"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

petak, 31. listopada 2014.

Završila polusezona Međužupanijske lige HBŽ/ZHŽ

Zaostalom utakmicom prvog kola između Šatora iz Glamoča i livanjskog Troglava 1918 u kojoj su gosti iz Livna slavili rezultatom 0:3, završila je nogometna polusezona Međužupanijske lige HBŽ/ZHŽ.

U šest odigranih kola, nogometaši Troglava 1918 upisali su pet pobjeda i jedan remi, te su tako sa 16 osvojenih bodova postali jesenski prvaci  4. razreda nogometna natjecanja koje obuhvaća područje Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije. Njihov prvi pratitelj je HNK Junak sa osvojenih 11 bodova, dok su na začelju Šator i Bužan.

Inače, zbog malog broja klubova koji se natječu (4), liga se igra četverokružno. Već drugu sezonu zaredom niti jedan klub iz ŽZH ne nastupa u ovom takmičenju. Posljednji klubovi koji su predstavljali ovu županiju bili su HNK Drinovci i NK Vir u sezoni 2012./13.

Prvak osigurava pravo nastupa u 2. ligi FBiH – JUG, a iz lige nitko ne ispada jer ne postoji niži stupanj natjecanja.

Klubovi takmičenje nastavljaju na proljeće.

četvrtak, 30. listopada 2014.

Ljubušake u Kataru pokušali prevariti za plaće

Da je gastabajterski kruh sa sedam kora i da nije lako pošteno zaraditi novac u “obećanim zemljama” potvrdio nam je Darijo Bebek iz Veljaka u općini Ljubuški u potresnoj priči nakon povratka iz Katara gdje je 5 mjeseci ove godine boravio kao djelatnik tvrtke C.T.B.A. u kojoj je većinski vlasnik šeik Muhamed Bin Kalifa, a manjinski vlasnik Mario Lozančić iz Kupresa u BiH. - Otišao sam u Dohu, u Katar, 12. 6. 2014. nakon što sam e-mailom poslao zahtjev za boravišnu i radnu vizu.

Pristao sam na satnicu od 6 dolara. Kad sam došao tamo želio sam nakon 15 dana odmah natrag, ali nisam mogao. Odmah sam vidio da tu neće sve biti kao što je obećavano. Kad sam došao tamo nismo imali uvjeta za normalan život. Mnogo se radi, a hrana je prilično loša. Jeli smo većinom jaja, hrenovke, za večeru samo malo kruha i jogurt, ručak je manje-više bio u redu. Higijenske potrepštine smo sami morali kupovati. Za posao sam saznao preko prijatelja koji je već radio tamo tri-četiri mjeseca prije mene. Radio sam knauf i gipserske radove, a nakon mjesec dana dobio sam satnicu od 8 umjesto 6 dolara. Poslovođa na gradilištu je vidio da probijam normu i stavio mi je 8 dolara po satu - govori nam Dario Bebek. - Vlasnik Lozančić mi je kasnije skinuo satnicu na 6 dolara jer smo išli na sud izboriti se za svoja prava. Željeli smo kući, a on nas nije htio pustiti. Po mom mišljenju, to je bila obična prijevara.

Ono što je kazao na početku, ništa se nije ispunilo. Ljudi koji žele otići kući, a imaju za naplatiti 10-20.000 eura, leže po više mjeseci, ne rade. Tražili smo pomoć Veleposlanstava Hrvatske i BiH. Koliko-toliko su nam mogli pomoći, nisu nam oni mogli stvoriti novac pa je sve završilo na sudu. Većinski vlasnik tvrtke šeik Muhamed bin Kalifa isplatio nas je na sudu i dao nam izlazne vize i karte za zrakoplov. Sud im je naredio da nas moraju isplatiti, jer nas naša tvrtka nije htjela isplatiti. Rekli su da nemaju novac i da će to napraviti tek kada ga budu imali. Taj naš Mario Lozančić je krio od šeika pravu istinu i tek se na sudu saznalo o našoj situaciji i vidjeli smo da mu nije bilo ugodno pred sucem i nama - sjeća se naš sugovornik. - Uz sve te probleme imali smo i fizički sukob s nekim Srbima koji su napali mene i jednog kolegu dok smo čekali taksi ispred trgovačkog centra. Bili su u alkoholiziranom stanju. Završili smo u bolnici. Razbili su mi arkadu i slomili nos, nakon čega sam otišao na policiju dati iskaz. U pritvoru sam bio 2 dana, a na sudu su vidjeli da nisam kriv pa su me pustili. Ja sam zvao policiju jer smo se bojali za svoju sigurnost - prepričava nam Bebek događaje s Dalekog istoka. - Naša ostala prava smo izborili također na sudu.

Tamo smo od njihovog suca doznali da je nazvao vlasnika Marija Lozančića i šeika, sponzora, investitora, da sutra dan do 9 sati donesu novac, a ako ne donesu da će ići u zatvor te da će tvrtka će biti blokirana. Nama je rekao da idemo kući i čekamo, da se ništa ne brinemo te kako smo sad njegova obitelj i da smo pod njegovom zaštitom. Sutra ujutro sponzor je donio novac te smo dobili karte i izlazne vize. Tada nas je 13 dobilo novac i papire, još smo morali sami s po 60 eura potvrditi karte da možemo otići isti dan kući. Ukupno nas je, koliko znam, 37 tražilo hitnu isplatu i mogućnost odlaska iz Katara. Ovu priču želim podijeliti sa svima koji možda žele ići u Katar preko tvrtke C.T.B.A. kako bih ih upozorio da ne nasjednu na pusta obećanja kao ja i ostali. Nismo mi krivi što je Lozančić zapao u dugove. Koliko mi je poznato, on iz Katara ne može nigdje izaći, dok ne stane opet na noge. Ostale tvrtke i žitelji Katara su u redu. Zahvaljujem svima koji su mi pomogli - zaključio je Bebek na kraju.
Večernji list

utorak, 28. listopada 2014.

Dobri rezultati KK LJUBUŠKI na turniru "RAMA OPEN 2014."

U subotu (25. listopada) u Prozoru je održan 5. Međunarodni karate turnir "RAMA OPEN 2014." na kojem je sudjelovalo 370 natjecatelja iz 33 kluba iz BiH, Hrvatske i Crne Gore. Karate klub Ljubuški nastupio je s 8 natjecatelja u disciplinama borbe koji su ostvarili sljedeći rezultat:

- Jakov Bebek 1. mjesto
- Mladen Vukojević 1. mjesto
- Grgo Tolić 2. mjesto
- Filip Bebek 2. mjesto
- Elena Boras 3. mjesto
- Franjo Miletić 3. mjesto
- Daniel Bebek 3. mjesto.

četvrtak, 23. listopada 2014.

Vlada Republike Hrvatske raspustila Gradsko vijeće Vrgorca

Na svojoj 187. sjednici održanoj danas (23. listopada) Vlada Republike Hrvatske je na prijedlog Ministarstva uprave donijela Rješenje od raspuštanju Gradskog vijeća Vrgorca, javlja Vrgorac.blog. Među 17 točaka dnevnog reda otvorenog dijela sjednice Vlade, točka o raspuštanju Gradskog vijeća Vrgorca nalazila se na trinaestom mjestu. Imenovati će se povjerenik Vlade Republike Hrvatske koji će obavljati poslove iz nadležnosti Gradskog vijeća. Sredstva za njegov rad osigurati će Vlada Republike Hrvatske.

Gradsko vijeće se može žaliti na ovu odluku u roku od osam dana, ali za to očito neće biti razloga. 

Prijevremeni izbori za Gradsko vijeće će se održati u roku tri mjeseca, ali vladajući HDZ će u tome razdoblju imati priliku ponovno skupiti većinu. Ako to uspije, onda izbora neće biti, piše Vrgorac.blog.

Posljednja sjednica vrgoračkog Gradskog vijeća održana je, naime, 18. lipnja, a uslijedila su i dva neuspjela pokušaja održavanja sjednice jer se nije odazvao potreban broj članova.

Slijedom navedenog, kako javlja Hina, ministar uprave Arsen Bauk objasnio je da je ispunjen zakonski uvjet iz Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisano da Vlada na prijedlog Ministarstva uprave donosi odluku o raspuštanju Gradskog vijeća ako ono ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od tri mjeseca.

