"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

petak, 31. ožujka 2017.

Skupština ŽZH o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvitku

Na temelju članka 50. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, br. 10/03), s a z i v a m 23. redovnu sjednicu Skupštine Županije Zapadnohercegovačke, koja će se održati u petak 7. travnja 2017. godine, s početkom rada u 1000 sati u dvorani za sastanke Skupštine Županije Zapadnohercegovačke (zgrada Županije Zapadnohercegovačke - prizemlje), za koju predlažem slijedeći

D n e v n i    r e d:

1. Usvajanje zapisnika sa 21. redovne sjednice Skupštine Županije Zapadnohercegovačke,

2. Zastupnička pitanja, primjedbe i prijedlozi,

3. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima izabranih dužnosnika nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u institucijama vlasti u Županiji Zapadnohercegovačkoj, (skraćeni postupak)

4. Prijedlog Zakona o oružju i streljivu,

5. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvitku,

6. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o označavanju i evidenciji naseljenih mjesta, ulica, trgova i kućnih brojeva, (skraćeni postupak) i

7. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama

Predsjednik Skupštine
Ante Mišetić

Skupština ŽZH

Dani hrvatskoj jezika: 'Ikavica je naša tradicija i trebamo ju njegovati'

Na Danima hrvatskog jezika koje je u organizaciji Srednje strukovne škole Posušje i Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa ZHŽ održano je jučer u posuškoj kinodvorani prvo mjesto u kategoriji recitatora srednjoškolaca osvojila je Mirna Bakula iz Gimnazije fra Grge Martića Posušje.

S područja općine Posušje nagrađeni su Ivan Polić iz OŠ Franice Dall’era Viru koji je u kategoriji pisanih radova za osnovne škole osvojio treće mjesto, u istoj kategoriji drugo mjesto osvojila je Ivana Jukić iz Osnovne škole Ivana Mažuranića Posušje, dok je Marija Šarić iz Srednje strukovne škole Posušje u kategoriji pisanih radova za srednjoškolce osvojila treće mjesto.

Stručni žiri natjecanja činili su glumac Robert Pehar, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta Marko Tokić i Jozo Marić. Pobjednike u svim kategorijama proglasio je prof. Tokić koji je kazao kako su mladi doista talentirani i da su već puno bolji od mnogih svojih učitelja hrvatskog jezika. I glumac Robert Pehar je pohvalio naše mlade i izrazio zadovoljstvo činjenicom da su svake godine sve bolji i bolji. „Pogotovo je upečatljiv njihov odabir tema koje su vezane za rodni kraj i sve više u zadnje vrijeme recitacije na ikavici. Ikavica je naša tradicija i trebamo ju njegovati i kroz ovakve događaje“, kazao je Pehar.

Glazbeni dio ovog natjecanja uljepšali su na gitari učenik Srednje strukovne škole Mate Bošnjak, ali i nastavnica hrvatskog jezika Monika Kraljević.

Ovogodišnjim Danima hrvatskog jezika domaćini su bili učenici i profesori Srednje strukovne škole Posušje pod organizacijskom palicom profesorice Marijane Galić. Veliku pozornost privukao je i onaj neslužbeni dio programa. Naime, učenici koji se obrazuju za kuhare i konobare u Srednjoj strukovnoj školi pod vodstvom svojih profesora su priredili bogatu trpezu.

Ostali nagrađeni su u kategoriji osnovaca i njihovih pisanih radova: treće mjesto je osvojio Antonijo Kvesić iz osnovne škole u Kočerinu, David Soldo iz II. OŠ Široki Brijeg, dok je prvo osvojio Mate Boban iz OŠ Stipana Vrljića Sovići. U kategoriji pisanih radova za osnovne pkole prvo mjesto je osvojila Marija Petrović iz OŠ Tin Ujević Vitina.

Ostali nagrađeni srednjoškolci recitatori su Ivana Petrušić i Pavle Pavličević iz Srednje strukovne škole Ruđer Bošković Ljubuški i Klara Vukojević iz ljubuške gimnazije. U kategoriji pisanih radova za srednjoškolce osim Marije Šarić iz Srednje strukovne škole u Posušju, i ostala mjesta su pripala učenicima strukovnih zanimanja. Tako je u ovoj kategoriji drugo mjesto zauzela Marija Tomić iz Srednje strukovne škole Ruđer Bošković Ljubuški i Filip Šondrić iz širokobriješke strukovne škole.

Posušje.net

Sve općine u ZHŽ trebaju imati službe CZ!

Na čelo Uprave civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke prije pola godine imenovan je dr. sc. Drago Martinović. Martinović smatra da organiziranost civilne zaštite u ZHŽ-u nije na zadovoljavajućoj razini, te da bi svaka jedinica lokalne samouprave trebala imati službu civilne zaštite, a što je i zakonska obveza.

„Koliko imam informacije Općina Ljubuški će dobiti zasebnu službu civilne zaštite, nadam se da će to uskoro učiniti i općine Grude i Posušje, a u Gradu Širokom Brijegu pokrenute su aktivnosti da sukladno Zakonu o zaštiti od požara i vatrogastva vatrogasci budu dijelom Službe civilne zaštite“, ispričao je Martinović. Kaže da se upravo zbog spomenute neorganiziranosti propuštaju i značajna financijska sredstva.

Iz Gradske uprave Širokog Brijega došli ste na mjesto ravnatelja Uprave civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke i načelnika Županijskog stožera civilne zaštite. To su dva posve različita područja…

– Prije nekih pola godine nakon provedene natječajne procedure imenovan sam, te postavljen na mjesto ravnatelja Uprave civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke na mandat od četiri godine. Ovo je nešto sasvim drugačije od onoga što sam radio u proteklih osam i pol godina u Gradskoj upravi Širokog Brijega, ali za mene osobno veliki izazov, te već sada mogu reći da sam se na neki način pronašao u ovom poslu.

Zasigurno jedan od ključnih razloga je i taj što su zadaće civilne zaštite ponajprije socijalne i civilne naravi, tj. ostvarivanje sigurnosti i zaštite ljudi i imovine, okoliša, te kulturnih, materijalnih i drugih dobara. Ali, isto tako nadam se da ću pronaći vremena, te kao znanstvenik iz područja komunikacije, odnosa s javnošću i medija pridonijeti razvoju odnosa s javnošću u sustavu zaštite i spašavanja, ponajprije u veoma važnom segmentu komuniciranja u vrijeme kriznih situacija, pri proglašenju stanja prirodne i druge nesreće koje veoma često sa sobom nosi i stradanja ljudi i velike materijalne štete.

Koji su poslovi i zadaci Uprave civilne zaštite na čijem ste čelu?

– Uprava civilne zaštite obavlja upravne, stručne i druge poslove iz područja zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva koji se ponajprije odnose na organiziranje, pripremanje i funkcioniranje zašite i spašavanja, zaštite od požara i vatrogastva na području Županije, te organiziranje Županijskog operativnog centra civilne zaštite. Uprava poduzima mjere za popunu ljudstvom stožera civilne zaštite, postrojbi civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja, njihovo opremanje materijalno – tehničkim sredstvima, te financijski i u opremi pomaže organiziranje sustava zaštite i spašavanja u općinama i gradu. Uprava planira korištenje sredstava ostvarenih temeljem posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, prati stanje priprema zaštite i spašavanja i predlaganje mjera za unaprjeđenje organizacije i osposobljavanja civilne zaštite, te druge poslove za koje je nadležna. Uprava također obavlja stručne, administrativne, financijske, tehničke i druge poslove za potrebe Županijskog stožera civilne zaštite.

Povodom Međunarodnog dana civilne zaštite izjavili da organiziranost civilne zaštite u ZHŽ nije na zadovoljavajućoj razini. Što to točno znači?

- Organiziranost civilne zaštite u gradu i općinama u našoj Županiji nije na zadovoljavajućoj razini, jer kao što svaka jedinica lokalne samouprave ima svoju službu za financije, gospodarstvo, urbanizam i druge službe tako bi trebalo da ima i službu civilne zaštite, a što je i zakonska obveza. To nije baš tako, ali su ipak vidljivi pomaci, pa tako koliko imam informacije Općina Ljubuški će dobiti zasebnu službu civilne zaštite, nadam se da će to uskoro učiniti i općine Grude i Posušje, a u Gradu Širokom Brijegu pokrenute su aktivnosti da sukladno Zakonu o zaštiti od požara i vatrogastva vatrogasci budu dijelom Službe civilne zaštite.

