekle godine imenovan na mjesto predsjednika Odbora za međunarodne odnose Američke akademije za forenzičke znanosti, te na dužnost „Global Ambassador“ Sveučilišta Penn State – jednog od najvećih američkih sveučilišta, autor je i nekoliko poglavlja knjige. Sve to, ali i njegovo sudjelovanje u inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, bilo je povodom da uglednoga znanstvenika zamolimo za razgovor.

Jedini ste znanstvenik iz regije pozvan na inauguraciju Donalda Trumpa. Kakvi su Vaši dojmovi s tog događaja?
– Izvrsni. Domaćin tijekom posebnog događaja, priređenoga u čast novoizabranog predsjednika, bio mi je Dana Tyrone Rohrabacherom, predsjedavajući Odbora za Europu Kongresa SAD-a, koji je bio glavni kandidat za Državnog tajnika SAD-a, no, zbog privatnih razloga o kojima mi je govorio, tu dužnost nije mogao prihvatiti. Više od 25 godina živim i radim između Hrvatske i SAD-a i nebrojeni su kontakti koje imam s gotovo svim američkim administracijama. U Washingtonu sam se susreo s nizom kongresmena i senatora, a intenzivne razgovore sam imao s ranije spomenutim kongresmenom Dana Tyrone Rohrabacherom, John McClearyjem, posebnim savjetnikom predsjednika Jimmyja Cartera, osobnim prijateljima i poslovnim suradnicima novoizabranog predsjednika Trumpa, čelnicima Commission on Security and Cooperation in Europe, vodstvom AIPAC-a te s jednim od najvećih znanstvenika SAD-a -„ocem“ regenerativne medicine, prof. Anthonyjem Atalom.

Prije tri godine, točnije početkom 2014. godine, pedeset vodećih svjetskih znanstvenika priredilo je knjigu na engleskom jeziku naslova “Forensic DNA Application: An Interdisciplinary Perspective“za vodeću svjetsku nakladničku kuću CRC Press Book. Vi ste, profesore Primorac, bili jednim od dvojice urednika tog djela. Što je taj projekt značio za svjetsku forenzičku  znanost?
– Možda je najbolji komentar o značaju knjige dao prof. dr. Robert Gaensslen sa Sveučilišta u Illinois-u, Chicago i višegodišnji urednik vodećega svjetskoga forenzičkog časopisa Journal of Forensic Sciences, koji u svojoj recenziji ističe kako je ta knjiga “najsveobuhvatnija knjiga iz područja forenzičke DNA analize koja je do sada tiskana u SAD-u”. Inače, knjiga ima 23 poglavlja, koja u izvornom izdanju na 621 stranici obrađuju sve relevantne teme iz područja forenzičke DNA analize, poput temeljnih principa forenzičke DNA analize i forenzičke matematike, analizu mitohondrijske DNA, analizu tzv. miješanih bioloških tragova, specifičnosti X i Y kromosoma u forenzičkim analizama, analizu DNA u rješavanju kompleksnih i “zaboravljenih” slučajeva, postupke na mjestu događaja, identifikaciju nestalih, ali i žrtava velikih katastrofa, bioterorizam i forenzičku mikrobiologiju, analizu životinjske i biljne DNA, forenzičku entomologiju, najnovije tehnologije u svrhu forenzičke DNA analize, predikciju izgleda počinitelja kaznenoga djela na osnovi analize DNA, molekularnu obdukciju, interpretaciju DNA rezultata na sudu, utvrđivanje očinstva, etičke principe analize DNA, te DNA baze podataka počinitelja kaznenih djela. U knjizi su detaljno opisani neki od najznačajnijih slučajeva u SAD-u, uključujući i “World Trade Center remains identification project”.

Tko je bio inicijator projekta, kako je okupljen tako veliki tim znanstvenika? Koliko je trajao rad na knjizi?
– Knjiga je moj san već zadnjih 15-tak godina, s obzirom da sam želio za potrebe rada policije i pravosudnih tijela na jednom mjestu  obuhvatiti cijelu problematiku rada forenzičara, od analize mjesta događaja pa sve do sudnice. Najteže je bilo okupiti sve znanstvenike na jednom mjestu,  jer većina njih zapravo su toliki autoriteti da isključivo rade individualno, svatko u svojoj domeni rada, a filozofija knjige je bitno kompleksnija i njezino pisanje je zahtijevalo interdisciplinarni pristup, pa mi je  sinkronizacija svih poglavlja u jednu cjelinu uzela najviše vremena.

Koja su nova dostignuća forenzičke znanosti u djelu predstavljena i tko od poznatih autora sudjeluje u knjizi?
– Među autorima je i najpoznatiji svjetski forenzičar – prof. dr. Henry Lee, koji je radio na slučajevima ubojstva predsjednika Kennedyja, O. J. Simpsona, Martina Luthera Kinga, Vincea Foster-a, savjetnika predsjednika Clintona, itd.; Christopher Asplen,pomoćnik državne odvjetnice SAD-a, tijekom mandata Janet Reno, koji je imao ključnu ulogu u rješavanju zakonskih okvira kod uvođenja forenzičke analize DNA u SAD-u, a koji je obnašao i dužnost direktora Nacionalnoga Povjerenstva za forenzičku DNA analizu u SAD-u; prof. dr. Mitchel Holland, direktor forenzičkoga programa na Penn State University, vodeći svjetski znanstvenik za analizu mitohondrijske DNA, koji je niz godina radio kao direktor DNA laboratorija u sklopu Instituta za patologiju američke vojske u Rockville-u, gdje su se prvi put metodom DNA identificirali skeletni ostaci pronađeni u Vijetnamu i Koreji; prof. dr. Manfred Kayser, vodeći svjetski stručnjak iz područja tzv. “Forenzičke fenotipizacije” , koja se bavi istraživanjem različitih aspekata biologije i genetike koji mogu razviti nove mogućnosti u rješavanju do sada nerazriješenih forenzičkih slučajeva. On i njegov tim mapirali su gene važne za određivanje boje očiju, i na osnovi toga razvio je test za forenzičku aplikaciju koji ima ključnu ulogu u identificiranju počinitelja kaznenoga djela. Među autorima su i vodeći svjetski stručnjaci za analizu životinjske DNA (prof. dr. Marilyn Menotti Raymond i prof.dr. Sree Kanthaswamy) i biljne  DNA (prof. dr. Heather Miller Coyle) u svrhu forenzičkih vještačenja te prof. dr. David Kaye jedan od najuglednijih američkih stručnjaka za kazneno pravo u SAD-u, kao i prof. dr. Fredrick Bieber, član Nacionalnoga vijeća za forenzičke znanosti pri Ministarstvu pravosuđa SAD-a, i niz drugih.

I u prevođenju djela na hrvatski jezik sudjelovao je veliki tim stručnjaka iz regije – njih tridesetak…
– Točno –  sjajni ljudi, suradnici i kolege koji su omogućili da znanstvenici u regiji na svom jeziku dobiju knjigu koja značajno može doprinijeti sustavnoj borbi protiv kriminala, organiziranog kriminala, trgovine ljudima, terorizma itd.

Ne smijemo zaboraviti spomenuti doprinos prof. dr. Damira Marjanovića, Vašeg dugogodišnjeg suradnika, verzijama knjige na oba jezika…
– Prof.dr. Marjanović i ja surađujemo od ranih 90-tih godina i naša suradnja je rezultirala nizom objavljenih članaka, udžbenika, knjiga, nastavnih tekstova, jednom riječju sve to je imalo golemi značaj u pozicioniranju hrvatske i bosanskohercegovačke znanosti. Prof. Marjanović je  znanstvenik koji je snažno pozicionirao znanost BiH-a u svijetu, a s druge strane mentorirao je niz mladih znanstvenika kako bi kontinuitet njegovog izvrsnog rada trajao.

Zahvaljujući Vama i prof. dr. Marjanoviću, kao predvodnicima timova, forenzična je znanost u Hrvatskoj i BiH veoma napredovala. Ratna zbivanja, identifikacija žrtava, bili su – nažalost, poticaji za pregalački rad. Svjetski znanstveni krugovi to su prepoznali…
– Kad sam s kolegama 1993. godine započeo s identifikacijama žrtava Domovinskog rata koristeći forenzičnu DNA analizu, nitko nije sanjao da ćemo Hrvatsku te kasnije, kroz rad prof. Marjanovića i Bosnu i Hercegovinu, pozicionirati kao svjetske lidere iz ovoga područja. Rat je najveće zlo koje se čovjeku može dogoditi, a kad se već dogodio – uloga forenzičara je utvrditi istinu kako o žrtvama,  tako i o počiniteljima kaznenih djela. I tu nema kompromisa, bez obzira o kome se radilo.

Što pojava ovoga djela na hrvatskom jeziku znači za domaću znanost, za studente također?
– U SAD-u ova interdisciplinarna knjiga prvenstveno je namijenjena sucima, odvjetnicima, istražiteljima, državnim odvjetnicima, policiji, vojsci, djelatnicima državnih agencija poput FBI-u, svim institucijama koje se bave područjem nacionalne sigurnosti, akademskoj zajednici, posebice studentima forenzike, medicine i pravnog fakulteta. Knjiga je snažno pozicionirala hrvatsku znanost u svijetu, jer ne zaboravite, pored moje američke adrese nalaze se i adrese hrvatskih institucija u kojima radim.