Učenici iz Vojnića i Šipovače obilježili manifestaciju Dana kruha

Povodom listopadskih Dana kruha učiteljice i učenici područnih škola Vojnići i Šipovača su se ujedinili u ideji da zajednički prirede zanimljiv program koji će potaknuti druženje i zajednički rad ovih dviju područnih škola. Svečanost se održala u područnoj školi u Šipovači. Učenici su naslikali bogate crteže i izradili šarolike plakate na temu „Dani kruha“.

Učenici su danima prije uvježbavali, zaista, zanimljive recitacije i igrokaze, sa namjerom da svojom izvedbom oduševe kako roditelje tako i svoje učiteljice. I zaista su u velikoj mjeri pokazali kako mogu upornim radom i trudom postići ono što žele.

Roditelji su također pridonijeli prikupljanjem jesenskih plodova i dekoriranjem stolova privlačnim korpama. Izdvojili su dosta slobodnog vremena i vrijednim radom ispekli velik broj kolača, slanih i slatkih peciva i kruščića neobičnih oblika.

Nakon bogatog programa, degustiranja ukusnih slastica, zajedničkog druženja i igre,stolovi i korpe su i dalje bile prilično pune. Skupili su preostalo voće, peciva i kolačiće, te ugodno iznenadili štićenike Doma za stare i nemoćne osobe „Grubišić“ u Šipovači.

Učenici su se sa osmjehom na licu, pjesmom na usnama i pomalo umorni vratili svojim kućama. Već planiraju naredne zajedničke prigodne predstave i druženja. U tome će ih podržati i njihove učiteljice Ivana, Jelena i Danijela.

Bubamara / Lj::portal

nedjelja, 19. listopada 2014.

Svi sveti i Dušni dan - raspored svetih misa

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) svetkovina je u Rimokatoličkoj Crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu. Slavi se 1. studenog. 

Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. 

Papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu. U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa. 

Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan. Obilježava se dan nakon Svih svetih, 2. studenog. Obilježava se i u Engleskoj Crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama. 

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunya, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311. 

Španjolska je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu. 

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne. 

U našoj župi ovi blagdani će se obilježiti svetim misama na grobljima sljedećim rasporedom župnog ureda Šipovača-Vojnići:

DATUM MJESTO VRIJEME
1. studenog Banjsko groblje - Šipovača 9:00
1. studenog Sveti Ivan - Vojnići 9:00
1. studenog DOLE 10:30
1. studenog Jurina lazina - Šipovača 11:00
1. studenog GREDA 12:00
2. studenog župna crkva 8:00
2. studenog VODICE 9:00
2. studenog KAŠČE 9:30
2. studenog Gračine - Vojnići 11:00

četvrtak, 16. listopada 2014.

Pogledajte kako se glasovalo u Šipovači

Donosimo neslužbene rezultate izbora sa biračkog mjesta 171A016 Šipovača-Kašče.
Glasovanju je pristupilo 258 od 474 registriranog birača, odnosno 54,4%.

PREDSJEDNIŠTVO BiH

118 - Dragan Čović (HDZ BiH)
99 - Martin Raguž (HDZ 1990)
22 - Živko Budimir (SPP)
2 - Emir Suljagić (DF)
1 - Mustafa Cerić (nezavisni kandidat)

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BiH

96 - HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP AS, HSP H-B
91 - HDZ 1990
36 - NSRZB
12 - SPP, SDU, DNZ
2 - HRVATSKI SAVEZ HKDU-HRAST

PARLAMENT FEDERACIJE BiH

95 - HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP AS, HSP H-B
72 - HDZ 1990
38 - NSRZB
34 - SPP, SP/U, SDU, DNZ, LDS
3 - HRVATSKI SAVEZ HKDU-HRAST

SKUPŠTINA ZHŽ

126 - HDZ 1990
69 - HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP H-B
32 - NSRZB
17 - SPP, SP/U, SDU, DNZ, LDS
2 - HRVATSKI SAVEZ HKDU-HRAST
1 - HNL
1 - HSP BiH-DSI
1 - HSP AS

Od troje kandidata iz Šipovače (Dobroslav Bukmir - HDZ 1990, Bojana Bukmir - NSRZB, Slaven Bebek - SPP) prema preliminarnim neslužbenim rezultatima, Bojana Bukmir je izborila mjesto u Skupštini ZHŽ iako je u Šipovači imala samo tridesetak glasova.
Dobroslav Bukmir prema prvim rezultatima nije uspio izboriti mjesto u Skupštini ZHŽ - nedostajao mu samo jedan preferencijski glas. Bukmir je napravio odličan rezultat u Šipovači ostavivši iza sebe HDZ BiH i partnere.
Slavenu Bebeku i njegovoj listi Šipovčani su dali 34 glasa.

Izbori u Šipovači su protekli mirno bez incidenata u miroljubivoj atmosferi  uz veliki broj promatrača iz raznih političkih stranaka i udruge Bolja Šipovača čiji su članovi bili angažirani na nekoliko biračkih mjesta.

Pogledajte popis novih zastupnika u Skupštini ZHŽ - Ljubuškoj "devedesetci" miliji Širokobriježanin od Bukmira i Pavlovića?

HDZ BiH uvjerljivi je pobjednik izbora za Skupštinu Zapadno-hercegovačke županije s obzirom da će imati 14 od 23 zastupnika u Skupštini. Naš portal zbrojio je referencijalne glasove iz sve 4 općine, te prvi objavljujemo imena novih zastupnika koji bi trebali činiti Skupštinu.

Zastupnici HDZ BiH:
1. Zdenko Ćosić
2. Tomislav Mandić
3. Milan Ševo
4. Ivan Damjanović 
5. Tanja Grbešić
6. Ivo Sesar
7. Ante Mišetić
8. Ivan Landeka
9. Dario Sesar
10. Zdravko Bešlić
11. Suzana Kraljević
12. Ružica Galić
13. Erina Lasić
14. Sandro Matić

HDZ 1990
1. Velimir Bušić
2. Mirela Čuvalo
3. Tomislav Topić
4. Rajko Grbešić

HSP BiH
1. Stanko Primorac
2. Viktor Kvesić

NSRZB
1. Bojana Bukmir

HSP dr. A. Starčević
1. Marija Ćeškić

HKDU-HRAST
1. Deni Ćorić

Također, zbog velikog interesa objavljujemo i kako su preferirali u HDZ BiH po općinama i redoslijed po ukupnom broju preferencija.

GRUDE ŠIROKI B. LJUBUŠKI POSUŠJE UKUPNO
1 ĆOSIĆ ZDENKO HDZ BIH Široki Brijeg 471 5.994 696 360 7.521
2 MANDIĆ TOMISLAV HDZ BIH Široki Brijeg 58 4.771 201 40 5.070
3 ŠEVO MILAN HDZ BIH Ljubuški 68 1.152 2861 354 4.435
4 DAMJANOVIĆ IVAN HDZ BIH Široki Brijeg 61 3.764 183 22 4.030
5 GRBEŠIĆ TANJA HDZ BIH Široki Brijeg 59 3.511 207 29 3.806
6 SESAR IVO HDZ BIH Široki Brijeg 58 3.501 187 50 3.796
7 MIŠETIĆ ANTE HDZ BIH Ljubuški 50 612 3079 44 3.785
8 LANDEKA IVAN HDZ BIH Ljubuški 71 231 3041 262 3.605
9 SESAR DARIO HDZ BIH Posušje 185 555 251 2558 3.549
10 BEŠLIĆ ZDRAVKO HDZ BIH Posušje 95 327 225 2688 3.335
11 KRALJEVIĆ SUZANA HDZ BIH Ljubuški 78 147 3016 58 3.299
12 GALIĆ RUŽICA HDZ BIH Široki Brijeg 96 2.783 182 70 3.131
13 LASIĆ ERINA HDZ BIH Široki Brijeg 52 2.590 250 38 2.930
14 MATIĆ SANDO HDZ BIH Ljubuški 39 70 2590 19 2.718
15 LEKO IVAN HDZ BIH Grude 940 922 350 446 2.658
16 EREŠ LIDIJA HDZ BIH Ljubuški 44 90 2139 35 2.308
17 BOGDAN ANA HKDU BiH Široki Brijeg 110 1.890 256 45 2.301
18 MARIĆ LJUBICA HDZ BIH Posušje 75 343 221 1381 2.020
19 TOMAS NIKCA HDZ BIH Grude 885 821 223 57 1.986
20 MILAS KRISTINA HDZ BIH Posušje 65 99 179 1329 1.672
21 KARAČIĆ SLOBODAN HNS Široki Brijeg 50 1.388 194 24 1.656
22 TOKIĆ IVAN HSP HB Posušje 45 105 226 980 1.356
23 KARMATIĆ KLAUDIJA HSS Posušje 65 117 193 715 1.090
24 PEJIĆ MILE HDZ BIH Grude 639 109 182 159 1.089
25 PERIĆ DANIELA HDZ BIH Grude 601 93 224 36 954