Što bi na terenu značilo kada bi svaka općina i grad u Županiji imali zasebnu službu civilne zaštite, te da vatrogasci budu dijelom te službe?

- Civilna zaštita je od javnog interesa kako za sve jedinice lokalne samouprave tako i za županiju, ali i puno šire. S obzirom da je sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća obveza jedinica lokalne samouprave da imaju zasebnu službu civilne zaštite, te da je temeljem Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva obveza općina i gradova da vatrogasne postrojbe budu dijelom službe civilne zaštite nema niti jednog razloga da tako ne bude. To ponajprije ide u prilog općinama i gradu jer temeljni uvjet za dodjelu sredstva jedinicama lokalne samouprave iz posebne naknade za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća i posebne naknade za zaštitu od požara i vatrogastvo u Županiji Zapadnohercegovačkoj je upravo njihova organiziranost. Ako nisu organizirani sukladno navedenim zakonima ne mogu niti aplicirati za financijska sredstva i opremanje gradske/općinskih struktura civilne zaštite.

Povodom Međunarodnog dana civilne zaštite imali ste pokazne vježbe u Ljubuškom, gdje su vatrogasci i djelatnici hitnih službi spašavali unesrećene iz automobila u plamenu. Jeste li zadovoljni s opremom i obučenosti ljudi koji obavljaju ove veoma odgovorne i teške poslove?

- Upravo je obilježavanje Međunarodnog dana civilne zaštite bila prigoda da ukažemo na važnost organiziranja, pripremanja, funkcioniranja i razvoja sustava zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na razini jedinica lokalne samouprave, a samim tim i na razini Županije Zapadnohercegovačke. Osim vježbe, službe za zaštitu i spašavanje i postrojbe civilne zaštite su izložili svoju opremu, te smo imali prigodu vidjeti s čime raspolažu strukture civilne zaštite. Ne možemo biti zadovoljni s opremom koju posjedujemo posebice kada se radi o vatrogascima. Moram napomenuti da je ovo bila i prigoda da dodijelimo priznanja zaslužnim pojedincima i postrojbama civilne zaštite za uloženi rad, zalaganje i ostvarene rezultate u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, te pravnim osobama za uspješnu suradnju s gradskom/općinskim strukturama civilne zaštite i doprinos u izgradnji sustava zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Koji su planovi Uprave civilne zaštite u ovoj godini?

–Na prošloj sjednici Vlade Županije Zapadnohercegovačke održanoj 23. ožujka usvojen je Program rada Uprave civilne zaštite za 2017. godinu. Sukladno Programu rada za 2017. godinu na naš prijedlog Vlada je na istoj sjednici donijela Uredbu o organiziranju službi za zaštitu i spašavnje u Županiji Zapadnohercegovačkoj, krajem veljače otvorili smo službenu web-stranicu, započeli smo s izradom procjene ugroženosti i plana zaštite od požara u Županiji Zapadnohercegovačkoj, izradili smo Nastavni plan i program edukacije, obuke i osposobljavanja u sustavu zaštite i spašavanja u 2017. godini… U sljedeća dva mjeseca planiramo održati edukaciju za učenike srednjih škola u našoj županiji s temeljnim ciljem da ukažemo na važnost i neophodnost pravodobne i pravilne reakcije u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća. Organizirat ćemo također i obuku za članove županijskog/gradskog/općinskih stožera civilne zaštite. Planiramo u ovoj godini financijski i u opremi pomoći u opremanju gradske/općinskih struktura civilne zaštite. Ovo je samo jedan dio onoga što smo radili i što planiramo raditi u ovoj godini. Za kraj moram sa zadovoljstvom napomenuti da će nakon dugog niza godina podstanarstva Uprava ponajprije zahvaljujući Vladi na čelu s predsjednikom Ćosićem i Općini Grude na čelu s načelnikom Grizeljom nadam se do ljeta preseliti u svoje prostore.

K. Bošnjak / Dnevni list

Vlada FBiH imenovala članove Interresorne komisije za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za rad Ustanove iz djelokruga socijalne zaštite Ljubuški

Vlada Federacije BiH na 97. sjednici se izjašnjavala o amandmanima o Prijedlogu zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju te raznim inicijativama.

Na posljednjoj sjednici donesena je i Odluka koja se odnosi na izmirenje obveza stare devizne štednje, izmijenjena je i dopunjena Odluka o Listi lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH, a donesena su i određena kadrovska rješenja.

Vlada je također na svom posljednjem zasjedanju imenovala predsjednicu i članove Interresorne komisije za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za rad Ustanove iz djelokruga socijalne zaštite Ljubuški.

Za predsjednicu komisije Vlada FBiH je imenovala Anju Andrić Alibegović, a za članove su imenovani Adila Hodžić, Umihana Prguda, Miralem Duranović i Amir Kadribegović.

Radio Ljubuški

Mali i srednji poljoprivrednici: Pojedinci će dobiti milijune, a mi samo mrvice

Program poticaja za 2017. koji je Vlada FBiH usvojila naišao je na prvu kritiku, a ona je došla iz Udruge malih i srednjih poljoprivrednika.

"Ispred malih i srednjih poljoprivrednika u FBiH izražavam nezadovoljstvo usvojenim Programom za 2017. godinu. Smatramo da je ovakav nakaradan Program katastrofalan za opstojnost naših proizvodnji jer nam ovakav Program određuje puno manje poticaje nego smo ih imali ranije, prije tri godine", piše predstavnik Udruge malih i srednjih poljoprivrednika u BiH Enes Oraščanin.

U priopćenju se navodi kako je iz samog Programa vidljivo da isti uopće nema osjećaja za stvarne probleme malih i srednjih poduzetnika već da je proizvod sprege tajkuna i vlasti. 

"Vidljivo je i očito da će i ove godine samo pojedinci dobiti milijunske poticaje, a mi mali i srednji poduzetnici samo mrvice. Potvrda svega što sam naveo je i da mnogima od nas još nisu isplaćeni poticaji iz 2014. godine, a u međuvremenu su svake godine isplaćivani milijunski iznosi onima kojima poticaji uopće nisu potrebni", kaže Oraščanin.

"Pozivam aktualnu vlast da shvati da je nas malih i srednjih poduzetnika najviše i da mi trebamo biti nositelji proizvodnje i biti podržani na adekvatan način, a ne da milijuni završavaju kod pojedinaca dok mi godinama čekamo na svoje poticaje i propadamo", zaključeno je u priopćenju.

Podsjećamo, Vlada Federacije BiH je na sjednici u Sarajevu donijela Odluku o usvajanju Programa utroška s kriterijima raspodjele sredstava "Subvencija privatnim poduzećima i poduzetnicima - poticaj za poljoprivredu" utvrđenih Proračunom FBiH za 2017. godinu Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u iznosu od 65.700.000 KM.

Klix.ba

četvrtak, 30. ožujka 2017.

Boćanje u sve većim problemima – broj klubova se prepolovio Savez “hramlje”

Sad je već posve jasno da je boćanje propustilo priliku da se etablira kao jedan od važnih tzv. malih sportova u BiH. Jedna od ilustracija za tu konstataciju je i činjenica da će se u narednoj sezoni u dvije lige natjecati samo deset klubova!? Prva liga ponovo neće biti kompletna, imati će sedam umjesto osam klubova, jer su trostruki prvaci Radišići, ponovo zamrznuli aktivnost. U Drugoj ligi za sada su u izgledu samo tri kluba! Koliko jučer u Prvoj i dvije druge lige natjecalo se dvadesetak klubova. Banjaluke, Bosne, pa Gruposa, Sv. Stipana, Zenice, Herceg Etno sela već odavno nema, a zadnjih godina priključila su im se dva najtrofejnija kluba Ljubuški i Grude, zatim Posušje i sada Radišići! Doslovce riječ je o pravom pomoru, ugasilo se više od polovice klubova, a s njima su s radom prestali jedina boćarska dvorana (Grude) i jedan boćarski dom (Ljubuški).

