"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

utorak, 30. siječnja 2018.

Detaljan program 20. Ljubuškog karnevala

Osuđeni narode nesuđene države, braćo priko Vrljike, bosa Maro priko Bosne, i svi dragi susjedi Hrvatske Republike Herceg-Bosne!!! Baci brigu na veselje, smijeh do daske i svi pod maske!

Dvadeseti Ljubuški Karneval održat će se 4. i 11.veljače, a raspored programa je slijedeći:

04.02.2018. 
12,30h Mimohod dječje povorke od Gimnazije Ljubuški do Gradske sportske dvorane
13,00h Dječji karnevalski program u Gradskoj sportskoj dvorani Ljubuški
15,00h Završetak dječjeg programa

11.02.2018.
08,00h Skup mačkara u Prologu
09,00h Polazak mačkara testom: Prolog – Grab – Vitina – Ljubuški
12,30h Mimohod mačkara ulicama grada od OŠ Marka Marulića do Centra malih športova
- Otvaranje Trga Meštra Radoslava Dodiga kod Općine Ljubuški
13,00h Središnji karnevalski program na Športskom centru
- Proglašenje Karnevalske Republike Ljubuški
- Suđenje Marku Karnevalu
- Posmrtna besida Marka Karnevala
- Krštenje novog Meštra od Karnevala
14,35h Završetak programa na Centru malih športova i spuštanje karnevalske zastave
16,00h Bogat program u Prologu uz glazbenu skupinu Victoria Band i voditelje:
- Karnevalski ručak
- Hercegovačka tradicija
- Spaljivanje osuđenog Marka Karnevala
- Vatromet
19,00h Bal pod maskama
22,00h Dodjela Nobelovih nagrada za najbolje maske

Gost 20.Ljubuškog Karnevala: Antimon Ante Čulo



VEZANO:

Sjeverozapadni dio općine Ljubuški opet ostao bez struje

Šipovača, Vojnići i okolica opet su jutro proveli bez struje, po tko zna koji put u posljednje vrijeme! Trasa dalekovoda zarasla, uništeni stupovi i neadekvatni vodovi i danas oni koji su postavljeni još za vrijeme Jugoslavije kad se dovodila struja u naš kraj 60-ih godina prošlog stoljeća.

To je slika EP HZHB i njezine poslovnice Ljubuški!

Srećom po odgovorne za sustavno zanemarivanje i protupravilno (ne)održavanje, "trpećan" je narod ovog kraja pa za ove zločine nitko ne odgovara, a i ne "padaju glave". Bar ne još uvijek!

Javni poziv na drugu javnu prezentaciju i raspravu Nacrta strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja općine Ljubuški za period 2018. – 2022. godine

Pozivaju se predstavnici nevladinog sektora, udruga poljoprivrednih proizvođača, predstavnici mjesnih zajednica, poslovnih subjekata i svih drugih relevantnih aktera za proces planiranja, da daju svoje primjedbe i prijedloge na Nacrt strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja općine Ljubuški za period 2018. – 2022. godine.

Primjedbe i prijedloge moguće je dati na samoj raspravi, te će biti upisane u knjigu primjedbi i prijedloga, ili dostaviti u pisanoj formi u Službu gospodarstva i financija, Odsjek za gospodarstvo najkasnije do 15.veljače 2018. godine.

Autor: Općinski tim za izradu strategije poljoprivrednog i ruralnog razvoja općine Ljubuški za period 2018.-2022.godine

Program svečanog obilježavanja Dana općine Ljubuški

Nizom kulturnih, športskih i glazbenih događanja Općina Ljubuški će svečano obilježiti Dan općine Ljubuški.

PROGRAM SVEČANOG OBILJEŽAVANJA DANA OPĆINE LJUBUŠKI 2018. GODINE

petak, 2. veljače 2018. godine
19:00 sati predstavljanje knjige „Vukovarska bolnica – svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka“
autor: Ivo Lučić
(Gradska vijećnica Ljubuški)

subota, 3. veljače 2018. godine
19:00 sati predstavljanje knjige „Sabrana djela fra Martina Mikulića“
priređivač: fra Robert Jolić
(dvorana sv. Ante na Humcu)

nedjelja, 4 veljače 2018. godine
17:00 sati polaganje vijenaca na Trgu dr. Franje Tuđmana u Ljubuškom
18:00 sati sveta misa za poginule u svim ratovima, žrtve ratova i poraća
(crkva sv. Ante na Humcu)
19:30 sati izložba papirnatih novčanica – „Novčanica, priča jednog vremena“
izbor iz kolekcije Viktora Grbavca – HKD Napredak, podružnica Ljubuški
(zgrada Općine Ljubuški)

ponedjeljak, 5. veljače 2018. godine
18:00 sati Svečano proglašenje sportaša godine općine Ljubuški za 2017. godinu
(Gradska vijećnica Ljubuški)
19:30 sati predstavljanje knjige „Zbornik radova u čast Baziliju Pandžiću“
glavni urednik: Ivica Musić – Matica hrvatska Grude
(dvorana sv. Ante na Humcu)

utorak, 6. veljače 2018. godine
19:00 sati III. pjesnička večer ljubuških srednjoškolaca „Ljubuški u meni pjesma“
(Gradska knjižnica Ljubuški)

srijeda, 7. veljače 2018. godine
19:00 sati predstavljanje knjige „Admiralovi zapisi 2 – Što je istina“
autor: admiral Davor Domazet-Lošo
(Gradska vijećnica Ljubuški)

četvrtak, 8. veljače 2018. godine
19:30 sati predstavljanje zbornika radova “Kulturno-povijesna baština Općine Ljubuški” – u spomen 130 godina muzeja na Humcu
urednici: doc. dr. sc. Tomislav Fabijanić, prof. dr. sc. Miroslav Glavičić i mag. arheol. Mirko Rašić
(dvorana sv. Ante na Humcu)

petak, 9. veljače 2018. godine
19:00 sati „Večer uz klasičnu glazbu – posvećeno mome gradu“
nastupaju: učenici, studenti i učitelji klasične glazbe
(crkva sv. Kate u Ljubuškom)

subota, 10. veljače 2018. godine
19:00 sati predstava Hrvatskog narodnog kazališta Mostar „O ljubavi“
autori: Nikolina Ljuboja i Ivan Skoko
režija: Ferid Karajica
(svadbeni salon „Ohio“, Humac)

ponedjeljak, 12. veljače 2018. godine
11:00 sati Svečana sjednica Općinskoga vijeća Ljubuški
(svadbeni salon „Antonela“, Ljubuški)

Radujemo se Vašem dolasku!