Posebno gusto je bilo među kandidatima HDZ 1990, gdje je o 4. zastupniku odlučivala, doslovno 1 preferencija. Zahvaljujući neočekivano velikom broju preferencija u Ljubuškom, 11. na listi Rajko Grbešić prestigao je svog Širokobriježanina 3. na listi Antonija Lončara, ali i dvojicu Ljubušaka Dobroslava Bukmira i Antu Pavlovića – Tonću iz Ljubuškog. Naime, Grbešić ima 980 preferencijalnih glasova, a Bukmir i Plavlović obojica po 979.

Rajko GRBEŠIĆ 207 676 81 16 980
Dobroslav BUKMIR 717 113 101 48 979
Ante PAVLOVIĆ - TONĆO 635 207 111 26 979

Isto tako spomenimo, da ispred Lijanovića u Skupštinu ide Bojana Bukmir, trenutna vijećnica općinskog vijeća u Ljubuškom, koja je potvoru dobila i Širokom Brijegu gdje je imala više glasova od nositelja liste Širokobriježanina i bivšeg ministra Žarka Karačića.

Tako će, kako prvi donosi Grudski.info, u skupštini sjediti 11 Širokobriježana (7 iz HDZ BiH), 8 Ljubušaka (5 HDZ BiH), 3 iz Posušja (2 HDZBiH) dok Gruđani zasad imaju samo jednog predstavnika i to u Velimira Bušića iz HDZ1990, dok bi drugog trebali dobiti u Ivanu Leki iz HDZ BIH prelaskom iz skupštinskih klupa u Vladu nekog od višerengiranih iz HDZBiH. Ulaskom u Vladu još nekoga od izabranih zastupnika iz HDZ BiH, nada se se i Lidija Ereš te bi njezinim ulaskom Ljubuški imao 6 Ljubušaka u Skupštini Županije zapadnohercegovačke.

srijeda, 15. listopada 2014.

Svjetski dan žena na selu

Svake godine 15. 10. se obilježava SVJETSKI DAN ŽENA NA SELU. Ideja o danu potekla je na konferenciji Ujedinjenih Naroda posvećenoj ženama, u Pekingu, u rujnu 1995. Njihova važna uloga u proizvodnji i osiguranju hrane utjecala je na odluku da se „Svjetski dan žena sa sela“ odredi 15. listopad, dan prije Svjetskog dana hrane. Svrha dana i cilj projekta je promovirati u javnosti žene iz seoskih sredina i senzibilizirati zajednicu o njihovoj važnoj ali nepriznatoj ulozi u društvu.

Žene na selu velika su grupa stanovništva cijelog svijeta, a pogotovo siromašnih zemalja čije su potrebe i problemi gotovo "nevidljivi", iako su brojni i određeni različitim faktorima koji uzrokuju višestruku marginalizaciju. Na selu živi 1,6 milijardi žena i predstavljaju četvrtinu ukupnog svjetskog stanovništva.

Seoske žene, iako učestvuju u proizvodnji 60 do 80 posto hrane koja se uzgaja posjeduju samo 2% zemlje i ostvaruju samo 1% svih poljoprivrednih primanja, što govori o njihovom izuzetno teškom položaju.

Žene na selu nemaju iste uslove za život kao žene u gradu. Otežan im je pristup vodi, električnoj energiji, putevima, zdravstvenim uslugama, mogućnostima za školovanje, za bavljenje sportskim i kulturnim aktivnostima

Jednom prilikom, upitali smo žene Šipovače kakav im je život na selu i ovako reče starija: "Sinko moj, bolje bi bilo da sam nogu slomila nego što dođe u ovu Šipovaču. Dok me mamija i šećeron me vabija, a kad me namamija i kruva mi zabranija,neg' sam ga uspila nekako obatrat u'no vrime u Njemačku da zaradi koji dinar, a ja rađala dicu i brinula se i o kući i o njivi, sve četri ćoše kuće sam sama držala, a on kad bi doša napravija bi mi još jedno dite pa opet nazad među Švabe, al mensečini da mu nisam nimalo falila, kazuju da je ima nekoliko Švabica tamo, đava će ga znati, al sad mi je lipo,on je na¨nom svitu a meni osta mirovina."

Ona srednjih godina tada reče: "Obećava mi je najlipši život, svu lipotu ovog svita, brda i doline, a kad sam jadna stigla utra me u kavode i kumpire, i tako iz dana u dan evo cili život. Svako godišnje doba mi je isto, samo kuća-njiva i obratno, a on ode u birtiju i nema ga po svunoć, al' šta ću, kako je-tako je."

Najmlađa među njima završi: "Selo nas ne zanima, ovdje za žene nema ništa zanimljivo i ne pada nam napamet da se udamo negdi na selo. Idemo u grad, bit ćemo "in" i imat' ćemo život fin."

Nije ni lako današnjim momcima sa sela, dićeš naći onu koja bi na selo među kućnu čeljad. Sigurno da je i to jedan od razloga zašto Šipovača ima toliko neženja.

Cure i žene Šipovače i svih ostalih sela
SRETAN VAM SVJETSKI DAN ŽENA NA SELU!

utorak, 14. listopada 2014.

Pogledajte kako su glasovali Ljubušaci

Općinsko izborno povjerenstvo općine Ljubuški objavilo je prve preliminarne neslužbene rezultate Općih izbora na području općine Ljubuški. Donosimo predak stranaka i najzanimljivije preferencije glasača Ljubušaka. Tokom sutrašnjeg dana donosimo rezultate po biračkim mjestima.

Predsjedništvo BiH

HDZ BIH - HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA BOSNE I HERCEGOVINE ČOVIĆ DRAGAN 5.937
HDZ 1990 HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA RAGUŽ MARTIN 2.227
STRANKA PRAVDE I POVJERENJA BUDIMIR ŽIVKO 718

SBB - FAHRUDIN RADONČIĆ RADONČIĆ FAHRUDIN 48
SDP-SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BIH HADŽIOMEROVIĆ BAKIR 50
SDA - STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE IZETBEGOVIĆ BAKIR 31
DEMOKRATSKA FRONTA-ŽELJKO KOMŠIĆ POPOVIĆ ANTO 23
BPS-SEFER HALILOVIĆ HALILOVIĆ SEFER 19

Skupština Zapadnohercegovačke županije

HDZ BIH, HSS, HKDU BIH, HSP HERCEG BOSNE 4.687

MIŠETIĆ ANTE 3079
LANDEKA IVAN 3041
KRALJEVIĆ SUZANA 3016
ŠEVO MILAN 2861
MATIĆ SANDO 2590
EREŠ LIDIJA 2139
ĆOSIĆ ZDENKO 696
LEKO IVAN 350
BOGDAN ANA 256
SESAR DARIO 251
LASIĆ ERINA 250
TOKIĆ IVAN 226
BEŠLIĆ ZDRAVKO 225
PERIĆ DANIELA 224
TOMAS NIKICA 223
MARIĆ LJUBICA 221
GRBEŠIĆ TANJA 207
MANDIĆ TOMISLAV 201
KARAČIĆ SLOBODAN 194
KARAMATIĆ KLAUDIJA 193
SESAR IVO 187
DAMJANOVIĆ IVAN 183
PEJIĆ MILE 182
GALIĆ RUŽICA 182
MILAS KRISTINA 179