Situacija je takva da je Boćarski savez već poodavno trebao alarmirati javnost zbog stanja u ovom malom sportu, čiju su stagnaciju uz gospodarsku krizu koja je stigla 2008. godine, ubrzala i nonšalancija Saveza. Bez obzira što bi javno, svi imali što reći u svoju obranu, u boćarskom sportu u BiH situaciju bi najpreciznije oslikala narodna – selo gori, a baba se češlja!

Nakon što je uoči prošle sezone ključ u bravu, a time i boćarski dom, stavio BK Ljubuški, šesterostruki prvak, ove sezone su to napravile Grude i Radišići. Grude su jedina bh. ekipa koja je uz domaće uspjela osvojiti i jedan međunarodni trofej, Kup nacija, dok Radišićani uz tri prvenstva imaju četiri osvojena kupa. Praktično ove sezone će u sustavu natjecanja biti samo jedan državni prvak posuška Bura, i to s jednim osvojenim naslovom, dok su se osvajači šesnaest naslova umirovili! To je nečuveno u bilo kojem sportu, ne samo u BiH nego u regiji.

Dok su se boćarski klubovi iz Bosne s iznimkom sarajevskog Napretka umirovili, zbog troškova, velika većina klubova je iz Hercegovine, pa su česta putovanja za taj amaterski sport preskupa. BK Ljubuški se ugasio iz prenamjene boćarskog doma koji sada ima gospodarsku funkciju. Radišići su odustali ove sezone od nastupa jer nemaju terena, igrali su u boćarskom domu gdje i Ljubuški, dok su Gruđani od natjecanja odustali zbog spora sa Savezom, a razlog je par stotina maraka!? Zahvaljujući iznimnim uspjesima u prošlom desetljeću među pojedinaca vezanih za ovaj sport sujete su narasle do neba, pa nesporazumi nastaju i tamo gdje ih ne bi trebalo biti. Ipak krivnju za šutnju u sadašnjoj krizi ne bi pripisali pojedincima, nego Skupštini Boćarskog saveza BiH i njezinom Upravnom odboru.

Prošle sezone stvar je spasila bronca Nikole Mikulića na europskom prvenstvu, ali i to je ograničenog dometa, jer kako se stvari razvijaju, za dvije godine za reprezentaciju neće imati tko igrati! Jednostavno neće biti ni klubova, ni lige!

D. Musa / Radio Čapljina

utorak, 28. ožujka 2017.

POZIV: Upis djece u prvi razred osnovne škole

Odjel društvenih djelatnosti općine Ljubuški vrši popis djece za upis u prvi razred osnovne škole u školskoj 2017./2018. godini.

Prijave će se vršiti u zgradi Općine u sobi 25 od 3.do 7.travnja 2017.godine

U popis se prijavljuju djeca koja će do 1. rujna 2017. navršiti šest godina.

Prilikom prijave roditelj je obvezan za dijete pokazati rodni list.

Pomoćnik općinskog načelnika Ivica Boras, prof.

Radisici.ba

U Knjižnici otvorena izložba slika Zdravka Rogića

Za Ljubuški se može slobodno reći da je grad slikara, pjesnika, grad glazbenika, oaza neprekidnog gibanja u kulturi, umjetnosti, sportu. To potvrđuje i samostalna izložba slika Zdravka Rogića otvorena u Knjižnici Ljubuški.

„Zdravko Rogić je jedan od onih ljudi, slikara amatera, koji je, otkrivši u sebi Bogom dani talent slikanja, ušao u svijet likovnog stvaralaštva učeći svakodnevno tehnike slikanja koje su samo preduvjet stvaranja vlastitog likovnog izraza, prepoznatljivog i od drugih prihvaćenog. Slikanje za njega jeste onaj otklon od stvarnosti u koju je uronjen, koja je oko njega, koju vidi očima, dodiruje rukama, osluškujući njeno bilo, da bi u svojoj mašti, slikarskoj boji, potezu kista, progovorio svoju priču o onome što svi gledamo, a svatko vidi na drugačiji način. Njegova platna su razigrane boje koje se prelijevaju u svojoj punini, svojoj jakosti da bi što jače došla do izražaja Rogićeva eruptivnost slikarskog umijeća. Prepoznatljivi detalji našeg krajolika: kamene kuće, plavo nebo što treperi iznad polja na kojima se gibaju u ritmu povjetarca makovi, prozori okićeni cvijećem, masline u prančioku koje upijaju toplotu ljeta da bi je pretočile u ulje, kamene crkvice, starica u crnom menculetu ili dama sa šeširom u proljetnoj šetnji, krtoli prepuni zrelih smokava i grozdova slatkih boba, samo su obrisi realnih stvari, realnog krajolika preko kojega slikar Rogić priča svoju zanesenost onim što vidi, svoju ljubav za taj svijet čiji je dio. Tu je neizbježna Kravica koja, svojom zanosnom nesvakidnošću i ljepotom, postade simbol ovoga kraja i neiscrpno nadahnuće svim slikarima zavičaja i daleko šire. Vidimo je obučeno i u zimsko i u proljetno ruho. Ono što plijeni i odmah upada u oči kod ovog slikara jeste taj snažni slap boja koje se sudaraju, vrište, postaju žive, dišu poput vjetra, mame nas svojom gipkošću, skoro sirovom snagom, da na trenutak zaželimo potrčati tim livadama prepunih cvijeća dok nam iz daljine maše Matokita. Zdravko Rogić je izgradio svoju prepoznatljivost, a to je ono najvažnije kod svakog umjetničkog djela – mora biti jedinstveno, samosvojno, prepoznatljivo i samo svoje. Dugo je trebalo slikaru Rogiću da dođe do toga da se osmjeli prirediti, na opće zadovoljstvo, svoju prvu samostalnu izložbu i nadati se da je to tek početak njegovog daljnjeg bogatog likovnog stvaralaštva. U danima, mjesecima i godinama koje slijede zasigurno ćemo biti prijatno iznenađeni njegovim novim likovnim ostvarenjima“ rekao je Mate Grbavac o Rogićevom izloženom postavu slikama.

„Ljubav prema slikarstvu gajim od ranog djetinjstva i do sad sam naslikao velik broj slika koje krase mnoge domove, na što sam veoma ponosan i što me potiče da ustrajem u daljnjem slikanju. Ova izložba je dar svim Ljubušacima“ rekao je Rogić te zahvalio svima koji su pomogli da se izložba organizira.

Zdravko Rogić rođen je 1954. godine. Ljubav prema slikarstvu gaji od djetinjstva. Prvu samostalnu izložbu imao je 1980. godine u hotelu „Bigeste“ u Ljubuškom te nakon toga više samostalnih i skupnih izložbi. Akademski slikar Hamo Ibrulj bio mu uzor i učitelj.

Izložbu je otvorio ravnatelj JU “Kulturno-športskog centra” Ljubuški Ivan Bebek, dok je program otvaranja izložbe glazbom obogatio Karlo Šaravanja, učenik drugog razreda Osnovne glazbene škole Ljubuški.

Svi posjetitelji Knjižnice Ljubuški, u razdoblju od 27. ožujka do 1. travnja 2017. godine, bit će u prigodi vidjeti prekrasne motive koji dominiraju na slikama autora: stare kuće, šipci, smokve, lavanda, smilje te vodopadi Koćuša i Kravica.

Ljportal.com

nedjelja, 26. ožujka 2017.