OPĆINA LJUBUŠKI

Radio Ljubuški / Ljubuski.ba

petak, 26. siječnja 2018.

PRTINA

Prtina je nogama utrta ili lopatom raščišćena staza u snijegu. I to i puno više od toga.

To je početak svih naših putova koji nas vode u veliki svijet. Mjesto prvog susreta s okolinom, polazna platforma s koje se otiskujemo u život. Ako s tri-četiri godine sami forsirate prtinu, onda ni sve europske auto-ceste, ni plovidba prekooceanskim brodovima ni let nadzvučnim zrakoplovima ne izgledaju posebno dramatično. Na prtini shvatimo da je život, u biti, jedno veliko putovanje. I što dalje i duže putujemo, to nam više nedostaje polazište, to nam više nedostaje prtina. Zato mudre glave kažu da se na kraju zapravo vratimo na početak. Jednostavno.

Prtina je učilište na kojemu također saznamo da sve ostavlja trag: pas valjajući se u snijegu, mačka koja je prtinom skakutala, kokoš tražeći zrno ispod snijega, krave koje su jutrom izišle na pojilo i kumine gumene čizme kad je ranom zorom došla na kavu. Posebno su zanimljivi vrapci čije noge i kandžice iscrtaju apstraktne slikarije oko prtine. Dok ih s prozora gleda, Jozo iz Bukovice se misli: Šta ima vrapcu priletit u Imocki… Ali neće iz Duvna, pa po cili dan traži zrno žita ili mrvu kruva.

Otisci na snježnoj površini su oblik u kojemu nas priroda pamti. Na čistom bijelom duvanjskom snijegu iza svega ostane trag. Zato nam valja paziti što i kako radimo, govorimo i mislimo, a posebno ono što prema drugima činimo jer:

–Ne može se dvaput ući u istu rijeku. (Heraklit iz Efeza)

–Ne može se dvaput pregaziti ista prtina. (Mara iz Mandina Sela)

Kad malo dijete hoda prtinom redovito mu malo snijega upadne u čizmu, netko mu u šali ubaci snježnu grudicu za vrat, a skoro uvijek mu zađe za nokte. Ono se onda rasplače, više od iznenađenja nego od hladnoće, pa mu stariji pomažu, snijeg izbace i utople ga. Tako na prtini, toj velikoj životnoj školi, naučimo da je snijeg hladan, bura oštra i (životna) staza uska, ali i da je prijateljski dodir topao i da uvijek postoji jedna pružena ruka.

Prtiti u širem i prenesenom smislu označava otvaranje novih vidika, pomicanje granica i probijanje novih životnih staza. Lakše je otići u Zagreb ili München ako je stariji brat već tamo proprtio. Duvnjaci su prtili ’92. i ’94. na Kupresu, prvi prolazili, borbene koridore prvi otvarali. Uvijek će među nama biti onih koji se ne plaše, koji hoće i mogu, onih koji prte.

četvrtak, 25. siječnja 2018.

IVA ALILOVIĆ 'KIPI' OD BIJESA 'Ovo mu je zadnje! Proklinjem svaki njegov odlazak u tu prokletu reprezentaciju'

Nakon što je hrvatska rukometna reprezentacija u srijedu navečer izgubila od Francuske, čime se oprostila od Europskog prvenstva i borbe za medalju, pojedinci su svoje negodovanje i razočarenje iskazali na najgori mogući način - naime, za sada još nepoznati počinitelj na otoku Rabu vandalizirao je kuću našeg vratara Mirka Alilovića (32), a njegova supruga Iva o svemu se oglasila na Facebooku.

- Sinoć nakon utakmice, netko mi je kamenjem porazbijao prozore, vitraj staklo i krov na kući na Rabu, ima dosta toga slomljenog i razbijenog, napravio nam je veliku štetu! Ima dosta vas s Raba, je li itko išta čuo, zna li itko išta?! Molim pomoć od ljudi s Raba! Hvala - napisala je Iva, a poslije je još dodala:

- Proklinjem svaki njegov odlazak u tu prokletu reprezentaciju. Ovo mu je zadnje!

Jutarnji list


VIDI JOŠ:

Na Općinskom vijeću o čestim nestancima struje u Šipovači, Vojnićima i okolici

U Gradskoj vijećnici u Ljubuškom danas, 25.siječnja, održana je 14.sjednica Općinskog vijeća Ljubuški.

Na početku sjednice predložene su dvije nove točke dnevnog reda koje su razmatrane na kolegiju Vijeća i jednoglasno su usvojene pa ih je na današnjoj sjednici bilo ukupno deset.

Dnevni red
1.) Usvajanje zapisnika s XIII. sjednice Općinskog vijeća
2.) Aktualni sat (vijećnička pitanja, sugestije, prijedlozi i ostalo)
3.) Prijedlog Programa rada Općinskog vijeća Ljubuški za 2018. godinu,
4.) Prijedlog Odluke o dodjeli javnih priznanja Općine Ljubuški za 2017. godinu
5.) Prijedlog Odluke o sudužništvu za kreditno zaduženje,
6.) Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o obilježavanju značajnijih datuma iz Domovinskog rata,
7.) Prijedlog Rješenja o davanju suglasnosti na uvođenje novih struka - zanimanja,
8.) Prijedlog pravilnika o izmjenama Pravilnika o postupku, uvjetima i načinu davanja u zakup poslovnih zgrada i prostorija, garaža i stambenih prostorija kojima raspolaže Općina Ljubuški
9.) Zaključak o prihvaćanju inicijative za osnivanje Srednje glazbene škole u Ljubuškom
10.) Zaključak o dodjeli na korištenje poslovne zgrade

Nakon usvajanja zapisnika s prethodne sjednice uslijedio je Aktualni sat na kojem su vijećnici tražili odgovore o: održavanju zgrade kod izvorišta u Vitini, semaforu na obilaznici kod skretanje za Pregrađe koji se često kvari i predstavlja opasnost u prometu, o povratu poreza JKP Ljubuški, dozvoli o korištenju voda, privatizaciji Platnare, te o čestim nestancima struje u mjestima u zapadnom dijelu Općine (Veljaci, Šipovača, Vojnići, Dole).

