"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

srijeda, 30. kolovoza 2017.

U suhom koritu Tihaljine zaglavila i štuka

Da se nikada nije sigurno što voda nosi, pokazuje i primjer suhog korita Tihaljine, u kojem je zaglavila i jedna prava pravcata štuka! Jest da su ribiči već prije godinu dvije upozoravali da su dobili opasnu konkurenciju, ipak je potvrda tomu nešto drugo. Staro je pravilo gdje je jedna, ima ih sigurno više. Na žalost, trenutačno nema jer je korito rijeke suho, međutim pravo je iznenađenje od kuda štuka u Tihaljini, kako se na dijelu od izvora u Peć Mlinima, pa do vrela Klokun u Klobuku, zove rijeka Trebižat.

Manje više poznato je da je štuka riba ravničarskih rijeka, a od kuda se nastanila u Tihaljini, odnosno Trebižatu, teško je reći, tek poznato je da među ribičima nije omiljena, jer imaju zajedničke preokupacije izlov ribe.

Već ličinka štuke pokazuje afinitet prema “mesu” na meniju su im plantkon i ličinke raznih kukaca. Kada za šest tjedana naraste u dužino 6 do 8 centimetara, štuke zanima samo riba. U pravilu napada bolesne, ranjene i spore ribe, ali tko im svijetli. Kad joj se pruži prilika štuka će zbog promjene jelovnika, rado će preći na žabe, pa i glodavce. Za štuku bi se moglo reći da je svežder. Kao klasični lovac skriva se iza stabala u vodi, slomljenog granja, žbunja i kamenja, vrebajući plijen kojeg onda “melje” sa čak 700 zuba.

Za pretpostaviti je kako je prije “nasukavanja” štuka na slici, imala obilnu gozbu, jedući slabije, odnosno od sebe manje izdržljive ribe.

D. Musa / Radio Čapljina

utorak, 29. kolovoza 2017.

EGZODUS STANOVNIŠTVA DONIO BRIGE POSLODAVCIMA: U Hercegovini sve manje jeftine radne snage

Gospodarska i financijska kriza u BiH, koja još uvijek ne prolazi, rezultirala je velikim brojem nezaposlenih, međutim, unatoč tome, u posljednje vrijeme govori se o nedostatku radnika i stručnjaka u pojedinim djelatnostima, a među njima je i građevinarstvo.

To je posebice izraženo u Hercegovini, gdje nedostaje visokih i srednjih stručnih građevinskih kadrova, a posebice majstora različitog zanatskog profila – kao i pomoćnih radnika.

”U građevinarstvu su trenutačno teškoće i s nedostatkom posla i s nedostatkom radne snage, i inače s devastacijom struke, i građevinske i arhitektonske, koja se veže uz nas. Sve se manje i manje uvažava, glavni razlog tome je nedostatak kvalitetnih kadrova, a ono što ih ima, ne može pokriti sve poslove. Što se tiče zanata, u građevini svakog zanata fali, počevši od zidara, tesara, armirača, podopolagača, krovopokrivača, sve to je deficitarno. Osobno, još uvijek s tim nemam problema, budući da su u mojoj tvrtki ljudi koji su stari više od 50 godina i koji su ‘isklesali’ i usavršili zanat. Ali, nemaš mladih ljudi koji imaju zanat i koji ga žele dodatno učiti, takvih je vrlo malo, u sitnim se postocima mogu mjeriti. Teško mi je reći što je uzrok tome, može se nagađati, ali u ovakvom okruženju, kakvo je naše, teško je to decidirano objasniti”, kaže Anton Tonćo Vukojević, vlasnik tvrtke TD Company, koja ima 25 zaposlenih.

Vukojević dodaje da je jedan od razloga i odlazak u inozemstvo, prvenstveno u Njemačku, a apsurd je da odlaze i oni koji imaju posao te sigurna i pristojna primanja i standard. Potkrepljuje to i podatkom da su na većinski hrvatskom području Hercegovine, gdje su uglavnom hrvatska poduzeća, primanja u građevinarstvu 50 i više posto veća nego, primjerice, na istočnoj strani Mostara.

”U Hercegovini je prosječna satnica građevinaca između sedam i osam maraka, izuzev istočne strane Mostara, gdje nije veća od četiri do pet maraka. Zato su konkurentniji i dobivaju posao. Međutim, i tu je isti problem kvalitetne radne snage, nedostaje ih kao i svima nama. Kvalitetni ljudi odlaze, svi oni koji znaju nešto odoše vani, eto, u zadnjih godinu dana otišlo je sedam mojih ljudi. Gledajući općenito tu pojavu, neshvatljivo je da su otišli i ljudi koji su ovdje bili materijalno i financijski situirani, tako da ne vidim da su ekonomski razlozi jedan od glavnih razloga sadašnjih migracija”, zaključuje Tonćo Vukojević.

I u tvrtki Gradnja Vranješ se susreću s nedostatkom kadrova i stručnih radnika.

”Fali nam svega, inženjera, tehničara, tesara, zidara, armirača, pomoćnih radnika… Ali kao poduzetnik gledam to s jedne strane i kao nešto pozitivno, jer će se naša struka i branša početi cijeniti. Došlo se na jednu razinu gdje nas nitko nije cijenio i poštivao iz razloga jer nas je bilo previše i lako se moglo doći do nas. Sad imamo problem da nas fali i to nam daje mogućnost da s manjim kapacitetima možemo raditi kvalitetnije, imati bolju cijenu i da nas ljudi malo više cijene. Naša satnica ovisi o vrsti posla, od tome što tko radi, kreće se u rasponu od pet do deseta maraka”, objašnjava Dalibor Vranješ, vlasnik tvrtke Gradnja Vranješ.

U poduzeću Kons, Zlatko Leko je kratko rekao: ”Nedostaje nam građevinskih inženjera, arhitekata i građevinskih tehničara, a ostale radne snage imamo dovoljno”.

Unatoč nastojanjima tajnice u najvećem ljubuškom građevinskom poduzeću Mucić&co., Večernji list nije mogao doći do vlasnika Stanislava Mucića, koji je bio na putu. No, doznaju da i oni muku muče s problemom radnog kadra. Svjedoči to i podatak da su 27. lipnja raspisali natječaj za 30 radnika VKV i KV stručne spreme.

”Nešto smo pokrili, a nešto nismo, to je, ukupno gledajući, problem strukturne prirode”, kaže jedan od rukovodećih ljudi u poduzeću.

Mate Vučić je ugledni graditelj stanova u Ljubuškom i poznavatelj struke. –
”Vlada velika radna kriza za sve struke, a posebice za zanatske. Ponekad je teško naći ličioca, električara, vodoinstalatera, keramičara, zidara, tesara, vozača građevinskih strojeva, svega toga manjka”, kaže Mate Vučić.

Ivan Kaleb / Večernji list

Ljubušanka napadnuta zbog majice HOS-a

Zbog majice HOS-a u Zadru je 26. kolovoza napadnuta Ruža Ćuže Martinović, koja se u tom trenutku s obitelji vraćala iz starog grada.

"Dogodilo se 26. 8. u Zadru na mostu iz starog grada oko 23 sata i 30 min

Moj suprug ja i moje dvije unuke, moj nećak iz Ljubuškog sa svojom suprugom i djecom. Prilikom povratka iz starog grada noseći na sebi majicu HOS-a odjednom ničim izazvan jedan čovjek možda 40 godina počne vrijeđati obilježje H.O.S.a .Kaže podrugljivo

“Vidi što nosi HRVATSKE OBRAMBENE SNAGE -HOS . Ustaša je li ? ” 

Ja zastanem i kažem mu :

” Ove Ustaše su takve bjednike kao ti branili 91 . ”

A on krene prema meni da bi me udario .

U trenutku tom skočise moj suprug i nećak i pitaju ga je li on ima neki problem . Otišao je bez riječi tako da se Bogu hvala završilo mirno zahvaljujući hladnim glavama mojih inače tko zna Što bi bilo .Sa ovim hoću reci koje kuraže su dobili sinovi partizana i kakav je odnos prema Braniteljima koji su stvarali ovu Državu .

Ja ću nositi majicu HOS-a pa makar morala u zatvor . Neću se pokoriti jer se nisu ni moji strici ,ujci , ni moj otac ovakvima klanjali .U to ime ZA DOM SPREMNI"

Ruža Ćuže Martinović

****************

Nije riječ samo o uklanjanju ploče poginulim pripadnicima HOS-a poradi Srbima i “antifašistima” neprihvatljivog pozdrava Za Dom Spremni iz Domovinskog rata . Stvari treba , onaj tko je pametan ,sagledati mnogo šire.