RASPORED POHODA STARIH I BOLESNIH U ŽUPI

RASPORED ISPOVIJEDI STARIH I BOLESNIH


Ponedjeljak, 27. ožujka:
– 9,00: Banja, Mala Šipovača i Vodice

Utorak, 28. ožujka:
– 9,00: Velika Šipovača
– 16,00: Greda: ispovijed i sv. misa

Četvrtak, 30. ožujka:
– 8,00: Vojnići
– 14,00: Dom „Grubišić“

Petak, 31. ožujka:
– 9,00: Dole

J A V N I P O Z I V za prikupljanje aplikacija za sufinanciranje projekata vodnog gospodarstva

Temeljem članka 2. i 3. Odluke o donošenju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava „Tekući prijenosi za objekte vodnog gospodarstva“ utvrđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2017.godinu („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“ broj: 3/17), Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke, objavljuje

J A V N I P O Z I V
za prikupljanje aplikacija za sufinanciranje
projekata vodnog gospodarstva

1. Predmet poziva
Predmet ovog poziva je javno prikupljanje aplikacija za neposredno sudjelovanje Ministarstva gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u sufinanciranju kandidiranih projekata. Predviđena financijska sredstva u Proračunu Županije Zapadnohercegovačke za 2017.godinu, koja su predmet ovog poziva, iznose ukupno 550.000,00 KM.

2. Ciljevi programa
Ciljevi Programa su postizanje većeg stupnja upravljanja vodama koji obuhvaća zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda.

3. Korisnici sredstava
a) Ministarstvo
b) Općina i/ili grad s područja Županije Zapadnohercegovačke.

4. Uvjeti za odobravanje sredstava:
1. Osnovni kriteriji i mjerila za ocjenjivanje aplikacija i određivanje prednosti pri
dodjeli namjenskih sredstava za projekte vodnog gospodarstva:
a) Pripremljenost investicijsko-tehničke dokumentacije i druge dokumentacije investicijskog projekta, uključujući sagledavanje troškova i izvora sredstava za rad i održavanje vodnih objekata – 20 bodova;
b) Stupanj povoljnog utjecaja na okoliš (smanjenje zagađenja voda, poboljšanje sanitarnih uvjeta i drugog oblika održivog korištenja voda, smanjenja mogućnosti plavljenja prostora) – 30 bodova;
c) Broj subjekata kod zatvaranja financijske konstrukcije (proračuni općina i/ili grada, krajnji korisnici vodnih objekata, kreditna zaduženja, itd). Poželjno je sudjelovanje više subjekata u zatvaranju financijske konstrukcije onog dijela u kojem ne sudjeluje Ministarstvo – 20 bodova i
d) Prioritet apliciranog projekta (efekti ulaganja i hitnost realizacije projekta)
– 30 bodova.
2. Uvjeti koje će investitori prihvaćenih projekata trebati zadovoljiti prije potpisivanja ugovora o sufinanciranju:
a) da je investitor na teret vlastitih sredstava potpuno i na vrijeme riješio pravo
služnosti na lokaciji (trasi) vodno gospodarskog objekta i ishodio sve potrebne akte
(suglasnosti i dozvole),
b) da je investitor ili drugi financijeri osigurali vlastito sudjelovanje i zatvorio
konstrukciju financiranja, osim u dijelu u kome bi trebalo sudjelovati Ministarstvo, 
c) da predstavnicima Ministarstva omogući sudjelovanje u izboru izvođača, 
povremeno obavljanje nadzora nad izgradnjom objekta i obavljanje namjenske 
kontrole utroška sredstava Ministarstva i sudjelovanje u konačnom obračunu,
d) ako su radovi izvođaču ustupljeni prije donošenja Programa utroška sredstava
Ministarstvu treba dostaviti svu dokumentaciju o provedenoj proceduri javnih
nabavki, temeljem čega Ministarstvo odlučuje o sudjelovanju u financiranju 
planiranog projekta.

5. Kriteriji za financiranje
Sredstva Ministarstva raspodjeljuju se za financiranje radova odnosno
poslova i zadataka sukladno sljedećim kriterijima:
1) sufinanciranje troškova tekućeg i investicijskog održavanja te otplata
investicijskih kredita - do 60%;
2) izrada tehničke dokumentacije za izgradnju glavnih infrastrukturnih objekata
(zahvaćanje vode, glavne crpne stanice, postrojenja za tretman voda, glavni
dovodni cjevovodi, kolektori kanalizacijskih sustava, postrojenja za pročišćavanje
voda i slično), izrada elaborata i idejnih rješenja –do 80%,
3) izrada tehničke dokumentacije za ostale objekte infrastrukturnih sustava (glavni
distribucijski dovodi, crpne stanice u sustavu, primarni kanalizacijski vodovi i
slično) – do 70%,
4) izgradnja temeljnih objekata infrastrukturnih sustava – do 80%,
5) izgradnja ostalih objekata infrastrukturnih sustava (distribucijski objekti
vodovodnih sustava, primarni kanalizacijski vodovi i slično) – do 70%,
6) izrada tehničke dokumentacije i radovi u oblasti zaštite od voda na objektima od
mjesnog značaja – do 60%.

6. Potrebna dokumentacija
Podnositelji aplikacija uz prijavu trebaju priložiti uredno popunjene obrasce koji se mogu preuzeti s web stranice www.mg-zzh.com ili u prostorijama Ministarstva.

7. Dostavljanje aplikacija
Javni poziv će biti objavljen u „Večernjem listu“ i na web stranici Ministarstva
www.mg-zzh.com.
Zahtjeve dostaviti na protokol Ministarstva ili poštom na navedenu adresu najkasnije 15 dana od dana objave u novinama.
Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke
Fra Andrije Kačića Miošića bb, 88240 Posušje
S naznakom „Aplikacija za korištenje sredstava vodnog gospodarstva - ne otvarati“.

8. Obrada zahtjeva
Ministar će imenovati povjerenstvo za ocjenu ispunjavanja uvjeta i kriterija za dodjelu sredstava za projekte vodnog gospodarstva. Nakon razmatranja aplikacija povjerenstvo će sastaviti listu s obzirom na broj ostvarenih bodova. Ministar predlaže konačnu listu i dostavlja je Vladi Županije Zapadnohercegovačke. Vlada razmatra konačnu listu i donosi Odluku o donošenju Plana utroška sredstava.

9. Ostale informacije
Sve dodatne informacije se mogu tražiti u Ministarstvu – Sektor vodnog gospodarstva
ili na telefon 039/682-163 u vremenu od 11-14 sati, te na e-mail adresu:
            info@mg-zzh.com
Potrebne obrasce možete preuzeti sa sljedeće poveznice

petak, 24. ožujka 2017.

"Uvijek vjerni" iz Ljubuškog večeras će biti uz Vatrene

Članovi navijačke skupine „Uvijek vjerni“ iz Ljubuškog jutros su se okupili ispred zgrade općine Ljubuški odakle su krenuli na put u Zagreb na utakmicu između hrvatske nogometne reprezentacije i Ukrajine.

U Zagreb su otputovala 43 navijača iz Ljubuškog.

Ivan Šunjić, član Izvršnog odbora Udruge „Uvijek Vjerni“ je rekao kako je to samo dio od brojnih navijača iz BiH koji idu u Zagreb bodriti „Vatrene“.

„Bio je dobar odaziv, negdje oko 400 ljudi iz BiH ide na utakmicu u Zagreb preko naše udruge, organizirana su tri autobusa, ali i prijevoz putnika busevima i malim vozilima“, rekao je Šunjić.

Prije samog ukrcavanja u autobus, navijačima Vatrenih iz Ljubuškog jutros su sreću poželjeli i načelnik Općine Ljubuški Nevenko Barbarić i ministar financija u Vladi ZHŽ-a Toni Kraljević.

„Uistinu im se zahvaljujem na tom činu i gesti, izrazili su jaku želju da nam pomognu, u materijalnom financijskom i bilo kojem drugom smislu“, rekao je Šunjić.

Tajnik Udruge „Uvijek Vjerni“, Ivan Mišetić se također zahvalio Barbariću i Kraljeviću, ali i brojnim gospodarskim subjektima s područja Općine Ljubuški koji su im pružili potporu u organizaciji putovanja - pekari „Koćuša“ iz Veljaka, Benzinskoj postaji „Oktan“ Veljaci, caffe baru „Worker“ Ljubuški, te pekarni „Katarina“.

„Gospodastvenici su nam uvijek na raspolaganju. Mi u budućnosti želimo napraviti što jaču organizaciju na području općine Ljubuški kako bi omogućili Ljubušacima odlaske na utakmice reprezentacije, cilj nam je napraviti da sa što manjom financijskom konstrukcijom ljudi budu u prilici ići na utakmice“, poručio je Mišetić.