Prijedlozi Odluke o radu Općinskog vijeća Ljubuški za 2018.godinu i Odluke o dodjeli javnih priznanja Općine Ljubuški za 2017.godinu usvojeni su jednoglasno bez veće rasprave.

Odlukom o dodjeli javnih priznanja Općine Ljubuški za 2017. godinu Zlatni grb općine Ljubuški, dodjeljuje se Ministarstvu obrane Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu, istom se uručuje Povelja i Zlatni grb Općine Ljubuški.

Nagrada Općine Ljubuški za životno djelo dodjeljuje se prof.dr.sc. Vedranu Ćoriću, prim.dr.med. rođen 25.08.1962. godine u Mostaru, istom se uručuju Povelja i Zlatni grb Općine Ljubuški.

Godišnja nagrada općine Ljubuški dodjeljuje se gospodarskom društvu Karliko d.o.o. sa sjedištem u Ljubuškom, istom se uručuje Povelja i zlatni grb Općine Ljubuški. 

Nešto više rasprave donijela je peta točka dnevnog reda, Prijedlog Odluke o sudužništvu za kreditno zaduženje. Nakon što je direktor JP Parkovi Vedran Markotić obrazložio o čemu se radi Prijedlog Odluke je prošao uz tri glasa protiv.

Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o obilježavanju značajnijih datuma iz Domovinskog rata koje je predložilo Vijeće za branitelje prihvaćeno je jednoglasno.

Rješenjem o davanju suglasnosti za uvođenje novih struka – zanimanja daje se suglasnost SSŠ Ruđera Boškovića u Ljubuškom za uvođenje novih struka-zanimanja za upis učenika u prve razrede školske 2018./2019. i 2019./2020. godine i to:
U školskoj 2018./2019. godini – stolar – trogodišnje zanimanje u obrtništvu
U školskoj 2019./2020. godini - drvodjeljski tehničar dizajner – četverogodišnje zanimanje

Prihvaćena je i izmjena Pravilnika o postupku, uvjetima i načinu davanja u zakup poslovnih zgrada i prostorija kojima raspolaže Općina, te Zaključak o prihvaćanju inicijative o utemeljenju Srednje glazbene škole, kao i Zaključak o donošenju odluke o dodjeli na korištenje mladima poslovne zgrade u Ljubuškom.

Radio Ljubuški

Protiv nekoliko Ljubušaka podignuta optužnica zbog krijumčarenja ljudi

Ilustracija
Tužitelj Tužiteljstva BiH podigao je optužnicu protiv deset osoba koje se terete da su počinile krivično djelo organizirani kriminal iz člana 250. u vezi sa krivičnim djelom krijumčarenje ljudi iz člana 189. u vezi sa članom 54. KZ-a BiH, prenosi agencija Anadolija.

Podignuta je optužnica protiv: Nikole Hrstića, rođenog 1964. godine u Ljubuškom, državljanina BiH i Republike Hrvatske, Ljube Hercega, rođenog 1980. godine u Ljubuškom, državljanina BiH, Zdravka Kordića, rođenog 1995. godine u Ljubuškom, gdje je i nastanjen, državljanina BiH, Ante Hercega, rođenog 1993. godine u Metkoviću, Republika Hrvatska, državljanina BiH, Stojislava Šunjića, rođenog 1977. godine u Ljubuškom, državljanina BiH, Ljube Prlića, rođenog 1994. godine u Mostaru, državljanina BiH i Republike Hrvatske, Joea Primorca, rođenog 1996. godine u Splitu, Republika Hrvatska, državljanina BiH, Kristijana Buntića, rođenog 1991. godine u Čapljini, državljanina BiH i Republike Hrvatske, Ivice Šunjića, rođenog 1963. godine u Ljubuškom, državljanina BiH, i Zdravka Grizelja, rođenog 1995. godine u Ljubuškom, državljanina BiH i Republike Hrvatske.

"Optuženi se terete da su u namjeri sticanja protivpravne imovinske koristi, u razdoblju od mjeseca kolovoza do listopada 2014. godine, kao grupa organizovana za krijumčarenje migranata, vršili ilegalno krijumčarenje migranata, državljana Republike Turske, kroz teritorij Bosne i Hercegovine preko državne granice u Republiku Hrvatsku, radi daljeg odlaska u zemlje Europske unije", priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

U optužnici se navodi i da je prvooptuženi Hrstić kao organizator i rukovodilac grupe angažirao i ostale pripadnike grupe u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi da za određene novčane iznose izvrše krijumčarenja više državljana Republike Turske sa područja BiH na teritoriju Republike Hrvatske, a koji nisu imali važeće putne isprave za kretanje i prelazak državne granice. 

Optužnica navodi da je organizaciju ovih nezakonitih aktivnosti, optuženi Hrstić dogovarao zajedno sa državljanima Turske na način da su dogovarali broj osoba, lokaciju i način krijumčarenja migranata, kao i novčani iznos koji su ilegalni migranti optuženom Hrstiću plaćali za ilegalno prevođenje preko državne granice.

Optuženi Hrstić je migrante preuzimao u Mostaru, nakon čega bi angažirao ostale optužene, koji su u ovoj organiziranojj grupi imali uloge vozača i vodiča u okolnostima kada bi pješice prevodili ilegalne migranate preko državne granice na terotorij Hrvatske, te u ulogama vozača migrante preuzimali i prevozili do Splita, Makarske i Zagreba, gdje bi oni nastavili dalje putovanje ka zemljama Zapadne Evrope.