HDZ 1990 HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA 1.846
ČUVALO MIRELA 903
BUŠIĆ VELIMIR 745
BUKMIR DOBROSLAV 717
MATIĆ TOMISLAV 630
REZIĆ DRAGAN 513
VLAŠIĆ IVANA 313
GRBEŠIĆ RAJKO 207
TOPIĆ TOMISLAV 111
MLINAREVIĆ POLIĆ INES 102

NARODNA STRANKA RADOM ZA BOLJITAK 711
BUKMIR BOJANA 597
BILIĆ ZDENKO 150
ANADOLAC MUKADESA 105
KARAČIĆ ŽARKO 103
TOMIĆ ANTE 87
RAŠIĆ VLADO 68
ŠAKIĆ JELENA 56
BOJKA IVAN 48
TOMIĆ SLOBODAN 44
HSP BIH-DSI 642
PRIMORAC STANKO 519
KEŽIĆ MLADENKA 297
ŠIMIĆ DRAGO 263
KVESIĆ VIKTOR 103
PRIMORAC ANĐELA 87
JURIŠIĆ IVAN 83
ŠIMIĆ KREŠIMIR 80
ĆORLUKA BRANKO 77
RUDEŠ STJEPAN 50
GRGIĆ NIKOLA 45

HRVATSKA NEZAVISNA LISTA - HNL 397
MAJIĆ PETAR 251
BEBEK MARIN 72
GRBAVAC KRISTINA 57
VUJEVIĆ ANTE 54
MAJIĆ MARIJETA 50
PAVLOVIĆ LJUBO 45
VLAHO BLAGICA 43
BANDUR SPOMENKA 40
SUŠAC NIKICA 34
BORAS ROSANDA 24

ZAJEDNO ZA PROMJENE (SPP-SP/U-SDU-DNZ-LDS) 369
RAŠIĆ PERO 261
BRADVICA IGOR 112
BOŠNJAK MONIKA 86
MARKOTIĆ SLOBODAN 44
PEHAR MATE 43
PARADŽIK MARKO 43
POLIĆ MARKO 29

HRVATSKI SAVEZ HKDU - HRAST 287
EREŠ NEDJELJKO 165
PRIMORAC DAVOR 80
BEBEK JULIJANA 61
EREŠ NADA 35
TOMIĆ SMILJANA 34
ĆORIĆ DENI 34
GILJA MARIJANA 26
TOMIĆ KRISTIJAN 24
JURIČ MARIJA 23
TOMIĆ KRISTIJAN 23

HSP DR. ANTE STARČEVIĆ BIH 181
RAŠIĆ MIRKO 76
PERIĆ JASMINKA 70
ĆEŠKIĆ MARIJA 51
PINJUH MARKO 46
LEKO ANTE 44

SDP-SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BIH 122
MAHIĆ MEMNUNA 81

HRS-HRVATSKA REPUBLIKANSKA STRANKA 45
HSS STJEPANA RADIĆA 6
BOSANSKOHERCEGOVAČKA NARODNA STRANKA - BNS
POSAVSKA STRANKA 2

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA FEDERACIJE BIH

HDZ BIH, HSS, HKDU BIH, HSP DR.ANTE STARČEVIĆ, HSP HERCEG-BOSNE 5217
LUBURIĆ RADOSLAV 4062
KNEZOVIĆ DARIO 637
PAVKOVIĆ IVICA 494
NAKIĆ MILIJAN 484
MARKIĆ ANITA 253
ILIČIĆ GORDANA 179
KARAMATIĆ MARIO 138
KRALJEVIĆ PRIMORAC KATARINA 137

HDZ 1990 HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA 1683
HERCEG LUKENDA BORKA 1332
BAKULA VJEKOSLAV 766

NARODNA STRANKA RADOM ZA BOLJITAK 720
ŠAKIĆ STIPE 388
IVANKOVIĆ-LIJANOVIĆ JERKO 239
ANTIĆ MARIJA 204

SNAGA BIH - HSP BIH-DSI 561
JURIŠIĆ ZVONKO 389
MILIĆEVIĆ IVICA 293
PRUSINA MAJA 129

ZAJEDNO ZA PROMJENE (SPP-SP/U-SDU-DNZ-LDS) 397
ČAMBER IVAN 144
NIŽIĆ ZDRAVKO 142

HRVATSKI SAVEZ HKDU - HRAST 377
MEDIĆ IVAN 253
LUBURIĆ BOŽANA 93
BEBEK RADOVAN 90

SDP-SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BIH 141
ORMAN MILADA 96

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BIH

HDZ BIH, HSS, HKDU BIH, HSP DR.ANTE STARČEVIĆ, HSP HERCEG-BOSNE 5111
KOŽUL PREDRAG 2.199
LONČAR HELENA 2.036
TOMIĆ MONIKA 1.435
BEVANDA VJEKOSLAV 888
VRANKIĆ DRAGAN 496
KLEPIĆ ZDENKO 276
PINJUH VESNA 207
MERDŽO JOSIP 176

HDZ 1990 HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA 1731
BORAS MIHOVIL 769
ŠANTIĆ ŽARKO 618
ZELENIKA DIANA 516
KOROMAN ŽELJKO 365
BORAS SREĆKO 227

NARODNA STRANKA RADOM ZA BOLJITAK 688
IVANKOVIĆ-LIJANOVIĆ MLADEN 423
GRBAVAC ZDENKO 226

SNAGA BIH - HSP BIH-DSI 446
BOŠNJAK MLADEN 326
MARKOTA MARIJANA 78

ZAJEDNO ZA PROMJENE (SPP-SDU-DNZ) 384
VIZENTANER IVICA 267
ASIĆ ŽELJKO 115

HRVATSKI SAVEZ HKDU - HRAST 355
BARBARIĆ PERO 254

SDP-SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BIH 68
SDA - STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE 43
DEMOKRATSKA FRONTA-ŽELJKO KOMŠIĆ 29
SBB - FAHRUDIN RADONČIĆ 21
BPS-SEFER HALILOVIĆ 17
STRANKA ZA BOSNU I HERCEGOVINU 10
UNIJA SOCIJALDEMOKRATA-UNIJA ZA SVE NAS 3


Opširniji rezultati na http://ljubuski.ba/

nedjelja, 12. listopada 2014.

Uživo: IZBORI SU SAD NA DJELU, IZBORI SU I U MOM SELU

15:00 - 175 birača (36,84%) je iskoristilo pravo glasa u Šipovači, a njih 185 (28,73%) u Vojnićima.



10:30 - U Šipovači izašlo 50 birača (10,50%), a u Vojnićima 66 (10,25%). U Veljacima veoma mala izlaznost.
07:00 - Otvorena birališta



Danas se održavaju OPĆI IZBORI u Bosni i Hercegovini. Na izborima se biraju članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnici za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, potpredsjednici Republike Srpske, zastupnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za skupštine županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Na Središnjem biračkom popisu nalazi se više od 3 milijuna birača, od čega njih 21 496 na području općine Ljubuški. Na biračkom mjestu 171A016 Šipovača-Kašče nalazi se 475 registriranih birača, a njih 644 na biračkom mjestu 171A012 Vojnići-Dole-Greda.

petak, 10. listopada 2014.

HSPF: Izaberite svoje predstavnike kako Vam ih drugi ne bi izabrali

U nedjelju, 12. listopada 2014. godine, održat će se Opći izbori u Bosni i Hercegovini. Na izborima će biti birani članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnici za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, potpredsjednici Republike Srpske, zastupnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za skupštine županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ovi su izbori veoma važni za budućnost Bosne i Hercegovine i budućnost njenih naroda i građana s naglaskom na Hrvate koje su proteklih godina raznim forumalama neligitimni predstavnici, ne poštujući izbornu volju hrvatskog puka, stjerali na rub političke scene. Pogubno bi bilo da nam se dogode novi „Komšići“ i matematička formula po kojoj 17 podijeljeno s 3 daje 5 te da Hrvate predstavljaju oni koji su izabrani voljom drugih naroda.