O povijesti pozdrava Za Dom Spremni ispisano je na tisuće kolumni .I nisu vrijedila pojašnjenja .Nikakvo Vijeće za suočavanje s prošlošću (posebice ako znamo sastav tog Plenkovićevog vijeća ) , ni jedan čelnik stranke , pripadnik nacionalne manjine, “antifašista ” , liberal ne će uvjeriti veliku većinu Hrvata da je pozdrav Za Dom Spremni zločinački pozdrav

Pozdrav za Dom Spremni je simbol hrvatskog Domovinskog rata i čak i oni koji to znakovlje nikada nisu nosili na svojim odorama a sudionici su Domovinskog rata ne vide ni jedan razlog da se pozdrav i prekršajno kažnjava a ne još i da mu se daje status zločinački

“Gospodo “ predsjednici stranaka , “antifašisti” i raznorazni Pupovci , Teršeličke Borićke , Pusići, Pilseli , Tomići i slični dobro promislite u što srljate iz dana u dan

Obitelj Ruže Čuže Martinović je ostala kako sama ona kaže ” hladne glave “ a vi se prije svega upitajte hoće li hrvatski narod i svi branitelji ostati ” hladne glave” na sve ove provokacije na novo kriminaliziranje Domovinskog rata i novog pokušaja da se taj rat proglasi zločinačkim pothvatom

Već spomenuta “gospodo “ vi ste izravni krivci već sada za sve ono što bi se moglo dogoditi jer ne će svi ostati “hladne glave ”

Ruža Čuže Martinović nam je poslala poruku što se dogodilo. Ruža Čuže Martinović se ne će odreći ni pozdrava ni majice sa pozdravom ni branitelja .Ne će to ni narod koliko god si vi utvarali da možete to zakonom napraviti .

Nije to uspio ni zločinac Tito sa svojim represivnim aparatom za čitave godine zločinačkog vladanja nećete to moći ni vi …..

Daran Bašić / Hrvatsko nebo

PROMOVIRANA KNJIGA DR. PRLIĆA: “Herceg Bosnu sotoniziraju protivnici ravnopravnosti Hrvata”

-Onima koji su bili protiv Hrvatske republike Herceg Bosne bilo je u interesu da se Hrvati ne obrane. Oni su bili i ostali prtiv ravnopravnosti Hrvata u BiH, rečeno je večeras na svečanoj akademiji, kojom je u hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača u Mostaru obilježena 24. obljetnica utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.

“Kapitalno djelo hrvatske historiografije”

U okviru svečane akademije, kojoj su nazočili brojni hrvatski dužnosnici u tijelima vlasti od državne, preko federalne do županijskih i općinskih razina, te osobe iz javnog života predstavljena je knjiga “Prilozi za povijest Hrvatske republike Herceg Bosne”, autora dr. Jadranaka Prlića, predsjednika Vlade HR HB.

Predstavljači su Prličevu knjiga koja sadrži tri sveska i blizu 2100 stranica kroz šest poglavlja ocjenili su ” izuzetno vrijednom i važnom znanstvenom studijom”, te “kapitalnim, grandioznim djelom hrvatske historiografije”.

Knjiga dr. Jadranka Prlića, koji u Haagu iščekuje drugostupanjsku presudu obuhvaća sve ključne događaje, procese i aktere od 1990. do 1995.

Govoreći o uspostavi Hrvatske republike Herceg Bosne, o čemu u knjizi piše dr. Prlić, predsjednik Glavnog vijeća HZ HB mr. Vladimir Šoljić kazao je kako je to jedan od najvažniji događaja u povijesti hrvatskog naroda.

Šoljić: Protivnici HR HB bili i ostali protivnici ravnopravnosti Hrvata


– Ona nije uspostavljena da bi se rušila BiH, već da bi se Hrvati obranili i obranila BiH. Bez HR HB i HVO-a bio bi ostvaren velikosrpski plan osvajanja BiH. HR HB i RH pomogli su i u naoružavanju muslimanske vojske Armije R BiH i zbrinjavanju tisuća bošnjačkih izbjeglica. Zbog čega se onda Herceg Bosna danas sotonizira i tko to čini retorički se upitao Šoljić i ponudio odgovor: Zato jer nekima nije bilo u interesu da se Hrvati obrane. Oni koji su bili protiv HR HB bili su i ostali protivnici ravnopravnosti Hrvata, kazao je, te dodao:.

-Oni koji su osporavali HR HB, danas osporavaju Hrvatima pravo da sami biraju svoje političke predstavnike, kao da su Hrvati idioti pa trebaju tutore, osporavaju im da imaju svoj rtv servis, što u Europi imaji i nacionalne manjine, a u posljednje vrijeme osporavaju i pravo Republici Hrvatskoj da poveže svoj teritorij pelješkim mostom, kazao je Šoljić.

On je ocjenio besmislenim teze o tome kako su Hrvati sami dobrovoljno napustili svoja prijeratna staništa, te kako je HR HB- udruženi zločinački podhvat. Kazao je kako je HR HB imala uređenu vlast koja je osiguravala i funkcioniranje gospodarstva, zdravstva i školstva, primila tisuće izbjeglica, te pomagala i naoružavanje Armije R BiH, a pokazatelj njene uspiješnosti je i to što je u vrijeme postojanja prikupila više poreza nego bošnjački (RBiH) i srpski entitet ( RS) zajedno.

Šoljić je na kraju izrazio uvjerenje da će hrvatsko političko vodstvo naći načina da zaštiti svoj narod i da će u dogovoru s predstavnicima druga dva naroda posatići dogovor o uređenju države.

Raguž: Hrvati počinili najmanje zločina

Ravnatelj Dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž iznio je podatak naveden u knjizi dr. Prlića kako je u vrijeme rata s prostora pod nadzorom HVO-a protjerano 112.000 Bošnjaka i Srba, s prostora pod nadzorom Armije RBiH 529.000 Hrvata, a s prostora pod nadzorom srpskih snaga 586.000 Hrvata. Armija R BiH imala je 331 logor, u kojem je zatočeno bilo 14.441 Hrvat, od čega ih je ubijeno 632, a 50 ritualnim odsjecanjem glave. Armija R BiH uz to je ubila 1051 hrvatskog civila.

-Kako to da su HR HB i HVO udruženi zločinački podhvat, a oni koji su po svim elementima, počinili višestruko više zločina, nije, upitao se Raguž. On je kazao kako je dr. Prlić u svojoj knjizi precizno naveo podatke o stradanjima sva tri naroda i zločinima koje su počinile sve vojske, što pokazuje objektivnost u njegovu pristupu. Dr Prlić u knjizi iskazuje i poštovanje prema žrtvama bošnjačkog i srpskog naroda, očekujući isto takvo poštovanje od drugih prema hrvatskim žrtvama. Dr. Prlić se pišući ovu znanstvenu sudiju, napomenuo je Raguž, koristio svim relavantnim domaćim i međunarodnim izvorima.

Ravnatelj Dokumentacijskog centra Domovinskog rata RH dr Ante Nazor ocjenio je kako je Prlićeva knjiga “kapitalno djelo hrvatske historiografije”, ali i značajna memoarska građa jer je Prlić akter događaja o kojima piše.

Nazor je predstavljajući Prlićevu knjigu naveo i podatke objavljen u knjizi iz Analize Državne agencije za informiranje SAD u kojoj se navodi kako se, nakon rata, onemogućava povratak 200.000 Hrvata na prostore pod nadzorom Armije R BiH, o ubojstvima hrvatskih povratnika, povezanosti Sarajeva s Teheranom. U toj analizi navodi se kako je čak 42 posto Hrvata pretrpjelo ratnu štetu naspram 15 posto Bošnjaka i 13 posto Srba, ali su unatoč tom najspremniji oprostiti svojim progoniteljima i žrtvama. Citirao je i misao dr Miroslava Tuđmana, iz njegove netom objavljene knjige: “Ako je Europski parlament prihvatio federalizam kao načelo organizacije BiH, kako se onda Republika Hrvatska čija je službena politika cijelo vrijeme zagovarala upravo federalni ustroj BiH može optuživati za stvaranje nekakve velike Hrvatske na račun BiH”.

Nazor: Ključne činjenice koje Haag ne smije zaobići

Nazor je naveo i nekoliko ključnih činjenica koje Haag ne bi smio zaobići pri donošenju pravosnažne presude u prdmetu “Prlić i ostali”. A to su:

-Republika Hrvatska dosljedno se zalagala za cjelovitost BiH u njezinim međunarodno priznatim granicama. RH pozvala je Hrvate u BiH da izađu na referendum i zahvaljujući Hrvatima u BiH referendum o neovisnosti BiH je uspio. Za razliku od Srbije koja to nije učinila do kraja rata, Hrvatska je među prvima priznala neovisnost BiH. Republika Hrvatska prihvaćala je i podržavala sve mirovne planove za spriječavanje i zaustavljanje rata u BiH, a HR HB nastala je u skladu s međunarodnim mirovnim planovima, koji su predviđali uređenje BiH kao federativne države. Republika Hrvatska naoružavala je Armiju R BiH i zbrinjava na tisuće izbjeglica iz BiH, među njima i veliki broj bošnjačkih izbjeglica, dok je istovremeno napadana s teritorija BiH, kazao je dr. Nazor.

On je na kraju citirao riječi generala Slobodana Praljka, izrečene u žalbenom postupku pred Haškim sudom: -Nikada u povijesti ratovanja jedan narod nije pomagao vojsci drugog naroda i onda kada je ta vojska to dobiveno oružje koristila protiv onih koji su joj pomogli”.

Ančić: Grandiozno djelo- kad stigne na internet

Na promocije knjige dr. Jadranka Prlića govorio je i povjesničar dr. Mladen Ančić, profesor Sveučilišta u Mostaru. Kazao je kako je dr. Prlić pisao iz perspektive pravne države, no kako je njegova nevolja što se suočava s institucijama koje nisu utemeljene na konceptu pravne države, kao što su OHR ili Haški tribunal.