Proučavali ste genetičko porijeklo Europljana… Do kakvih ste rezultata došli, gdje ste ih objavili i na kakav su odjek vaša otkrića naišla?
– Dovoljno je reći da su dva vodeća svjetska znanstvena časopisa: Science i Nature –  objavila te rezultate. Ukratko, analizom Y kromosoma utvrdili smo da su 3/4 muškaraca iz današnje Hrvatske i BiH u biti direktni potomci ljudi koji su na prostorima tzv. „Balkanskog utočišta“ te na prostoru „Ukrajinskog utočišta“ preživjeli zadnje ledeno doba. Ostatak populacije uglavnom predstavlja potomke naroda koji su u ovaj dio Europe pristizali južno-istočnim pravcem, u posljednjih 10.000 godina, uglavnom tijekom procesa neolitizacije, odnosno migracijom kultura koje su na naše prostore donijeli poljoprivredu i stočarstvo, što je omogućilo rapidan porast stanovništva”.

Prije nekoliko mjeseci objavili ste rad koji je ubraja među najveća znanstvena otkrića u 2016. godini. O čemu se radi?
– Vodeći svjetski znanstveni časopis Nature objavio je rezultate naših istraživanja, točnije – istraživanja  međunarodnog konzorcija znanstvenika iz 74 istraživačke skupine, koje je dalo novo svijetlo u razumijevanju migracija anatomski modernog čovjeka (Homo sapiensa) nakon širenja s Afričkog kontinenta. Dosadašnja istraživanja i analize arheoloških i fosilnih nalazišta sugerirala su postojanje dvije migracije anatomski modernog čovjeka iz Afrike, (tzv. model iz Afrike, engl. Out of Africa – OoA): prvu prije 120.000 godina (xOoA) i drugu prije 75.000 godina (OoA). Rad u časopisu Nature objavljuje do sada najsveobuhvatniju studiju koja je iznimno precizno utvrdila genetičku raznolikost 125 populacija, rješavajući pitanja koja se odnose na demografsku povijest i genetičke prilagodbe naše vrste. Rezultati genetskih istraživanja upućuju na to da su dva uspješna širenja anatomski modernog čovjeka izvan Afrike ostavila potomke u suvremenom svijetu. Studija objavljena u ovom radu temelji se na analizi sekvenca u vrlo visokoj rezoluciji i to 379 genoma iz cijeloga svijeta. U ovome istraživanju su sudjelovali i timovi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, točnije uz mene i prof. dr. Damira Marjanovića i naše mlade suradnice: dr.sc Vedrana Škaro iz Hrvatske, te dr.sc. Lejla Kovačević Mulahasanović iz Bosne i Hercegovine.

Predsjednik ste Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina, koja danas predstavlja europski centar izvrsnosti…
– Sveta Katarina je jedina bolnica u ovom dijelu Europe koja na jednom mjestu, multidisciplinarnim pristupom, koristeći najsuvremeniju opremu i najnovije postupke liječenja, omogućuje vrhunsku dijagnostiku, najbolji terapijsko-operacijski postupak i individualno pripremljenu rehabilitaciju. Nedvojbeno je da je to garancija za najbrži i najbezbolniji povratak u normalan život uz kvalitetno rješenje zdravstvenog problema. Bolnica je članica prestižne obitelji „The Leading Hospitals of The World“ i nastavna je baza čak 4 sveučilišta, a naši partneri su prestižne svjetske institucije,  poput Caroline’s Pain Institute iz SAD-a te Unfallkrankenhaus-Berlin i Regiomed Klinikum iz Njemačke. U lipnju 2015. godine International Certification Association (ICERTIAS) Specijalnu bolnicu Sveta Katarina proglasio je „Najboljom privatnom bolnicom u Republici Hrvatskoj“.Specijalna bolnica Sv. Katarina je službena bolnica Hrvatskog olimpijskog odbora, hrvatske nogometne reprezentacije, hrvatskog Taekwondo saveza kao i nekoliko velikih sportskih klubova. U bolnici se liječi veliki broj građana BiH, posebno onih iz područja ortopedije, sportske medicine, kirurgije, interne medicine, neurologije, fizikalnu medicine i rehabilitacije, gastroenterologije, radiologije itd.

Prva ste bolnica u ovom djelu Europe koja je započela s liječenjem matičnim stanicama, radite i transplantaciju meniska…
– U pravu ste, u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina već godinu dana, kao prvo mjesto u jugoistočnoj Europi – primjenjujemo aplikaciju autolognih mezenhimalnih matičnih stanica, izdvojenih iz masnog tkiva .Zahvat se radi kod pacijenata koji imaju oštećenu zglobnu hrskavicu. Inače, zglobna (hijalina) hrskavica teško ili gotovo nikako se ne regenerira nakon ozljede, prvenstveno zbog činjenice da ne sadrži krvne i limfne žile, niti živce. Nama uglavnom dolaze pacijenti u četvrtoj fazi degenerativnih promjena zglobne hrskavice, gdje je hrskavica oštećena u cijelosti i kada je u najvećem broju slučajeva potreban operativni zahvat kako bi se uklonila bol i vratila funkcija zgloba. Većina ovakvih pacijenata na kraju završi s ugradnjom umjetnog zgloba koljena. U zadnje vrijeme pacijentima posebno naglašavamo da je bolje da dođu u ranijim fazama degenerativnih promjena, jer su tada i rezultati bolji. Iako još uvijek analiziramo rezultate kliničkih istraživanja, dosadašnja primjena tehnologije koju primjenjujemo na više od 800 ortopedskih pacijenata u svijetu pokazala je jako dobre rezultate, prvenstveno u smanjenju boli i povećanju funkcionalnosti zgloba. Slične rezultate je prezentirao i prof.dr. C. Zorzi, i to na 170 ortopedskih pacijenata, liječenih potpuno identičnom metodom, koji ističe signifikantno poboljšanje kliničke slike pacijenata koji su liječeni aplikacijom autolognih mezenhimalnih matičnih stanica. Odnedavno, u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina moguće je artroskopski obaviti transplantacije meniska, što do prije svega nekoliko mjeseci nije bilo moguće.

Što su pozitivne karakteristike mezenhimalne matične stanice (MSCs)?
– Između ostalog, mezenhimalne matične stanice (MSCs) imaju nekoliko važnih funkcija, među kojima su otpuštanje tzv. trofičkih faktora koji sprječavaju staničnu smrt (apoptozu) kao i nastanak ožiljnog tkiva, stimuliraju stvaranje novih krvnih žila, inhibiraju niz funkcija makrofaga, čime se direktno utječe na upalni proces te imaju mitogeni učinak za tkivno specifične progenitore, što u konačnici može dovesti do popravlja oštećenog tkiva ili čak regenerativnog učinka.

Niz je vrhunskih sportaša dijagnosticirano i liječeno u Vašoj bolnici…
– Točno, neki od njih su: Garry Kasparov, bivši svjetski šahovski prvak, Marin Čilić ( pobjednik US Open-a 2014 ), Gordan Giriček (NBA igrač: Memphis Grizzlies, Orlando Magic, Utal Jazz), Bojan Bogdanović (NBA igrač: Brooklyn Nets), Mario Mandžukić (nogometač Juventusa i hrvatske nogometne reprezentacije), Luka Modrić (nogometaš Real Madrida, i hrvatske nogometne reprezentacije), Ivan Rakitić (nogometaš Barcelone i hrvatske nogometne reprezentacije), Ivica Olić (nogometaš Wolfsburga i hrvatske nogometne reprezentacije), Vedran Ćorluka (nogometaš Lokomotive iz Moskve i hrvatske nogometne reprezentacije), Ivica and Janica Kostelić (četverostruki osvjajači olimpijske zlatne medalje), Blanka Vlašić (svjetska prvakinja u skoku u vis-zatvoreno dvoransko takmičenje), Niko Kranjčar (bivši nogometaš Queens Park Rangers-a i hrvatske nogometne reprezentacije), Ivano Balić (jedan od najboljih rukometaša svih vremena), Mirko Filipović (K-1 prvak) i mnogi drugi.

Puno je područja na kojima djelujete: liječnik ste – pedijatar, forenzičar, genetičar,sudski vještak… Nastavnik ste na sveučilištima u zemlji i inozemstvu. Uvijek inzistirate na načelu izvrsnosti u radu i praktično ga provodite… Što Vas motivira, što raduje, kako svladavate poteškoće?
– Interdisciplinarnost o kojoj govorite mi pomaže da stvari sagledam bitno drugačije, nego što na njih gleda velika većina znanstvenika. S druge strane, moji suradnici – bez obzira bili oni u Hrvatskoj, SAD-u, Njemačkoj, Izraelu – i sami teže izvrsnosti, tako da se zajednički učinak naše suradnje multiplicira. Međutim, pitanje kredibiliteta i morala nemaju alternativu i to je moja nit vodilja u svemu što radim, bez obzira radilo se o znanosti ili mome političkom djelovanju. Posebno me čini sretnim kad druge mogu učiniti sretnima. Sama spoznaja da drugom možeš pomoći je privilegij koji se ne smije zlorabiti. Kad pitate o poteškoćama, nema čovjeka koji tijekom svoje karijere nije imao problema, no najsnažniji i najuspješniji su oni koji imaju snage dignuti se kad posrnu i nastaviti trčati. Jedna poslovica kaže, „Uspješan čovjek je onaj koji može napraviti čvrst temelj od cigli koje su drugi bacili na njega”, i u cijelosti se slažem s njom.