Aktivno sudjelovanje na izborima je jedno od temeljnih ljudskih prava. Za nas Hrvate, u ovim izrazito teškim trenutcima, izlazak na izbore je moralna dužnost kako bismo našim glasovima izabrali one koji će nas predstavljati sljedeće četiri godine i tako spriječili druge narode da nam izaberu njima podobne „naše“ predstavnike.

Svaki je hrvatski glas, glas za spas opstojnosti našeg naroda kojeg je iz dana u dan sve manje u Bosni i Hercegovini. Svaki je hrvatski glas od velike važnosti za našu budućnost, jer nas nakon ovih izbora očekuju izmjene Ustava i izbornog zakona. Nama, najmalobrojnijem konstitutivnom narodu, od presudnog je značaja da nas u tom procesu predstavljaju Hrvati koji dobiju podršku većine našeg hrvatskog biračkog tijela kako bismo zauvijek zaustavili diskriminaciju i politički teror nad našim narodom. Međutim, povijest nas uči da smo godinama „predstavljani“ od onih koje nismo birali zbog naše malobrojnosti i nedovoljne zainteresiranosti za izbore i zato ne smijemo dopustiti da nam se takav scenarij više ponovi.

Zahvaljujući dosadašnjem negativnom političkom okruženju hrvatski narod ugrožen je i majoriziran u političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom kontekstu. Osim brojnih matematičkih prijevara u političke i ekonomske svrhe, žrtve smo i konstantnog ugrožavanja našeg kulturnog identiteta kao temelja nacionalnog identiteta.

Stoga, Hrvatice i Hrvati, 12. listopada izađite na izbore, glasujte po svojoj savjesti, jer 12. listopada je „DAN D“ za budućnost Hrvata Bosne i Hercegovine. Iziđite na izbore i izaberite svoje predstavnike ili će ih, u suprotnom, drugi izabrati umjesto Vas.

Ured za odnose s javnošću Hrvatskog studentskog politološkog foruma

IZBORNA PJESMA - by: ŠUPLJA STINA

Šipovača je od davnina najparlamentarnije selo na ovim prostorima - kol'ko ljudi, tol'ko ćudi. Ne postoji stranka koja nema svoga fana, pa je u to ime megapopularna Šuplja Stina prije nekoliko godina objavila hit koji govori o zbivanjima u selu prije, za vrijeme i nakon izbora. U njemu se govori o vrbovanju, podmićivanju, prevarama i o svemu što dođe uz to kad su izbori u pitanju.

Taj hit se probio na sam vrh predizbornih glazbenih ljestvica u zapadnoj Hercegovini, ali je i izazvao mnoštvo reakcija nezadovoljnika.

Nego brte, da ne duljim vele, evo Vam pjesme cijele - najpopularnijeg predizbornog hita na ovim područjima.

IZBORI SU SAD NA DJELU, IZBORI SU I U MOM SELU

Izbori su u državi, sve će cvasti biraju se tijela vlasti. Izbori su sad na djelu, izbori su i u mom selu. I kod nas se vodi trka tko će biti dio općinskog brka!

Nedjelja je, zadnji vlak je kren'o, sve se stranke bore al' pošteno. Predizborni skupovi u tijeku,sve redom su plakati da se na njih svrati. HDZ ima svoga člana iz naroda odabrana Ivu Miru Jovića , a HSP druga srića ima svog Jurišića. Te ostali, a ima ih mnogo ,tko bi ih sve nabrojit mogo. A još jedan stvorit ce užitak on pripada stranci RADOM ZA BOLJITAK. U toj stranci sa Širokog Briga jedan čovik visoko je stiga. On je vješt radišan i marljiv, zacrta je plan ostvariv. Opisat ću ja njega na djelu i kako je proša u mom selu.

Šipovača puna drača i kupina ovo nije prošlo od davnina. Desilo se pa neka se znade,pojedinci kako rade i kako se bore da bi prošli sveopće izbore.

Ovo cujem od jednog jarana nepošteno igra jedna strana, ja na papir to prenesoh tko je za glas jeo meso. Svima nam je jasno rode da se mutne rađe vode. Tko ih tjera živjela mu vjera. Naša STRINA Bog je potkripija dobrim zdravljem, duševnim spasenjem i velikim otkupljenjem.

Dakle da nedužim vele držimo se strine DANIJELE i vidjet ćemo koliko je strina mila, sposobna i čila. Što se tiče njezinih metoda malo tko je takvim putem hoda, a uspješna ko Danijela jos se takva nije srela!! I prava je šteta sto se takva našim putem šeta. Ta uzdanica nada uveliko je za grada. I đava bi od nje bježa kad vidi kolika je njena mreža, a jača je od države cijele držimo se naše DANIJELE.

Da vidite braćo moja mila kako li je plan podjelila i kako je ranim jutrom lovila u mutnom. Zove Dana stožer cijeli i ovako im zadatke dijeli- slušajte podanici moji ovako vam selo stoji - BOJA vam je Šipovača mala , meni je Velika na piku u njoj imam složeniju sliku. A VELJA bit ce sad u školi on nek vidi tko nas slidi i nek javi tko je pravi, a TOMAN i GOGA dio su ti od stozera moga. Neka zovu svakog redom nemoj da im bude žao nek pitaju jeli glasovao. A da rečem to se priznat mora TOMAN nije glasovao do ovih izbora, niti je moj rode gaza u političke vode. A sad ima zaduženja, stvar njegova uveliko se mjenja. Jos DANICA ima rodu MATU svoju ruku desnu i on vam je začinija pjesmu. I on želi glasovati ali težak peh ga prati,i ako niste znali osobna mu fali. DANICA sa MATOM u LJubuški kreće glas ti MATIN propast neće. Mora rođo do Mupa da svrati,oni će mu papir dati pa će rođo glasovati. TOMAN ti je šofer stari,on je u žutom Passatu u LJubuški otra MATU. Glas za DANU puno vrijedi njena stranka mora da pobjedi. Kad je rođo po taj papir skaka na red dode i VILKA I JAKA.Svi imaju veliki užitak svi za stranku RADOM ZA BOLJITAK!

Strina DANA lakša je od pera čudan vjetar sve dalje je tjera. On ti puše po Klobuku,strina vice po komšiluku: " Kume DRAGO evo mene nemoj da ti duša pati jer ćes meni svoj glas dati, a za uzvrat,bilo gluvo, tebi stiže meso suvo. Stiže meso od gudina,pouzdaj se ume tu na vrata drgi kume!" Ode MANDA ode DRAGO da obave dužnost prvog reda, a strina ih zadovoljno gleda. Ode DANA do Perića kuće da vidi jeli to moguće da i kod nje ako smije glas za sebe da dobije. Nađe ŠPERKU ispred bila dvora i DANA je obrađivat mora:"ŠPERKO moja siva ženo vidiš da je sve rečeno,u tebe su četiri glasa,daj ih meni radi spasa. A za uzvrat sto ceš tako radit dobro ću te ja nagradit. ŠPERKO draga ne šalim se - ovaj put nagrada je teleći but. A on valja za kuvat i peći, ništa navo nemaš reći." "Ništa navo nemoguti znati ja ću vidit kad se PERO vrati."

Ima DANA u ovome sreće , LAVTULJA se putem kreće. A DANICA prid nju dođe i govorit odma pode: "Faljen Isus ti LAVTULJO mila kako si, jesi li se umorila?" "Ima svašta moja DANO ,lizem puten i kasno i rano. Noge su mi ko olovo teške najteže mi odat pješke." "Čuj LAVTULJO sat ti DANA zbori,izbori su tu u školi ,gori ti otiđi,zrilo stasaj i za moju stranku glasaj.A nagrada ide tako mi se čini, dobiješ je u slanini.Ta slanina valja i sirova i kuvana slušaj sta ti kaže DANA,ova ti je lipa rada panceta je od pršuta slađa." "Dobro DANO kad je tako glasat ćemo lako." I LAPTULJA na nagovor DANE uz bok stranke stane iz računa a panceta bilja od sapuna,pa LAPTULJA stara Dani prigovara: "Oj DANICE tvoga ti zivota jeli tebe to sramota,jedno radis drugo kažeš da mene staru lažes? DANE mila,slanina je kao sapun bila,s njom se moze mazat ručna pila." A DANICA LAVTULJI se smješka: "Svugdi može biti greška."