On je govorio i o tri koncepta BiH koji su rezultati tri različite tradicije. Prlićevu knjigu dr Ančić smatra “grandioznim djelom” temeljem svake buduće rasprave i ključnom za razumjevanje onog što se događalo u razdoblju od 1990. do 1995. godine. Naglasio je, kako će Prlićeva knjiga postati “ono što treba postati” tek kada bude objavljena na internetu.

Svečanoj akedmiji kojom je obilježena 24. obljetnica utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne nazočili su, među ostalima i predsjedatelj Predsjedništva BiH dr Dragan Čović, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog Sabora BiH dr Božo Ljubić, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, čelnici Zastupničkog i Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak i Borjana Krišto, i drugi hrvatski dužnosnici.

Čović: BiH preživjela zahvaljujući HR HB

“Došlo je konačno krajnje vrijeme da BiH uredimo po mjrii svih naroda. To je jedan zadatak koji je pred nama. Herceg Bosna je bila jedan veliki projekt da bi BiH uopće preživjela, kazao je predsjedatelj Predsjedništva BiH dr Dragan Čović novinarima uoči svečane akedmije.

Govoreći o svojim očekivanjima od pravosnažne presude Haškog suda političkim i vojnim dužnosnicima HR HB Čović je kazao kako o presudi odlučuje sudsko vijeće.

-Duboko sam uvjeren da pet ljudi koji se nalaze u Haagu i jedan u Zagrebu ničin nisu zaslužili da se danas ima takav odnos prema njima.

Govoreći, pak o knjizi dr Prlića rekao je kako ona “govori i dokumentira značaj projekta Herceg Bosne u okviru BiH”

HMS

ponedjeljak, 28. kolovoza 2017.

Na današnji dan proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, gospodarstvena i područna cjelina hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenoga 1991. godine.

Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji.

Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: Bosne i Hercegovine, od kojih je sastavljena država Bosna i Hercegovina. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac i Ravno), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf - današnja općina Dobretići) i dijelovi Sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj - današnja općina Usora, dijelovi općine Teslić, Vareš i dijelovi općine Kakanj).



Od 28. kolovoza 1993. godine, utemeljena je i Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne, koju je činilo 15 ministarstava s ovlastima prostora pod kontrolom HVO-a: 

Jadranko Prlić - predsjednik Vlade
Jozo Marić - ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa
Krešimir Zubak - ministar pravosuđa i uprave
Jozo Martinović - potpredsjednik Vlade i ministar finanCija
Ivan Čuljak - potpredsjednik Vlade
Valentin Ćorić - ministar unutarnjih poslova
Perica Jukić - potpredsjednik Vlade i ministar obrane
Zulfo Robović - ministar obnove i razvitka
Ilija Kožulj - ministar prometa i veza
Ivan Bagarić - ministar zdravstva
Ilija Žuljević - ministar rada, socijalne skrbi i obitelji
Mile Akmadžić - ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose
Vladimir Šoljić - ministar energetike, industrije i rudarstva
Ilija Krezo - ministar trgovine, turizma i poduzetništva
Marko Božanović - ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Pojam Herceg Bosne i danas je stožerni i politički aktualan u razrješenju zamršene društveno-političke situacije u BiH. Ma na koji način bio tretiran, pro - et contra - on će utjecati na budući državni ustroj BiH.

HRHB

ponedjeljak, 21. kolovoza 2017.

CIJELO SELO PLAKALO NA OPROŠTAJU OD OMILJENOG ŽUPNIKA Šok, tuga i suze ispratili su don Marina Marčića nakon 26 godina službe

Velik broj ljudi prisustvovao je oproštajnoj misi don Marina Marčića u župi Stilja kraj Vrgorca.

Njegov odlazak nakon 26 godina župljani su vrlo teško i emotivno doživjeli, nakon što su od nadbiskupa Barišića tražili i molili da mu produži službu u Župi. Nažalost, njihova molba nije uslišana, a don Marin je u nedjelju odslužio oproštajnu misu.

U nešto više od četvrt stoljeća otkad je ovaj svećenik iz Krila Jesenica došao u vrgorački kraj, mnoge stvari su se promijenile, tvrde stanovnici tog mjesta.

- Don Marin Marčić je došao u ovaj kraj kad gotovo nitko nije išao u crkvu. No on je uspio sve pridobiti, danas su crkve pune, sva djeca idu na vjeronauk. I oni najrigidniji pobornici partije su popustili pred njim, gotovo svaka kuća prima svećenika. Nakon više desetljeća jedan naš momak odlučio je prihvatiti svećenički poziv. Takvu duhovnu obnovu nitko nije napravio na ovim prostorima, no nije on samo naš župnik, on je svećenik cijele Vrgoračke krajine i mnogi ljudi iz Hercegovine dolaze kod njega. No, pored duhovne obnove don Marin je obnovio sve sakralne objekte u župi - rekao je nedavno Tiho Tolj za Slobodnu Dalmaciju.

Župljane je najviše pogodilo što ni ne znaju razlog premještaja omiljenog svećenika u Donji Muć. Zato su ga svi na oproštajnoj misi izgrlili, izljubili, a na koncu su se svi zajedno fotografirali pred crkvom za uspomenu.

Jutarnji.hr

četvrtak, 17. kolovoza 2017.

Cerno/Crnopod/Miletina pobjednik „Unitrade 14. MNL MZ općine Ljubuški 2017. godine“

Pobjednik „Unitrade 14. MNL MZ općine Ljubuški 2017. godine“ je momčad Cerna/Crnopoda/Miletine.

Cerno/Crnopod/Miletina je u finalnoj utakmici odigranoj sinoć na prepunom Centru malih športova u Ljubuškom pobijedilo Veljake/Orahovlje 4: 2 nakon boljeg izvođenja šesteraca (u regularnom dijelu utakmica je završila 2:2).

Veljaci / Orahovlje - Cerno / Crnopod / Miletina 2 : 4 ( penali ) 2 : 2 ( 0 : 1 ), strijelci : 0 : 1 Marko Vasilj, 1 : 1 Ivica Živkušić, 2 : 1 Marko Petrović, 2 : 2 Milan Vučić; penali : 2 : 3 Milan Vučić, 2 : 3 Ivica Živkušić ( obrana vratara ), 2 : 4 Marko Vasilj, 2 : 4 Ilija Mišetić (obrana vratara )

U utakmici za treće mjesto Crveni Grm je pobijedio Vitinu 2-1.

Crveni Grm - Vitina 2 : 1 ( 2 : 0 ), strijelci : 1 : 0 Luka Herceg, 2 : 0 Luka Herceg, 2 : 1 Ante Pavlak.

Pobjednik „7. MNL MZ općine Ljubuški 2017. godine za dječake do 16 godina starosti“ je momčad Hardomilja/Hrašljana koja je u finalu svladala Ljubuški I 4:2.

Ljubuški I - Hardomilje / Hrašljani 2 : 4 ( 0 : 2 ), strijelci : 0 : 1 Niko Bubalo, 0 : 2 Niko Bubalo, 0 : 3 Niko Bubalo, 1 : 3 Marcelo Miličević, 2 : 3 Marko Čuljak, 2 : 4 Branimir Vištica.


Dodjela priznanja:
Nakon hrvatske himne i zahvale ravnatelja J.U: „KŠC“ Ljubuški Ivana Bebeka, uslijedila je ceremonija dodjele priznanja najboljim momčadima i pojedincima :
„7. MNL MZ općine Ljubuški 2017. god. za dječake do 16 godina starosti“ :
Pokal za fair-play momčad : Stubica
Pokal za treće mjesto i 14 brončanih medalja : Prolog
Pokal za drugo mjesto i 14 srebrenih medalja : Ljubuški I
Pokal za prvo mjesto i 14 zlatnih medalja : Hardomilje / Hrašljani
Najbolji igrač : Branimir Vištica ( Hardomilje / Hrašljani )
Najbolji vratar : Matej Mandić ( Hardomilje / Hrašljani )
Najbolji strijelac : Marko Čuljak ( Ljubuški I ) - 15 pogodaka
Priznanja su podijelili : Predsjednik Općinskog vijeća Ljubuški Tihomir Kvesić, direktor Unitrade Ljubuški Marinko Planinić i Predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić.

„Unitrade 14. MNL MZ općine Ljubuški 2017. god.“ :
Pokal za fair-play : Grab
Pokal za treće mjesto, 14 brončanih medalja i lopta : Crveni Grm
Pokal za drugo mjesto, 14 srebrenih medalja i garnitura dresova : Veljaci / Orahovlje
Pokal za prvo mjesto, 14 zlatnih medalja, garnitura dresova i veliki prijelazni pokal : Cerno / Crnopod / Miletina
Najbolji igrač : Milan Vučić ( Cerno / Crnopod / Miletina )
Najbolji vratar : Zvonimir Sušac ( Cerno / Crnopod / Miletina )
Najbolji strijelac : Marko Petrović ( Veljaci / Orahovlje ) - 9 pogodaka
Priznanje za poseban doprinos turniru : Viktor Herceg ( Crveni Grm )
Priznanja i nagrade su podijelili : Načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić, Ministar financija u Vladi ŽZH Toni Kraljević, Predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić, direktor Unitrade Ljubuški Marinko Planinić, predstavnik Ožujskog piva Bojan Matić, te ravnatelj J.U: „KŠC“ Ljubuški Ivan Bebek.