Navedene radnje predstavljaju krivično djelo i u suprotnosti su sa članom 6. Protokola protiv krijumčarenja migranata kopnenim, morskim i zračnim putem i članovima 15. i 16. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Agencija Anadolija

Karamatić: Narokotike treba legalizirati, u Hercegovini SIPA dronovima traži uzgajivače duhana, a dileri neometano prolaze

Na repliku delegata Darka Babalja sa današnje sjednice Doma naroda PS BiH koji je kazao da su narkotici najveća prijetnja današnjeg društva, javio se Mario Karamatić koji je kazao da "to sve treba legaliziratii i staviti akcize na njih".

Podsjećamo, Babalj je kazao da terorizam nije najveća prijetnja pred kojom se društvo nalazi nego da su to "heroin, kokain, speed i marihuana". 

Na njegove riječi javio se Mario Karamatić iz HSS-a koji je kazao da se protiv narkotika treba boriti legalizacijom i stavljanjem akciza na njih.

"Ja mislim da to sve treba legalizirati i staviti na kioske. To sve treba legalizirati i onda uvesti akcize na to. Imamo u Hercegovini slučajeve gdje SIPA dronovima traži uzgajivače duhana, a dileri neometano prolaze. Ja sam za legalizaciju narkotika i uvođenje akciza na njih", kazao je Karamatić.

Na ove riječi replicirao je ministar sigurnosti BiH, Dragan Mektić koji je kazao:

"To sve ubija, to je isto kao da ste uveli cijanid i stavili ga u prodaju. To ubija na licu mjesta, nema osnova za to. To sve ubija, osim marihuane", poručio je Mektić.

N1

srijeda, 24. siječnja 2018.

Predstavljena knjiga o medijskom pravu u BiH i Hrvatskoj

"U ovom su djelu predstavljena prava medija, ali i prava ljudi koja mediji ne smiju prekršiti'', poručio je prof. dr. Iko Skoko na predstavljanju knjige "Medijsko pravo - sloboda izražavanja u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj" prof. dr. Ilije Muse, održanom na Filozofskom fakultetu.

Promovirana knjiga govori o ljudskim pravim i slobodama, međunarodnim dokumentima, pravnoj standardizaciji, društvenoj odgovornosti, cenzuri, govoru mržnje, pravu na privatnost, ugledu i časti i drugim temama.

O knjizi su govorili recezenti prof.dr. Zoran Tomić, prof.dr. Vesna Kazazić, prof.dr. Iko Skoko, akademik Josip Muselimović koji je ujedno i urednik knjige te nakladnik Slaven Pehar.

Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić u svojoj je recenziji iznio kako će knjiga metodičko-metodološkim pristupom olakšati razumijevanje sadržaja medijskog pojmovlja na korist nastavno-znanstvenog rada na visokoškolskoj i drugim edukacijskim razinama sukladno važećim propisima i programima. Za autora je rekao da je istaknuti znanstvenik, teoretičar i praktičar iz tog područja, pa se knjiga pored stručnih i praktičkih obilježja oblikuje i uzornom znanstvenom studioznošću kao i akademskim standardima.

Knjiga 'Medijsko pravo - sloboda izražavanja u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj' izvorno je znanstveno djelo, koje će služiti svim zainteresiranim skupinama koje bi htjele temeljitije proučiti i dublje pojmiti važnost i funkciju medija u suvremenom svijetu te upoznati pravnu teoriju, zakonodavstvo i sudbinu prakse u kontekstu europskih iskustava“, poručio je Tomić.

Prof.dr. Iko Skoko ukazao je na to da osim što živimo u svijetu medija, svi smo i sami na neki način mediji. "Sadržaj obrađen u ovom djelu je nešto o čemu bismo svi trebali biti informirani, a posebno oni koji se bave ovim poslom, a svrha bi medija trebala biti stvaranje zajedništva u društvu“, naveo je prof. Skoko.

"Knjiga se sastoji od predogovora, uvoda, 14 poglavlja, dva dodatka, literature, pojmovnika, kazala i bilješke o autoru, ukupnog opsega 615 stranica", kazala je prof. dr. Vesna Kazazić, istaknuvši kako je autor dao iznimno vrijedan znanstveni prinos upućen ciljanim skupinama i pojedincima.

Urednik knjige akademik Josip Muselimović rekao je kako je knjiga itekako aktualna, dodavši kako se radi o značajnom djelu za odvjetnike, suce, tužitelje i ukupnu javnost.

Prof. dr. Ilija Musa zahvalio je svima koji su mu pomogli u stvaranju ovog djela te je kazao kako je ono inicijalno namijenjeno studentima za svladavanje materije koja je obrađena u njemu. „Nadam se da ću barem djelomično kroz ovu knjigu studentima novinarstva i odnosa s javnošću osigurati prikladan edukacijski sadržaj kroz koji će imati priliku učiti temelje medijskog prava“, izjavio je autor.

Gabrijela Arapović / Treci.ba

nedjelja, 21. siječnja 2018.

"Uskrata građanskih prava" prilikom glasovanja za mladog Šipovčanina

Prije nekoliko dana, jedan korisnik Facebooka se na toj društvenoj mreži prisjetio događaja iz osnovne škole u Vitini kad se prije desetak godina u njegovom razredu na učeničkim izborima birao predsjednik.

Učenici su gotovo jednoglasno izabrali osobu koja će predstavljati razred. Međutim, jedan od učenika - Franjo Kovač, nije dijelio mišljenje većine te je glasovao za razrednog kolegu iz Šipovače - uvijek veselog i šaljivog Josipa Ćutuka, koji je kad god bi se ukazala prilika, kao pravi mladi pustolov u potrazi za novim izazovima, "dosadno" sjedenje za školskom klupom mjenjao slobodom što dalje od škole.

Premda ga nisu viđali često, nastavnicima je zbog svog osebujnog ponašanja bio jedan od omiljenih učenika. No, ne i razrednici koja bi, kad bi otvorila razredni dnevnik rada imala pune ruke posla oko njegovog imena. A njegovo ime na glasačkom listiću za predsjednika razreda razrednici je bilo "kap koja je prelila čašu"...