Ode DANA do TOMANA da pogleda jeli sve u špuri,ona cestom žuri,koga sretne njemu aber daje od glasova teško odustaje. Došla TOMI pa mu zbori,dije MIĆO, pod nogan mu gori a mi znamo i nije nam žao koliko je MIĆO s DANOM ratovao. Svašta joj je učinija, s njom se svađa,s njom bija. Pritija joj otvoreno da će visit - i to je pošteno, a nu sad draga Gospe triba glas za strinu da prospe. Ej živote pun si iznenađenja, zašto MIĆO strane mjenja. Stigao je u ulicu slijepu sada služi svoju strinu lijepu. Neka vala,guzica mu obraz osvitlala. Ode TOMAN doma,nađe MIĆU i zajedno braća rade da glas MIĆIN strini dade. Na posao MIĆO stasa, on i nezna za koga je glasa,ali kad je kući stiga veselo je oči diga -kad nasred stola svoga vidi paket krmeđi noga. Zahvalan je i strini i stranci kao rođenoj majci. "Fala strina i tebi i bratu nije lonac na drugome katu. U njemu su noge, voda ključa, MIĆO Će da ruča."

A DANICA neumorno selom hodi i glasove sebi vodi. Stigla DANA i do VEŠE da i njemu glas odnese,da posluša ružu bijelu - našu DANIJELU. "Slušaj VEŠO za glas imaš suvo meso. Brzo uči i odluči." "Ništa DANO ti si sitna riba neću glasat,meso mi netriba." Ovako joj VEŠO veli- "Sa kapije mi DANO seli." "Dobro rode." - DANA kući ode. Naša strina sve se putem nina i evo joj duše tanke baš u Paunović RANKE. "Da si zdravo moj komšija RANKO,malo sjedi čuj što DANA besjedi. Svoj glas dat ćes meni,ovako ćes radit DANA će te pošteno nagradit. Čim glas zame tvoj pane i tebi će da se svane. Hoce komšo svega mi na svijetu suvo meso stiže u paketu." Hoću DANO vira ti je tvrda samo nek se meso mrda. Dije ZDENKO ruku čisti i njemu su uvjeti isti." Vidi ZDENA šta se sprema on pristaje druge mu nema.

Ode strina sad kod BRANKE da i njemu lupi te uvjete tanke,uspjela je strina,istina je čista i BRANKO je prista. A strina se kući vrati Gojičevu MIRU zvati:"MIRE moja,moj anđele bijeli znašli da se danas zame glas dijeli,pristajes li svetoga ti pana meni pomoć ovog dana?" "Ne DANICE bona (viče MIRA preko telefona), hvala i ti meni dosad glas nisi dala." "Hvala MIRO oprosti na smetnji cjeli dan sam provela u šetnji,ostaj zbogom i u zdravlju budi kad ti nećeš hoce drugi ljudi."

Došla strina pa račune pravi - 40 ih nabraja u glavi. "Dosta bit ću i ja zadovoljna žena za glasove bitka dobivena,nek mještani moji žive dodaj MATE gajbu pive , nemoj ništa žalit pobjeda se mora zalit!" Pije MATE i ostali sumještani nazdravljaju strini DANI. "Sto godina poživi nam DANO - mi za bolje sad neznamo. Piti pivu pravi je užitak i glas dati stranci RADOM ZA BOLJITAK i dobiti mesa suva. DANICE Bog te čuva, sve ostalo nek život trsi ima mesa nek se lonac mrsi."

Ne propuštaj pjesmo ništa - Perić nije prista. PERO Perić kad je doma stiga do oblaka viku diga: "Crna ženo ti si puna mana,kakav izbor kakva DANA ! Neću posla imat s takvom rađom,dan ću ovaj završiti svađom. Neću glasat i ne broji vele da mi daju cilo tele!" Ode PERO i viče na sav glas:"Šta ja imam od vas, ljutit me neko mora zbog ovih izbora. Đavlu izbori i njihova slika, đavlu cila politika." Ode PERO u Veneciju kafanu na Veljačkom polju, za izbore izgubija volju.

A MIĆE mi je žao - on je nisko pao. I kroz kud je prošao svakome je on reka:"Paket nogu mene čeka. Po loncu se muvaju al se slabo kuvaju,zvone,ječe a u usta neće. Koža im je tvrđa od čizama đona - nek ih jede paklena sotona." U MIĆE je režim pogan - sad je opet pod strininim nogam, ma neka ga netko stoji, neće dugo ljudi moji.

Dan je izborni već kraju - birališta već se zatvaraju. Sve to ima svoje, glasovi se broje. Kad je stigla depeša iz grada da HDZ opet vlada,strina se je protresla pa viče: "Što je ovo TOMA stožernice?" Obavjest je strina dobila u trenu - pokrali je na terenu. Njena stranka u vodstvu je bila, svi su zato znali a 30 joj glasova fali. Partizani svim mastima primazani kad su glasove brojili 30 sebi prisvojili.

Badava je strina mudra,hrabra i pribrana žena - na kraju je pokradena. Ucviljena rastrešena ali je mudro prevarena. Hodala je,tumačila i lijevo i desno krilo ali uzalud sve je bilo. Izborni su rezultati loši - starije je jaje od kokoši, starija je od prirode pameti,e ajde se svega sjeti. Tko će s đavlom tikve sadit s politikom posa radit - proždrit će ga kao zvijer, politika nije fer.

MATE viče: "Lolo valja ovo kolo." Eh da je izbor malenog ti zeca svaka 3 miseca, vidili bi strinu milu, pala bi na cilu. Trčala bi kao navijena,grišila bi premorena. Ljutila se svako 3 miseca dana na podmuklog partizana. Pitala se i klela u bradu zašto kradu u Ljubuškom gradu, kad će svanut ta poštena zora,istina se reći mora.Kazni Bože da ne bude svitu žao onog tko je strini glasove pokrao.

Ostalo je da zaključak pečem još i ovo o strini da rečem, još da kaže ova bijela knjiga odkud strina u stranci iz Širokog Briga. Ima tamo i kćerku i zeta,to je Božija srića, zet joj radi u Lijanovića, pa zbog ti stvari mora pobjedu da ostvari. I umalo u bobu Općinu stavila na probu. Da je nisu krali svi bi sebe zajebali, a strina je takva, politički jaka, ekonomski zrela i PONOS NAŠEG SELA!

četvrtak, 9. listopada 2014.

Filip Bebek treći u Rijeci

Rijeka je proteklog vikenda bila domaćin 14. Croatia Opena, otvorenog prvenstva Hrvatske koje je okupilo preko 1000 natjecateljica i natjecatelja iz 21 države i 18 nacionalnih reprezentacija.

Na ovom, jednom od najjačih turnira u regiji nastupili su i članovi KK Ljubuški u kategoriji mlađi kadeti. Vrlo dobar rezultat ostvarili su Filip Bebek (-36 kg) i Marcelo Milićević (-48 kg) osvojivši 3. mjesto.

utorak, 7. listopada 2014.

Policijski teror na GP Orahovlje-Orah

Kolega novinar iz Slobodne Dalmacije, Mate Primorac, doživio je na graničnom prijelazu Orah-Orahovlje maltretiranje od policijskih službenika koji su ga zaustavili zbog navodnog ilegalnog prelaska granice, a javno je prozvao policajca Davora Andabaka te zatražio zaštitu ministra Ostojića.

Primorac je napisao kako je tek prije nekoliko mjeseci na Prekršajnom sudu oslobođen optužbi za ilegalni prelazak granice, a za što mu je dvije kazne od 4400 kuna napisao upravo spomenuti policajac Andabak iz policijske postaje Vrgorac.

Primorac kaže kako je sve opet počelo u subotu u 9:10 sati na graničnom prijelazu Orah-Orahovlje, kada su mu policijski službenici uzeli isprave i zatražili da parkira automobil sa strane. Tražili su da podigne rezervni kotač te otvori haubu.

Kada je upitao zašto, odgovorili su mu 'kako će mu sve objasniti kolega', a onda se pojavio Davor Andabak.