Audio zapis i fotografije - LINK

Radio Ljubuški

Ljubuški gasi svjetla za planetu Zemlju

Deseti jubilarni Sat za planet Zemlju obilježava se 25. ožujka u 20:30 sati, a WWF poziva sve gradove, tvrtke i pojedince da se uključe u najveću globalnu volontersku akciju.

WWF poziva sve stanovnike Bosne i Hercegovine, da ugase svoja svjetla na jedan sat te da se pridruže globalnoj inicijativi koja će i ove godine zamračiti brojne svjetske gradove u borbi protiv klimatskih promjena.
Grad Mostar će i ove godine poduprijeti globalnu akciju gašenjem svjetla na Starom mostu koji će zajedno s ostalim svjetskim znamenitostima utonuti u mrak.

Uz Stari most u Mostaru, zamračene će biti i Gradska vijećnica Sarajevo, Gradska uprava Doboja, središta Prijedora, Bihaća, Zenice, Zvornika, Goražda, Bugojna, Ljubuškog i brojnih drugih gradova, rečeno je danas novinarima na konferenciji u prostorijama Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru.

Svi se mogu uključiti

''Suradnja poslovnog sektora, civilnog društva i institucija neophodna je ako želimo stati na kraj klimatskim promjenama, uvjerljivo najvećoj prijetnji današnjice. Svatko od nas može dati svoj doprinos kroz promjenu nekih malih navika. Trebamo koristiti što manje energije, smanjiti temperature grijanja u uredu ili kućanstvu, isključiti električne uređaje kada oni ne moraju neophodno biti uključeni u struju, voziti se biciklom umjesto automobilom", istaknuo je Zoran Mateljak, direktor Udruge Dinarica, predstavnik WWF-a u Bosni i Hercegovini.

Raznim aktivnostima te naravno mrakom, inicijativi su se ove godine pridružili brojni gradovi u Bosni i Hercegovini dok će središnji događaj biti u Mostaru gdje je planirana i proslava 'Stand up for Planet' u Muzičkom centru 'Pavarotti'.

Mostarska publika moći će se zabaviti uz stand up komičare lgora Iggy Drlju, Omera Hodžića, Tomislava Primorca i Josipa Škilju. Studenti UWC Mostar će za vrijeme Sata za planetu Zemlju imati akustični koncert u Omladinskom kulturnom centru 'Abrašević'.

Ove se godine mnoge tvrtke uključuju u akciju, a među njima je i shopping centar Mepas mall u Mostaru, koji akciju podržava od samog otvaranja centra. Osim gašenja dekorativne rasvjete svoj doprinos daju kroz društvene mreže, donirajući facebook profil za borbu protiv klimatskih promjena.

Simbolično gašenje svjetla

WWF u gradu Bihaću organizira proslavu povodom Sata za planet Zemlju u suradnji s udruženjem 'MoguLi', udruženjem 'Radosti druženja' te RTVUSK. Na središnjem trgu u 20:30 svi se mogu pridružiti djeci, roditeljima i ostalim članovima udruga te na kreativan način i uz zanimljive priče dati svoj doprinos očuvanju našeg planeta.

Uz simbolično gašenje svjetla tijekom samog Sata, WWF poziva građane da 'doniraju' svoje Facebook profile i promjenom profilne fotografije prijateljima daju do znanja da žele izmijeniti klimatske promjene. Ta se izmjena vrlo lako može napraviti slijedeći upute s internetske stranice earthhour.org.

Akcija Sat za planet Zemlju (Earth Hour) nastala je 2007. godine u australskom Sydneyu kada je 2,2 milijuna ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i tvrtkama kako bi dali svoj glas protiv klimatskih promjena, priopćeno je.

Prošle je godine u njoj sudjelovalo 178 zemalja svijeta, a Bosna i Hercegovina sudjeluje od 2011. godine. WWF od samog početka provođenja ove akcije potiče pojedince da djeluju po pitanju klimatskih promjena. Jedan sat koji provodimo u mraku trebao bi poslužiti kao podsjetnik da moramo osigurati održivu budućnost našeg planeta.

Bljesak.info

utorak, 21. ožujka 2017.

HDZ BiH: Rezolucija o osudi inicijativa za federalizaciju udar na Hrvate

Klub zastupnika HDZ-a BiH i HNS-a smatra kako usvajanje Rezolucije o osudi inicijativa za federalizaciju BiH i njenih entiteta u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH predstavlja udar na demokraciju, udar na Europski parlament, Ustav FBiH te udar na Hrvate.

"Kako udar na demokraciju? Vrlo jednostavno. Sve koji drukčije misle treba osuditi. To se kaže u samom naslovu Rezolucije. Kako udar na Europski parlament? Pa taj dan se raspravljalo o Rezoluciji o stanju u BiH (treća po redu) koja ne sadrži ništa spektakularno - smjernice i poglede za poboljšanje stanja u BiH i proces pridruživanja u EU, a koja nije po mjeri predlagatelju, zapravo suprotna je predloženoj, i zbog toga EU parlament nije u pravu i treba ga osuditi. Zašto udar na Hrvate? Zato što su oni stvarni pobornici pristupanja BiH Europskoj uniji i pričaju o decentralizaciji, federalizaciji", priopćio je Klub zastupnika HDZ-a BiH i HNS-a.

U danas usvojenoj Rezoluciji pozivaju se sve strane da se suzdrže od poduzimanja aktivnosti koje predstavljaju kršenje Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za BiH, Ustava BiH i FBiH, a Klub zastupnika HDZ-a BiH i HNS-a postavlja pitanje tko uopće krši te i druge domaće i međunarodne sporazume.

U priopćenju se navodi kako se iza Rezolucije o osudi inicijativa za federalizaciju BiH, zapravo, kriju pokušaji "da se spriječi demokracija, sloboda misli, riječi i djela" te da se ponovi scenarij iz 2001. godine, kada je Ured visokog predstavnika smijenio izabrane hrvatske dužnosnike te na njihova mjesta postavio "Hrvate po zanimanju".

"Ne vjerujemo da će međunarodna zajednica i OHR ponoviti grešku. Zar to nije prošlo svršeno vrijeme? Čemu zastrašivanje, ultimatumi, prijetnje? Zar nismo u demokraciji? Zar nije smisao u različitosti, slobodi govora i misli, ili je to pak povratak na staro, uvođenje verbalnog delikta, šutnje, cenzure, tiranije?", poručio je Klub zastupnika HDZ-a BiH i HNS-a.

Jedino što hrvatski narod traži i za što se zalaže je, navodi se dalje u priopćenju, jedinstvena BiH – jednakopravna zajednica Hrvata, Bošnjaka i Srba, u kojoj će hrvatski narod sam moći birati svoje političke predstavnike te imati obrazovanje i medije ne materinskom jeziku.

"To su razlozi zašto smo protiv ove Rezolucije, politikantstva, dizanja tenzija, produbljivanja podjela, podvala, zabrana, osuda. Istinski smo zagovornici euroatlantskih integracija, tim putem želimo, taj put slijedimo. Zato podržavamo Rezoluciju Europskog parlamenta, usvojenu 15. veljače 2017. godine. I naravno, sve pozitivne ideje koje će doprinijeti jačanju mira, tolerancije, suživota, napretka i boljeg života u Bosni i Hercegovini", stoji na kraju priopćenja za javnost Kluba zastupnika HDZ-a BiH i HNS-a.

Večernji list

Trodnevne filmske radionice u Ljubuškom

“Od ideje do ralizacije dokumentarnog filma” su filmske radionice za mlade, koju Viva film festival održava u svim mjestima gdje ima zainteresirane i kreativne djece.

Viva karavan je nakon 7 bosanskohercegovačkih gradova posjetio i Ljubuški gdje se filmska radionica održava od 20.do 22. ožujka.

U tri dana koliko program traje učenici SSŠ Ruđera Boškovića i Gimnazije Ljubuški imaju priliku osmisliti, razraditi ideju , snimiti i montirati film.