Na kojem novom projektu trenutačno radite?
– Golem je broj projekata na kojima smo istodobno uključeni, no ovih dana sam posebno fokusiran na kongres koji organiziramo u lipnju ove godine: „Tenth ISABS Conference on Forensic and Anthropologic Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine”, koji ulazi među najznačajnije svjetske događaje iz područja medicine tijekom 2017. godine, a kongres je posvećen trendovima koji će u cijelosti promijeniti medicinu kakvu danas poznajemo.U radu kongresa sudjeluje 50 pozvanih predavača među kojima je 5 dobitnika Nobelove nagrade te više od 500 sudionika iz 40-tak država svijeta. Glavne teme koje će se obraditi tijekom trajanja kongresa su: personalizirana i regenerativna medicina, farmakogenomika te forenzička genetika, a predavači su trenutno najcitiraniji svjetski znanstvenici iz navedenih područja.

Ovo je prilika da pozovete naše čitatelje na promociju u ANUBiH 2. veljače.
– Svakako, s radošću pozivan Vaše cijenjene čitatelje da nam se pridruže 2.2.2017. godine u zgradi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, gdje će u 11:00 sati započeti svečano predstavljanje naše knjige «Forenzična analiza DNA» u nazočnosti brojnih uglednih osoba iz javnog, znanstvenog i političkog života Bosne i Hercegovine.

Vesna Hlavaček / Dnevni list

nedjelja, 29. siječnja 2017.

Made in HRHB 1: HŠK Zrinjski

Započeti priču o sportu u Hrvata Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi način osim predstavljanjem Zrinjskog bilo bi pogrešno. Ne samo zato što je najstariji hrvatski klub u BiH nego i zbog toga što je u svojoj stoljetnoj povijesti jedan od najuspješnijih sportskih kolektiva u našoj državi uopće.

Hrvatski športski klub Zrinjski (U daljnjem tekstu HŠK Zrinjski) osnovan je 1905. godine u sklopu mostarske gimnazije. Idejni začetnik organiziranog nogometnog kluba i njegov osnivač bio je gimnazijski profesor Stjepan Kuštreb. Prije njega, začetke organiziranog sporta u Hercegovini vežemo uz Victora Becka koji je svoje znanje profesora kineziologije ulagao u mostarsku mladež. Tako je u Mostar iz Budimpešte stigla i prva nogometna lopta, davne 1903. godine.

_________piše: Kunt i Poskok.info

Odmah početkom Prvog svjetskog rata Zrinjski je zabranjen pod tim imenom. Na tri godine klub je prestao s radom, a sporta u Mostaru praktički nije niti bilo. Zrinjski tada zbog zabrane imena ujedinjuje snage s klubom HROŠK, odnosno Hrvatskim radničkim omladinskim športskim klubom koji je također nastao u Mostaru nešto kratko nakon osnutka Zrinjskog. Tada su Zrinjski i HROŠK djelovali pod zajedničkim imenom Hercegovac. Klub je u udruženim snagama igrao sve do kraja Prvog svjetskog rata. Osnivanjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba stvarala se takva politička klima da se mora osnovati jedinstven jugoslavenski klub u kojem bi bez obzira na naciju i vjeru mogli igrati svi. Smatralo se da Zrinjski nije takav klub iako ta tvrdnja nije imala mnogo veze sa povijesno utemeljenim činjenicama. Igrači i uprava Zrinjskog tada shvaćaju da su prevareni u političkim igricama pa je stvaranjem tog novog anacionalnog kluba rasla težnja za povratkom imena Zrinjski. 1922. godine uz mukotrpan rad i lobiranje, klub se obnavlja i nastavlja s radom. Ostali klubovi u staroj Jugoslaviji nisu bili preveliki rivali Zrinjskom u vrijeme trajanja države. Najveći rivalitet se razvio među lokalnim klubovima, ponajviše s novoosnovanim FK Veležom i JŠK-om koji je kasnije nastupao pod imenom Vardar. 1923. Zrinjski je postao mostarski prvak pobijedivši JŠK na svom igralištu koje se nalazilo preko puta stare bolnice. I godinu dana kasnije potvrđuju status najboljih u Mostaru.

Period između dva svjetska rata zabilježen je u časopisu „Riječ“. Tako saznajemo da je Zrinjski bio prvi mostarski klub koji je gostovao i u drugim gradovima, sudjelovao je na natjecanjima u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Tivtu i Kotoru. Omiljen među mostarcima i bez naklonosti vlasti, nizao je uspjeh za uspjehom unatoč teškim uvjetima. To koliko je država nastojala ugasiti Zrinjski, govori i činjenica da je od petnaest standardnih igrača Zrinjskog, samo jedan imao posao. Kod vlasti dražih klubova, Vardara i Veleža, rijetko se mogao naći igrač koji nije bio zaposlen.

Netrpeljivost jugoslavenskih vlasti prema svemu što je budilo nacionalnu svijest Zrinjski je najbolje osjetio na natjecanju u Dubrovniku 1936. godine kada im je ujedno i zabranjen nastup zbog hrvatskog grba i trobojnice na dresu.

Početkom Drugog svjetskog rata prekinut je razvojni ciklus Zrinjskog. Osnivanjem NDH i njezinim primanjem u članstvo FIFA-e 17. srpnja 1941. godine, Zrinjski je nastavio natjecanja u sklopu Prve lige NDH, zajedno sa SAŠK-om iz Sarajeva i NK Hrvojem iz Banjaluke. Najzanimljivije utakmice tada je Zrinjski igrao s Građanskim iz Zagreba i splitskim Hajdukom. Zrinjski je odigrao i utakmicu protiv ekipe talijanske vojske pobijedivši s 2:0. 1943. godine igrali su u Mostaru s Muslimanskim omladinskim športskim klubom Jedinstvo u kojoj su također slavili.

Krajem rata zapečaćena je sudbina Zrinjskog. Nova „narodna“ vlast zabranila je sve kulturne, sportske i bilo kakve druge udruge s nacionalnim predznakom. Ime Zrinjskog je zabranjeno zbog hrvatskog predznaka kao i zbog mogućnosti utjecanja na javnu svijest nošenjem hrvatskog grba i trobojnice. Samo ime je predstavljalo problem čak i bez obzira na ono „hrvatski“ ispred imena, zbog značenja i zbog uloge koju je u hrvatskoj povijesti imao Nikola Šubić Zrinski.

Nakon 47 godina zabrane djelovanja, formiranjem inicijativnog odbora, 1992. u Međugorju obnavlja se i s radom započinje Hrvatski športski klub Zrinjski Mostar. Od obnove rada Zrinjski se natjecao u tri različita prvenstva, sukladno uvjetima koji su u određenom razdoblju postojali. Osim svih gradova Herceg – Bosne, Zrinjski je nakon povratka igrao u Hrvatskoj, gostovao u Kanadi, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Norveškoj.

Liga Herceg Bosne u kojoj su igrali mahom hrvatski klubovi bila je prvo natjecanje u BiH nakon rata. Prvo finale lige igrali su Zrinjski i Mladost Dubint koja će kasnije postati NK Široki Brijeg. Iako je u obje utakmice slavila Mladost, Zrinjski je dobio promidžbu i povratak navijača. Zanimljivo je spomenuti i kako je malo prije Drugog svjetskog rata zabilježeno prvo organizirano navijačko gostovanje. Utakmica je igrana pod reflektorima iz rudnika mrkog ugljena protiv Sarajeva, a poduzetnik Ante Paradžik u Mostar je organizirao dolazak 500 navijača iz Širokog Brijega.

2000. godine osniva se nogometna Premijer liga BiH. U početku u njoj nastupaju samo hrvatski i bošnjački klubovi, a dvije godine kasnije priključuju se i srpski klubovi iz RS-a. Na stotu obljetnicu postojanja, u sezoni 2004./2005. Zrinjski osvaja svoj prvi naslov prvaka pod vodstvom trenera Franje Džidića.

Zrinjski do sada ima četiri titule prvaka države i jedan osvojeni kup, te je po broju osvojenih titula prvaka najuspješniji klub u Bosni i Hercegovini.

Jedna od zanimljivosti je i sezona 2006./2007. Kada Zrinjski nakon osvojenog drugog mjesta u ligi uspijeva izboriti nastup u pretkolu kupa UEFA. Utakmica se igrala s beogradskim Partizanom, a ono što je obilježilo utakmicu je sukob navijača međusobno, kao i tučnjavu Grobara s redarima i policijom. Prekid utakmice trajao je deset minuta.

Danas Zrinjski svoje utakmice igra na stadionu pod Bijelim brijegom koji nakon rata nosi ime Stadion Hrvatskog Športskog Kluba Zrinjski. Iako postoje prijepori oko toga pripada li stadion Zrinjskom ili Veležu koji je u vrijeme Jugoslavije ondje igrao, činjenica je da je stadion u vlasništvu grada Mostara i da je tadašnja uprava Zrinjskog stadion uzela u dugotrajan zakup. Izgrađen 1971., stadion je imao kapacitet od 25 tisuća mjesta. Prenamjenom, danas ima devet tisuća sjedećih mjesta te dvije tribine, zapadnu koja ima dvije razine, te istočnu, popularno zvanu „stajanje“ na kojoj su smješteni najvjerniji navijači Zrinjskog.