- Kad sam vidio Andabaka znao sam što mi se sprema jer otprije ima pik na mene zbog kazni koje mi je napisao, a sud oslobodio – piše Primorac te dodaje kako je tada nazvao načelnika uprave Genia Dropulića i pitao čime je zaslužio takav tretman i da ga se tako maltretira.

Načelnik postaje se više nije javio, a Andabak ga je, kaže, tražio da potpiše izjavu o tome da je ilegalno prešao granicu u Kašču te da nije imao prometnu i vozačku i prometnu dozvolu, iako ga nitko nije uopće ranije zaustavio. Napisao mu je kaznu za prekršaje od 3700 kuna, a još i prijavu za ilegalni prelazak granice, a za što se kazna kreće od 2 do 10 tisuća kuna.

Primorac kaže kako mu je Andabak pokušao na silu ugurati kaznu u vozačku dozvolu iako je rekao da neće ništa uzimati ni potpisivati. Onda ga je na silu pokušao ugurati iz prostorije dok su zgroženi prolaznici i carinici gledali.

Kolega je javno upitao ministra policije, te odgovorne načelnike policijske postaje te uprave do kada će trajati teror nad njim.

Tvrdi kako je u pozadini svega to što je napisao desetak tekstova o apsurdnosti pograničnog sporazuma Hrvatske i BiH, a prema kojem ljudi iz pograničnih područja ne mogu do propusnice, a imaju prebivalište izvan pograničnog područja.

Novinar Slobodne tvrdi kako je 'pomoglo' i to što je pisao o policijskom maltretiranju sirotinje, baka i djedova kojima se naplaćuju ove visoke kazne.

Primorac je napisao i kako je bio kod roditelja u Kašču s BiH strane te da nema propusnicu jer ima prebivalište u Makarskoj, gdje provodi većinu vremena. Kaže kako je Andabak namjeravao iskoristiti ovu situaciju kako bi izravnao ranije račune.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Apel gradskih vijećnika

Gradski vijećnici Vrgorca, njih pet iz različitih političkih struktura, gradonačelnik Boris Matković, saborski zastupnik HDZ-a Ante Babić i europarlamentarac te stranke Andrej Plenković nedavno su zatražili izmjene i dopune pograničnog sporazuma između RH i BiH, kako bi do propusnice mogli doći stanovnici koji obrađuju svoja imanja uz granicu, a žive u Makarskoj, Splitu, Omišu, Orebiću, Pločama… 

No, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Vesna Pusić po tom pitanju do danas nije napravila ništa, a nekima od njih nije se udostojila ni odgovoriti. Također su neki od spomenutih osoba uputili apel ministru unutarnjih poslova Ranku Ostojiću da policija prestane kažnjavati ljude u pograničnom području. No, praksa se i dalje nastavila...

Otkupljuje se zemljište za cestu Vrgorac - Stilja

Već desetljećima stanovnici vrgoračkih brdsko-planinskih sela Prapatnica, Stilja, Kašča, Mijaca, Poljica i Žlibine čekaju da se konačno krene u rekonstrukciju županijske ceste koja od Vrgorca vodi do tih sela, jedne od najopasnijih prometnica u županiji.

Na toj prometnici dosad se dogodilo nekoliko teških prometnih nesreća, a 2004. godine prevrnuo se školski autobus i, nažalost, smrtno stradala jedna učenica. Nedugo poslije rekonstruiran je izlaz iz Vrgorca prema spomenutim selima i stavljena zaštitna ograda u dužini od 50 metara. 

U međuvremenu su inženjeri ŽUC-a Petar Danolić i Frane Madunić javno prezentirali projekt povezivanja Vrgorca i Imotskog, preko zabiokovskih sela, odnosno ove prometnice, a prva faza radova obuhvaćala bi izgradnju i rekonstrukciju ceste Vrgorac-Stilja.

Novi ravnatelj ŽUC-a Petar Škorić uhvatio se u koštac s tim problemom, čemu je obol dao i njegov prethodnik dip. ing. Zlatko Čaljkušić sa svojom ekipom u pripremi projektne dokumentacije.

- Dobili smo lokacijske dozvole za dionicu Vrgorac-Stilja, koje vrijede do kolovoza 2016. godine, podijeljenu u dvije podtrase, Vrgorac-Prapatnice i Prapatnice-Stilja. Naručena je izrada glavnih i izvedbenih projekata, ovjereni su parcelacijski elaborati od strane Katastra i Županijskog odjela za prostorno uređenje. Trenutno počinjemo s otkupom zemljišta na dionici Vrgorac-Prapatnice, kako bismo sljedeće godine počeli s radovima - kazao je Petar Škorić.

Čelni čovjek ŽUC-a otkrio nam je kako se u ovom trenutku ulaže oko dva milijuna kuna u ceste na vrgoračkom području.

- Radi se rekonstrukcija ceste prema Dusini u dužini od 600 metara, kao i prometnice Stilja-Zavojane u dužini od 400 metara kod naselja Bokšići, završetak radova planiran je do kraja godine, a vrijednost je oko dva milijuna kuna - zaključio je Škorić.
Mate Primorac / Slobodna Dalmacija

ponedjeljak, 6. listopada 2014.

Poruka Lijanovićima iz Veljaka: "Nećemo nikakvih obećanja, hoćemo da pokupite smeće iza sebe!"

U moru predizbornih kampanja kao i zbivanja svojim gostovanjem počasti naše selo i Lijan Plemeniti od sela Lištice u kotaru Ljubuškom. Naravno obećavši prisutnim, uglavnom članovima svoje svite, poticaje i čudesa. Slično nešto kao što vrbuju mlade džihadiste da će kad se idu raznijeti kakvom bombom pa dođu u raj imati desetak djevica, tako on obeća svojoj sviti poticaje za junice. U svakom slučaju ishod sličan, iako ovaj prije umre u nadi da će imati djevice, a ovaj drugi umre gledajući gladnu kravu. No šalu na stranu, ne pišem zbog lažnih obećanja, već zbog gorčine koju sam osjetio danas kad sam vidio lice i naličje kampanje pomenutog Lištičanina, a odvilo se na našem igralištu.

Ciljevi svih kampanja je prikazati stranku i program u najboljem svjetlu kao i prezentirati ozbiljnost i spremnost odvesti nas u bolje sutra ili je "obećanje ludom radovanje" kako je to pokazao "lučonoša" s Lištice.

P.S. Nećemo nikakvih obećanja, hoćemo da pokupite smeće iza sebe!


D. L. / Koćuša.info

Puškari iz Vašarovića pravili štafetu za Tita i pušku za Tuđmana

Malo tko u Hercegovini ne zna za obitelj Šiljeg i njihove zlatne ruke već desetljećima. Poznata obitelj puškara, zanimanja koje njihovim entuzijazmom ipak ne izumire, već generacijama jedni drugima prenose znanje i umijeće. Izrađivali su puške u mirna vremena, popravljali oružje u ratna vremena, a o čuvenju puškara Šiljeg iz sela Vašarovića kod Ljubuškog zna se i izvan granica BiH, ali i prostora bivše Jugoslavije.

„Sve je počelo kad je pradjed Stanko, čuvajući kao dječarac blago u polju, od komada drveta napravio štap koji je bio replika njegove šake. Malo pomalo pokazivao je svoj talent, znao je raditi svašta rukama i postao puškar. I sve do danas pradjedov štap prava je obiteljska relikvija“, počinje obiteljsku priču Srećko Šiljeg u sklopu čije je radionice za popravku motornih pila i dio u kojem se nastavlja stoljetna tradicija puškarstva.

Tri generacije Šiljega – Srećkov sin Ivan, brat Ivan i stric Krešimir danas se bave puškarstvom. O tome koliko su cijenjeni i čuveni govori i podatak da im dolaze mušterije iz cijele regije, ali i Njemačke.

„Došao je čovjek iz Ulma i tražio da mu napravimo lovački karabin. Uradili smo to bez problema, postavili na njega optiku i čovjek je prezadovoljan. Ako je Švabo prezadovoljan, što više treba reći“, kaže Ivan Šiljeg.

Puškarstvo u krvi

No, najzaslužniji da se tradicija puškarstva ne ugasi i da se prenosi na mlađe generacije svakako je 78-godišnji Krešimir Šiljeg, kojeg ni danas ne izdaje entuzijazam, ali ni samoupouzdanje.