Što se tad dogodilo, pročitajte u sljedećim redovima u tekstu Franje Kovača "Uskrata građanskih prava!"kojeg sa Facebooka prenosimo u cijelosti bez intervencija.
Taman pojeo gulaš i pojeo par napolitanki, gledam TV i sitim se ja kako mi je Anđelka Zovko u 5. razredu osnovne škole uskratila građanska prava ( i još me napala)! Naime bio je dan razrednih izbora, sat razredništva. Razredna nastava par ženskih stane kraj klavira i pivaju, umisto da pivaju, ova jedna u pravoj oktavi ova druga 3 oktave ispod mislim užas ono katastrofa. Dobro da se vratim na izbore, uglavnom glasačko tijelo je činilo nas 30tak u razredu kako nitko nije imao osobnu kartu nismo bili registrirani pošto smo maloljetni to znači da ti izbori nisu valjani..... Glasalo se na ne licenciranim glasačkim listićima istrgnutim iz A4 teke ( nije bila kajdanka a mozda su neki kidali i iz kajdanke ne sicam se ) satnica početka izbora nije bila određena !!! I dobro nakon što su svi glasovi skupljeni, Anđelka Zovko čita: "Lucija Majić, Lucija Majić" i jedno tako 10 Lucija Majić i odjednom pročita Josip Ćutuk. Da pojasnim stvari ja sam dao glas Josipu Ćutuku - Suntiću. (Taj Suntić je inače vazda bija na lošem glasu ali sam ja ok sa njim bio, a svak ima pravo kandidature) "Tko je ovo napisao" zagrmi Anđelka Zovko, Ja odgovorim: "Ja". Napala ona mene kako ti nije stid glasat za njega i iskida mi glasački list. Znači u BiH koja je demokratska federalna država, konfederacija ili šta već je meni Anđelka Zovko uskratila moja građanska prava!!! A tebi Lucija Majić svaka čast bila si dobra predsjednica xD ! Pozdrav Živili ! 
Facebook/Franjo Kovač 

četvrtak, 18. siječnja 2018.

U Kašču proslavljen sv. Antun, opat i pustinjak

U Donjem Kašču, mjestu koje pripada župi Šipovača-Vojnići, proslavljen je 17. siječnja 2018., blagdan sv. Antuna, opata i pustinjaka, nebeskog zaštitnika sela. Euharistijsko slavlje, uz nazočnost 30-tak vjernika, predslavio je fra Stipan Klarić, župnik Veljaka. U koncelebraciji su bili župnik don Jozo i don Marin Marčić.

“Primjer sv. Antuna je poziv današnjem vjerniku da bude ponizan, jer Bog se oholom vjerniku protivi a poniznom daje milost. Stoga se svi moramo čuvati od napasti, a osobito moramo paziti na tri izvora napasti: vlastito tijelo, sotona i pokvareni svijet oko nas. Neka nam sv. Antun bude uzor i primjer, kako voditi borbu protiv Sotone i zla,te kako ići Božjim putem prema sretnoj vječnosti “- rekao je između ostalog u propovijedi fra Stipan.

Na kraju mise župnik don Jozo zahvalio je svim vjernicima koji su sudjelovali u proslavi nebeskog zaštitnika kaščanske grobljanske kapelice. Predvoditelja misnoga slavlja, kao i župnika i don Marina, i ove godine su počastili ručkom mještani Milenko Mićo i Ivan Iko Primorac sa svojim obiteljima.

Fotografije pogledajte OVDJE

Župa Šipovača-Vojnići

utorak, 16. siječnja 2018.

STO(T)KA U ŠOKU I NEVJERICI: Lijanoviću dugogodišnja robija, Šakiću godina dana zatvora i novčana kazna

Bivši federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović pred Županijskim sudom u Tuzli danas je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od devet godina. 

Lijanovića je Vijeće Županijskog suda u Tuzli na čelu sa sutkinjom Vildanom Helić osudilo za zlouporabu položaja i ovlasti, a u vezi s nezakonitostima prilikom dodjele poticaja poljoprivrednicima na području Tuzle i Federacije BiH u vremenskom razdoblju od 2011. do kraja 2014. godine, piše Klix.ba

U optužnici je uz nekadašnjeg ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kao sudionik naveden i njegov savjetnik Stipe Šakić kojeg je Vijeće Županijskog suda u Tuzli osudilo na zatvorsku kaznu u trajanju od jednu godini uz novčanu kazna od 18.000 KM.  Inače, sudski postupak u ovom predmetu je počeo u svibnju 2016. godine, a Lijanović je optužen da je proračun FBiH oštetio za više od 817.000 KM, tako što je uvjetovao poljoprivrednike u FBiH da 50 posto od iznosa poticaja koji im bude dodijeljen moraju davati njegovoj kriminalnoj grupi koju je organizirao.

Tijekom suđenja priloženi su brojni materijalni dokazi, a saslušan je i veliki broj svjedoka Tužiteljstva TŽ, među kojima su bili i pripadnici Lijanovićeve kriminalne grupe i članovi Narodne stranke "Radom za Boljitak". Riječ je o nekadašnjem zastupniku u Skupštini TŽ Mersedu Šerifoviću, bivšem Lijanovićevom savjetniku Suadu Čamdžiću i nekadašnjem ministru poljoprivrede TŽ Edinu Ajanoviću. Oni su također bili optuženi u ovom predmetu, ali su nakon potpisivanja sporazuma o priznanju krivnje Šerifović i Čamdžić osuđeni na po dvije i pol godine zatvora, dok je Ajanović osuđen na godinu dana zatvorske kazne.

Bivši ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Jerko Ivanković Lijanović u sudskom postupku je negirao krivnju.

Večernji list


Hoće li BiH prodati izvore pitke vode

Da je vlastima ove zemlje stalo do njenog ekonomskog procvata, BiH bi bila svjetska velesila u izvozu pitke vode. 