Nemoguće je pisati o Zrinjskom, a izostaviti Ultrase. Pod ovim imenom navijači Zrinjskog djeluju od 1994. godine, a u registar udruga upisuju se četiri godine kasnije. Na utakmici protiv NK Široki Brijeg 1994., prvi put se pojavljuje transparent s natpisom „ULTRAS“. Osim fanatičnog navijanja po kojem su poznati, Ultrasi su imali mnoštvo incidenata. Najrizičnijom utakmicom, počevši od 2000. godine smatrala se utakmica između Zrinjskog i Širokog zbog velikog rivaliteta koji se stvorio među Ultrasima i Škriparima. Zanimljivo, najviše incidenata zabilježeno je na košarkaškim utakmicama ova dva kluba. Stvaranjem zajedničke lige najviše se incidenata bilježi s navijačima sarajevskih klubova, te banjalučkim „Lešinarima“, a nešto kasnije i sa zeničkim „Robijašima“ i tuzlanskim „Fukarama“. Međutim, neosporno je kako je Mostar uvijek pod opsadom policije i specijalnih snaga za vrijeme gradskog derbija Zrinjskog i Veleža zbog opasnosti od sukoba Ultrasa i Red Army-a koji su često potpomognuti sarajevskim navijačima.

Iako je sportski gledano Mostar podijeljen na dva kluba i dvije navijačke skupine, a broj stanovnika grada je manji od mnogih drugih gradova u BiH, Ultrasi danas čine kompaktnu skupinu i jednu od najrespektabilnijih navijačkih grupa u državi. Među rijetkima su koji nisu propustili baš niti jednu gostujuću utakmicu Zrinjskog, bez obzira na rizik, vremenske uvjete ili daljinu puta.

Kunt i Poskok.info

NOĆ ŽIVIH STATIVA

Bila je topla ljetna noć, Mile i nekoliko njegovih prijatelja su upravo stigli u kolibu na odmor preko vikenda. Nakon napornog ljetnog zadavanja na WHFu red je i odmorit malo. Koliba se nalazila u šumi iza brda, pripadala je Markovom ćaći. Ekipa je bila vesela, razdragana, malo se jelo, malo se pilo, a neki su i malo duže na WC-u ostajali. Kako je se spuštao sve gušći mrak, tako je okolicu kolibe hvatala sve veća tišina, tišina kakve nema u gradu….a ni na Širokom. 

Janja je prva bila koja je primijetila čudne zvuke oko kolibe, ostali su je zezali da halucinira da joj vjerojatno stomak krči od turšije i sira iz mjeha. No kako su zvukovi postajali sve intenzivniji, Mile se prvi ohrabri da izađe i provjeri šta ih proizvodi, jerbo je bilo evidentno da nije Janjin stomak, bila je na WC-u i istovarila se….

Nakon što je hrabri Mile izašao i zamakao 5-6 metara ispred kolibe, počinje horor, na njega se sa svih strane obrušiše žive stative i prečke – 2 stative su ga držale, dok su ga prečke mučki udarale. Zvukovi su bili stravični, najsličniji kovanju mačeva u hodnicima Morije. Mile ostade na podu bez svijesti, a žive stative i prečke se zaputiše u nekoliko smjerova, jedan dio prema bečkim poslovnim školama, a neke su viđene u krugu filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Idućeg jutra kad se Mile probudio u bolnici, ničeg se nije sjećao, samo je osjećao veliku bol u cijelom tijelu. A njegove kolege, Janja, Marko i ostali, su izjavili da se ni oni ničeg ne sjećaju – i da nisu vidjeli ništa, jer ko bi im povjerovao u tu priču o živim stativama i prečkama??? Proglasili bi ih ludim…..

Legenda kaže, da će za koju godinu-žive stative i prečke se vratiti u naše krajeve, prerušene u akademske građane i malograđane, te da će biti zaposlene na važnim pozicijama….Zato je svima bolje da šute, i ne spominju tu NOĆ ŽIVIH STATIVA

Čemu služe radari u ŽZH: Punjenju proračuna ili sigurnosti u prometu?

Sigurnost u prometu ili punjenje proračuna? Odgovor na ovo pitanje muči vozače u Županiji Zapadnohercegovačkoj. U prošloj su godini u proračun uplatili oko 800.000 KM zbog prekoračenja brzine. Investiranje u prometnice je izostalo, ali zato nadležni imaju isplativije rješenje. Postavljaju još 31 radar.

S novim radarima, uz one već stacionarne, više neće biti niti jedne glavne prometnice bez nadzora. Brzinu vožnje kontroliraju i tronošci, koji budu premještani svakodnevno iz naselja u naselje.

Iz MUP-a objašnjavaju kako su lokacije radarskih kućišta utvrđene analizom stanja sigurnosti prometa na cestama, a to su mjesta u blizini škola, tzv. crne točke, i druga kritična mjesta, gdje su se u ranijem periodu događale prometne nezgode s najtežim posljedicama, piše Federalna.ba.

Novo kućište osvanulo je i u samom središtu Gruda. I na Trnskoj cesti – najprometnijoj u Širokom Brijegu. Kontrolirat će se svi pravci prema Posušju, Ljubuškom – i njihova središta. Previše je sumnjivo – kažu građani!

Iako redovno objavljuju raspored radarskih kontrola – urednici lokalnih portala ovih dana bilježe rekordne posjete. Mili Marušić, s portala sirokibrijeg.info, kaže kako je ta vijest iznimno popularna i zanimljiva ljudima.

Uprava policije poziva vozače na savjesno ponašanje. No, i bez ovoga poziva – već pri brzini od 50 km na sat – na većini cesta platit će kaznu!

Federalna.ba

Slaven Raguž: Ovakva BiH je kolonija inozemnih sila, to mi Hrvati najbolje znamo

Ako se pozorno prate zasjedanja HNS-a počev od prvog, pa do ovog 7., vrlo lako se može doći do zaključka kao da se vrtimo u krug. Kao da stalno gledamo neku reprizu. U glavnom isti ljudi vrte godinama identičnu priču. Nikako da shvatimo da ako uistinu želimo mijenjati svijet oko sebe, prvi koga moramo početi mijenjati jesmo mi sami koji moramo krenuti mijenjati sebe. Ali da bi uistinu počeli mijenjali sebe, moramo konačno postati iskreni prema samima sebi i svi od reda uraditi jedan opći ispit savjesti, jer ne možemo očekivati od drugih da nas poštuju, ako mi sami sebe ne poštujemo, rekao je na današnjem izvještajnom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke.

Predsjednik HRS je upitao sabornike gdje i kada je prije prošlih općih izbora bilo govora da će se hrvatskim rukama u Vijeće ministara i u izvršnu vlast u Federaciji birati kadar DF-a i drugih stjegonoša platformaškog puča? Gdje i kada je bilo govora kako će Hrvati podržavati kreditiranje kod MMF-a ili recimo nametanje akciza na gorivo, kako bi se moglo financirati sarajevsku zaobilaznicu, brzu cestu Sarajevo - Goražde i sl? Gdje i kada je bilo govora kako će se, na osnovu direktiva famozne Agende, raditi na privatizaciji javnih poduzeća, kako bi novac opet otišao u Sarajevo, jer su ista oteta od općina nametanjima zakona, pa se sav prihod i dobit slijeva u Sarajevo? Gdje i kada je bilo govora da će ta javna poduzeća umjesto razvoja lokalnih sredina i praćenja gospodarskih kretanja, postati bankomat za vladajuće stranačke strukture? Gdje i kada je bilo govora da će se hrvatskim rukama izglasovati protuustavni zakon protivan hrvatskim nacionalnim interesima čime se kontrola proračuna prenosi na Sarajevo? Gdje i kada je rečeno da će se Hrvati glasovati za otimanje crkvene zemlje u Travniku ili financiranje sarajevskih medija koji siju mržnju prema nama? Gdje i kada je rečeno kako će hrvatski kadrovi na čelu pravosuđa i sigurnosti šutke promatrati kako se dižu političke optužnice protiv zapovjednika HVO-a i kako pravosudne institucije BiH postaju predmetom političkih makinacija bošnjačke političke elite u cilju kriminalizacije HVO-a, Herceg Bosne i uloge hrvatskog naroda u Domovinskom ratu?

“Moramo napraviti i jedan ispit savjesti o BiH. Ova BiH ni po čemu nema odlike suverene države. Ova BiH je kolonija inozemnih sila. To mi Hrvati najbolje znamo, jer nam je silom tenkovima i transporterima ugušeno gospodarstvo, dugim cijevima i specijalnim vojnim snagama SFOR-a su nam oteti mediji, a nametanjima ustavnih i zakonskih rješenja se praktično od jednog konstitutivnog naroda želi stvoriti manjina. Ova BiH u kojoj Valentin Inzko, inače vrstan matematičar, čovjek koji za sebe tvrdi ‘Ustav to sam ja’, kao što je Luj XIV govorio ‘Država to sam ja’, i nama Hrvatima kaže da izaberemo jesmo li dijaspora ili konstitutivan narod, nije moja”, istaknuo je Raguž.

Smatra kako nije slučajno da nema izbora u Mostaru, nije slučajno da su nasilno prekinuti izbori u Stocu, nije slučajno spominjanje „distrikta Neum“, nisu slučajne optužnice za “udruženi zločinački poduhvat” zapovjednicima HVO-a, nije slučajan i sve učestaliji govor o višku prava kojeg Hrvati imaju.