Snimljeni film zajedno sa ostalima iz ciklusa Viva karavane bit će prikazan na festivalu koji će se održati u rujnu 2017.godine , a najbolja filmska ostvarenja konkuriraju za vrijedne nagrade pokrovitelja festivala.

U foto galeriji pogledajte kako je bilo danas na setu kod zgrade Gimnazije gdje smo fotografirali našu „filmsku ekipu“, a detalje o žutom balonu podijelit ćemo s vama sutra kada ih posjetimo na montaži scena.

Radio Ljubuški

Zbog radova neće biti struje na području Veljaka, Šipovače, Dola...

Obaviještavamo cijenjene potrošače da će zbog planiranih radova doći do prekida u isporuci električne energije dana 22.03. 2017. (srijeda) godine u vremenu od 11.00 do 14.00 sati u mjestima: Veljaci: Radići, Bradvice i Podbrdo, Šipovača, Vojnići, Vodice, Dole i Greda.

Unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju.

Izvor: Poslovnica "Elektro Ljubuški", Elektroprivreda HZHB

Radio Ljubuški

ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Herceg-Bosna se brani

Danas pred Haškim tribunalom počinje sedmodnevna rasprava kroz koju će obrane šestorice bivših visokih dužnosnika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i HVO-a pokušati oboriti tezu o navodnom udruženom zločinačkom poduhvatu, a koja je temelj kako optužnice, tako i prvostupanjske presude kojom je šestorka nepravomoćno osuđena. Kroz sedam dana pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu obrane optuženih, kao i tužiteljstvo sudjelovat će u raspravi o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata kao i o žalbi Haškog tužiteljstva.

Odvjetnički timovi uložili su mnogo vremena i energije kako bi prikupili dokaze kojima, smatraju, mogu oboriti navedenu tezu, a koji se mogu klasificirati i tri glavne skupine. Prva je naravno vezana uz ključni zadatak, a to je obaranje teze o udruženom zločinačkom poduhvatu te su u tom kontekstu obrane pripremile niz dokaza kojima će pokušati pokazati da Herceg-Bosna nije osnovana s ciljem odcjepljenja kao i da hrvatski državni i vojni vrh, kao i onaj u HZHB nije djelovao u smjeru stvaranja etničkih čistih područja.

Karakter sukoba

Pored obaranja teze o navodnom udruženom zločinačkom poduhvatu, tu je i osporavanje teza o etničkom čišćenju te međunarodnom karakteru sukoba. U žalbama koje su podnesene, a o čijem se sadržaju ponešto moglo saznati na osnovu istupa odvjetnika, pokušava se ukazati na to da stvaranje entiteta u BiH nije imalo veze s etničkim čišćenjem, dok su u kontekstu vojnih operacija, odvjetnici navodili kako one nisu poduzimane u cilju etničkog čišćenja već su bile posljedica događanja na samom terenu, odnosno reakcije na planove i aktivnosti Armije BiH.

Također, u žalbama se želi osporiti i međunarodni karakter sukoba, što je posebno bitno i za položaj Republike Hrvatske čiji je vojno-politički vrh u prvostupanjskoj presudi prozvan kao odgovoran. Obrani na ruku ide i izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg tadašnjeg raspravnog vijeća suca Jeana Claudea Antonettija iz prvostupanjske presude.

Reakcije Hrvatske

Kvalifikacije koje su iznesene u optužnici kao i u nepravomoćnoj presudi vrlo su kasno zabrinule čelne ljude Republike Hrvatske što čudi s obzirom na iznesene optužbe prema kojima je državni i vojni vrh Hrvatske iz 90-ih okarakteriziran kao sudionik, odnosno sukreator u navodnom udruženom zločinačkom poduhvatu.

Dugo vremena Hrvatska, barem kada je riječ o javnim nastupima njenih čelnika ili pak zaključcima institucija nije imala adekvatan vanjskopolitički odgovor na prvostupanjsku presudu. Naravno ne treba isključiti lobiranje iza medijskih kulisa, a tu je i nedavni pokušaj da se Hrvatska u svojstvu “prijatelja suda” uključi u postupak s obzirom na to da su prvostupanjskom presudom obuhvaćeni i bivši predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko.

U tadašnjem podnesku Hrvatska je ocijenila da vijeće u presudi napisanoj na više od dvije tisuće stranica nije ponudilo nijedan dokaz koji bi podupro zaključak da su Tuđman, Šušak i Bobetko te zločine počinili ili namjeravali da se oni počine kao i da je takvim zaključkom da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata vijeće prekršilo europsku konvenciju o ljudskim pravima jer je tako dovelo u pitanje presumpciju nevinosti preminulih hrvatskih dužnosnika. Haški suci ipak su na kraju odbili taj zahtjev Hrvatske. Istodobno, kada je u pitanju žalba Haškog tužiteljstva, ono je zatražilo da se šestorku proglasi krivima i po drugim oblicima odgovornosti po kojima je to propustilo učiniti raspravno vijeće te da se izreknu “značajno veće” zatvorske kazne.

PRESUDA KRAJEM GODINE: Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora. Nakon rasprave očekuje se vijećanje sudaca Žalbenoga vijeća, dok bi drugostupanjska presuda hercegbosanskoj šestorci trebala biti izrečena u studenom ove godine. Kako stvari stoje čini se da ovaj put, za razliku od ranijih godina, neće biti pomicanja okvirnog vremena izricanja presude.
D. PušićDnevni list

Javni natječaj za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša

 1. Tekst Javnog konkursa za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja     zaštite okoliša za 2017. godinu
 2. Obrazac br. 1 /Prijava projekta na Javni konkurs JP 2017/1
 3. Obrazac br. 2 - Finansijski plan
 Naljepnica za kovertu

Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objavljivanja Javnog konkursa u „Službenim novinama Federacije BiH“.

Natječaj je objavljen u "Službenim novinama FBiH", broj: 20/17 od 17.3.2017. godine 


nedjelja, 19. ožujka 2017.

Pranić: Ako se nisam u stanju sam odvesti do Zagreba ili Splita, onda ne trebam biti ni gradonačelnik

Odmah nakon što smo objavili rezultate istraživanja o plaćama svih hrvatskih gradonačelnika, u RTL-u Danas smo razgovarali s gradonačelnikom koji ima najmanju plaću (4124 kune) - prvim čovjekom Vrgorca 29-godišnjem Antom Pranićem

Vaš potez prvo je naišao na otpor - smanjili ste ne samo sebi, već i svima koji dobivaju plaće iz gradskog proračuina - primanja. Gradonačelnik ste devet mjeseci - jeste li opravdali rezanja?

"Prije devet mjeseci nas je dočekala bezizlazna situacija, imali smo opterećenje preko dva milijuna kuna direktno na proračun. Jedina mogućnost da zadržim likvidnost grada je bila da smanjim rashode za zaposlene. U 2015. godini smo izdvajali 2,5 milijuna kuna za rashode gradske uprave, 2016. smo smanjili na dva milijuna, a u 2017. na 1,5 milijun kuna. Paralelno smo radili na povećanju izvornih prihoda te smo 2015. imali 7,1 milijun, u 2016. smo imali 8,7, a u 2017. očekujemo 10 milijuna kuna. Smanjenjem rashoda, a povećanjem izvornih prihoda smanjujemo dugove".

Što je Vrgorac dobio s uštedom i kolika je uopće ona?

"Smanjili smo dug, ali smo radili na pet projekata gdje smo 250.000 kuna smo potrošili na projektnu dokumentaciju, a aplicirali smo te projekte koji mogu Vrgorcu donijeti 6,7 milijuna kuna novih investicija".

Nije samo Vrgorac grad u minusima, je li vas možda kontaktirao netko od kolega gradonačelnika da preuzme model, ili možda netko iz MOST-a koji Vas podržava, a koji ide u utrku?

"Vrgorac je jedinstven. Nije me nitko kontaktirao, ovo je jedini mogući način bio. Prije nego sam došao više smo trošili na plaće, nego što smo imali. To je neodrživ sistem koji smo morali racionalizirati. Paralelno smo imali četiri upravna odjela, to smo sveli na jedan jedinstveni odjel. Tri zaposlenika su sporazumno raskinula ugovor, među njima i službeni vozač. Mislim, ako nisam sposoban sam otići u Zagreb ili Split, onda ne trebam biti ni gradonačelnik".