Priča kako je, „još kao mali“, izrađivao puške koje i danas traju, ali je i svjestan kako se bavi zanimanjem koje polako izumire. No, priznaje kako mu je puškarstvo „u krvi“, jer se mora voljeti i ne može ga raditi svatko. „Sve je ovo strast. Bez ljubavi to ne ide. Treba imati i volju, i znanje, i talent, i upornost, ali prije svega – to su geni“, priča Krešimir.

Dok pokazuje „životno stablo“ obitelji Šiljeg, za svakog od svojih predaka, ali i nasljednika, Krešo kaže da je bio ili jeste „meštar na svoj način“. „Moj pradjed je bio klesar, vrhunski klesar. Imao je zlatne ruke. Tako i djed, stric, moj brat. Tako i ja, valjda. I bratov sin“, ubacuje se u priču Ivan Šiljeg, a brat mu Srećko priča kako je obitelj još '50-ih godina imala mali pogon za proizvodnju pušaka.

„Tad nije postojalo autogeno zavarivanje, nego kovačka vatra i sve se ručno radilo. Nisu to bile neke ružne puške, nego upotrebljive i cijenjene puške koje su radili sve dok se nisu promijenili zakoni o registraciji oružja“, napominje Srećko.

Obiteljske relikvije

Uz čuveni djedov štap, pokazuje i stričev maturalni rad – ručno rađeni mehanizam za okidanje, priznanje umirovljenog američkog admirala Leightona Smitha, zapovjednika snaga IFOR-a, za savršeno izrađenu lovačku pušku. Tu pušku mu je, kao strastvenom lovcu, poklonio Živko Budimir, u to vrijeme zapovjednik Hrvatskog vijeća obrane.

„Radili smo i štafete za Tita, puške za [Franju] Tuđmana i [Gojka] Šuška, ma nema koga nisam darovao“, prisjeća se Krešimir. „Iako smo civilni puškari, pomagali smo i u ratu. Donosili su nam na uštimavanje i popravljanje puške, a mi smo na temelju logičkog znanja i rasuđivanja sve to znali napraviti. Postoji ta neka nit, jer pet generacija se to prenosi i to mora biti neka genetika“, dopunjuje ga Srećko.

Nekad je Krešimir poznavao sebi ravne puškare od Crne Gore do Slavonije, od Novog Sada do Zagreba, a danas se time bave rijetki.

„Rat je izbacio neke puškare, pokušavaju oni to nešto, ali im ne ide. Ako sve to naprave kako ja to znam, nagradit ću ih novom puškom. Jednostavno, nemaju tog iskustva koje sam stjecao dok sam radio bez struje, ručno i nikako drugačije“, dodaje.

Uzimajući u ruke jedno od svojih malih remek djela, objašnjava: „Ako počneš od kundaka, treba imati nit. Ne možeš sve nacrtati i linije povući. Sve ostalo je u glavi: i duljina i nagib. U pravilu je 365 milimetara, kao dana u godini, od okidača do kraja kundaka. Onda su tu mehanizmi za okidanje, pospremanje metka u cijev i drugi detalji. Samu cijev ručno sam izlijevao, a to danas nitko ne radi. Mladi puškari sve to kupe, pa montiraju“.

Ravan ocu

Zasluge za sve ono što je naučio u svojih skoro osam desetljeća života pripisuje prije svega ocu Stanku, kojem je počeo asistirati „kao mali, jedva da je virio iznad stola“. No, priča kako je taj odnos brzo prerastao iz odnosa majstor – šegrt.

„Znalo se dogoditi i da promašim sijelo i sastanak sa curom, jer sam morao raditi i nešto u radionici završiti, ali nisam bio samo pomoćnik, nego sam i ravnopravno radio. Nisam mu slagao alat, što se kaže, nego smo zajedno radili – svak' svoj dio“, objašnjava Krešimir.

Nije mu bio ni problem jako brzo naučiti napraviti pušku od kundaka do usta cijevi, ali i upucati je i spremiti za upotrebu. „Vrlo zahtijevan je to posao, treba znati napraviti svaki dio i složiti sve da čovjek može gađati tom puškom, a ne da mu stoji samo za ukras“, ukazuje.

Na kraju, znakovito govoreći kako bi „sve radije rukama napravio, nego da priča“, objašnjava i što je formula uspjeha za njegovu obitelj: „Morali smo se uvijek, u bilo čemu što radimo, dokazivati svojim znanjem i umijećem. I tako cijeli život svakoga od nas“.

Kao i otac njemu, tako je i Krešimir Šiljeg vještinu puškarskog zanata prenio na generacije koje su došle iza njega. I s puno ponosa, sretan je kad čuje najmlađeg iz generacije puškara, Ivana Šiljega kad kaže: „Prije je bilo puno posla u našoj radionici, ali bit će ga opet. Vjerujte u to“.

nedjelja, 5. listopada 2014.

Uhićenjem Lijanovića "Boljitkovi" glasači iz Šipovače završili na transfer listi

Vijest o uhićenjima pripadnika Lijanovića klana u akcije SIPE odjeknula je diljem BiH i regije, pa tako i Ljubuškog i njegove okolice. Uhićenja vodećih osoba Narodne stranke radom za Boljitak izazvala su veliko zanimanje Ljubušaka, ali posebno emotivno vijest je primljena kod Šipovčana.

Šipovački poljodjelci koji već godinama ministra optužuju za netransparentost prilikom dodjele poljoprivrednih poticaja, te njihove neisplate, oduševljeni su uhićenjima. Veselje je toliko da su najavili uskoro "okrenuti desetak janjaca u to ime". No, ima i onih kod kojih su se oglasila zvona za uzbunu.

Uhićenjem Lijanovića težak udarac je pretrpjela njihova stranka i njezini aktivisti, a kako je Šipovača „utvrda“ ove stranke što se tiče ljubuškog kraja, dobar dio Šipovčana je još uvijek u šoku i nevjerici. Pored svojih stalnih mušterija, raznovrsnom ponudom privučen je i nemali broj pripadnika drugih stranaka – od običnih glasača do obnašatelja funkcija u lokalnoj vlasti.

Do neki dan su mogli računati na nikad bolji rezultat u Šipovači, a sada su im svi ti glasovi upitni. Doznajemo kako su u tijeku pokušaji uvjeravanja Šipovčana da „ugovori“ oko rješenja socijale, poticaja i mirovina neće propasti.

Nade mnogih Šipovčana vezane za socijalu, poticaj i mirovine su izgubljene, pa je tako velika većina njih dospjela na predizbornu transfer listu. Doduše, članovi ovog kluba nisu nikad ni bili skupi - saznajemo da im se vrijednost dosadašnjih godina kretala od STOJE do paketa suhomesnatih proizvoda, znači otprilike su dvostruko jeftiniji od janjeta ili manjeg krmčeta, a poznato je da onima čiji je klub u rasulu cijena drastično pada. 

Odlična prilika za ostale stranke da rekordno jeftino obave transfere u krcatom šipovačkom izlogu. Ponuda nikad veća, a cijena nikad povoljnija.

četvrtak, 2. listopada 2014.

U tijeku akcija betoniranja i sanacije seoskih putova

U Šipovači je u tijeku akcija sanacije svih poljskih putova, odnosno svih ulica koje nisu asfaltirane, te betoniranje jedne ulice u dužini od 200 metara.

Prema riječima vijećnika u Vijeću MZ Šipovača Dubravka Vukojevića Buce radi se o akciji koja se planira već duže vrijeme, a radovi su počeli danas. „U tijeku je sanacija svih ulica u Šipovači koje nisu asfaltirane, odnosno vrši se tamponiranje tih ulica. Na betoniranje dijela jedne ulice odlučili smo se zbog toga što bi samo tamponiranje te ulice predstavljalo bacanje para. Jednostavno, vode koje se slijevaju s brda u zimskim vremenima za nekoliko dana uništile bi taj tampon. Zbog toga smo se odlučili na betoniranje. Vrijednost cjelokupne investicije iznosi negdje između 10 i 15 tisuća KM. Financijska sredstva za ovu akciju osigurala je općina Ljubuški i jednim dijelom ŽZH“, rekao nam je Vukojević.