“Poraženi u ratu političkim igrama od žrtve žele kreirati zločinca, kako bi u miru ostvarili ono što nisu uspjeli u ratu. Registrirana su 154 masovna zločina nad Hrvatima u BiH i svaki od njih prolazi bez traženja odgovornih i nalogodavaca. Zapovjednike HVO-a, koji su prvi stali u obranu BiH se tereti za ‘sustavne i strateški osmišljene’ zločine, i to za vrijeme kada je većina morala ‘zapamtiti kako ovo nije njihov rat’. Za zločine nad Hrvatima po zapovjednoj odgovornosti ne odgovara nitko. Gdje su optužnice za Bugojno, Lužane, Trusinu, Drenovnik, Busovaču, Zabilje, Vareš, Križančevo selo,... Jesu li Hrvati u ovim mjestima samima sebi izdali nalog i zapovijed kako bi nad samima sobom počinili masovne zločine? Zapovjednike HVO-a se proganja, dok se uručuju zahvalnice i povelje ratnim zločincima u parlamentu RS-a, dok se zapovjednici ABiH kandidiraju na izborima, rade u državnim službama i hodaju slobodno i dandanas gospodareći nad životom i smrću, kao što je to slučaj sa počiniteljima i nalogodavcima ubojstva pokojnog generala Šantića”, upozorio je Raguž.

Hrvatskim predstavnicima u vlasti je proučio da ako vide da se ne može napraviti ništa, onda trebaju napustiti pozicije.

“Ova država radi protiv interesa hrvatskog naroda i ona sve više i više postaje našom tamnicom, nikakva šteta kad bi nastala kriza vlasti. Cilj hrvatske politike ne smije biti pozicija u vlasti, a ponajmanje cilj politike ne smije biti plijen”, rekao je Raguž.

Mišljenja je kako Hrvati moraju imati jasnu viziju svoga položaja u BiH, a “ne neku imaginarnu viziju BiH u EU, jer mi smo već građani EU”.

“Niti mi odlučujemo hoće li BiH ući u EU, bez obzira na sve upitnike ovoga svijeta, niti odlučujemo kada. Ode nam vrijeme ljudi. Dok mi godinama tabirimo uvijek istu priču, većinski narod vrlo efikasno i stručno radi na unitarizaciji i na preuzimanju tzv. zajedničkog dijela BiH. Njihova vizija je stvaranje Jugoslavije u malom, a da ulogu koju su u Jugoslaviji imali Srbi, u toj BH inačici bivše države preuzmu oni. U tome imaju podršku svih sarajevskih medija, imaju podršku međunarodne zajednice, a ruku na srce, pružamo im i mi svesrdnu pomoć, što svojim neradom u institucijama vlasti gdje redovito šaljemo, ili godinama uvijek iste kadrove koji kao da su krvno predodređeni na funkciju, ili kadrove koji su krajnje nesposobni raditi posao za kojeg su izabrani raditi, ali su itekako sposobni do krajnosti crpiti beneficije koje dolaze s položajem”, rekao je.

Hrvati se ne osjećaju ugroženo niti se osjećaju neravnopravno, istaknuo je.

“Mi jesmo neravnopravni u odnosu na druge narode i institucionalno ugroženi kao narod, za što postoje argumenti, dokazi i brojke koje se moraju koristiti. Ostavite se osjećaja i psihoanalize je li netko frustriran ili nije, jer ako netko se ne bi smio osjećati ugroženim i frustriranim, onda su to hrvatski političari. Dovoljno je izići i pogledati vozni park van ove dvorane i općenito standard života prosječnog hrvatskog političara. Vjerujem da bi većina Hrvata u BiH danas potpisala s obje ruke da budu frustrirani poput, recimo, naših u izvršnoj vlasti. Moramo se konačno probuditi, jer nas svakim danom ima sve manje, cijele obitelji odoše. Ne idu ljudi zato što su siromašni, jer je naš narod bio i siromašniji, a ostao boriti se. Ljudi odoše jer im se pljuje na dostojanstvo”, izjavi je, uz opasku kako se Hrvatima na dostojanstvo udara sa dvije strane.

“Jedni udaraju izvana, želeći od nas institucionalno i medijski stvoriti nekakve Bosance i Hercegovce katoličke vjere; a drugi udaraju iznutra, kod kuće, stvarajući naše društvo društvom neofeudalnih probranih i sve bogatijih elita, svojevrsne suvremene vlastele. Narod nam ode tražeći ne novac, nego minimum poštivanja ljudskog dostojanstva. Odoše tražeći mjesto gdje zakoni vrijede jednako za sve, a ne samo za one koji nemaju poznanstva u policiji i tužiteljstvu”, izjavio je predsjednik HRS-a.

Upitao je i branitelje zašto sve to dopuštaju i jesu li se za ovo borili?

“Da vam oni koji su bili na liniji u podrumima i na makarskoj rivijeri, kroje sudbinu? Da vam isti ideološki sinovi onih protiv kojih ste se borili sjede u vlasti kiteći se, preko noći navučenim, nacionalnim bojama? Da vam oni koji su bili u tada neprijateljskim jedinicama i radili za neprijateljske obavještajne službe, danas sjede u ime Hrvata u najvišim pozicijama vlasti”, upitao je Raguž.

Zaključio je da ako Hrvati u BiH dočekaju 2018. u odnosima u državi kakvim su danas i s istim Izbornim zakonom, teško će se oduprijeti nekim novim eksperimentima međunarodne zajednice.

“Ima ih ovdje prisutnih koliko hoćete koji će jedva dočekati biti dio tog eksperimenta, jer, moram parafrazirati profesora Tokića, nije pitanje tko će prvi izdati, nego koliko će ih od ovdje prisutnih izdati”, rekao je Raguž.

J. Gudelj / Dnevnik.ba

četvrtak, 26. siječnja 2017.

110.000 KM za vodoopskrbni sustav Klobuk - Vojnići - Šipovača

Među brojnim planovima i dokumentima, općinske vlasti prave i usvajaju i nekoliko dugoročnih, a jedan od njih je plan petogodišnjih kapitalnih ulaganja na području općine.

Riječ je o ispravi koja se svake godine ažurira i dopunjava novim projektima i na kraju godine usvaja, otprilike kad i novi općinski proračun, za sljedeću godinu.

Općinsko vijeće Ljubuški je u prosincu, na temelju prijedloga Povjerenstva za izradu plana kapitalnih ulaganja, usvojilo dopunjeni plan kapitalnih ulaganja općine Ljubuški za razdoblje 2017. - 2021. godine. Sastoji se od ukupno 128 projekata koji bi se trebali provesti tijekom idućih pet godina. Razvrstani su na četiri skupine: cestovna infrastruktura, vodovod i kanalizacija, obrazovanje, kultura i sport te projekti iz drugih područja. Ukupni procijenjeni troškovi za njihovu provedbu iznose 13,410.000 KM.

Planovi

Po skupinama su razvrstani na sljedeći način: za cestovnu infrastrukturu 4,605.000 KM, za vodovod i kanalizaciju 2,670.000 KM, za obrazovanje, kulturu i sport 3,780.000 KM i za projekte iz drugih područja 2,355.000 KM. Plan financiranja predviđa namicanje novčanih sredstava iz nekoliko izvora - općinskog proračuna, uz pomoć donacija, sredstvima građana te sudjelovanjem viših razina vlasti i stranih donatora. U planu su navedeni projekti i njihova cijena izvedbe, a njihovom realizacijom značajno bi se unaprijedili opći i pojedinačni standardi života u općini.

Kada je riječ o cestovnoj infrastrukturi, najviše novca potrebno je za izgradnju zapadne gradske obilaznice - 1,800.000 KM, zatim za uređenje zapadnog ulaza u grad - 350.000 KM. To je ukupno 2,150.000 KM, od čega bi vlastita ulaganja iznosila 300.000 KM, a sudjelovanje viših razina vlasti 1,850.000 KM. Za obnovu i uređenje četiriju gradskih ulica uložilo bi se 150.000 KM, od toga vlastitim ulaganjem 135.000 KM, a 15.000 KM donacijom. Ulaganje u mjesne ceste, a nabrojeno ih je ukupno 26, stajalo bi 738.500 KM i sve bi se financiralo iz općinskog proračuna. Za preuređenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta u MZ predviđa se uložiti 686.500 KM i sve iz općinskog proračuna. Pojedinačno je navedeno svih 28 mjesnih zajednica i iznosi koji se predviđaju uložiti. Za izgradnju nogostupa i rasvjete na mjesnim i nerazvrstanim cestama planirano je 880.000 KM. Od toga bi ulaganje Općine iznosilo 140.000 KM, ulaganje građana 10.000 KM, od donacija 90.000 KM i od viših razina vlasti 640.000 KM.