Cijeli razgovor s gradonačelnikom Pranićem pogledajte u prilogu - LINK

subota, 18. ožujka 2017.

Vitinjan preminuo nakon 18 dana od prometne nesreće

Nakon 18 dana od prometne nesreće na magistralnoj cesti M6 u ljubuškom mjestu Proboj, u mostarskoj bolnici jutros je od teških ozljeda preminuo 34-godišnji Vedran Maksić iz Vitine, doznaje Pogled.ba.

Podsjetimo, kobna nesreća se dogodila 1. ožujka, pola sata iza ponoći, kada je njegov sugrađanin M.G., vozač BMW-a, izgubio nadzor nad upravljačem te udario u rasvjetni stup pri čemu je na automobilu nastala velika materijalna šteta. I on je tom prilikom zadobio teške ozljede. 

Obdukcija tijela nesretnog Vedrana Maksića najavljena je za ponedjeljak.

Pogled.ba

Zaboravljena baština: Duhanske stanice u Hercegovini (1)

Proizvodnja duhana u Hercegovini dugo je bila nositelj gospodarstva ovog kraja. Živjelo se teško, a uzgoj duhana je bio jedini način preživljavanja u škrtoj zemlji okupanoj suncem.
Nakon dolaska Austro-Ugarske počelo se planirano proizvoditi, a vlasti su ubrzo počeli graditi tvornice i otkupne stanice.

“Najbolje vrste rastu u okolici Trebinja, nadalje oko Ljubuškoga, onda u okolici Mostara kod Rodoča, na Broćnu”, tako je u svojoj knjizi „Mostar und sein Culturkreis – ein Städtebild aus der Hercegovina“ zapisao Carl Peez koja je objavljena 1891. u Leipzigu.

Godina 1880. postaje izuzetno važna za razvoj duhanske industrije u Hercegovini, car uvodi Monopolski zakon o duhanu, te izdaje naredbu o izgradnji tvornica duhana u Mostaru i Sarajevu, te otkupnih ureda u Ljubuškom, Stocu, Mostaru i Trebinju.

Duhanske stanice su godinama bile žila kucavica gospodarstva i preživljavanja na kršnom hercegovačkom tlu. Preživjele su tako nezgodnu i uzburkanu povijest ovih prostora. I radničke bune i ratove, no ne i tranziciju.

Danas su ovi spomenici kulture i gospodarstva jednog kraja urušeni, zaboravljeni i napušteni. Iako izazivaju divljenje i poštovanje kod građana, vlasti ne poduzimaju adekvatne mjere da se bar stave pod zaštitu. I duhan nestaje gotovo u potpunosti, druga su vremena, ovu kulturu zamjenilo je smilje.

A moglo se drugačije. Moglo se prenamjenom prostora ostaviti kao svjedok jednog vremena kazuju nam o sili tadašnje duhanske industrije u Hercegovini i njezinome značaju. Nisu li upravo duhanske stanice mogle biti zgrade najljepših knjižnica, obrazovnih i kulturnih ustanova ili pak mjesto državnih institucija? No, još uvijek nije kasno, a u pričama koje slijede čitati ćete nešto više o turbulentim događanjima s ovom zaboravljenom baštinom, kojoj je uvijek ispisan isti, plameni, scenarij: Čitluk (2010), Ljubuški (2013), Široki Brijeg (2013), Čapljina (2016)…

Mladi su glazbenici dobili na korištenje školsku zgradu

Osnovna glazbena škola Ljubuški nakon 24 godine rada u, po broju, skromnim prostorijama OŠ Marka Marulića, dobila je na korištenje zgradu. Riječ je o bivšoj kući časnih sestara franjevki, koja se nalazi uz samu crkvu sv. Kate. To je velik događaj za učenike i njihove glazbene učitelje, prekretnica koja će sigurno na pozitivan način utjecati na njihov daljnji rad i biti poticaj za još veće dosege u razvoju glazbene kulture u Ljubuškom.

Do tog rješenja došlo se u suradnji i dogovorom između načelnika Nevenka Barbarića, humačkoga gvardijana fra Darija Dodiga i ravnateljice škole Ivane Zrimšek Šaravanja. Rješenje nije stalno, no vjerojatno će potrajati dok Općina ne osigura posve novu zgradu, o čemu postoje realni planovi.

- Treći tjedan je kako smo preselili i prezadovoljni smo, ne može se riječima opisati sreća djece. Vidi im se to na licima, u očima, blješte im osmjesi, rado borave u školi, donose darove, cvijeće, kolače, vježbaju, zadovoljni su i sretni. To mi je iznimno drago jer glazbena škola takva i treba biti. A što se tiče nas učitelja, nismo još ni svjesni svega i pitamo se kako smo uopće dosad mogli raditi u trima učionicama u OŠ Marka Marulića, kojima smo, inače, jako zahvalni za dugogodišnje gostoprimstvo. Želimo izraziti veliku zahvalnost načelniku Barbariću, gvardijanu fra Dariju, kao i Vladi ZHŽ-a koja posljednjih godina posvećuje dužnu pozornost i brine se o glazbenim školama u županiji - sa zadovoljstvom govori Ivana Zrimšek Šaravanja, ravnateljica Osnovne glazbene škole Ljubuški. 

Općina je financirala radove na unutarnjoj obnovi i uređenju prostora, a ima naznaka da bi samostan mogao financirati vanjsku obnovu i obnovu krova.

Trenutačno školu pohađa oko 160 učenika, a ove godine veliko je zanimanje bilo za pripremni razred i upisalo ih se 60. Ravnateljica Ivana kaže da je kuća kao stvorena za njih, objašnjava da u prizemlju imaju dvije velike učionice - jednu za solfeggio i teorijski dio nastave, a drugu za vježbe zborova, neke interne manje priredbe, koncerte, roditeljske sastanke i drugo. Na katu su kabineti: tri kabineta za klavir i posebni kabineti za violinu, gitaru, trubu, flautu i harmoniku. U nastavi sudjeluje ukupno 13 učitelja glazbe.

Ivan Kaleb / Večernji list

PRIPADNIK ARMIJE U SARAJEVU PRIJETIO PREDSJEDNIKU HSPF-A: "Imam pištolj u torbi, nemoj se izjašnjavati kao Hrvat"

Prvi čovjek Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF) Josip Zelenika gostovao je u emisiji Zabranjeni forum na PINK TV-u u Sarajevu.

U emisiji, jedan od najpoznatijih mostarskih studenata koji bez dlake na jeziku govori o problemima svog naroda u BiH, govorio je upravo o tim činjenicama, naglasivši da je on Hrvat u BiH i da će se tako izjašnjavati.

Ipak, to se nekima nije svidjelo, jer je dan kasnije verbalno napadnut na ulicama glavnog grada BiH, piše portal Grude.com. Naime, nakon što je šetao Sarajevom s prijateljima Zeleniku je zaustavio izvjesni Dževad, kako je sam rekao vojnik Armije RBiH, a zasmetalo mu je što se Zelenika izjašnjava kao Hrvat u BiH. Uskoro su krenule prijetnje i pitanja zbog čega je uopće Zelenika, kao Hrvat, u Sarajevu, te je napomenuo da u torbi ima pištolj, s ciljem da zastraši Zeleniku.

"Nakon što se smirio, rekao mi je da se ne bi smio izjašnjavati kao Hrvat već kao Bosanac. Razišli smo se i nastavio sam šetnju tolerantnim i multikulturalnim Sarajevom", priopćio je Zelenika na svom Facebook profilu.

Također, portal Grude.com piše da je Zeleniku nazvao "simulatorom koji je u emisiji zavaravao narod, i da mu on neće dati nikakve entitete". - Čovjek je došao iz dvorišta džamije kraj Predsjedništva BiH, i sve se događalo 50 metara od Predsjedništva, kazao je za Grude.com Zelenika.