Radio Ljubuški

subota, 12. kolovoza 2017.

Istaknuti i uspješni Ljubušaci okupili se na Koćuši

Raseljavanje ne mora nužno biti loše za onu općinu ili grad iz kojeg se odlazi, baš naprotiv svi oni koji postignu uspjeh izvan svog rodnog kraja predstavljaju njegovo bogatstvo, piše Večernji list BiH. Upravo sinergija onih koji karijere grade, ili su izgradili negdje drugdje, i onih koji se svakodnevno hvataju u koštac s problemima na kućnom pragu, može biti pokretač brojnih projekata i ideja koje jačaju razvoj lokalne samouprave iz koje potječu i jedni i drugi, ali i šire društvene zajednice.

Općina Ljubuški je već godinama rasadnik pametnih i obrazovanih ljudi koji zahvaljujući svojim sposobnostima zauzimaju vodeća mjesta među političarima, gospodarstvenicima, rektorima, profesorima, pravnicima, svećenicima, kulturnjacima, umjetnicima... u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj, ali i mnogo dalje.

Tako Ljubušaci danas, između ostaloga, imaju svog potpredsjednika Sabora u Republici Hrvatskoj Milijan Brkić, svoju ministricu vanjskih i europskih poslova RH Mariju Pejčinović Burić, zamjenika ministra vanjskih poslova BiH Josipa Brkića, premijera HN županije Nevenka Hercega, ministre u Vladi ZHŽ-a Zdravka Borasa i Tonija Kraljevića... Tu su i gospodarstvenici koji osvajaju tržišta BiH, RH, Njemačke, Amerike, Argentine..., direktore javnih poduzeća koja posluju jako uspješno. Općina je ovo koja trenutačno ima dva rektora Zorana Tomića i Damira Borasa, ali i brojne profesore kako na Sveučilištu u Mostaru, tako i Zagrebu.

Šarolika lepeza istaknutih i uspješnih Ljubušaka okupila se u četvrtak navečer na vodopadu Koćuši, a zamisao ovog pomalo spontanog susreta bio je upravo spojiti “iseljene” i “domicilne”, te pokazati snagu zajedništva. Riječ je o prvom ovakvom susretu, a cilj je idućih godina obogatiti susret Ljubušacima, tako i programom.

Okupljene je na samom početku večeri pozdravio načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić koji je bio domaćin večeri, dok su za ideju i organizaciju zaslužni Miljana Glamuzina i Robert Vidović. Susretu je nazočio i predsjedavajući predsjedništva BiH Dragan Čović, kao i predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, koja je ove večeri među Ljubušacima proslavila svoj rođendan.

Marija Medić Bošnjak / Večernji list


Hidroelektrana i suše uništile Trebižat

Prekrasna rijeka Trebižat, sigurno jedna od najljepših u našoj zemlji, koja teče u Hercegovini uz granicu sa susjednom Hrvatskom, presušila je posljednjih dana u gornjem dijelu svog toka. Razlozi su suša, ali i poslovanje Hidroelektrane Peć Mlini koja posljednjih desetak godina ostavlja ozbiljne posljedice na flori i fauni spomenute rijeke.

Rijeka i njen ekosistem klinički su mrtvi sve od tlačnog cjevovoda elektrane koji je blizu njenog izvora, pa do vrela Klokun, kod sela Klobuk. Četvrto je ovo ovakvo degađanje iz istih razloga, a lokalni ribari i ekolozi iz Gruda i Ljubuškog sjećaju se sličnih stanja 2002. i 2003. godine, kao i 2015. kad nije bilo zaostale vode niti bara, već je sva voda znala isušiti. Bez obzira na sve i u vrijeme najvećih suša morao bi se osigurati protok od 10 litara u sekundi.

“Dokle god je čovjekova aktivnost u suradnji s prirodom i pažljivo planirana, stvari funkcioniraju. Ukoliko nije tako, što je u pravilu slučaj u posljednje vrijeme, tada imamo prilike vidjeti ono što se događa ovih dana. Nedostatak vode uvjetovan je prvenstveno manjom količinom padavina, ali i manju količinu padavina uvjetuju drugi faktori, tako da krivica za loše stvari nikada nije isključivo na teret samo pojedinca, ali unutar zbira prijašnjih, današnjih i budućih loših odluka – centrala Peć Mlini je vodeća i najozbiljnija”, kaže nam Stanko Zlopaša, predsjednik Udruženja Tajna prirode.

Sušni periodi su se događali i ranije, prilikom razgovora sa starijim žiteljima Tihaljine, mjesta u općini Grude pri samom izvoru Trebižata, gdje je i najranjiviji, ustanovljeno je kako je posljednja velika suša koja je uzrokovala prestajanje gornjeg toka prije šezdesetak godina, dok se u periodu rada HE Peć Mlini taj nemili događaj zbio već tri puta.

Nemar energetskog lobija

“Brojke govore za sebe, a uzrok takvoj situaciji svakako je i nemar energetskog lobija prema prirodi i rijeci, koje njima samima, kao i svima ostalima omogućavaju postojanje. Konkretno, Trebižat je rijeka ponornica, a posljednji ponor, koji je zasigurno stvarao zalihe upravo za ovakva sušna razdoblja, je prilikom izgradnje centrale zatvoren i betoniran. Nadalje, pored kanala koji s akumulacije vode na turbine, nalaze se i kanali za odvodnju voda ranije izgradnje te je prvobitno bio plan iskoristiti postojeće. Prema onome što govore mještani, zbog nemogućnosti dogovora između Vodoprivrede i Elektroprivrede, iskopani su novi kanali, a po završetku radova je tok Trebižata zvan Meljava, inače postojan cijelu godinu izuzev u ekstremno suhim mjesecima, odmah po završetku ranog proljeća presušio u cijelosti”, priča nam Zlopaša.

On kaže kako svaki imalo opširniji građevinski radovi na krškim terenima Trebižata prave oku možda nevidljivu trenutnu štetu koja sve više dolazi do izražaja kako vrijeme prolazi.

“Prirodni rezervoari koje je Trebižat čuvao na svom posljednjem ponoru, od izgradnje centrale su zatvoreni kubicima betona, trajno narušeni, tako da se i ime “ponornica” dovodi u pitanje, s obzirom na to da je jedina veza između akumulacija imotsko-bekijskog polja i sliva Tihaljina-Mlade-Trebižat cijev koja vodi na turbinu”, objašnjava Stanko.

Značajne su posljedice i na biljni i životinjski svijet.

“Refleksije na floru i faunu su takve da je npr. štuka, inače predator koji ne obitava na donjem toku Trebižata, koja proteklih godinu-dvije gospodari područjima gdje nema prirodnog neprijatelja, nađena upravo u spominjanim kanalima koje vode na centralu. Dosadašnja prepreka – prirodni ponor Trebižata koji je zatvoren, bio je dovoljan da bi se štuka držala podalje i u svom dotadašnjem okruženju, međutim, nepažljivim manipuliranjem došlo je do niza nepredviđenih i loših faktora, a štuka je samo jedan od njih”, priča naš sagovornik.

Vodostaji se ne mjere kako bi se zaobišle zabrane

Na području mjesta Tihaljina, prvog nizvodno od centrale, dnevne oscilacije vode, od izgradnje centrale, u riječnom koritu budu i preko 50 cm, što su nemogući životni uvjeti za žabe i sve ostale organizme koji žive u “vlažnom” predjelu rijeke, onemogućuju opskrbu vodom, osvježenje, kupanje i navodnjavanje polja lokalnom stanovništvu koje je generacijama čuvalo i pametno koristilo potencijale.

“Vodostaji se službeno ne mjere na najpogođenijim mjestima kako bi se zaobišle zabrane, srušen je slap Lepetinovac za potrebe izgradnje strojarnice, zauzvrat je spominjana izgradnja niza prelivnih brana koje bi ublažile prevelike oscilacije, što se nikada nije sprovelo u djelo. Na službenim stranicama Elektroprivrede HZHB je nemoguće pročitati bilo kakve podatke o spomenutim temama, nadzorna tijela se također ne očituju iako svi žitelji naselja uz rijeke Trebižat svjedoče o njenoj izrabljenosti i sve većim promjenama”, navodi Zlopaša očita kršenja zakona.

Narod ovog područja svjedočio je poplavama i 52 kišna dana tokom ljeta 2013. godine, a već dvije godine poslije gotovo suhom koritu Trebižata, odnosno Tihaljine, što je lokalni naziv za istu rijeku, na dijelu toka od hidrocentrale do prvih sljedećih većih “opskrbljivača” – izvora Grabovo vrilo i Klokun, da bi se ove godine vidio puni ekstrem – totalni prestanak toka. Zahvaljujući svojoj specifičnosti, Trebižat još uvijek postoji i teče srednjim i donjim tokom te još uvijek nudi svoje blagodati, i kao da upozorava da mu zauzvrat trebamo dati samo mir i ograničiti svoja štetna djelovanja.