Financiranje

U skupini vodovoda, kanalizacije i pročistača otpadnih voda, najviše se predviđa uložiti u kanalizaciju zapadnog kraka u Ljubuškom - 1,000.000 KM, zatim po 600.000 KM za završetak vodovoda u Dolama i za pročistač otpadnih voda u Ljbuškom, 300.000 KM za vodovod u Studencima, 110.000 KM za završetak vodoopskrbnog sustava Klobuk - Vojnići - Šipovača i 60.000 KM za vodovodnu mrežu u Klobuku. Od ukupno 2,670.000 KM za tu skupinu, Općina bi financirala 810.000 KM, građani 160.000 KM, od donacija 1,400.000 KM i viša tijela vlasti 300.000 KM. U skupini obrazovanja, kulture i sporta glavno ulaganje predviđeno je za izgradnju, dogradnju i preuređenje školskih objekata - 990.000 KM, odmah potom za obnovu spomenika kulture 800.000 KM (po 400.000 KM za obnovu Kule hercega Stjepana i arheoloških nalazišta) te 1,850.000 KM za izgradnju kulturnih sadržaja, od čega za kulturni centar 1,500.000 KM. Općina planira uložiti 1,100.000 KM, od donacija predviđeno 1,155.000 KM i od viših razina vlasti 1,525.000 KM. Skupina projekata iz drugih područja sadrži projekte za uređenje vjerskih objekata, turističkih odredišta i zelenih površina, izgradnju i uređenje prostorija MZ i kulturnih domova, obnovu i uređenje poljske infrastrukture te još 10 drugih projekata.

Od ukupno predviđenih 2,355.000 KM za tu skupinu, iz općinskog proračuna bi se izdvojilo 1,137.000 KM, od građana 280.000 KM, od donacija 358.000 KM i sudjelovanjem viših tijela vlasti 580.000 maraka.

Ivan Kaleb / Večernji list

srijeda, 25. siječnja 2017.

FOTO: Gori Podolje, požar se nezaustavljivo širi

Veliki požar izbio je u Podolju između naselja Vojnići i Dole danas oko 14 sati.

Nošen vjetrom požar se nezaustavljivo širi u smjeru jugozapada.

Na teren su izašli ljubuški vatrogasci s jednim vatrogasnim vozilom i u, kako su nam kazali, 27.-oj intervenciji ovo godine zaustavili širenje požara prema sjeveru, ali zbog nepristupačnog terena ne mogu spriječiti širenje vatre prema jugozapadu koja bi nošena vjetrom veoma lako mogla doprijeti i do kuća.

Iako gori gotovo cijeli dan, vatrogasci su o požaru obaviješteni tek u 18.15 sati, a iz PU Ljubuški još uvijek nitko nije izašao na teren.

Kako neslužbeno doznajemo, požar je prouzročio jedan od radnika obližnjeg poljoprivrednog zemljišta.

Zasad je izgorjelo na desetke duluma šume i niskog raslinja.



NATJEČAJ za dodjelu Koncesije na poljoprivrednom zemljištu na području općine Ljubuški

Na temelju članka 8. Zakona o koncesijama ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", broj: 13/13 i 24/16), Pravilnika o načinu, potrebnoj dokumentaciji i postupku procjene najpovoljnije ponude za dodjelu koncesije ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", broj: 21/13) i članka 5. Odluke o pokretanju postupaka o dodjeli koncesije za korištenje poljoprivrednog zemljišta na području općine Ljubuški broj: 01-02-2341/16 od 19.12.2016. godine, Općinski načelnik raspisuje

NATJEČAJ za dodjelu Koncesije na poljoprivrednom zemljištu na području općine Ljubuški

I. PREDMET KONCESIJE I LOKACIJA
Koncesija se dodjeljuje na parcelama poljoprivrednog zemljišta označenim kao: 

                                                                                      IZNOS JAMČEVINE
                                                                                               (u KM)
1. k.č. br. 2333/2, u površini od 10000 m2, K.O. Vojnići- Dole 30,00
2. k.č. br. 745/4, u površini od 12059 m2, K.O. Mostarska Vrata- Gradska 36,18 
3. k.č. br. 941/2, u površini od 5078 m2, K.O. Mostarska Vrata- Gradska 15,23 
4. k.č. br. 976/4, u površini od 17255 m2, K.O. Mostarska Vrata- Gradska 51,77 
5. k.č. br. 675/9, u površini od 16728 m2, K.O. Zvirići 50,18
6. k.č. br. 714/48, u površini od 15000 m2, K.O. Hardomilje 45,00
7. k.č. br. 424/70, u površini od 30000 m2, K.O. Hrašljani 90,00


II. VRIJEME NA KOJE SE DODJELJUJE KONCESIJA
Koncesija se dodjeljuje na razdoblje od 30 (trideset) godina.


III. IZNOS NAKNADE ZA KONCESIJU
Početni iznos koncesijske naknade u postupku javnog natječaja za dodjelu koncesije na poljoprivrednom zemljištu iznosi 300,00 KM/ha.


Nakon sklapanja ugovora o koncesiji, koncesionar se oslobađa plaćanja godišnje koncesijske naknade u trajanju:
a) za višegodišnje nasade voćarskih i vinogradarskih kultura- 2 (dvije) godine,
b) za višegodišnje nasade aromatičnog, ljekovitog, začinskog bilja i bobičastog voća- 1 (jednu) godinu,
c) za proizvodnju povrća u zaštićenom i na otvorenom prostoru - 1 (jednu) godine.


Po isteku vremenskog perioda iz stavka 2. ovog članka koncesionar plaća cjelokupni iznos godišnje koncesijske naknade sukladno stavku 1.ovog članka.

IV. PRAVO SUDJELOVANJA
Javnom natječaju pod istim uvjetima mogu pristupiti zainteresirane domaće i strane pravne osobe utemeljene i registrirane sukladno zakonima Bosne i Hercegovine, ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu obrtničku djelatnost ili su upisane u Registar poljoprivrednih gospodarstava za obavljanje djelatnosti na poljoprivrednom zemljištu. 


V. OPIS PROJEKTA
Koncesija na poljoprivrednom zemljištu dodjeljuje se u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje.
Planirana poljoprivredna proizvodnja realizirat će se kao revitalizacija zapuštenog dijela poljoprivrednog zemljišta i organiziranje proizvodnje poljoprivrednih kultura na navedenim česticama.


VI. KRITERIJI ODABIRA NAJPOVOLJNIJE PONUDE
Kriteriji po kojima će se vrednovati svaka ponuda su: visina iznosa koncesijske naknade po hektaru, visina novčanih ulaganja po hektaru, dinamika realizacije gospodarskog programa, utjecaj na povećanje zaposlenosti (broj novih radnih mjesta). Prvenstvo na natječaju stječe onaj sudionik koji po kriterijima prikupi najveći broj bodova.

1. Iznos koncesijske naknade od strane ponuditelja - broj bodova 85

Maksimalan broj bodova (85) će se dodijeliti ponuditelju koji je predložio najvišu cijenu.
Drugi ponuditelj će u skladu s tim dobiti broj bodova prema sljedećoj formuli:


P = Pt / P1 x 85 pri čemu je :
P= broj bodova koji je ponuditelj dobio za ponuđenu cijenu,
P1= najviša cijena koja je ponuđena u postupku natječaja
Pt= cijena koja je predložena u ponudi koja je predmet ocjene
(85 maksimalan broj bodova koji je dodijeljen ponuditelju koji je ponudio najvišu cijenu)


2. Visina novčanih ulaganja po jedinici površine/ha- broj bodova 5
Maksimalan broj bodova (5) će se dodijeliti ponuditelju koji predloži najvišu cijenu ulaganja.
Drugi ponuditelj će u skladu s tim dobiti broj bodova prema sljedećoj formuli:


P= Pt / P1 x 5 pri čemu je :
P = broj bodova koji je ponuditelj dobio za ponuđenu cijenu ulaganja
P1= najviša cijena koja je ponuđena u ulaganju po jedinici površine/ha
Pt = cijena koja je predložena u ponudi koja je predmet ocijene 
( 5 maksimalan broj bodova koji je dodijeljen ponuđaču koji je ponudio najvišu cijenu) 

3. Dinamika realizacije gospodarskog programa - broj bodova 5
-realizacija gospodarskog programa više od 4 godine 1 bod 
-realizacija gospodarskog programa do 4 godine 2 boda 
-realizacija gospodarskog programa do 3 godine 3 boda 
-realizacija gospodarskog programa do 2 godine 4 boda 
-realizacija gospodarskog programa do 1 godine 5 bodova 


4. Utjecaj na povećanje zaposlenosti - broj bodova 5
-gospodarski program osigurava do 3 nova radna mjesta 1 bod
-gospodarski program osigurava od 4 do 7 novih radnih mjesta 2 boda
-gospodarski program osigurava od 8 do 15 novih radnih mjesta 3 boda
-gospodarski program osigurava od 16 do 25 novih radnih mjesta 4 boda
-gospodarski program osigurava preko 26 novih radnih mjesta 5 bodova


VII. POTREBNA DOKUMENTACIJA
Ponuda mora sadržavati:

- za fizičke osobe:
1. Ispunjen prijavni obrazac,
2. Dokaz o uplaćenoj jamčevini od 10% iznosa početne koncesijske naknade po jednom hektaru (uplatiti na depozitni račun općine Ljubuški broj 3380002200044268 - vrsta prihoda 721119),
3. Ovjerenu presliku osobne iskaznice,
4. Potvrda ili rješenje o obavljanju poljoprivredne djelatnosti,
5. Uvjerenje o prebivalištu,
6. Uvjerenje iz porezne uprave o izmirenim obvezama (ne starije od 3 mjeseca),
7. Uvjerenje sa suda da se ne vodi kazneni postupak,
8. Kopiju katastarskog plana čestice na koju se ponuda odnosi,
9. Gospodarski program korištenja zemljišta (opis projekta koji mora sadržavati prosječna ulaganja po jedinici površine/ ha, dinamiku realizacije gospodarskog programa i planirani broj zaposlenih).
10. Ponuda iznosa koncesijske naknade ne može biti manja od novčanog iznosa sukladno točki 3. ovog Natječaja. (obuhvaćena je točkom VII. stavkom 1. dokumentacije)