Prema službenim podacima, Bosna i Hercegovina je najbogatija pitkom vodom u regiji i među sedam je najbogatijih država u Europi. 

Ratovi za vodu 

Međutim, vlasti na svim razinama ništa ne čine kako bi se taj ogromni prirodni resurs pametno iskoristio, pa BiH iz godine u godinu uvozi sve više flaširane pitke vode - lani je za inozemnu vodu plaćeno 133 milijuna maraka, a izvoz je bio težak 46 milijuna KM! To naravno izaziva čuđenje svijeta, a istovremeno otvara prostor moćnim financijskim lobijima koji su, kako saznajemo, spremni da privatiziraju pitku vodu u BiH! 

Odavno je u svijetu pitka voda proglašena „plavim ziatom" i naftom 21. stoljeća, a sve procjene kažu da će se za nekoliko godina voditi ekonomski, moguće i oružani ratovi, za vodu. 

Pritisci velikih koncerna na vlasti mnogih država idu u pravcu da se pitka voda svrsta u kategoriju komercijalnih proizvoda, odnosno robe što bi im osiguralo privatizaciju izvorišta. Ovdašnje vlasti o ovome javno ne govore, a naši izvori kažu da je BiH jedna od država koja je na „specijalnom udaru" zbog ogromnih količina koje posjeduje. 

Naime, BiH je s 9.460 kubnih metara pitke vode vrhunske kvalitete po glavi stanovnika najbogatija u regiji i među sedam najbogatijih u Europi. I to nije sve - BiH je bogatija pitkom vodom od Njemačke za sedam puta, bogatija je od Japana, Francuske, SAD i Kine! Radi usporedbe sa BiH, bogati Ujedinjeni Arapski Emirati imaju svega 20 kubika pitke vode po glavi stanovnika. 

Je li uopće moguća privatizacija izvorišta pitke vode koja je po zakonskim propisima javno dobro? Eksperti, domaći i inozemni, kažu da je tu situacija čista - BiH je ekonomski na dnu Europe, u dugovima je i financijski iscrpljena što je dovodi do zida pred kojim nema mnogo izbora nego prodavati ili davati pod koncesiju svoja javna dobra i komunalnu infrastrukturu.

Prva faza 

U prvoj fazi to podrazumijeva privatiziranje usluga vodoopskrbe. Kada se zna da u BiH sektor koncesija uopće nije uređen i da se izdaju po privatnim linijama i za sitne pare, onda sve postaje jasnije. 

Naravno, cijela operacija privatiziranja izvorišta pitke vode odvija se u uskom krugu u kojem su samo politički i financijski moćnici. Primjerice, u Srbiji su stranci u tišini privatizirali 80 posto izvora, a i u Hrvatskoj stanje postaje sve dramatičnije.

Osim toga, u BiH su komunalna poduzeća prezadužena jer su pretvorena u vlasništvo političkih stranaka, a s obzirom da su izvori njihovog financiranja sve tanji, moguća je privatiziranje vodovodne mreže kako bi se pokrili dugovi. 

Da su ta poduzeća pod potpunom kontrolom stranaka na vlasti, svjedoči sarajevski slučaj. Glavni bh. grad mjesecima i godinama je bio na režimu redukcije vode da bi redukcije preko noći nedavno bile ukinute i građani u svojim stanovima opet imali vodu. Dogodilo se to nakon što je premijer Županije Sarajevo Dino Konaković (SDA) smijenio menadžment poduzeća „Vodovod i kanalizacija" i postavio novi u kojem su njemu i njegovoj stranci poslušni ljudi. Znakovito je da se to dogodilo i u trenutku kada ta tvrtka dobiva inozemni milijunski kredit.

M. OsmovićDnevni list 

Kašče slavi sv. Antuna, opata i pustinjaka

Mještani Kašča proslavit će nebeskog zaštitnika svoje grobljanske kapelice, sv. Antuna, opata i pustinjaka, u srijedu 17. siječnja svetom misom u 11,00. Sv. misu predslavit će fra Stipan Klarić, župnik Veljaka.

Molitva sv. Antunu Pustinjaku

Bože, ti si dao svetom Antunu opatu da ti služi osobitim životom u pustinji. Udijeli nam, po njegovu zagovoru, da se odričemo sami sebe i tebe sveudilj i nadasve ljubimo. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

Župa Šipovača-Vojnići

petak, 12. siječnja 2018.

FOTO: Počela akcija čišćenja kanala Klobuk-Vojnići-Šipovača-Veljaci

Danas je počela dvodnevna akcija čišćenja vodonatapnog kanala Klobuk-Vojnići-Šipovača-Veljaci.

Prvog dana akcije mještani su očistili dijelove kanale u svom selu ili zaseoku, a drugog dana zajednički čiste kanal od vodozahvata-brane u Klobuku prema Vojnićima.

Tako će se akcija nastaviti sutra čišćenjem kanala od vodozahvata-brane u Klobuku prema Vojnićima.

Ove godine u akciju čišćenja kanala uključili su se i djelatnici JP Parkovi doo Ljubuški. Danas su četiri djelatnika Parkova pomagali mještanima u čišćenju.

Inače, ovakve akcije provode se proteklih 20 godina i od vitalnog su značaja za mještane ovih sela s obzirom da skoro svako domaćinstvo crpi vodu iz ovog kanala za natapanje poljoprivrednih dobara.

Akciju čišćenja kanala dugog 15 kilometara, izgrađenog 60-ih godina prošlog stoljeća, organizirale su mjesne zajednice Šipovača-Kašče i Vojnići.