Spoznaja o energetskom potencijalu voda uništava prirodne ljepote

“HE Peć Milni jest mala centrala, ali i kao takva previše štetna, s obzirom na nježni tok Trebižata. Alternative moramo tražiti u drugim izvorima energije, koliko god bili na prvi pogled ekonomski neprihvatljiviji. Također i u smanjenju potrebe za količinom energije, jer naše sadašnje potrebe premašuju mogućnosti poznatih alternativnih rješenja. Na ovakve teze se u skoro svim krugovima odmahuje glavom, pozivajući se na državni dug i energetski potencijal voda, ali vode imaju prvenstveno životni potencijal koji mora imati prednost nad svim ostalim, u suprotnom sve gubi smisao jer opstanak i blagostanje nisu i ne mogu biti potpuni ukoliko isključuju i zatiru, a posebno ako se poražavajući efekti odražavaju na vodu koja je preduvjet života – kako nastanka, tako i opstanka”, zaključuje predsjednik Udruženja Tajna prirode.

Stanislava Borovac, autorica fotobloga Hodopisi&Slikopisi, godinama krstari ovim krajem i piše o njegovim ljepotama. Priča nam kako živimo u s razlogom nazvanom raju koji čitavom dužinom i širinom krasi tok jedne od najljepših rijeka u Europi i umjesto da u medijima čitamo o njenim ljepotama i ogromnom turističkom potencijalu svjedoci smo medijskih naslova o nebrizi za rijeku Trebižat.

“Žalosno je ovo što se događa s rijekom Trebižat, a još žalosnije je to što je ovo četvrti put u posljednjih desetak godina. Svakodnevno pričamo o opravdanom turističkom potencijalu ovog kraja, a dopuštamo da nam rijeka presušuje redovno. Treba naći razloge i problem rješavati, jer ovo nam treba biti kao alarm. Evo ja sam se danas spustila kanuima od Trebižata do Struga i ne pamtim kad je nivo vode bio ovako nizak, a da i ne spominjem gornji tok i katastrofalne prizore koje smo ovih dana mogli vidjeti u medijima”, kaže Stanislava te dodaje da umjesto da neko ko je stručan i odgovoran krene rješavati ovaj problem, odlučili su ga ignorirati.

“Kakve nam koristi od turističke ponude i svih ovih prekrasnih objekata izgrađenih uz samu rijeku ako nam je svijest o istoj i dalje nerazvijena. Ova rijeka je vena ovog kraja, ne želim ni pomišljati kakve katastrofalne posljedice ignoriranje ovih problema može stvoriti, a evo već i stvara”, tužna je Borovac.

Inzistirati na poštovanju ekološki prihvatljivog protoka

Pavle Spasojević, magistar ihtiologije s Univerziteta Džemal Bijedić, kaže nam kako su ovo stanja koja se jednostavno moraju izbjeći.

“Svaka elektrana, odnosno njen operator morao bi se pridržavati tzv. EPP-a, ekološki prihvatljivog protoka koji je obvezujući. To je čista matematika, ali izgleda da je operator, u ovom slučaju Elektroprivreda HZHB, ne poštuje, što je praksa i na drugim sličnim objektima u našoj zemlji gdje se gleda isključivo na proizvodnju električne energije, a o životu u rijeci niko ne brine. Podsjećam na događanja na Jablaničkom jezeru u veljači ove godine, kao i na rijeci Kraljuščici”, kazao nam je Spasojević, naglašavajući da je odgovornost ponajviše na resornom županijskom ministarstvu.

Rijeka Trebižat od svog izvora u Peć Mlinima do ušća u Neretvu u Strugama ispod Čapljine, duga je ukupno 51 kilometar. Bogata je vrelima, posebno se izdvaja vrelo Klokun za koje kažu da je treće po snazi u našoj zemlji. Trebižat skoro da i nema kamena u svom vodotoku, izuzetno je bio bogat florom i faunom, čuvene su jegulje i riječni rakovi, kao i niz endemskih vrsta.

Poznat je i po čak devet imena, zavisno od dijela toka: Culuša, Ričina, Brina, Suvaja (Posušje), Matica, Vrlika (Imotski), Tihaljina, Mlade i Trebižat (Ljubuški). Trebižat stvara i dva impozantna i prelijepa vodopada Kravice i Koćušu, ali kako je krenulo, pitanje je koliko je bilo što mimo hidroelektrana trajno na ovoj našoj rijeci.

Klix.ba / Ljportal.com


Vlada ZHŽ-a jedna od najneproduktivnijih, zastupnici u Skupštini radili sat vremena mjesečno

Vlada Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) u prvoj polovici 2017. godine imala je jako nizak intenzitet rada i s ukupno 14 održanih sjednica u tom razdoblju, što je upola manje od broja predviđenog Poslovnikom o radu, uz Vladu Posavske županije, jedna je od najneproduktivnijih županijskih vlada u Federaciji BiH.

Podaci su to koje je iznijela nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI) u okviru prezentacije rezultat monitorniga rada Vlade i Skupštine ZHŽ-a za prvih šest mjeseci ove godine.

Djelovanje Vlade ZHŽ-a, pored niskog intenziteta rada, obilježilo je i niska učinkovitost. Sa svega 153 razmotrene mjere za šest mjeseci Vlada ZHŽ-a jedina je vlada koja je, u promatranom razdoblju, razmotrila manje od 200 mjera.

Iz CCI-ja navode kako su županijske vlade Sarajevske, Zeničko-dobojske i Srednjobosanske županije samo u jednom mjesecu razmatrale više mjera nego Vlada ZHŽ-a za pola godine.

Vlada ZHŽ-a realizirala je samo sedam zakona od čega je samo jedan zakon novi, dok se u ostalim slučajevima radi o izmjenama i dopunama postojećih akata.

Akcijski plan Vlade ZHŽ-a za provođenje reformske agende usvojen je s ogromnim zakašnjenjem. Aktivnosti planirane Akcijskim planom odnose se na razdoblje od 2015. do 2108., a usvojene su tek u veljači 2017. godine, navodi CCI.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju kako Vlada svojom nedovoljnom efikasnošću, pogotovo u pripremi mjera iz programa rada, negativno utječe i na rezultate rada Skupštine ZHŽ-a, koja je u prvih pola godine u prosjeku održavala sjednicu svaki drugi mjesec.

Skupštinski zastupnici su na sjednicama u prvih šest mjeseci proveli svega šest i pol sati što je uvjerljivo najmanje od svih županijskih skupština u Federaciji BiH.

Čak 21 od 26 zakona čija je realizacija bila planirana u prvoj polovini 2017. godine, nije realizirano ni u kojem obliku, a još su dva realizirana tek djelomično. Kako bi se realiziralo planirano Programom rada za 2017. godinu, do kraja ove godine Skupština ZHŽ-a bi trebala svaki mjesec usvajati više zakona nego što ih je usvojeno u svih prvih šest mjeseci zajedno.

Kao pozitivnu stvar, CCI navodi kako je Skupština ZHŽ-a županijski proračun za 2017. godinu na vrijeme usvojila po prvi put u posljednjih 11 godina.

Iz CCI-ja su pozvali Vladu i Skupštinu ZHŽ-a da intenziviraju svoj rad u drugoj polovici godine i ostatku svog mandata, da povećaju produktivnost, fokusirajući se pritom na ključne probleme građana i njihovo rješavanje, ne bi li bar u izvjesnoj mjeri opravdali ukazano im povjerenje.

CCI, također, poziva izvršnu i županijsku vlast u ZHŽ-u da na tematskim sjednicama pokušaju pronaći rješenja za ključne probleme s kojim se suočavaju građani te županije.

Pogled.ba

četvrtak, 10. kolovoza 2017.

Pokreće se inicijativa za povratak Herceg-Bosne

Zbog činjenice da postoji snažno protivljenje prijedlogu HNS-a da se kroz izmjene izbornog zakonodavstva konačno omogući da Hrvati biraju legitimne predstavnike sve su glasniji pozitivi za vraćanjem na političke nadležnosti koje su Hrvati imali prije Daytona, odnosno Washingtonskog sporazuma.

Jedan od onih političara koji jasno i bez dlake na jeziku upozorava kako nespremnost za kompromis oko Izbornog zakona može odvesti BiH u situaciju u kojoj se izborni rezultati iduće godine neće moći implementirati, a zbog čega će biti zaustavljeni svi politički procesi u zemlji, je Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH. On je u razgovoru za Dnevni list upozorio kako nam vrijeme curi te kako bez promjene izbornog zakonodavstva koja će poštovati odluku Ustavnog suda BiH i omogućiti novi način biranja u Dom naroda koji bi Hrvatima omogućio legitimno predstavljanje treba razmisliti o alternativnom rješenju.

Karamatić nam je potvrdio kako okvirno oko kraja godine. pod uvjetom da ne bude promjene izbornog zakonodavstva, HSS pokreće inicijativu na Hrvatskom narodnom saboru kroz koju će se tražiti donošenje stava kako se treba vratiti na Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu.

Inicijative i odluke

- Znači, mi bi išli na Predsjedništvo HNS-a s ovom inicijativom, a nakon čega bi Predsjedništvo donijelo odluku, kazao je Karamatić.

Naša je želja da to ide ispred HNS-a. odnosno da inicijativu poguraju sve stranke.

Ukoliko HNS to ne bi prihvatio, iako ne vidim razloga da ne prihvati. mi bi to u Saboru Republike Hrvatske potegli preko hrvatskog HSS-a s kojim smo razgovarali i imamo njihovu potporu. pojasnio je Karamatić.

On je naveo kako bi srž inicijative bilo vraćanje nadležnosti hrvatskom narodu koje je imao prije Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.