- za pravne osobe:
1. Ispunjen prijavni obrazac, 
2. Dokaz o uplaćenoj jamčevini od 10% iznosa početne koncesijske naknade po jednom hektaru (uplatiti na depozitni račun općine Ljubuški broj: 3380002200044268 - vrsta prihoda 722611),
3. Ovjerenu presliku rješenja o registraciji pravnog subjekta kojeg je izdao nadležni sud,
4. Ovjerena preslika uvjerenja o poreznoj registraciji,
5. Ovjerena preslika obavijesti o razvrstavanju pravnog subjekta prema djelatnosti, 
6. Uvjerenje iz porezne uprave o izmirenim obvezama (ne starije od 3 mjeseca),
7. Potvrda suda da odgovorna osoba pravne osobe ponuditelja nije u posljednjih 5 (pet) godina osuđivana zbog kršenja propisa kojima se sankcioniraju gospodarski prekršaji (izdaje nadležni općinski sud), 
8. Kopiju katastarskog plana čestice na koju se ponuda odnosi,
9. Gospodarski program korištenja zemljišta (opis projekta koji mora sadržavati prosječna ulaganja po jedinici površine/ ha, dinamiku realizacije gospodarskog programa i planirani broj zaposlenih).
10. Ponuda iznosa koncesijske naknade ne može biti manja od novčanog iznosa sukladno točki 3. ovog Natječaja. (obuhvaćena je točkom VII. stavkom 1. dokumentacije)


Podnesena dokumentacija se ne vraća ponuditeljima.


VIII. JAMČEVINA I TROŠKOVI CIJEPANJA PARCELE I PROVOĐENJA PROMJENA U KATASTRU
Uplaćeni iznos jamčevine koja služi za pokriće troškova postupka koncesije, sukladno čl. 2 Pravilnika o naknadama za rad povjerenstva, iznos jamčevine za natječaj i iznos jamčevine za uredno izvršenje ugovora o koncesiji ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", broj: 3/14), vraća se ponuditelju koji ne dobije koncesiju na poljoprivrednom zemljištu u iznosu od 50% uplaćenih sredstava jamčevine.
Ponuditelj koji dobije koncesiju na poljoprivrednom zemljištu, dužan je prije potpisivanja ugovora sukladno tarifnom broju 2, točkama 2.1.1. i 2.8.1. Tarife naknada za obavljanje usluga iz oblasti izmjere i katastra („Službene novine Federacije BiH“, broj: 49/15), izmiriti troškove cijepanja parcele u iznosu od 200,00 KM (slovima: dvijestotine konvertibilnih maraka) i troškove provođenja promjena u katastru zemljišta u iznosu od 40,00 KM (slovima: četrdeset konvertibilnih maraka)- uplatu izvršiti u ukupnom iznosu 240,00 KM na depozitni račun općine Ljubuški broj 3380002200044268, vrsta prihoda 722516, te dokaz o uplati predočiti prilikom sklapanja ugovora.


IX. OBLIK I NAČIN IZRADE PONUDE
Svoje ponude, osobno ili putem pošte natjecatelji upućuju općini Ljubuški, Povjerenstvu
za provođenje postupka za dodjelu koncesije na poljoprivrednom zemljištu, ul. Zrinskofrankopanska 71, 88320 Ljubuški, u zatvorenoj i zapečaćenoj omotnici koja sadrži:
1. naziv /ime i prezime, sjedište/ prebivalište i adresu natjecatelja
2. naznake „Ponuda za javni natječaj za dodjelu koncesije na poljoprivrednom zemljištu u općini Ljubuški“ i "Ne otvaraj".

Ponuditelj je u prijavi za natječaj obvezan naznačiti broj čestice za koju se natječe.
Jedan ponuditelj može dostaviti samo jednu ponudu za istu koncesiju.
Sudionici natječaja podnose prijavu na posebnom obrascu koju mogu dobiti u
Imovinsko-pravnoj službi i prilažu potrebnu dokumentaciju navedenu u natječaju.

X. ROK ZA PRIJEM PONUDA
Rok za podnošenje prijava na Natječaj je 30 (trideset) dana od dana objave u tisku i na oglasnoj ploči Općine Ljubuški.

Neblagovremene ili pogrešno označene ponude neće se razmatrati i neotvorene će se vratiti natjecatelju.
Ponude se primaju do 24. veljače 2017. godine.
Javno otvaranje ponuda obavit će Povjerenstvo za provođenje postupka za dodjelu
koncesije na poljoprivrednom zemljištu, dana 28. veljače 2017. godine u prostorijama Gradske vijećnice Ljubuški, s početkom u 11 sati, što je ujedno i poziv zainteresiranim strankama da istom nazoče u zakazano vrijeme.


XI. INFORMACIJE
Sve informacije vezane za Natječaj mogu se dobiti svakim radnim danom na tel. br. 039/835-556 ili u prostorijama Odjela imovinsko pravnih i katastarskih poslova općine Ljubuški.

OPĆINSKI NAČELNIK 
Nevenko Barbarić

Ljubuski.ba

Ustabiliti cijene ljubuškog krumira

Kvaliteta i vrijeme dospijeća na tržištu čine ljubuški mladi krumpir jedinstvenim proizvodom. Zbog toga je i zaštićen prije četiri godine. Krumpir bi se uskoro trebao naći na bosansko-hercegovačkom tržištu pod jedinstvenim brendom Domestica kojeg je kreirao Centar za ekonomski i ruralni razvoj Banja Luka.

Prošle godine je u lipnju i srpnju oko 1.200 tona mladog ljubuškog krumpira otišlo u EU, točnije u Hrvatsku.

Za nekoliko dana stupa na snagu i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Poljoprivrednici su optimistični jer im se otvara tržište EU gdje nemaju konkurenciju jer od svibnja do lipnja jedino dospijeva ljubuški mladi krumpir.


NAŠA TV

Tihomir Kvesić: Cilj nam je što više razviti turizam, ali i poljoprivredu

Razvijati općinu na dobrobit svih građana Ljubuškog misao je vodilja vodstva ove općine. O radu Općinskog vijeća, suradnji s načelnikom i građanima, prošlim i budućim projektima..., novinari Večernjeg razgovarali su s Tihomirom Kvesićem, predsjednikom Općinskog vijeća Ljubuški.

Već drugi mandat izabrani ste za predsjednika Općinskog vijeća Ljubuški. Što je najviše obilježilo rad OV-a u prošlom mandatu?
- Izdvojio bih nekoliko važnih aktivnosti i odluka koje su obilježile rad OV-a Ljubuški. Proveli smo izbore za vijeća mjesnih zajednica na cijelom području naše općine. Donijeli smo novu odluku o označavanju ulica, trgova i parkova. Pokrenuli smo postupak dodjele poljoprivrednoga zemljišta na koncesiju i njegove dodjele koncesionarima, gdje smo uspjeli ispuniti većinu zahtjeva, kako pravnih tako i fizičkih osoba. Postupajući po zahtjevu stranaka, Općina je dodijelila više od 800 hektara poljoprivrednog zemljišta. Kako prije tako smo i ove godine u zakonskom roku usvojili proračun. Od velike važnosti je i odluka o osnivanju JU Edukacijsko-rehabilitacijski centar za djecu, mlade i odrasle s poteškoćama u razvoju. Jedan je od rijetkih objekata tog tipa koji je dobio status javne ustanove, čime se omogućava financiranje njegova rada iz proračuna općine.

Kakav je odnos unutar Vijeća? 
- U novom sazivu OV-a Ljubuški, koji ima 25 vijećnika, sastav je sljedeći: HDZ BiH - 16 vijećnika, HDZ 1990. - 5 vijećnika, HSP BiH - 2 vijećnika, HNL - 1 vijećnik i jedan neovisni vijećnik. Iz navedenoga je vidljivo kako HDZ BiH ima gotovo dvotrećinsku većinu te da je to najbolji rezultat do sada u odnosu na dosadašnje sazive OV-a Ljubuški. To u prvom redu pokazuje kako smo prilikom sastavljanja listi odabrali kvalitetne ljude. S druge strane, na teret nam se stavlja odgovornost glede donošenja odluka koje uvijek moraju biti u interesu žitelja općine Ljubuški. Na konstituirajućoj sjednici kao mog zamjenika izabrali smo Petra Majića koji dolazi iz reda HNL-a, čime želimo, bez obzira na većinu u OV-u, dati prostora u radu i kolegama iz drugih stranaka. Želimo uvažiti sve kvalitetne prijedloge i inicijative, a sve u korist naše općine i sugrađana.

Kakva je suradnja s načelnikom Nevenkom Barbarićem? 
- Odnos OV-a i načelnika Barbarića je, po mom mišljenju, na zavidnoj razini. Zasniva se na međusobnom uvažavanju i razumijevanju te smatram kako svi zajedno radimo i napredujemo.

Može li općina u idućem razdoblju očekivati poboljšanja? 
- Kao predsjednik OV-a Ljubuški bit ću na raspolaganju za sve kvalitetne prijedloge i inicijative koji će ići u tom smjeru. Svjedoci smo teške političke i gospodarske situacije u cijeloj državi, ali ćemo biti na dispoziciji i općinskom načelniku i svima onima kojima je cilj unapređenje uvjeta života na ovim prostorima.