U fotogaleriji donosimo nekoliko slika iz Šipovače




Radio Ljubuški

Općina za komunalnu djelatnost izdvaja 920.000 maraka

Jedan od najvažnijih čimbenika koji svjedoče i pokazuju razinu razvijenosti te opći standard svake općine jest stanje komunalne infrastrukture. Ona je ujedno i ogledalo općeg napretka, ali i pokazatelj koliko se općinska vlast brine za svoje građane. Zato se svake godine iz određenih izvora i općinskog proračuna izdvajaju novčana sredstva za te namjene, piše Večernji list BiH

Plan prihoda

U 2018. godini općina Ljubuški planira uložiti u komunalnu djelatnost 920.000 KM. U tom cilju napravljen je plan prihoda i program radova komunalnog gospodarstva za komunalnu djelatnost u 2018. godini, koji je usvojilo Općinsko vijeće Ljubuški, a njime se predviđa da će se planirana sredstva od 920.000 KM namaknuti iz dva izvora - od komunalnih naknada 800.000 KM i iz općinskog proračuna 120.000 KM. Plan sadrži detaljan raspored tog novca. Ukupno je šest skupina komunalnih djelatnosti koje će ta sredstva dobiti i koristiti. Prva je odvodnja atmosferskih voda i za te potrebe izdvojit će se 80.000 KM. Što se tiče samih radova, oni se odnose na održavanje i čišćenje odvodnih kanala. Druga skupina je održavanje čistoće javnih površina, za koju je namijenjeno 40.000 KM, a pod tim se podrazumijeva čišćenje javnih površina te skupljanje i odvoz otpada.

Najskuplje održavanje cesta

Treća skupina je održavanje javnih površina. Za to se planira utrošiti 200.000 KM, a posao se odnosi na održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, trgova, parkova, igrališta i drugih javnih površina osim javnih cesta. Slijedi održavanje nerazvrstanih cesta i za tu djelatnost predviđeno je najviše novca - 280.000 KM. No, to je i razumljivo s obzirom da se radi o opsežnom poslu - 17 različitih djelatnosti: nadzor i pregled cesta, osiguranje preglednosti, postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije, popravci prometne signalizacije, uređenje raskrižja, sanacija asfalta i rupa, uklanjanje nanosa, naplava, snijega i leda, kosidba korova i divljeg raslinja uz cestu, saniranje i tamponiranje makadamskih cesta i poljskih putova, asfaltiranje nerazvrstanih cesta i drugi radovi potrebni za osiguranje prohodnosti i sigurnosti prometa na cestama. Peta skupina i namjena je održavanje groblja, za što je planirano 90.000 KM, a odnosi se na održavanje i uređenje Novog gradskog groblja Ljubuški. Na kraju je jako važna komunalna djelatnost javne rasvjete. Za nju je predviđen značajan iznos - 230.000 KM.

Ivan Kaleb / Večernji list


VEZANO:

Olga Čuljak i Marta Šaravanja proglašeni najčitateljima Knjižnice Ljubuški

Olga Čuljak i Marta Šaravanja jučer su proglašeni "Najčitateljima 2017. godine".

Drugu godinu zaredom, kao poticaj za čitanje, Knjižnica Ljubuški u siječnju izabire Najčitatelje – jednog u kategoriji učenika osnovnih škola te jednog kategoriji odraslih.

Prilikom odabira najčitatelja, vodilo se računa o tome tko su članovi Knjižnice Ljubuški koje su knjižničarke zapazile kao marljive i vrijedne, koji puno čitaju, rado dolaze u knjižnicu i na vrijeme vraćaju posuđene knjige, a ujedno su tijekom 2017. godine posudili najveći broj knjiga.

U kategoriji učenika osnovnih škola najviše je čitala Marta Šaravanja, dok je Olga Čuljak proglašena "Najčitateljem" u kategoriji odraslih. Najčitatelji su dobili vrijedne nagrade. Naime, Olga Čuljak dobila je ručni sat, enciklopediju, te besplatnu člansku iskaznicu za 2018. godinu, a Marta Šaravanja nagrađena je tabletom, enciklopedijom i besplatnom članskom iskaznica za 2018. godinu.

Prigodne nagrade uručio im je Ivan Bebek, ravnatelj JU “Kulturno-športski centar” Ljubuški. On je također dodijelio i nagrade koje su osigurane za drugoplasirane i trećeplasirane čitatelje u obje kategorije.

Pored proglašenja Najčitatelja, u Knjižnici Ljubuški su jučer odlučili nagraditi i nekoliko vjernih dugogodišnjih čitatelja, koji su na poklon dobili besplatne članske iskaznice. 

Svečanost proglašenja najčitatelja, glazbenom točkom na gitari, uveličao je Toni Petrović, učenik Glazbene škole Ljubuški.

Ivica Vizentaner, voditelj Knjižnice Ljubuški je rekao kako je cilj ovog projekta promicanje čitanja, nadasve kod učenika osnovnih škola, ali i kod odraslih, razvijanje ljubavi prema knjizi kao izvoru znanja, te ujedno, razvijanje navike korištenja knjižnice i njezinih sadržaja tijekom cijelog života.

Radio Ljubuški

četvrtak, 11. siječnja 2018.

Prijava karnevalskih skupina za 20. Ljubuški Karneval

Osuđeni narode nesuđene države, braćo priko Vrljike, bosa Maro priko Bosne, i svi dragi susjedi Hrvatske Republike Herceg-Bosne!!! Baci brigu na veselje, smijeh do daske i svi pod maske!

Dvadeseti Ljubuški Karneval održat će se 11.veljače, na posljednju nedjelju prije početka korizme, kako je običaj u Ljubuškom. U sklopu karnevala, održat će se mimohod karnevalskih skupina ulicama grada, i predstavljanje karnevalskih skupina na športskom centru. Sve karnevalske skupine koje se prijave za sudjelovanje imaju mogućnost nastupa na športskom centru u maksimalnom trajanju od 3min. 

Dječje skupine svoj će nastup izvesti na dječjem karnevalu sedam dana ranije.

Ukoliko želite sudjelovati na ovogodišnjem Ljubuškom Karnevalu kao karnevalska skupina možete se prijaviti najkasnije do 5.veljače.

Svi koji se prijave za sudjelovanje u karnevalskom mimohodu dobit će od organizatora tablu sa natpisom imena svoje grupe i zastavu. 

Za sudjelovanje u auto-koloni prijave nisu obavezne.

Prijaviti se možete na našu e-mail adresu: ljubuski.karneval@gmail.com, putem facebooka, ili na broj telefona kod tajnice karnevalskog društva: 063/701-017 Jagoda Jelavić

Karnevalsko društvo Prolog

utorak, 9. siječnja 2018.