- To je dakle povratak na Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu. jer, kroz Washington i Dayton Hrvati su grubo oštećena strana. To je izvan svake razumne sumnje - dovoljno je pogledati inicijative visokih predstavnika i nametnute odluke, dodao je Karamatić.

Biranje legitimnih predstavnika

Ovu će inicijativu, naveo je on, pokrenuti ukoliko se do kraja godine ne donesu promjene Izbornog zakona jer u suprotnom. dodaje, neće biti nikakva mogućnost implementacije izbornih rezultata.

- U tom bi slučaju ušli ujedan začarani krug jer onda nema Parlamenta; nema tko donijeti izmjene izbornog zakona. U principu Federacija u prvom redu. ali i BiH ostaju u statusu kojeg sada ima Mostar. To nikomu normalnom nije u interesu, stoga je bolje vratiti se na početno stanje, kaže Karamatić.

Okvirni rok je kraj godine, a Karamatić navodi kako bi se inicijativa pokrenula ukoliko ne dođe do usvajanja bilo kakvih promjena Izbornog zakona koje će omogućiti implementaciju izbornih rezultata, ali i omogućiti da Hrvati biraju svoje legitimne predstavnike.

A takvo što su i predvidjele hrvatske stranke kroz Prijedlog izmjene Izbornog zakona koji je dobio potporu na Domu naroda. U Prijedlogu su obrađene tri tematske cjeline, a prva se odnosi na popunjavanje Doma naroda Federacije BiH sukladno presudi Ustavnog suda BiH. Naime, odlukom Ustavnog suda sukladno apelaciji Bože Ljubića osporene su odredbe Izbornog zakona BiH koje govore o popunjavanju federalnog Doma naroda.

Sud je u odluci naveo kako je očito da navedene odredbe Izbornog zakona omogućavaju da predstavnicima jednog konstitutivnog naroda u zakonodavnom tijelu županije legitimitet daju predstavnici drugog konstitutivnog naroda. Ovom presudom je potvrđeno i kako načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno
preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda. Nakon Što u predviđenom roku nisu donesene promjene Izbornog zakona Ustavni sud je stavio izvan snage dvije odredbe koje se odnose na federalni Dom naroda.

U tom kontekstu politički predstavnici hrvatskog naroda ističu kako implementacija izbornih rezultata ne bi bila moguća bez promjene Izbornog zakona, a samim tim ne bi moglo doći ni do imenovanja nove federalne vlasti, čije formiranje i počinje u federalnom Domu naroda.

D. Pušić / Dnevni list

srijeda, 9. kolovoza 2017.

9. kolovoza 1992. ubijen Blaž Kraljević (HOS) – kako je glasilo priopćenje Mile Dedakovića Jastreba, glavnog inspektora HOS-a?

Blaž Kraljević rođen je 17. rujna 1947. u mjestu Lisice pokraj Ljubuškog, kao jedan od osmero djece Mare i Nikole Kraljevića. Kada je imao 19 godina, otišao je na privremeni rad u Njemačku, ali je u ljeto iste godine otišao u Australiju. Brzo se snašao i otvorio restoran u Melbourneu te postao uspješan poduzetnik. Pristupio je emigrantskoj organizaciji Hrvatskom revolucionarnom bratstvu (HRB-u), kojoj je cilj bio srušiti Jugoslaviju i obnoviti nezavisnu hrvatsku državu, piše republikainfo.com

U proljeće 1990., nešto prije prvih višestranačkih izbora, Kraljević se vratio u Hrvatsku i postao član HSP-a. Nakratko se vratio u Australiju radi sređivanja poslova i ponovno se vratio u Hrvatsku 28. rujna 1990. godine. Dana 15. prosinca 1991. imenovan zapovjednikom ratnog stožera HOS-a za Hercegovinu. Uskoro mu je dodijeljen čin pukovnika HOS-a. Kraljević je uskoro imenovan general bojnikom Armije BiH, a 2. kolovoza 1992. je postao član Glavnog stožera Armije BiH.

Pri povratku sa gore spomenutog sastanka zapovjednik HOS-a Blaž Kraljević je s osam značajnih ljudi iz vodstva Hrvatskih obrambenih snaga: Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović, ubijen. Došlo je do otvaranja vatre i ubijeno je 9 pripadnika HOS-a, te jedan pripadnik HVO-a.

Dan nakon ubojstva Blaža Kraljevića i 8 njegovih pratitelja, pripadnici HOS-a su proveli istragu na mjestu ubojstva. Glavni inspektor HOS-a i zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković je bio izdao priopćenje za javnost u kojem je stajalo:

“Gospodin general Blaž Kraljević i osam bojovnika vraćalo se s tiskovne konferencije iz Mostara. Zaustavljen je na punktu koji je bio, to je vrlo važno i simptomatično, ojačan s antiterorističkom postrojbom HVO-a. Negdje oko 20 ljudi. Ne možemo prihvatiti verziju HVO-a da je naš bojovnik otvorio vatru. Evo zašto! Zato što su svi, njih devet ubijeni i vrlo brzo leševi odneseni s mjesta događaja. Tako da uviđaj nije napravljen tamo kada su leševi bili. Napravljen je u tijeku današnjeg dana, kada su čak i samovozi okrenuti prema Mostaru. Znači nekome je bilo u interesu da sve te tragove prikrije. S druge strane poginuo je jedan pripadnik antiterorističke grupe. Budući se radi o izrazito iskusnim borcima, bojovnicima, sigurno je to da oni nisu imali vremena ni da iz samovoza izađu. Znači, cijeli događaj odigrao se vrlo brzo. Po našoj procjeni, za 15 do 20 sekundi sve je završeno. Što se tiče pogibije i ranjavanja pripadnika HVO-a, najvjerojatnije je prvi pratilac gospodina Kraljevića vidjevši što će se dogoditi, uspio reagirati i jedino je on uspio ispaliti taj hitac. Onda su oni odmah otvorili vatru. Znamo pouzdano da su imali heklere s prigušivačima. Napravili su to što su napravili. To je bilo vrlo brzo i svi su bili mrtvi. U izvješću istražne sutkinje gospođe Ereš kaže se da postoje tragovi krvi od samovoza do jedne kuće. Što znači da je jedan ipak ranjen uspio nekako izaći i kretati se, ali je vjerojatno naknadno ubijen. Znači, drugim riječima išlo se na to da nema živih svjedoka.”

Blaž Kraljević je sahranjen u rodnom mjestu Lisice 13. kolovoza 1992. godine. Vodstvo Hrvatske stranke prava ga je posmrtno unaprijedilo u čin krilnika, najviši čin u Hrvatskim obrambenim snagama.

Održano II. Doljansko-Gređansko sijelo

Blagdan svetog Dominika zaštitnika svoje mjesne crkve mještani Dola i Grede obilježili su drugim susretom Doljančana i Gređana u organizaciji MZ Dole Greda.

Uz blagoslov don Joze Ćirke i pozdravni govor Marina Tolja predsjednika MZ, na večeri je uručena zahvalnica Robertu Rašiću jednom od inicijatora skupa, a zahvalnicu i prigodan dar uručio mu je dopredsjednik vlade ZHŽ Toni Kraljević.

Uslijedio je prigodan kulturno zabavni program kojem su nastupili gangaši iz Dola Jozo Rašić i Ante Tolj potpomognuti Ljubicom i Mladenom Akmadžom, Ljubo Tolj s prigodnom recitacijom, HKUD Tihaljina sa muškom i ženskom gangom, Dario Petrović Ižić na guslama, HKUD Sveti Ivan Krstitelj iz Ružića, Lilja Tolj s poezijom, Ante Grubišić Vučić iz Mijaca na guslama, Pjevačka skupina Dream team babe i članovi HKUD Sv. Ante Humac Mladan Akmadža, Marko Landeka i Ćiro Dropuljić.

Druženje i susret Doljančana i Gređana te njihovih prijatelja uz lovački čorbanac kojeg je pripremila Udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata HZ HB te hranu i piće u ponudi svadbenog salona “Ohio” potrajalo je do kasno u noć uz svirku uživo Tamburaškog sastava Mediteran.


Više fotografija pogledajte OVDJE

Radio Ljubuški

utorak, 8. kolovoza 2017.

Liga MZ: Poraz Šipovače/Vojnića u posljednjoj utakmici

Sinoć je završeno natjecanje po skupinama u Unitrade 14. MNL MZ općine Ljubuški 2017. god. Odigrane su zadnje utakmice u skupinama B i C.

U skupini B Stubica/Zvirići/Bijača je svladala momčad Šipovače/Vojnića i osvojila prvo mjesto u skupini koje donosi izravan prolaz u četvrtfinale, dok je druga utakmica iz ove skupine završila podjelom bodova između Humca i Teskere (2-2), te su ove dvije momčadi zauzele drugo i treće mjesto u skupini. 

U skupini C izravno u četvrtfinale se s pozicije C1 plasirala momčad Prologa koja je dosad upisala sve pobjede. Sinoć su svladali Grljeviće (6-2), a potporu s tribina pružali su im njihovi navijači koji su se za ovu priliku "oboružali" navijačkim zastavama" i bubnjevima.

Posljednji susret večeri donio je sraz Hardomilja/Hrašljana i Pregrađa, a Pregrađe je upisalo pobjedu i zauzelo drugo mjesto u skupini C s tri boda više ispred trećeplasiranih Hardomiljčana/Hrašljana. 