Što je za općinu najvažnije da se uradi u ovom mandatnom razdoblju, mogu li poljoprivrednici očekivati poboljšanja? 
- Podupirat ćemo sve kvalitetne projekte koji će u konačnici rješavati probleme poljoprivrednika iako moramo biti svjesni da rješenje problema ne ovisi samo o općini. Aktivno radimo i na razvoju turizma jer je to još jedna važna strateška grana naše općine. Turizam može donijeti nova radna mjesta i biti dodatan izvor sredstava u proračunu. Ulaganje u ova dva sektora krucijalno je za budući razvoj Ljubuškog. Posljednjih nekoliko godina na ovom području učinjeno je dosta toga, ali još je mnogo prostora za napredak. Kroz oba ova sektora moramo pokušati povećati kapacitete gdje u prvom redu mislim na stvaranje preduvjeta za više kvalitetnih radnih mjesta.

Kakvo ozračje vlada na sjednicama, dolazi li do nesuglasica? 
- Na samim sjednicama OV-a Ljubuški vlada demokratsko ozračje, a sami tijek rasprave ovisi o dnevnom redu sjednice. Viđenja određenih stvari nisu uvijek jednaka, ali najvažnije je poštivanje poslovnika i Statuta OV-a, kao i osiguranje rasprave na kulturnoj i produktivnoj razini. Sjednice se već 10-ak godina prenose na Radiopostaji Ljubuški, bez bilo kakve cenzure ili uređivačke politike. Tim postupkom otvorili smo rad OV-a javnosti. 

Može li Ljubuški biti primjer ostalim općinama kada je riječ o suživotu? 
- Sa sigurnošću mogu reći da Ljubuški može biti primjer svim drugim općinama u BiH kada su u pitanju suživot i povratak raseljenih. U našoj općini u proteklom razdoblju nisu zabilježeni ni najmanji incidenti glede vjerske ili etičke pripadnosti, netolerancije bilo koje vrste. Smatram da smo zdrava sredina, s problemima ekonomske prirode, koji su ujedno i najveći izazov za rješavanje u budućnosti, jednako se susreću svi žitelji.

Večernji list / Radio Ljubuški

Novo čudo u Melbourneu: Senzacionalna Mirjana Lučić-Baroni u polufinalu Australian Opena! - video

Mirjana Lučić-Baroni napravila je još jedan podvig na ovogodišnjem Australian Openu i probila se do polufinala pobijedivši u četvrtfinalu petu tenisačicu svijeta Čehinju Karolinu Pliškovu sa 6-4, 3-6, 6-4 nakon jednog sata i 47 minuta igre.

Bio je to dvoboj prepun preokreta u kojem su obje tenisačice napravile po sedam 'breakova', iako se radi o igračicama s odličnim servisima.

Prva je do prednosti stigla Pliškova i povela 3-1. No, od Lučić-Baroni je stabilizirala igru, returnima je potpuno uništila servis, jedno od najjačih oružja češke tenisačice, te osvojila sedam od sljedećih osam gemova. To joj je donijelo prvi set i prednost 2-0 u drugom.

Tu je došao red na drugi veliki obrat u meču i povratak Pliškove. Sada je Čehinja osvojila šest od sljedećih sedam gemova te odvela meč u treći set. Odlučujuća dionica dvoboja bila je priča za sebe.

Tenisačice su češće lomile servis suparnice nego što su uspjevale osvajati gemove na početnom udarcu, ali Lučić-Baroni je prva došla do prednosti i povela 3-1. Ta prednost nije dugo trajala, jer je Pliškova osvojila sljedeća tri gema i povela 4-3.

U tom je trenutku 34-godišnja hrvatska tenisačica zatražila liječničku pomoć, a da bi joj stavili dodatni povez na već povijenu lijevu natkoljenicu, Lučić-Baroni je morala otići do svlačionice. Nakon šestominutnog prekida se vratila i učinila nešto nevjerojatno.

Iako je do tada sedam puta izgubila servis prvo je osvojila gem na početnom udarcu bez izgubljenog poena, zabivši i tri asa, za izjednačenje na 4-4. Potom je napravila 'break' za 5-4 ostavivši Pliškovu bez poena. Servirajući za pobjedu i prolaz u polufinale Mirjana je prepustila 24-godišnjoj Čehinji svega jedan poen.

Kad je posljednja lopta Pliškove završila u mreži, a Lučić-Baroni osvojila 11. od 12 poena odigranih nakon što joj je ukazana pomoć, naša je tenisačica po drugi put u karijeri postala sudionicom pojedinačnog polufinala na Grand Slam turnirima, 17 i pol godina nakon što je zaigrala u polufinalu Wimbledona 1999.

Za ovaj, još jedan nevjerojatan podvig, Lučić-Baroni je odservirala devet aseva, četiri od njih u posljednja dva gema na servisu. Imala je 42 izravna poena, 19 više od suparnice, ali je riskirajući napravila i 35 pogrešaka, 14 više nego Pliškova. No, ono što joj je donijelo pobjedu bio je return.

Pod pritiskom tog udarca, Pliškova je osvojila svega 55 % posto poena na prvom servisu i samo 37 % na drugom, piše Slobodna Dalmacija.

Vremena za odmor neće imati mnogo, jer ju već u noći sa srijede na četvrtak čeka polufinalni okršaj, a za suparnicu će imati pobjednicu dvoboja Britanke Johanne Konte i osvajačice 22 Grand Slam naslova Amerikanke Serene Williams, koja lovi rekordni 23. trijumf na Grand Slam turnirima te osmi na Australian Openu.

Pogledajte najbolje trenutke meča


Nikad neću zaboraviti ovaj dan, rekla je Mirjana nakon senzacionalne pobjede. Još sam u šoku, ne mogu vjerovati da sam ponovno u polufinalu, rekla je novinarima Eurosporta. OVDJE pogledajte njezinu emotivnu izjavu koju je dala nakon pobjedničkog winnera.

Za plasman u svoje prvo pojedinačno Grand Slam finale Mirjana Lučić Baroni će se boriti protiv Amerikanke Serene Williams koja je u četvrtfinalu nadigrala Britanku Johannu Kontu sa 6-2, 6-3. Serena Williams u Melbourne Parku lovi svoj osmi pobjednički trofej te rekordni 23. naslov na Grand Slam turnirima, kojim bi prestigla i legendarnu Njemicu Steffi Graf.

Slobodna Dalmacija / Eurosport / Novi list / Radio Ljubuški

utorak, 24. siječnja 2017.

Sjeverozapadni dio općine sutra bez struje

JP „Elektroprivreda HZ HB“ - Distribucija električne energije - DP Jug - Pogon Grude - Poslovnica "Elektro-Ljubuški", obavještava cijenjene potrošače da će zbog planiranih radova doći do prekida u isporuci električne energije dana: 25.1.2017.god. u vremenu od 8 do 14,30 sati u mjestima:

Vodice, Dole i Greda, a u vremenu od 8 do 8,30 sati doći će do prekida u isporuci električne energije u mjestima Veljaci, Šipovača i Vojnići.

Iz Elektroprivrede se unaprijed zahvaljuju potrošačima na razumijevanju.

Radio Ljubuški

nedjelja, 22. siječnja 2017.

Poziv na čišćenje kanala

Akcija čišćenja vodonatapnog kanala Klobuk-Vojnići-Šipovača-Veljaci održat će se u petak i subotu, 27. i 28. siječnja po ustaljenom rasporedu:

prvi dan – čišćenje po dionicama

drugi dan – zajedničko čišćenje od Kabaševa mosta s početkom u 8.00 sati.

Pozivamo mještane, korisnike kanala na odaziv akciji kako bi se ista uspješno provela za nesmetani tok vode koja život znači za naš kraj.

Sa sobom ponijeti odgovarajući alat!

MZ Šipovača-Kašče, MZ Vojnići

četvrtak, 19. siječnja 2017.

Ljubuški poljoprivrednici žele na lokalno tržište plasirati jedinstveni domaći proizvod - mladi ljubuški krumpir

U petak je prostorijama Javne Ustanove Razvojne agencije ŽZH - HERAG u Poduzetničkom Inkubatoru HiPod bio upriličen sastanak između proizvođača mladog krumpira, članova P.Z. Plodovi zemlje iz Ljubuškog, te predstavnika nevladine organizacije CERD iz Banja Luke.

Organizator sastanka je zajednički program Europske unije i Njemačke Vlade za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH -EU ProLocal kojeg sprovodi GIZ.

Cilj je na lokalno tržište plasirati jedinstveni domaći proizvod, mladi ljubuški krumpir, prepoznatljiv po svojoj kvaliteti i vremenu dospijeća na tržište.

Pod jedinstvenim brendom “Domestica” kreiranim od strane CERD Banja Luka, plan je da se prve količine ovog proizvoda nađu na policama nekoliko supermarketa u BiH već u Svibnju i Lipnju ove godine.

Iako svi proizvođači, članovi zadruge, imaju proizvod upisan u fitoregistar, te su stekli i certifikat o zaštiti geografskog porijekla mladog ljubuškog krumpira, realizacija ove aktivnosti zahtijevat će dodatno nadilaženje mnogobrojnih prepreka, od logistike preko pakiranja, te naporan rad svih sudionika spomenutih u uvodu.
HERAG.ba