Obavijest o odgodi čišćenja kanala

Akcija čišćenja vodonatapnog kanala Klobuk-Vojnići-Šipovača-Veljaci, najavljena za srijedu i četvrtak, odgađa se za petak i subotu, 12. i 13. siječnja po ustaljenom rasporedu:

prvi dan – čišćenje po dionicama

drugi dan – zajedničko čišćenje od Kabaševa mosta s početkom u 8.00 sati.


MZ Šipovača-Kašče, MZ Vojnići


četvrtak, 4. siječnja 2018.

Poziv na čišćenje kanala

Akcija čišćenja vodonatapnog kanala Klobuk-Vojnići-Šipovača-Veljaci održat će se u srijedu i četvrtak, 10. i 11. siječnja po ustaljenom rasporedu:

prvi dan – čišćenje po dionicama

drugi dan – zajedničko čišćenje od Kabaševa mosta s početkom u 8.00 sati.

Kako bi se osigurali što bolji uvjeti za čišćenje kanala, dotok vode biti će zaustavljen u subotu, 6. siječnja.

Pozivamo mještane, korisnike kanala na odaziv akciji kako bi se ista uspješno provela za nesmetani tok vode koja život znači za naš kraj.

Sa sobom ponijeti odgovarajući alat!

MZ Šipovača-Kašče, MZ Vojnići

Signal Radija Ljubuški "dobacio" do Finske

Ugodno nas je iznenadila poruka radio amatera Marka Braska kako je signal Radija Ljubuški „dobacio“ čak do daleke Finske.

Marko živi u južnoj Finskoj, u gradiću Espoo koji je sasvim blizu glavnog grada Helsinkija.

Marko je Radio Ljubuški slušao 15. lipnja prošle godine, i to od 11:18-11:20 sati toga dana, na našoj FM frekvenciji 99.40 MHz.

Marko objašnjava kako je njegov hobi već 35 godina “FMDX-slušanje”, odnosno, pokušaji da se na običnoj tehnici čuju daleke radio stanice uvijek kada uvjeti u ionosferi pružaju takvu mogućnost.

- To se događa desetak puta tijekom ljeta kada se signali radio stanica reflektiraju sa visine do 100 km natrag na površinu zemlje prenošeni i do 1500 – 2500 km od odašiljača, poručio nam je Marko.

„Ovdje u Finskoj moguće je čuti emitiranje na FM frekvencijama iz srednje, a i čak iz južne Europe.

Ovo je uzbudljivo jer ne možeš nikad znati unaprijed iz koje zemlje će se čuti emitiranje.

Trajanje signala koji se čuje varira od nekoliko sekundi do nekoliko minuta i može čak i biti Hi-Fi nivoa“ objašnjava Marko.

Prema njegovim riječima, bavljenje njegovim hobijem omogućavaju mu dobri prijemni aparati – „Moj radio je Sony XDR-F1HD i koristim 2 x antenu tipa “yagi” od 8 elemenata (antena na slici)“, poručio je.

Marko se u Finskoj, odakle nam je poslao i dio snimke emisije Radija Ljubuški, pored radio-hobija bavi se i raznim sportovima, zajedno sa suprugom, šetogodišnjom kćerkom i 16-godišnjim sinom.

Radio Ljubuški

____________________________________________________________________

Markovu poruku prenosimo u cijelosti:

"Zdravo, pozdravljam vas sa juga Finske!

Zovem se Marko, 49 godišnjak sam i živim u gradu Espoo koji je sasvim blizu glavnog grada Helsinki.

Imam za vas dosta prijatnih novosti, izgleda da sam slušao vašu radio stanicu ovde u Finskoj !! 

To se desilo 15.6.2017 u 11:18-11:20 časova po vašem vremenu u lokalji na talasnoj dužini 99.40 MHz.

Moj hobi je 35 godina bio “FMDX-slušanje”, dakle pokušavam slušati/čuti strane radio stanice uvek kad uslovi u jonosferi daju takvu mogućnost. To se dešava desetak puta tokom leta kada signali radio stanica reflektiraju sa visine do 100 km natrag na površinu zemlje prenošeni i do 1500 – 2500 km od odašiljača.

Ovde u Finskoj moguće je čuti emitovanje na FM frekvencijama iz srednje a i čak iz južne Evrope. Ovo je uzbudljivo jer ne možeš nikad znati unapred iz koje zemlje će se čuti emitovanje. Trajanje signala koji se čuje varira od nekoliko sekundi do nekoliko minuta i može čak i biti Hi-Fi nivoa.

Imam dobre prijemne aparate. Moj radio je Sony XDR-F1HD i koristim 2 x antenu tipa “yagi” od 8 elemenata.(foto)

Pored mom radiju hobi sam intersted u mnogim sportovima. Također Volim da provodim vrijeme sa svojom porodicom, moj stari 6 godine kćerka i 16 godina sina."

srijeda, 3. siječnja 2018.

Podaci o upisu u matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih za općinu Ljubuški u 2017. godini

Prema podacima matičnog ureda općine Ljubuški za 2017. godinu u matičnu knjigu rođenih upisano je 317 djece, u matičnu knjigu umrlih upisane su 362 osobe, a broj vjenčanih parova je 112.

U odnosu na prethodnu, 2016. godinu, više je rođene djece, više je vjenčanih parova, te manje umrlih.

Podsjetimo, u 2016. godini u matičnu knjigu rođenih u općini Ljubuški bilo je upisano 309 djece, u matičnu knjigu umrlih upisane su 383 osobe, dok je broj vjenčanih parova bio 99.

U 2015. godini broj rođenih iznosio je 301, upisanih u knjigu umrlih 422, vjenčanih parova bilo je 129.

U 2014. godini broj rođenih iznosio je 206, upisanih u knjigu umrlih 246, vjenčanih parova bilo je 140.

Pogledajte grafikon sa brojem rođenih, umrlih i vjenčanih u Ljubuškom za 2014., 2015. i 2016. i 2017. godinu.

Radio Ljubuški