Pogledajte rezultate:

Rezultati utakmica 5. kola skupine B „Unitrade 14. MNL MZ općine Ljubuški 2017. god.“, odigranih u ponedjeljak - 7.8.2017. god. :

1.Šipovača / Vojnići - Stubica / Zvirići / Bijača 1 : 7 ( 1 : 3 ), strijelci : 0 : 1 Tomislav Dodig, 1 : 1 Hrvoje Jelčić ( autogol ), 1 : 2 Tomislav Dodig, 1 : 3 Frane Jurković, 1 : 4 Igor Jurković, 1 : 5 Igor Jurković, 1 : 6 Frane Jurković, 1 : 7 Igor Jurković.

Pogledajte najzanimljivije detalje s ovog susreta:



2.Humac - Teskera  2 : 2 ( 1 : 1 ), strijelci :  1 : 0 Ivan Puljić, 1 : 1 Mario Gadže, 1 : 2 Denis Grbavac, 2 : 2 Gabrijel Sabljić.



T A B L I C A :

1.Stubica / Zvirići / Bijača 4 3 0 1 15 : 4 9
2.Humac 4 2 1 1 11 : 6 7
3.Teskera 4 2 1 1 10 : 6 7
4.Otok 4 2 0 2 8 : 12 6
5.Šipovača / Vojnići 4 0 0 4 5 : 21 0 ( - 4 )

U dalje natjecanje, izravno u četvrtfinale se s pozicije B1 plasirala momčad Stubica / Zvirići / Bijača, dok su momčadi Humca i Teskere zauzele pozicije B2 i B3, jer po članku 14., stavak 2. „ Propozicija natjecanja 14…“ ( broj : 01 - 85 / 17 od 6.6.2017. god. ) „ukoliko dvije momčadi imaju isti broj osvojenih bodova, te su međusobni susret odigrale neodlučenim rezultatom, onda je u prednosti ona momčad koja ima bolju ukupnu razliku postignutih i primljenih pogodaka“ ( plus 5, odnosno 11 : 6 kod Humca u odnosu na plus četiri, odnosno 10: 6 kod Teskere ), Tako je Humac zauzeo poziciju B2, a Teskera poziciju B3 i ove dvije momčadi su se plasirale u osminu finala.

Radio Ljubuški

petak, 4. kolovoza 2017.

Vukojević: Naše vlasti nikada nisu željele zaštititi domaću proizvodnju

Potez Republike Hrvatske koja je za 22 puta podigla takse za uvoz voća i povrća iz trećih zemalja (bile oko 23 marke, sada oko 530 maraka)jeste potez države koja štiti svoju proizvodnju i brine za svoje poljoprivrednike, navodi većina poljoprivrednih udruženja s kojima smo razgovarali.

Naime, jasno je kako sve zemlje okruženja - Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija - uvijek nađu način kako otežati dotok bh. robe, dok mi dopuštamo ulazak svega i svačega.

- U BiH se uvijek govori kako je Hrvatska kriva za ovo ili ono, ali na isti način se ponašaju sve duge zemlje regije, svi osim BiH. Ova država već poodavno je tržište za najlošije robe iz drugih zemalja, a nije nama Hrvatska ili bilo tko drugi kriv za bilo što, nego naše vlasti koje nikada nisu niti željele zaštititi svoju proizvodnju. Tko nama smeta da na isti način štitimo poljoprivrednike?, upitao se Dubravko Vukojević, predsjednik Udruge poljodjelaca ZHŽ.

Zaštiti bh. poljoprivrednike

Prema njegovom riječima, nesporno je kako će odluka susjedne zemlje predstavljati dodatni trošak za bh. izvoznike, ali kaže da je sreće pa da imamo poticaje i razvojne projekte izvozili bi mnogo više pa i ovaj namet bi se lakše prevladao. Vrlo jasno kaže kako u BiH ne postoje jasni i jedinstveni standardi kod uvoza, pa navodi kako na graničnom prijelazu Bijača jedna potvrda košta 300 maraka, na Gradišci 100, a u Brčko Distriktu 50 maraka.

- U svim razgovorima s Vijećem ministara BiH potencirali smo upravo da se napokon poćne štititi domaća proizvodnja, ali sveje to bilo uzalud. S te strane, mogu kazati da je Hrvatska za svoje proizvođače i poljoprivrednike uradila pravu stvar, kamo sreće da se i BiH nakon počne ponašati na sličan način i štititi svoje, poručio je Vukojević.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, mišljenja je kako i BiH treba odgovoriti na isti način, odnosno ukoliko Hrvatska na taj način štiti svoje proizvođače, BiH treba uvesti recipročne mjere.

- BiH treba svoje proizvođače dovesti u približno ravnopravan položaj s proizvođačima iz Hrvatske. Šarović i bh. vlasti ovdje nemaju što oklijevati nego se u dogovoru s državama CEFTA-e moraju dignuti i takse u tim državama. Izuzetno cijenim hrvatskog ministra poljoprivrede koji je mnogo uradio na zaštiti poljoprivrede, ali mislim kako jednu ovakvu odluku je bilo pošteno donijeti za sve, dakle i za proizvode iz EU, a ne samo za one iz trećih zemalja. Mi u BiH smo ionako gola bijeda i ovo je velik udar na nas, kaže Usorac.

On smatra kako se s Hrvatskom, ali i drugim zemljama regije, treba zajednički raditi jer nikome ne smije niti treba biti u interesu da se uništava proizvodnja niti u Hrvatskoj niti u BiH. Usorac smatra kako se u obje zemlje poljoprivredom bavi najsiromašniji dio stanovništva koji jednostavno mora biti zaštićen, ali da se to treba raditi u dogovoru.

- Sela nam izumiru i u Hrvatskoj i u BiH i to je nužno zaustaviti, ne smijemo doprinositi niti sjedne niti s druge strane granice da to bude trend, nego se u obje zemlje mora raditi sve da se spasi stanovništvo u ruralnim dijelovima. To bi trebalo biti svima u interesu, poručuje Usorac.

Apel EU i summit u Sarajevu

S druge pak strane, zemlje regije već pripremaju odgovor na nove mjere iz Hrvatske, pa bi se već u ponedjeljak u Sarajevu trebao održati summit predstavnika BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore.

Isto tako, Bruno Bojić. potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, potvrdioje za Dnevni list kako su BiH, Srbija. Makedonija, Crna Gora, Albanija i Kosovo već uputile apel Europskoj komisiji u kojem traže zaustavljanje mjera iz susjedne države.

- Povećati takse za 22 puta jednostavno znači daje naša roba u Hrvatskoj nekonkurentna pa bi jednu takvu odluku nazvao trikom. Time se narušava liberalizacija tržišta i principi iz SSP-a te se odluka o povećanju taksi mora ukinuti jer ovakve odluke se mogu donositi jedino u dogovoru svih jasan je Bojić.

Na upit što će biti ukoliko se odluka ipak ne ukine, kaže daje očekivati da BiH ali i druge zemlje u tom slučaju donesu kontramjere i Štite svoje tržište od proizvoda iz Hrvatske. Napominje da je osobno protiv takve praske. jer smatra kako se o svemu treba razgovarati i ne donositi jednostrane odluke.

- Osobno smatram kako BiH mora raditi na sezonskim carinama. odnosno za vrijeme dospijeća voća i povrća iz naše zemlje zabraniti uvoz iz drugih zemalja. Imamo i unutar CEFI'A sporazuma tu mogućnosti mislim kako je nužno donijeti jednu takvu odluku, navodi Bojić. Svemu odaje kako BiH ima mnogo bolji ekonomski prostor od onog političkog te kako poljoprivreda nikada nije naišla na razumijevanje politike. Ipak. nada se kako će se to promijeniti te će se donijeti adekvatne strategije razvoja bh. proizvodnje.

Podsjetimo, prema odredbama novoga Pravilnika. fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede Hrvatske kontrolirati će i voće i povrće koje se uvozi iz trećih zemalja. a koje podliježe samo općem tržišnom standardu, a to su: trešnja, višnja. malina, kupina. ribiz. borovnica, brusnica. aronija. lubenica. dinja, tikvice. krastavac, patlidžan, kupus glavati (bijeli i crveni), kelj, cvjetača. luk (crveni i srebrenac), poriluk, mrkva i celer korjenaš.

Problem taksi riješiti dogovorom

Ministar poljoprivrede. šumarstva i vodoprivrede RS-a Stevo Mirjanić izjavioje kako ne odobrava takse na poljoprivredne proizvode kojeje uvela Hrvatska teje neophodan dogovor otom pitanju.

Mislim da je ovo loš potez. ali vjerujem kako će organi BiH naredih dana poduzeti najbolje da se napravi dogovor, a ne rat između onih koji to reguliraju, rekao je Mirjanić.

Dragan Bradvica / Dnevni list

četvrtak, 3. kolovoza 2017.

Požar ugrozio prve kuće na Mostarskim Vratima, u pomoć ljubuškim vatrogascima stigle kolege iz Gruda, Širokog Brijega i Posušja! Očekuje se pomoć kanadera iz RH

Veliki požar koji je jučer u 13.20 izbio na području Gornjih Radišića danas se proširio na područje iznad Mostarskih Vrata.