I ovaj čin potvrđuje ono o čemu brojni krugovi govore posljednjih godina, da je od "multietničkog" i "tolerantnog" Sarajeva jako malo ostalo. Svatko tko iznese drukčije mišljenje po pitanju uređenja zemlje, s ciljem da ova država konačno krene naprijed, po automatizmu je za sarajevske krugove neprijatelj države. Nažalost, s takvim razmišljanjem za BiH teško je očekivati bolju budućnost, piše portal Grude.com.

Grude.com

petak, 17. ožujka 2017.

U tri i pol godine ostatak svijeta naselilo 300 Ljubušaka

Konferencija "Iseljavanje građana iz Bosne i Hercegovine - posljedice ilegalnih odlazaka" održana je u Sarajevu.

Javnosti su predstavljeni zanimljivi podaci o odlascima stanovnika Bosne i Hercegovine prema kojima je od polovine 2013. godine državu napustilo 90.000 osoba.

Samo u 2016. evidentiran je odlazak 16.000 ljudi.

Unija za održivi povratak i integracije BiH najavila je pokretanje Kampanje o zaustavljanju odlazaka bh. građana, pretežno mladih ljudi, a planiran je obilazak 36 općina u BiH.

U nastavku pogledajte iz kojih bh. općina je ovom periodu otišao najveći broj ljudi, a koje su obuhvaćene u ovom istraživanju.

N1

četvrtak, 16. ožujka 2017.

Izašla Sabrana djela Veselka Koromana

Sabrana djela Veselka Koromana u četiri knjige nedavno su objavile izdavačke kuće Art Rabic Sarajevo i Synospis (Sarajevo/Zagreb). 

Riječ je o četiri opsežne knjige ovog hrvatskog i bosanskohercegovačkog pisca koje objedinjuju njegovo cjelokupno djelo i kompletnu bio-bibliografiju, kao i popis sve literature o djelu uglednog književnika.

Prva knjiga sadrži svu njegovu poeziju iz dvanaest pjesničkih knjiga, a druge tri knjige čine njegove proze: roman, igrokaz, novelete, prozni mikroeseji filozofske provenijencije, kritike i eseji, putopisi, članci, intervjui, pisma suvremenicima… Ukratko sve što je ovaj autor napisao i objavio u šezdesetak godina svojeg književnog rada i ukupnog kulturno-književnog angažmana.

Urednik sabranih djela je Željko Ivanković koji u izjavi za Fenu kaže da je Veselko Koroman (1934.) jedan od najznačajnijih hrvatskih i bh. književnika.

„I svakako je zaslužio da se njegovo književno djelo uobliči u sabrana djela. Ove četiri knjige, dakako, objedinjuju sve što je ovaj autor napisao. I tako se u ovim djelima na jednom mjestu može sagledati ne samo sveukupno djelo nego i iscrpna biografija, bibliografija i literatura vezana uz ovoga autora i njegovo djelo. Koroman naprosto ništa nije prepustio slučaju. Sad je na redu književna, književno-povijesna i književno-teorijska recepcija ovoga djela u novom vremenu, novom čitanju i cjeline i pojedinih segmenata njegova djela u kontekstu i te njegove cjeline, ali i cjeline bh. i hrvatske književnosti. Promoviranjem ovih djela koje počinje u Sarajevu, a nastavlja se u Mostaru i Zagrebu nadam se da počinje i novo čitanje Koromana - kaže Ivanković.

Promocija Sabranih djela Veselka Koromana najavljena je za 21. ožujak u Akademiji nauka i umjetnosti BiH.

Bljesak.info

S Vrlosina se vidi zaista nadaleko i naširoko

Ako se zima 2012. u mediteranskoj Hercegovini pamti po rekordnom snježnom pokrivaču, onda će zimski mjeseci 2017. biti upamćeni po dugoj, suhoj, oštroj i hladnoj zimi, osnovni je zaključak kada se s najvišeg vrha tzv. niske Hercegovine Vrlosina u ljubuškoj općini pogleda okruženje. A s Vrlosina se vidi zaista nadaleko i naširoko. Pokojni mr. Radoslav Dodig smatrao je da je brdo visoko 957 m ime dobilo upravo po krasnom pogledu, “vrlo sine”, odnosno ugleda se, to jest Vrlosin. U kraškoj šumi drijen i zakašnjeli kaćun, u podnožju rijetke ljubičice i ništa više. Kraška šuma još spava zimskom snom, a u nizini bademi koji su ove godine “debelo” odgodili cvatnju, kao i dženderike, piše Večernji list BiH.

Vegetacija kasni bar mjesec dana, osnovni je zaključak nakon što se iz Grede, najvišeg naselja ljubuške općine, nešto iznad 500 metara iznad razine mora, popne na dvostruko veće visove istočnog dijela biokovskog masiva - hercegovački Vrlosin i dalmatinske Modre spilje. Ovoga puta šaroliko društvo imalo je i šarolike razloge pohodu, pa je tako homerolog Krešo Vujović kanio dopuniti svoju teoriju, arheolog amater Vinko Herceg išao je zbog gomila i gradina, Jakov Begić, scenarist Ljubuškog karnevala, tražio je nadahnuće za buduće projekte, planinarenju odani Damir Tolj i Ivica Vučić bili su u svojevrsnoj inventuri na omiljenom brdu, a novinar je bio tu kako bi sve zabilježio. 

Kako je uspon tzv. Popovim putem šala mala, dio ekspedicije se odlučio za zahtjevni pohod preko Modre spilje, satkane od kamenih gromada. Naravno, uspon vijuga čas s jedne čas s druge strane granice, a ručak je bio na Vilinu guvnu, maloj zaravni u podnožju Vrlosina, ispod ruševne stražarnice, “uspomene” na osmansko razdoblje. Uz uobičajeni roštilj, Krešo Vujović tu je prezentirao ratno umijeće pravljenja kave u prerezanoj plastičnoj boci. Na opće iznenađenje, voda provre u plastici, a onda treba kavu samo dodati i razlijevati u plastične šalice. Bilo je to iskustvo kao iz serijala o preživljavanju. Naravno, zanimljivi su i toponimi, kod naziva Vilino guvno, sve je jasno. Prema narodnoj predaji, tu su na devetsto metara iznad mora vile obožavale igrati kolo, pa se ni najhrabriji nisu noću usuđivali proći tim putem.

Naziv Popov put odnosi se na stazu koja je iz Gornjeg Kašča, koje je Požarevačkim mirom pripalo Dalmaciji, vodila prema Mijacama. Vjerojatno je njegovu gradnju i inicirao neki svećenik. Običaj je bio kad se svećenik, jasno na konju, popne do sedla među brdima, da opali iz kubure, što je bio znak da stanovnici iz sela prema kojem se uputio iziđu pred njega…

To su zanimljivosti, a ono što je ljubitelje prirode ostavilo tužnim, to je spoznaja da iza lovne sezone na Vrlosinu nije ostalo ništa?! Ni traga od divljih svinja, koje su ranijih godina ostavljale obilježja na svakom koraku. Nestala su i dva para gavranova, koji su bili neizbježni dekor visova, nema sokolova koji su se gnijezdili u stijenama ispod Modre spilje. Jednom riječju, nakon lovne sezone na Vrlosinu je nestalo divljači.

Dušan Musa / Večernji list

srijeda, 15. ožujka 2017.

Javna rasprava o Nacrtu Zakona o turizmu FBiH i Nacrtu Zakona o boravišnoj pristojbi Federacije BiH za područje ŽZH

Federalno ministarstvo okoliša i turizma organizira Javnu raspravu o Nacrtu Zakona o turizmu Federacije BiH i Nacrtu Zakona o boravišnoj pristojbi Federacije BiH za područje Županije Zapadnohercegovačke.

Javna rasprava zakazana je za dan 28.03.2017. godine (utorak) u 13:00 sati u Posušju, u Vijećnici općine Posušje u ulici Fra Grge Martića broj 30.
Pozivamo sve zainteresirane da sudjeluju na Javnoj raspravi.

Tekst Nacrta navedenih Zakona mogu se preuzeti sa web stranice Ministarstva gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke sa sljedećih poveznica
Svoje primjedbe na navedene Nacrte Zakona možete dostaviti Federalnom ministarstvu okoliša i turizma na adresu e-mail:fmoit@fmoit.gov.ba ili na samoj javnoj raspravi.