Požar je u jutarnjim satima djelomično zaustavljen kod prvih kuća u naselju Mrljanovac, ali se nastavio širiti prema Mostarskim Vratima. Važno je napomenuti da su se tijekom cijele noći ljubuški vatrogasci borili sa vatrom sprječavajući je da prijeđe liniju vrha Obala i spusti se prema kućama u Donjim Radišićima. 

Oko 13 sati dobili smo novu informaciju s požarišta u Mostarskim Vratima. Prema toj informaciji širenje vatre se nastavilo prema privatnoj kući vlasnika Milenka Petrilja gdje su koncentrirani gasitelji. Odmah smo se uputili na teren i tamo zatekli dva vatrogasna vozila, nekoliko ljubuških vatrogasaca i mještana koji im pomažu u gašenju požara. Oko Petriljeve kuće još gori ali vatrogasci drže požar pod kontrolom. 

Kažu nam da je dio gasitelja angažiran i na gašenju požara od Šumeljevih kuća do Glavaševe kuće gdje se vatra također opasno približila kućama. 

Dok razgovaramo s izmorenim i iscrpljenim gasiteljima stiže jedna žena s automobilom i obavještava vatrogasce da se ponovo aktivirao požar kod Mrljanovca i da bi ponovo mogle biti ugrožene dvije kuće. Gasitelji je tješe da će odmah na to požarište biti upućena jedna cisterna s vodom i žena odlazi. 

U međuvremenu stiže obavijest da će se ljubuškim vatrogascima u gašenju požara pridružiti i vatrogasci iz ostale tri općine s područja županije – Gruda, Širokog Brijega i Posušja. Dok se pripremamo za odlazak s požarišta vidimo da u pratnji policije pristižu nove vatrogasne snage iz tih gradova. Međutim, počinje puhati i lagani povjetarac koji rasplinjuje vatru i budi novi strah od širenja požara. Mještani se posebno plaše da vatra ne zahvati dio guste borove šume iznad sela jer bi u tom slučaju, kako tvrde, bilo ugroženo cijelo selo. 

Zovemo i Upravu civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije i ravnatelj Mladen Bošnjak nam kaže kako su u pomoć ljubuškim vatrogascima upućene već spomenute vatrogasne postrojbe te naglašava da će, ako bude potrebno, u pomoć biti pozvane i vatrogasne jedinice iz susjedne – Hercegovačko-neretvanske županije. 

Iznad Mostarskih Vrata u 15 sati još uvijek gori, opasnost još nije prošla, mještani su još uvijek u strahu za svoje kuće, ali izmorenim i iscrpljenim ljubuškim vatrogascima koji su na izmaku snaga stigle su u pomoć kolege iz ostalih županijskih vatrogasnih postrojbi što donekle djeluje ohrabrujuće. 

Hoće li i kada požar biti ugašen teško je prognozirati. Nadamo se što prije.

Upravo kad smo završili prvi dio teksta dobivamo informaciju da su načelnik općine Ljubuški Neveno Barbarić i ministar financija i potpredsjednik Vlade ŽZH Toni Kraljević preko Vlade ŽZH i Uprave Civilne zaštite ŽZH uputili zahtjev premijeru RH Andreju Plankoviću i ministru Damiru Krstičeviću za slanje kanadera za pomoć u gašenju ovog požara. 

Kako je za Radio Ljubuški izjavio Toni Kraljević, koji otpočetka koordinira sve proceduralne aktivnosti na relaciji MVP BiH - Vlada RH za pomoć u smislu slanja i angažiranja kanadera, potpredsjednik Sabora RH Milijan Brkić pružio je neizmjernu potporu i stavio se u potpunosti na raspolaganje kako bi se uz pomoć hrvatskih zrakoplova obuzdala vatrena stihija i ugasio ovaj požar.

Radio Ljubuški

SVE NAS MANJE IMA: Za Šipovaču/Vojniće nije imao tko igrati protiv Teskere

Rezultati četvrtfinalnih utakmica „7. MNL MZ općine Ljubuški 2017. godine za dječake do 16 godina starosti“, odigranih u srijedu - 2.8.2017. god.:

1.Grljevići - Vašarovići 4 : 2 ( penali ) 1 : 1 ( 0 : 1 ), strijelci : 0 : 1 Dominik Šiljeg, 1 : 1 Vinko Ševo; penali : 2 : 1 Vinko Ševo, 2 : 2 Ivan Granić, 3 : 2 Jakov Ševo, 3 : 2 Dominik Šiljeg - obrana vratara, 4 : 2 Mateo Kordić.

2.Ljubuški I - Studenci 5 : 4 ( 3 : 2 ), strijelci : 0 : 1 Marijan Pavlović, 1 : 1 Marko Čuljak, 2 : 1 Marko Čuljak, 2 : 2 Marijan Pavlović, 3 : 2 Marko Čuljak, 4 : 2 Marko Čuljak, 4 : 3 Marijan Pavlović, 4 : 4 Petar Luburić, 5 : 4 Marko Čuljak.

Lista strijelaca :
12 - Marko Čuljak ( Ljubuški I )
8 - Mateo Petrušić ( Otok )
4 – Marijan Pavlović ( Studenci ), Krešimir Medić ( Radišići ), NIKo Bubalo ( Hardomilje / Hrašljani ), Jure Dugandžić ( Pregrađe )…

Rezultati utakmica 4. kola skupine B „14. MNL MZ općine Ljubuški 2017. god.“ :
1.Teskera - Šipovača / Vojnići 3 : 0 ( p.f. )

Temeljem članka 22. Propozicija natjecanja 14. MNL MZ općine Ljubuški 2017. god. ( broj : 01 - 85 / 17 od 6.6.2017. god. ), a s obzirom kako se momčad Šipovača / Vojnići iz neopravdanih razloga nije pojavila na igralištu u zakazano vrijeme početka utakmice, ista se „službeno registrira rezultatom 3 : 0“ za momčad Teskere, a momčadi Šipovača / Vojnići se „oduzimaju 4 boda ukoliko se radi o prvom dijelu natjecanja po skupinama“.

2.Stubica / Zvirići / Bijača - Otok 5 : 1 ( 3 : 0 ), strijelci : 1 : 0 Darko Dodig, 2 : 0 Stipe Dodig, 3 : 0 Darko Dodig, 4 : 0 Igor Jurković, 4 . 1 Antonio Petrušić, 5 : 1 Tomislav Dodig.

T A B L I C A :
1.Humac 3 2 0 1 9 : 4 6
2.Stubica / Zvirići / Bijača 3 2 0 1 8 : 3 6
3.Teskera 3 2 0 1 8 : 4 6
4.Otok 4 2 0 2 8 : 12 6
5.Šipovača / Vojnići 3 0 0 3 4 : 14 0 ( - 4 )

Lista strijelaca : 
6 - Ante Pavlak ( Vitina )
5 - Marin Barišić ( Studenci ), Marko Petrović ( Veljaci / Orahovlje )
4 - Ante Nižić ( Crveni Grm )
3 - Marin Jurković ( Radišići ), Domagoj Petrović ( Humac ), Damir Vukšić ( Otok ), Alen Govorko ( Prolog ), Mladen Dragičević ( Studenci ), Darko Dodig ( Stubica / Zvirići / Bijača )… 

Tri akumulirana žuta kartona - 1 utakmica neigranja : Ante Kraljević ( Crveni Grm ) i Ante Pavlak (Vitina ), po članku 12., stavak 2. Disciplinskog pravilnika 14. MNL MZ općine Ljubuški 2017. god.( broj 01 - 86 / 17 od 6.6.2017. god. ) koji kaže kako „igrač koji dobije 3 žuta kartona u više odigranih utakmica ne može automatski nastupiti u prvoj slijedećoj utakmici svoje momčadi“.
Ante Kraljević ( Crveni Grm ) 3 žuta kartona u utakmicama C.Grm - Radišići ( 1. kolo ), C.Grm - Vitina (2. kolo ) i C.Grm - Veljaci / Orahovlje ( 3. kolo ), pa neće moći nastupiti u slijedećoj utakmici svoje momčadi 5. kola skupine A s momčadi Graba.
Ante Pavlak ( Vitina ) 3 žuta kartona u utakmicama Vitina - Veljaci / Orahovlje ( 1. kolo ), Vitina – C.Grm ( 2. kolo ) i Vitina – Grab ( 4. kolo ), pa neće moći nastupiti u slijedećoj utakmici svoje momčadi u daljoj fazi natjecanja ( četvrtfinale ili osmina finala ).

Igrači koji trenutačno imaju po 2 žuta kartona, a ako dobiju i treći u slijedećoj utakmici svoje momčadi neće moći nastupiti u prvoj slijedećoj ukoliko se njihova momčad plasira u dalje natjecanje:
Vinko Lauc ( Vašarovići ), Mladen Dragičević ( Studenci ), Matej Nižić ( Crveni Grm )…

Raspored utakmica za četvrtak - 3.8.2017. god. :
20,00 Hardomilje / Hrašljani - Lisice ( treća četvrtfinalna utakmica „7. MNL MZ do 16 god. starosti“ )
20,45 Pregrađe - Prolog ( četvrta četvrtfinalna utakmica „7. MNL MZ do 167 god. starosti“ ) 
21,30 Pregrađe - Grljevići ( 4. kolo skupina C „14. MNL MZ…“ )
22,30 Prolog - Lipno ( 4. kolo skupine C „14. MNL MZ…“ 

JU "Kulturno-športski centar" Ljubuški